Dvanaesta debata kandidata američkih demokrata za predsjednika protekla je u utorak uveče u burnoj raspravi, u sklopu nastojanja svakog od učesnika da se suprotstavi Trumpu na izborima 2020, a u trenutku kada demokrate u Kongresu optužuju Trumpa za pogrešne političke poteze i kada je protiv njega otvorena istraga.
Dvanaest potencijalnih demokratskih predsjedničkih kandidata podržalo je četiri nedelje dugu istragu o opozivu predsjednika, iako je Trumpovo smjenjivanje putem opoziva i dalje malo vjerovatno. Kandidati, međutim, nisu gubili vrijeme prije nego što su publici nacionalne televizije rekli zbog čega bi Trump trebalo da bude opozvan u Predstavničkom domu koji kontrolišu demokrate, kako bi se zatim suočio sa suđenjem pred Senatom, koji kontrolišu republikanci.
U svom uvodnom izlaganju, bivši potpredsjednik SAD Džo Bajden, jedan od glavnih izazivača Trumpa, izjavio je: "Ovaj predsjednik je najkorumpiraniji... u cijeloj našoj istoriji", ocjena je koja je odjeknula preko podijuma za debatu.
"Niko nije iznad zakona"
Druga vodeća kandidatkinja, senatorka iz Masačusesa Elizabet Voren, rekla je: "Ponekad postoje teme koje su veće od politike. Donald Trump je prekršio zakon. Niko nije iznad zakona. Opoziv se mora nastaviti".
Debata u utorak četvrta je u nizu gotovo redovnih mjesečnih okupljanja demokratskih izazivača koji žele da dobiju nominaciju svoje stranke za suočavanje sa Trumpom.
No, 12 kandidata postrojenih na pozornici na Oterbajn univerzitetu u sjeveropazadnoj američkoj državi Ohajo, najveće je takvo okupljanje, a dogodilo se nakon što je američku političku scenu potresla nova drama, otprilike godinu dana prije nego što će se glasači uputiti ka biralištima i birati novog predsjednika SAD.
Demokrate u Predstavničkom domu pokrenule su novu, brzu istragu za opoziv, nakon što su uzbunjivači u američkoj obavještajnoj zajednici pokrenuli pitanja o tome da li je Trump stavio svoj politički opstanak ispred brige o nacionalnoj bezbjednosti kada je krajem juna zatražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da mu učini "uslugu".
Trump je tada pozvao Kijev da otvori istragu o ulozi koju je Džo Bajden igrao u pomaganju smjenjivanja ukrajinskog tužioca, dok je bio drugi glavnokomandujući u SAD iza tadašnjeg predsjednika Baraka Obame, kao i da istraži unosnu službu Bajdenovog sina Hantera u upravnom odboru ukrajinske energetske kompanije.
I stariji, i mlađi Bajden negirali su da su uradili bilo šta nedozvoljeno, mada je Bajden mlađi rekao za ABC njuz ove nedelje da je demonstrirao "lošu procjenu" kada je odlučio da služi u kompaniji Bursima zbog toga što je to politički izložilo njegovog oca.
Bajden stariji rekao je da nikada nije raspravljao sa Hanterom o njegovoj odluci da se priključi upravnom odboru ukrajinske kompanije, koju je Hanter napustio ranije ove godine. Hanter Bajden sada obećava da neće raditi ni za jednu stranu kompaniju, ukoliko njegov otac postane predsjednik SAD.
Trumpov kriticizam
Trump je opisao svoj poziv Zalenskom kao "perfektan" i rekao da ništa loše nije uradio. On je označio istragu o opozivu kao još jedan pokušaj da se obori njegova izborna pobjeda iz 2016.
Bajden stariji, koji u svojoj 76. godini po treći put trči trku za predsjedničku poziciju, nominalni je lider među demokratskim glasačima prema istraživanjima javnog mnjenja sprovedenim na nacionalnom nivou, kao njihov izbor za suprotstavljanje 73 godine starom Trumpu. U istraživanjima kako bi glasali ako bi Trump i Bajden konačno ukrstili koplja, Bajden često pobjeđuje Trumpa, baš kao i Vorenova, bivša profesorka prava na Harvardu, čija se popularnost kreće blizu Bajdenove ili ga čak prevazilazi u istraživanjima javnog mnjenja na nacionalnom nivou među demokratama.
Bajden i 70 godina stara Elizabet Voren, bili su u centru pažnje i u utorak, zajedno sa Bernijem Sandersom, samoproklamovanim demokratskim socijalistom koji trenutno zauzima treće mjesto po popularnosti među demokratama. Sanders, star 78 godina, pretrpio je srčani udar nedavno, što je intenziviralo pitanja u vezi sa zdravljem ovog najstarijeg takmaca u trci za predsjedničku nominaciju.
Devetoro drugih kandidata na debati suočilo se sa obeshrabrujućim izazovom: Kako se najbolje razlikovati od predvodnika i kako zadobiti privrženost u nacionalnim i anketama u državama u kojima demokrate organizuju takmičenja za nominaciju svoje stranke, počevši o februara.
Svih devetoro imaju jednocifrenu podršku, u poređenju sa Bajdenom i Vorenovom koji su iznad 20 odsto podrške i Sandersom koji je na oko 15 odsto.
Naredna debata
Demokratska stranka postavila je standarde čak i više za one koji žele mjesto na bini na narednoj debati zakazanoj za 20. novembar. Kandidati moraju da imaju veće procente u istraživanjima - najmanje tri odsto u četiri istraživanja na nacionalnom nivou, ili pet odsto među građanima u državama koje su među prvima na kalendaru za glasanje, kao i veću finansijsku podršku sa najmanje 165.000 individualnih donatora.
Preostalih devet kandidata u utorak uveče bili su senatorka iz Kalifornije Kamala Haris, koja je opala u istraživanjima javnog mnjenja posljednjih mjeseci i koja je promijenila fokus svojih napora da bude ta koja će se suprotstaviti Trumpu; gradonačelnik Saut Benda u Indijani, Pit Butidžedž; senator iz Nju Džerzija Kori Buker; senatorka iz Minesote Ejmi Klobučar; bivši sekretar za stanovanje SAD Džulijan Kastro; bivši predstavnik SAD Beto O'Rurk iz Teksasa; tehnološki preduzetnik Endrju Jang; predstavnica SAD sa Havaja Tulsi Gabard i Tom Stijer, bogati aktivista za zaštitu čovekove okoline koji je započeo kampanju na nacionalnoj televiziji za opoziv Trumpa mnogo prije nego što su političke figure u Vašingtonu započele sa trenutnom istragom
