Linkovi

Hotez za Glas Amerike: Trebamo jače globalno upravljanje diplomatijom vakcina


Peter Hotez

Profesor Peter Hotez, američki pedijatar i vakcinolog, profesor pedijatrije i molekularne virologije pri Baylor College of Medicine, Houston, Teksas u intervjuu za Glas Amerike ističe problem dostupnosti COVID-19 vakcina i vakcinalnog nacionalizma.

Manje bogate i manje utjecajne zemlje teže dolaze do svojih doza vakcina, što se odražava i na globalnu borbu s pandemijom. Hotez je također mišljenja da se siromašnije nacije ne smiju dvostruko kažnjavati – prvo nedostatkom vakcina, a potom kažnjavati zbog toga što nisu u mogućnosti vakcinisati svoje građane.

Njegov tim pri Univerzitetu Baylor također razvija vakcinu protiv COVID-19, baziranu na već postojećoj tehnologiji koja bi bila nešto dostupnija nego novi pristupi u razvoju vakcina poput RNK vakcina.

GLAS AMERIKE: CDC se nedavno pohvalio da je u SAD dato 50 miliona doza vakcina protiv COVID-19. To je zaista sjajno, ali, istovremeno mnogi dijelovi svijeta još nisu počeli imunizaciju i nemaju vakcine. Neke zemlje, poput Bosne i Hercegovine, dosta su se oslonile na COVAX mehanizam, ali do sada nisu dobile niti jednu dozu ovih vakcina preko COVAX. Bosna i Hercegovina je kroz program COVAX naručila 1 232 000 doza vakcina protiv COVID-19, a cijena po dozi je oko 10.55 američkih dolara. Dakle, imamo zemlje koje su uredno platile svoje doze, te vakcine nisu nikakava donacija, ali ne mogu ih dobiti zbog očiglednih problema s COVAX koji su, dijelom, uzrokovani i time što su bogatije zemlje kupile svoje doze i nije ostalo gotovo ništa za zemlje koje nabavljaju preko COVAX. Slična situacija u Evropi je s Crnom Gorom, ali i mnogim zemljama u Južnoj Americi i Africi, gdje početak imunizacije kasni. Počinje se govoriti o „vakcinalnom nacionalizmu“, pa čak i o „vakcinalnom imperijalizmu“. Koje su posljedice ovakvog nejednakog pristupa COVID-19 vakcinama u smislu kontrole pandemije?

HOTEZ: Slažem se da je ovo užasna situacija koju su zakomplikovale Sjedinjene Države koje su se prethodno povukle iz COVAX-a i WHO-a, iako se to sada popravlja, kao i Rusi i Kinezi koji slijede jednokratne bilateralne sporazume u programu vakcinacije. To se nikada nije trebalo dogoditi i ja sam u svoje vrijeme naporno radio kao američki izaslanik za nauku u Obaminoj administraciji (2015.-16.) na izgradnji zajedničkih inicijativa za razvoj vakcina s većinski muslimanskim zemljama, posebno na Bliskom istoku i sjevernoj Africi. Još jedan složeni faktor je taj što su se donatorske i finansijske organizacije usredotočile na inovacije i nove tehnologije, naizgled nesvjesne ograničenja tih tehnologija kada se javi potreba da se poveća proizvodnja. Kao rezultat toga, Sjeverna Amerika i Zapadna Evropa imale su koristi od mRNA i adenovirusnih vakcina s vektorom, ali ove vakcine, posebno mRNA, imaju limitiran potencijal za primjenu, u siromašnijim zemljama kada je potreban veliki broj vakcina. Pokušali smo izbjeći ovu situaciju razvojem jeftine vakcine s rekombinantnim proteinima koja se sada skalira za proizvodnju u Indiji. Vakcina djeluje obećavajuće, a koristi stariju tehnologiju fermentacije kvasca sličnu pristupu koji se koristi za izradu vakcina protiv hepatitisa B. Ali budući da to nije bila nova tehnologija koju su podržavale velike farmaceutske kompanije, morali smo prikupiti većinu sredstava privatno kako bismo je unaprijedili za prijenos tehnologije u Indiju. Smatram da je stoga trebalo ranije posvetiti više pažnje pristupačnim jeftinim tradicionalnim vakcinama, u takvom slučaju, možda bi BiH do sada imala dobru vakcinu protiv COVID-19. Teško je ovo reći sa sigurnošću, ali treba razmotriti. Još uvijek je moguće prenijeti našu tehnologiju u države kao što je Bosna i Hercegovina.

FILE - Dr. Peter Hotez, dean of the Baylor College of Tropical Medicine
FILE - Dr. Peter Hotez, dean of the Baylor College of Tropical Medicine

GLAS AMERIKE: Jedan od entiteta u Bosni i Hercegovini, koji je također obuhvaćen COVAX-om, Republika Srpska, postigao je sporazum o dodatnoj nabavci vakcina iz Rusije (Sputnjik V) i prošli petak su počeli imunizaciju s ovom vakcinom, koju EMA još nije odobrila, ali smo prije nekoliko dana konačno dobili rezultate Faze 3 ispitivanja, objavljene u The Lancet. Susjedna država, Srbija, koja nije članica EU, nije se oslonila samo na COVAX, nego su započeli riskantni početak imunizacije, osim s Pfizer i s ruskom i kineskom vakcinom (Sinopharm). Sada, Srbija je jedna od vodećih zemalja u Evropi po broju datih doza. Već neki državnici, poput Emmanuela Macrona, govore da su ruske i kineske vakcine važne, a najavljuju se i vakcine J&J/Janssen, CureVac (Bayer) i Novavax. Vaš tim također radi na jednoj vakcini. Da li je vrijeme da svijet prestane biti izbirljiv po pitanju ovih vakcina i da se počnu nabavljati sve vakcine, odakle god dolazile? Ovo je naročito važno u kontekstu kineskih vakcina, jer su Rusi bar objavili rezultate Faze 3 ispitivanja, ali još nemamo rezultata Faze 3 za primjerice Sinopharm?

HOTEZ: Problem s ruskim i nekim kineskim vakcinama je u tome što ih ne nadgleda ono što WHO naziva strogim regulatornim tijelom (eng. stringent regulatory authority - SRA) ili trenutno djeluju kroz mehanizam pretkvalifikacije WHO. Stoga je teško znati detalje u vezi s kontrolom kvalitete i jamstvima za ove vakcine. Međutim, razumijem da WHO sada sarađuje s Rusijom i Kinom na rješavanju ovog problema. Drugi je problem činjenica da neke kineske i ruske vakcine induciraju nisku razinu antitijela koja neutraliziraju virus, i iako se čini da nude određenu zaštitu protiv izvornih sojeva SARS-CoV-2, nije jasno hoće li štititi i protiv novih varijanti s mutacijama gena za Spike protein, posebno one koja se sada širi u Južnoj Africi.

GLAS AMERIKE: Sada vidimo vrlo nejednak odnos prema vakcinama, pa čak i propagandu protiv nekih vakcina. COVAX se dosta oslonio na AstraZeneca vakcinu, jer je logistički manje zahtijevna od Pfizer i Moderna pa i od ruske, koja svega 2 sata može biti na sobnoj temperaturi. Šta biste vi poručili običnim ljudima vezano za vakcine - da li da čekaju dostupnost najefikasnijih ili da prime prvu vakcinu koja im se ponudi?

HOTEZ: Moja je preporuka primiti koju god vakcinu protiv COVID-19 možete jer sve one djeluju na ciljane proteina virusa. U našem prethodnom desetljeću istraživanja pokazali smo da je Spike protein lako dostupna meta i razradili smo načine za isporuku Spike proteina. Sve vakcine djeluju preko ovog mehanizma, pitanje je samo dobivanja onog koji inducira visoku razinu antitijela za neutralizaciju virusa i inducira odgovor T-stanica. Sve vakcine to rade u različitom stepenu, no nejasno je koja će biti najtrajnija u pogledu dužine zaštite i hoće li štititi od virusa koji imaju nove verzije proteina. Ali zasad nemojte čekati, uzmite u obzir da ćete kasnije možda imati i treću imunizaciju i iskoristiti je kao pojačanje.

GLAS AMERIKE: Vratimo se na problem vakcinalnog nacionalizma: kako je moguće u skoro vrijeme amortizirati ovaj problem, spasiti COVAX, koji je tako dobro i humano zamišljen, u teoriji, a u praksi je pokazao sve probleme ovog svijeta?

HOTEZ: To je težak problem, trebamo jače globalno upravljanje diplomatijom vakcina. U svojoj novoj knjizi ustvrdio sam da moramo okupiti čelnike skupine G20 i krenuti u program vakcinalne diplomatije. Jedno od područja je širenje mogućnosti razvoja vakcina. Na primjer, trenutno nije moguće razvijati i proizvoditi nove vakcine na Bliskom Istoku ili na cijelom afričkom kontinentu. Mislim da se također ne razvijaju i ne proizvode nove vakcine u Istočnoj Evropi. Trudim se pokušati riješiti ovaj problem.

GLAS AMERIKE: Nedostatak vakcina u nekim zemljama na kraju bi mogli dovesti do toga da ljudi koji dolaze iz ovih zemalja zemlje koje su "izopćene" iz globalne zajednice. Imaćemo zemlje u kojima su ljudi očajnički željni vakcina, ljudi koji nisu protiv vakcina, a opet neće moći dobiti svoje doze. To će biti uglavnom radno sposobni ljudi mimo zdravstvene struke jer su trenutni prioriteti rizične kategorije i zdravstveni radnici. Je li vrijeme da preispitamo ideje uvođenja „covid-pasoša“, skrenemo pažnju na konsekvence problema nabavljanja vakcina i poboljšamo opskrbu vakcinama?

HOTEZ: Da, ne treba dva puta kažnjavati siromašne nacije: prvo ih lišiti vakcina, a onda i kazniti zbog nevakcinisanja.

Komentari

XS
SM
MD
LG