Američki predsjednici odobrili su više od 20 milijardi dolara prodaje oružja Tajvanu od 2017. godine, pošto je Kina pojačala vojni pritisak na demokratsko samoupravno ostrvo za koje Peking tvrdi da je njegova teritorija.
Međutim, Tajvan i američki Kongres upozorili su na kašnjenja isporuke zbog poteškoća u lancu snabdijevanja i zastalih radova uzrokovanih povećanom potražnjom za nekim sistemima zbog rata u Ukrajini.
"To je na samom početku procesa", rekao je o planu Rupert Hammond-Chambers, predsjednik Američko-tajvanskog poslovnog savjeta, koji čine brojne američke firme u oblasti odbrane, koje imaju ugovore sa američkom vladom.
Hammond-Chambers je rekao da tek treba da se utvrdi koje će oružje biti razmatrano kao dio tih napora, iako će se vjerovatno fokusirati na snabdijevanje Tajvana sa više municije i provjerenom raketnom tehnologijom.
Mešutim, on je upozorio da bi svaki takav potez zahtijevao od proizvođača oružja da dobiju dozvole za koprodukciju od Sekretarijata za odbranu i State Departmenta. Hammond-Chambers je dodao da bi unutar američke vlade moglo doći do otpora izdavanju licenci za koprodukciju, zbog neprijatnog osjećaja da se stranoj platformi odobrava ključna tehnologija.
"To je dio slagalice, a ne ključna stvar", rekao je Hammond-Chambers za Reuters pošto je japanski list Nikei prvi izvijestio o planu, pozivajući se na tri neidentifikovana izvora.
Ministarstvo spoljnih poslova Tajvana odbilo je da komentariše, ali je ponovilo da su odnosi Tajvana i SAD "bliski i prijateljski".
Mogućnosti bi uključivale obezbjeđivanje tehnologije Sjedinjenih Država za proizvodnju oružja na Tajvanu ili proizvodnju oružja u Sjedinjenim Državama koristeći tajvanske dijelove, dodaje se u izvještaju lista Nikei.
Upitan o tim naporima, portparol američkog State Departmenta je rekao: "Sjedinjene Države razmatraju sve opcije kako bi osigurale brz transfer odbrambenih sposobnosti na Tajvan".
"Brzo obezbjeđivanje tajvanskog odbrambenog naoružanja i održavanja od strane Sjedinjenih Država putem inostrane vojne prodaje i direktne komercijalne prodaje je od suštinskog značaja za bezbjednost Tajvana i mi ćemo nastaviti da radimo sa industrijom da podržimo taj cilj", rekao je portparol.
Vijest o planu stigla je pošto je američki državni sekretar Antony Blinken u ponedjeljak na forumu na Univerzitetu Stanford rekao da je "Peking odlučan da nastavi ujedinjenje (sa Tajvanom) u mnogo bržem vremenskom okviru", iako nije precizirao datum.
Kineski lider Xi Jinping rekao je u nedjelju da se Kina nikada neće odreći prava na upotrebu sile nad Tajvanom, ali da će težiti mirnom rešenju.
Tajvanska predsjednička kancelarija saopštila je ove nedjelje da Tajvan neće odustati od svog suvereniteta i neće napraviti kompromis po pitanju slobode i demokratije.
Američki zvaničnici guraju Tajvan da modernizuje svoju vojsku kako bi mogao da postane "bodljivako prase", koje će Kini biti teško da napadne.
Američki zvaničnici kritikovali su Peking što je iskoristio posjetu predsjedavajuće Predstavničkim domom SAD Nancy Pelosi Tajvanu u augustu kao izgovor da promeni status kvo preko Tajvanskog moreuza pojačavanjem vojnih vježbi u blizini.
