Neki analitičari smatraju da će Kina pokušati da se ujedini sa Tajvanom do 2049, odnosno stogodišnjice osnivanja Narodne Republike Kine. Zvaničnik iz američke mornarice misli da bi to moglo da se desi do 2027, kada je stogodišnjica Narodne oslobodilačke armije. Zvaničnici s Tajvana strahuju da bi već sljedeće godine mogli da im budu stavljeni na sto nepovoljni uslovi za ujedinjenje.
Ši, međutim, nije govorio javno o svojim planovima, niti ih je nagovijestio na prethodnom kongresu partije za vikend, kada je i osvojio treći mandat.
Govorio je o uobičajenim stvarima, sa većim naglaskom na "provokativno miješanje SAD u pitanje Tajvana" i istakao da će Kina nastaviti da stremi mirnom ujedinjenju, ali da nikada se neće odreći sile i da će primijeniti sve potrebne mjere.
Analitičari različitto tumače Šijeve namjere.
Čang Vu-je, direktor tajvanskog Tamkang univerziteta, kaže da Ši neće pokušati ujedinjenje u narednih pet godina jer je "cijena toga velika".
"Peking ne planira da postigne ujedinjenje do 2049", misli Čang. Dodaje da će Ši tada imati 96 godina i da nije jasno da li je to njegov ili kineki plan, ako ga uopšte ima.
Sajmon Čen, profesor sa tajvanskog Nacionalnog univerziteta, ipak je spazio nekakvu namjeru u Šijevom govoru.
"On je 2019. rekao da se ujedinjenje ne može odlagati sa jedne generacije na drugu, dok je ove godine kazao da se ujednjenje nacije mora dogoditi i da će se definitivno dogoditi".
Komunistička partija je na minulom kongresu prvi put usvojila amandman kojim se napismeno protivi tajvanskoj nezavisnosti.
Tenzije između Kine i Tajvana u porastu su prethodnih godina, što dodatno pojačava špekulacije o sukobu.
Od 2008. do 2016. vladajuća partija na Tajvanu, Kuomintang, održavala je dobre veze sa Kinom, ali su se pogoršale kada je na vlast 2016. došla Cai Ing-ven, iz nezavisne Demokratske napredne stranke, koja se zalaže za nezavisnost.
Cai je odbila da prihvati kompromis koji su prethodno postigle dvije strane o tajvanskom suverenitetu i smanjenju tenzija, odnosno dogovor o "jednoj Kini".
Demokratska progresivna partija i njene pristalice ne žele da Tajvan bude dio Kine, već da bude nezavisan. Peking, sa druge strane, ne želi da ulazi u rat kako bi se ujedinio sa Tajvanom, ali postoji rizik od toga zbog trenutnih odnosa Tajvana i SAD.
Za vrijeme vlasti Donalda Trumpa i sada Joe Bidena, SAD su Tajvanu prodale više oružja nego što je to uradio Barak Obama za osam godina na vlasti. Mnogi visoki američki zvaničnici su takođe posjetili Tajvan, poput predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi Pelosi.
Zakon o Tajvanu, koji je usvojio američki Senat, alarmirao je Peking jer predviđa da se Tajvanu da 4,5 miljardi eura vojne pomoći, i da se ta teritorija definiše kao "veliki ne-NATO saveznik". Takođe obavezuje američku adminstraciju da promoviše učešće Tajvana u međunarodnim orgaizacijama i odvrati agresivne akte Kine.
Viktor Gao, ekspert iz Pekinga, smatra da Ši nema nikakav raspored i da bi želio mirno ujedinjenje sa Tajvanom. Ali, da će usvajanje takvih akata naškoditi sino-američkim odnosima i da bi moglo da natjera Kinu preko crvene linije, odnosno da je ostavi bez izbora za diplomatsko rješenje.
"Lopta je u dvorištu Washingtona. Ako Washington ne bude promovisao nezavisnost Tajvana i Cai Ing-ven ne insistira na nezavisnosti, ovakav status kvo može da traje i narednih 1.000 godina. Nema potrebe za žurbom", kaže Gao.
Dodaje i ako SAD preduzmu korake koji krše politiku "jedne Kine", to bi moglo da dovede do lošeg scenarija za obje strane.
"Oko 1.500 kilometara kineske obale je potpuno pokriveno raketama. Ako SAD, braneći Tajvan, krenu da bombarduju kineske obalske gradove i Peking, mislite li da će iko u SAD, New Yorku, Washingtonu, biti bezbjedan?", pitao je Gao.
Upozorio je da to što Ši kaže da će upotrijebiti "sve potrebne mjere" može da znači i nuklearno oružje.
