Linkovi

Izdvojeno

Agencija za lijekove BiH odobrila Sputnik V vakcinu

Sputnik V
Sputnik V

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH) odobrila je rusku vakcinu ‘Sputnik V’ za imunizaciju protiv virusa korona, potvrdili su iz Agencije za Radio Slobodna Evropa. 

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva je saopšteno da je nakon izvršene provjere kvaliteta vakcine ‘Gam-COVID-Vac’ “utvrđeno da ispitani uzorak vakcine odgovara deklarisanom kvalitetu u pogledu ispitanih parametara”.

"S obzirom na navedeno stekli su se uslovi da se pokrene proces imunizacije stanovništva ovom vakcinom", navodi se u saopštenju.

Vakcine su iz Rusije na Aerodrom u Sarajevo stigle 1. februara. Njih je naručilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (RS, jedan od dva entiteta u BiH, drugi je Federacija BiH) i dovoljne su za imunizaciju hiljadu osoba.

Tek nakon četiri dana uvoznik vakcina, banjalučka firma ‘Krajinagroup’, podnijela je kompletnu carinsku dokumentaciju za uvoz vakcina.

Vakcine su sa sarajevskog aerodroma prevezene 5. februara u Krajinagroup. Istog dana je i Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH saopštila da su zaprimili uzorke vakcine ‘Sputnik V’, koje im je u Kontrolni laboratorij dostavio veleuvoznik Krajinagroup iz Banjaluke.

Nakon što je odobrena za imunizaciju, prve doze vakcine ‘Sputnik V’ trebao bi preuzeti Institut za javno zdravstvo RS.

U Institutu su za RSE u ponedjeljak 8. februara saopštili kao još nemaju odgovor na pitanje kakva je daljnja procedura nakon dobijanja dozvole za rusku vakcinu i kog datuma će početi vakcinisanje vakcinom ‘Sputnik V’ u Republici Srpskoj.

Medicinski časopis The Lancet objavio je u utorak, 2. februara, da ruska vakcina ‘Sputnik V’ protiv korona virusa pruža oko 92 posto zaštite protiv COVID-19.

Rusija je još u avgustu 2020. objavila da je državno zdravstveno regulatorno tijelo odobrilo vakcinu. Taj potez nije naišao na odobravanje izvan Rusije jer u tom periodu nisu bile završene ključne faze istraživanja.

Svjetska zdravstvena organizacija i i Evropska agencija za lijekove (EMA) nisu izdali dozvolu za uporebu Sputnjik V. Te dozvole za sada ima samo Pfizer/Biontech vakcina.

Sputnik V dosad je odobrilo 15 država, uključujući Argentinu, Mađarsku i Ujedinjene Arapske Emirate. Među tim državama je i Srbija, gdje je upotreba ove vakcine počela 6. januara.

Kako je na konferenciji za novinare 1. februara najavio entitetski ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, u Republiku Srpsku će doći još dva kontingenta po 100 hiljada vakcina, a prioritet pri vakcinisanju imaće zdravstveni radnici u Covid odjeljenjima, potom radnici i korisnici domova za stare, kao i osobe starije od 65 godina.

Republički štab za vanredne situacije RS dao je saglasnost da se za nabavku izdvoji više od sedam i po miliona eura, a kapaciteti za čuvanje vakcine su obezbijeđeni.

Insititut za javno zdravlje Republike Srpske nabavku 200 hiljada vakcina povjerio je banjalučkoj firmi “Krajinagroup”, i to u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja.

Institut je 3. februara firmi “Krajinagroup” dostavio tendersku dokumentaciju. Četiri dana nakon što je prvih 2000 doza vakcine stiglo na sarajevski aerodrom s firmom „Krajinagroup“ potpisan je ugovor vrijedan oko sedam miliona evra.

Prve vakcine koje su stigle u BiH, po narudžbi iz RS, će se čuvati u centralnom skladištu u Institutu za javno zdravstvo RS.

Njihova distribucija će se vršiti preko regionalnih centara, a Kancelarija UNICEF-a je obezbijedila i nove kapacitete za hladni lanac.

Od sredine februara, prema najavama iz Savjeta ministara BiH, trebala bi početi isporuka vakcina za Bosnu i Hercegovinu preko Globalne alijanse za vakcine (GAVI).

Broj doza vakcina proizvođača Biontech-Pfizer koje će BiH dobiti sredinom februara iznosi 23.400 doza, dok broj doza vakcine AstraZeneca/SKBIO koje će BiH primiti sredinom ili krajem februara iznosi od 153.600 do 259.200 doza.

Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata, SNSD) podsjetio je 3. februara da BiH trenutno ima potpisane ugovore o nabavci vakcina za 40% stanovništva.

Istakao je da je proces nabavke vakcina počeo u junu 2020. godine, a vodili su ga entitetska ministarstva zdravstva i Odjeljenje za zdravlje Brčko Distrikta sa Ministarstvom civilnih poslova BiH.

"Imamo pismeno obavještenje da će najkasnije do sredine februara u BiH stići oko 27.000 Pfeizerovih vakcina i između 200.000 i 250.000 vakcina proizvođača Moderna", rekao je Tegeltija u odgovoru na poslaničko pitanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je naručilo 1.232.000 doza kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI)

Pored toga naručeno je i dodatnih 892.000 doza Pfizer i Moderna vakcina u okviru EU mehanizma.

Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) su, 21. januara na odvojenim sjednicama, usvojile Plan vakcinacije protiv COVID-19.

Prema predviđanjima COVAX-a i pretpostavci dostupnosti, očekuju blizu 1,8 milijardi doza da budu dostupne za 92 države koje su u okviru ovog mehanizma, među kojima je i BiH.

See all News Updates of the Day

Glasanje u UN-u, o rezolucijama SAD i Ukrajine

Zastave Evropske unije i Ukrajine vijore se na vjetru na dan obilježavanja treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, u sjedištu EU u Briselu, 24. februara 2025.
Zastave Evropske unije i Ukrajine vijore se na vjetru na dan obilježavanja treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, u sjedištu EU u Briselu, 24. februara 2025.

Rezolucija koju su izradile Sjedinjene Američke Države i druga koju je izradila Ukrajina i koju je podržala Evropska unija pozivajući na prekid rata u Ukrajini, predviđene su za glasanje u ponedjeljak u Ujedinjenim narodima.

Očekuje se da će Generalna skupština UN-a glasati o rezoluciji Ukrajine, a zatim o rezoluciji SAD-a. Očekuje se da će Vijeće sigurnosti UN-a održati vlastito glasanje o američkoj rezoluciji kasnije tokom dana.

SAD pozivaju na "brzo okončanje sukoba i dalje pozivaju na trajni mir između Ukrajine i Ruske Federacije".

Mjera koju su izradili SAD ne pominje rusku invaziju u Ukrajini u punom obimu, koja je počela prije tri godine.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u petak da će rezolucija "potvrditi da je ovaj sukob užasan, da UN mogu pomoći da se okonča i da je mir moguć".

"Ovo je naša prilika da izgradimo pravi zamah ka miru", rekao je Rubio u izjavi.

U opsežnijoj ukrajinskoj rezoluciji navodi se da ruska invazija "traja već tri godine i nastavlja da ima razorne i dugotrajne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za druge regije i globalnu stabilnost".

Poziva se na "deeskalaciju, rani prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine" i naglašava potrebu da se rat završi ove godine.

U ukrajinskom nacrtu se navodi da ranije rezolucije koje je usvojila Generalna skupština moraju biti u potpunosti provedene, uključujući one kojima se Rusija poziva na potpuno povlačenje s međunarodno priznatih granica Ukrajine.

Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, ali nose moralnu težinu međunarodne zajednice.

U Vijeću sigurnosti, rezoluciji je potrebna podrška najmanje devet od 15 članica, pri čemu nijedna od stalnih članica – Britanija, Kina, Francuska, Rusija ili Sjedinjene Države – ne koristi pravo veta. Očekuje se da će američka mjera imati dovoljnu podršku u ponedjeljak.

Glasovi dolaze dok francuski predsjednik Emmanuel Macron posjećuje Sjedinjene Američke Države radi razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom koji će, kako se očekuje, uključivati i rat u Ukrajini.

Macron je prošle sedmice rekao da planira reći Trumpu da američki lider "ne može biti slab" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Britanski premijer Keir Starmer trebao bi posjetiti Washington kasnije ove sedmice na sličnim razgovorima, i poput Macrona je naglasio potrebu da suverenitet Ukrajine bude u središtu bilo kakvog mirovnog napora.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa posjetili su u ponedjeljak Kijev u znak podrške Ukrajini.

„Danas smo u Kijevu, jer Ukrajina je Evropa“, rekla je von der Leyen na X. „U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine. To je sudbina Evrope.”

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Washington i Kijev kreću se prema dogovoru o ukrajinskim 'kritičnim mineralima'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govori na konferenciji za novinare na marginama foruma "Ukrajina. Godina 2025." u Kijevu, 23. februara 2025., dan prije treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govori na konferenciji za novinare na marginama foruma "Ukrajina. Godina 2025." u Kijevu, 23. februara 2025., dan prije treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.

Sjedinjene Države i Ukrajina rekle su u nedjelju da idu ka sporazumu da Kijev da veliki dio svojih prava na rijetke zemlje na minerale kao kompenzaciju za milijarde dolara u municiji koju su SAD poslale Ukrajini da se odbrani od ruskog rata punog razmjera.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu da Ukrajina i SAD "ostvaruju napredak" u postizanju sporazuma. On je rekao da nacrt pakta poziva Ukrajinu da plati 2 dolara za svaki dolar pomoći koju su SAD poslale Kijevu za borbu protiv ruske invazije, iako detalji budućeg sporazuma nisu objavljeni.

Zelenskyy je pozvao na sigurnosne garancije za Ukrajinu kao dio svakog sporazuma i rekao da želi bolje finansijske uslove. "Ne želim nešto što će 10 generacija Ukrajinaca morati da vraćaju", rekao je.

Rat je u ponedeljak dostigao trogodišnju granicu.

Prema njemačkom Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel, SAD su najveći ukrajinski dobrotvor, poslavši Ukrajini 128 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći. Udio SAD-a je tek ispred ukupne brojke od 124 milijarde dolara za 27-članu Evropsku uniju.

Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff rekao je za CNN "State of the Union" da očekuje da će Zelenskyy potpisati ugovor o mineralima ove sedmice.

Zelenskyy je prvo odbacio američku potražnju za polovinom ukrajinskih zaliha rijetkih zemnih minerala, koji se koriste u proizvodnji tehnoloških proizvoda. Witkoff je u intervjuu za CNN signalizirao da će posao sada biti završen iako nije iznio detalje sporazuma.

Witkoff je rekao da su evropske zemlje dale svoj doprinos ratnim naporima Ukrajine nakon postizanja sporazuma s Kijevom da im na kraju bude vraćen, ali SAD nisu imale takvo razumijevanje.

Witkoff je rekao da takva američka podrška Ukrajini bez uslova otplate "nema smisla" za predsjednika Donalda Trumpa, dugogodišnjeg njujorškog trgovca nekretninama prije nego što je ušao u politiku 2015.

Zelenskyy je rekao: "Imao sam dogovor sa [bivšim američkim predsjednikom Joeom] Bidenom i američkim Kongresom, zahvalan sam Kongresu, objema stranama. I to je bila podrška kroz davanje grantova. Grant nije zajam. I ne moramo vraćati zajam ovdje. Možda se nekome to ne sviđa i misli da je to nepravedno. Ali ne znam šta je ovo u vezi s ovim dogovorom. Možda je to bilo. Dakle, ne radi se o cifri. Mi to jednostavno ne vidimo kao zajam.

Trump, koji je prošle sedmice nazvao Zelenskog "diktatorom" i optužio ga da je započeo rat iako je Rusija napala Ukrajinu, tražio je otplatu i okrivio svog prethodnika Bidena da nije osigurao neki oblik garancije za kompenzaciju.

Zelenskyy je u nedjelju rekao da želi da Trump "shvati" njegovu poziciju i pruži konkretne sigurnosne garancije kako bi pomogao Kijevu da se odbrani od ruske invazije.

"Veoma želim od Trumpa međusobno razumijevanje", rekao je Zelenskyy na svojoj konferenciji za novinare, dodajući: "Trampove sigurnosne garancije su prijeko potrebne."

Zelenskyy je rekao da je spreman da odustane od svog predsjedničkog mandata ako to znači mir u Ukrajini, šaleći se da bi svoj odlazak mogao zamijeniti ulaskom Ukrajine u NATO, čemu se Rusija odlučno protivi.

"Ako [to znači] mir za Ukrajinu, ako zaista trebate da napustim svoju funkciju, spreman sam", rekao je Zelenski. "Mogu ovo zamijeniti za NATO [članstvo], ako postoji taj uslov, odmah."

Najviši američki i ruski diplomati, američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, sastali su se prošle sedmice u Saudijskoj Arabiji bez ukrajinskih ili evropskih zvaničnika kako bi postavili temelje za mirovne pregovore o okončanju rata. Zelenskyy se požalio da je Ukrajina isključena iz pregovora, ali Trump je rekao da je mogao unaprijed pregovarati s Rusijom kako bi odvratio Moskvu od invazije.

„Imao sam veoma dobre razgovore sa Putinom, a nisam imao tako dobre razgovore sa Ukrajinom“, rekao je Tramp guvernerima američkih država u Bijeloj kući.

"Oni nemaju karte, ali igraju teško", rekao je Trump o Ukrajini.

Ruska državna televizija je posljednjih dana rekla da je Trumpov pogled na sukob Rusije i Ukrajine "u potpunosti usklađen s načinom na koji mi vidimo stvari".

Witkoff je rekao da se rat "ne bi morao dogoditi" da se Ukrajina u to vrijeme nije zalagala za članstvo u NATO-u. Kijev i dalje vrši pritisak da se pridruži paktu od 32 zemlje, ali Washington kaže da je nerealno da se to dogodi kao dio mirovnog rješenja o okončanju rata.

Witkoff je rekao da ćete na kraju "vidjeti ustupke potpisane od obje strane" u mirovnom sporazumu.

Rusija sada kontroliše oko jedne petine međunarodno priznate ukrajinske teritorije, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u nedelju da Moskva nema namjeru da prepusti bilo koju teritoriju vladi Kijeva.

"Ljudi su se odavno odlučili pridružiti Rusiji", rekao je on, misleći na glasanja u istočnoj Ukrajini koja su organizirana u Moskvi održana usred trogodišnje ofanzive koje su Kijev, Zapad i međunarodni posmatrači nazvali lažnim.

"Niko nikada neće prodati ove teritorije", rekao je Peskov. "To je najvažnije."

Trumpov razgovor s Putinom prije dvije sedmice postavio je teren za razgovore Rubio-Lavrov u Saudijskoj Arabiji.

„Ovo je dijalog između dva izvanredna predsjednika“, rekao je Peskov za državnu TV.

U međuvremenu, Zelenski je rekao da je Rusija preko noći izvršila 267 napada dronom na Ukrajinu, što je osudio kao "zračni teror". Ukrajinski zvaničnici prijavili su štetu u pet regiona zemlje.

Zelenskyy je rekao da je Rusija u protekloj sedmici gađala Ukrajinu sa skoro 1.150 dronova, više od 1.400 vođenih avionskih bombi i 35 projektila različitih tipova.

Neki materijal u ovom izvještaju došao je iz Reutersa.

Četiri scenarija za osiguranje mira u Ukrajini

Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraju tokom sastanka u Kijevu, 20. februara 2025.
Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraju tokom sastanka u Kijevu, 20. februara 2025.

Strategija maksimalnog pritiska

Plan Centra za analizu europske politike, ili CEPA, pod nazivom "Kako pobijediti: Plan u sedam točaka za održivi mir u Ukrajini", poziva na "strategiju maksimalnog pritiska kako bi se Rusija dovela za pregovarački stol ".

Predlaže da SAD i njegovi saveznici:

"Trebaju pružiti trenutačnu materijalnu potporu Ukrajini bez ograničenja, s ciljem iscrpljivanja ruske vojske i time poboljšanja pregovaračke pozicije Ukrajine."

"Trebaju povećati sankcije ruskim financijskim institucijama i subjektima u energetskom sektoru, osloboditi zamrznutu rusku imovinu kako bi se podržala obrana i obnova Ukrajine i uvesti sekundarne sankcije kako bi se pojačao ekonomski pritisak ne samo na Rusiju, već i na autoritarne režime Kine, Irana i Sjeverne Koreje."

CEPA kaže da "Ukrajina i Europa" moraju biti uključene u sve mirovne pregovore s Rusijom, da bi Amerika trebala podržati "koaliciju voljnih predvođenu Europom" za utvrdjivanje kakve god "crte prekida vatre , s rasporedjenim međunarodnim snagama", te da "europski saveznici moraju dosljedno i što je moguće brže napredovati prema pristupanju Ukrajine Europskoj uniji".

Jedna od autorica izvješća, Catherine Sendak, direktorica CEPA-e za transatlantsku obranu i sigurnost, izjavila je za ukrajinski program Glasa Amerike da bi Sjedinjene Države trebale ući u pregovore s Rusijom samo nakon što su "opremile Ukrajinu najjačim mogućim sredstvima" i koristeći svoje najtvrđe "diplomatske alate".

Dodala je da pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u ne bi trebalo biti uključeno u razgovore s Rusijom. "Razgovarati o tome s članicom koja nije članica NATO-a... ne vjerujem da je to korisno za bilo kakve pregovore", kazala je Sendak, napominjući da bi to Rusiji dalo "ovlast veta, …nad ... odabirom novih članica saveza."

Pregovaračke taktike

Josh Rudolph, viši suradnik Njemačkog Marshallovog fonda i voditelj njegove Radne skupine za transatlantsku demokraciju, radio je na ruskoj i ukrajinskoj politici u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom prve Trumpove administracije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin

Prošlog mjeseca ponudio je političke preporuke sadašnjoj Trumpovoj administraciji za okončanje sukoba u Ukrajini.

Među njima:

"Pristupite [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu s pozicije snage. Dok je Putin izgledao čvrsto i sposobno na početku Trumpovog prvog mandata, njegova greška u Ukrajini ga je umanjila. ... Kao dominantni partner u ovom odnosu, Trump, a ne Putin, može postavljati uvjete pregovora."

"Znati kada otići. Kritični trenutak u pregovorima nastupit će kada Putin odbije učiniti veće ustupke. Trump mora biti spreman napustiti pregovaranje u tom slučaju.”

"Kombinirajte sankcije s nižim cijenama nafte i plina. Najbolji način natjerati Putina da shvati da bi pritisak na Ukrajinu značio katastrofu za njegovu vladavinu jest financijski pritisnuti Rusiju. … Koristeći svoj prijateljskiji odnos sa Saudijskom Arabijom nego što je uživao [bivši predsjednik Joe] Biden, Trump bi trebao preplaviti tržište fosilnih goriva, što bi sankcije učinilo održivima, izgladnjilo ruski ratni stroj i stvorilo rizike političke stabilnosti u Moskvi."

Rudolph je također preporučio naoružavanje Ukrajine "do balčaka"; dajući joj "svih 300 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije"; natjerati Europu da "plaća više za oružje" i osigurati 100.000 vojnika kao "čuvara mira"; omogućavanje "američkim tvrtkama da obnove Ukrajinu"; te pozivanje Ukrajine da se pridruži NATO-u ako Putin odbije prihvatiti "razumne" uvjete mirovnog sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Rudolph je za Glas Amerike rekao da bi Trump mogao uvjeriti one u SAD-u koji su sada skeptični prema nastavku naoružavanja Ukrajine, da bi to u sklopu mirovnog sporazuma koristilo američkim radnicima.

"[On] im kaže, OK, sada imamo dobar dogovor, osiguran je rijetkim zemnim [mineralima], okončan je rat, a kako bismo taj dogovor održali morat ćemo osigurati kontinuirani tok dobrog starog američkog oružja, koje usput, stvara sva ova američka radna mjesta i pogone i tvornice diljem saveznih država koje uglavnom glasaju za republikance."

Hlađenje ekonomskih koristi

U izvješću pod naslovom "Dolari i razum: američki interes za ukrajinsku pobjedu", Elaine McCusker, Frederick W. Kagan i Richard Sims s American Enterprise Institute-a , su razmotrili cijenu prekida podrške Ukrajini, zaključivši da bi to dovelo do njenog poraza i napredovanja Rusije dalje u Europu, što bi moglo prisiliti SAD da poveća svoju prisutnost u Europi.

Među zaključcima ovog izvješća:

"Podrška Ukrajini u pobjedi protiv Rusije je u najboljem interesu Sjedinjenih Država.”

"Svijet u kojem Rusija prevladava bio bi opasniji i skuplji za Ameriku - zahtijevajući , prema sadašnjim procjenama, povećanje od 808 milijardi dolara u obrambenoj potrošnji tijekom pet godina."

"Alternativno, povećana i ubrzana multinacionalna predanost Ukrajini i završetak rata u bliskoj budućnosti rezultirali bi jakom i slobodnom Ukrajinom s moderniziranom i u bitkama isprobanom vojskom i s naprednom industrijskom bazom, što bi pomoglo stabilizaciji Europe."

Stanovnica Marija Serjogova, 49, posećuje svoj stan u zgradi teško oštećenoj tokom rusko-ukrajinskog sukoba u Piskiju (Peski), regionu Ukrajine pod ruskom kontrolom, 14. februara 2025. (Foto REUTERS/Alexander Ermochenko)
Stanovnica Marija Serjogova, 49, posećuje svoj stan u zgradi teško oštećenoj tokom rusko-ukrajinskog sukoba u Piskiju (Peski), regionu Ukrajine pod ruskom kontrolom, 14. februara 2025. (Foto REUTERS/Alexander Ermochenko)

U intervjuu za Glas Amerike, Frederick Kagan rekao je da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila pobjeda za Iran, Kinu i Sjevernu Koreju, što bi te zemlje moglo ohrabriti , kao i omogućujući Rusiji da obnovi svoju vojsku dobivanjem dodatnih ljudskih i materijalnih resursa unutar Ukrajine.

Rusko preuzimanje Ukrajine poslalo bi val izbjeglica u Europu, dodatno destabilizirajući kontinent, rekao je Kagan.

"Počinili su zločine nad ukrajinskim stanovništvom u područjima koja su okupirali. Očekivao bih da će se to pogoršati što se Rusi budu selili zapadnije. Što bi se Rusi više kretali u područja koja su tradicionalno antiruska, prozapadna područja zapadne Ukrajine, to bi moguće strahote bile neizrecive", predviđa ovaj stručnjak.

On takodjer kaže da bi povećana pomoć Ukrajini pretvorila Ukrajinu u bedem europskog mira i sigurnosti - zemlju s armijom provjerenom u bitkama i i s brzim razvojem vojne industrije - čime bi se SAD-u omogućilo da se usredotoče na druge regije.

Srednji pristupni put

"Projekt predsjedničke tranzicije 2025.” čiji je autor washingtonska konzervativna Zaklada Heritage , takodjer uključuje političke preporuke koje se tiču rusko-ukrajinskog rata.

Tu se napominje da je američki konzervativni pokret podijeljen oko Ukrajine - jedna strana podržava Kijev, druga ne- i ponudili su u tom smislu srednji put.

Među preporukama Projekta 2025:

"Što se tiče Ukrajine, nastavak angažmana SAD-a mora biti u potpunosti plaćen; ograničen na vojnu pomoć (dok bi se europski saveznici bavili gospodarskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definiranu nacionalnu sigurnosnu strategiju koja ne riskira američke živote."

"Bez obzira na stajališta, sve strane se slažu da je Putinova invazija na Ukrajinu nepravedna i da ukrajinski narod ima pravo braniti svoju domovinu. Sukob je ozbiljno oslabio Putinovu vojnu snagu i dao poticaj jedinstvu NATO-a i njegovoj važnosti za europske nacije."

"(Budući predsjednik)... ima povijesnu priliku razriješiti vanjskopolitičke napetosti unutar (samog konzervativnog ) pokreta i zacrtati novi put naprijed koji komunističku Kinu prepoznaje kao ključnu prijetnju interesima SAD-a u 21. stoljeću."

James Carafano iz Zaklada Heritage daje interview redakciji Glasa Amerike na ukrajinskom jeziku.
James Carafano iz Zaklada Heritage daje interview redakciji Glasa Amerike na ukrajinskom jeziku.

James Carafano, stručnjak za nacionalnu sigurnost u ovoj Zakladi (The Heritage Foundation) koji je na čelu tima stručnjaka Zaklade odgovornih za za pitanja obrane i vanjske politike, rekao je za Glas Amerike da je u interesu SAD-a imati slobodnu i neovisnu Ukrajinu koja se može sama braniti.

"Praktično gledano, Ujedinjena Europa se može braniti, a Sjedinjene Države mogu braniti Europu ako Ukrajinu okupira Rusija. Sada, kada to znamo,pitanje je je li nam... mnogo, puno bolje s Rusima izvan granica Ukrajine? A odgovor je 'apsolutno'."

Poreska uprava otpušta 6.000 zaposlenih dok Trump provodi akcije smanjenja vlade

Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu
Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu

Izvršni direktor američke Porezne službe rekao je zaposlenima u četvrtak da će oko 6.000 zaposlenih biti otpušteno, rekla je osoba upoznata s tim, što je potez koji bi eliminirao otprilike 6% radne snage Porezne službe usred sezone prijavljivanja poreza.

Smanjenje je dio radikalnih napora predsjednika Donalda Trumpa na smanjenju broja zaposlenih koji su bili usmjereni na regulatore banaka, šumske radnike, raketne naučnike i desetine hiljada drugih državnih službenika. Napore predvodi tehnološki milijarder Elon Musk, najveći donator Trumpove kampanje.

Otkazi u Poreznoj upravi uglavnom su usmjereni na radnike u koji su bili zaposleni u sklopu proširenja pod bivšim demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je nastojao proširiti napore poreza na bogate. Agencija sada zapošljava otprilike 100.000 ljudi, u odnosu na 80.000 kada je on preuzeo dužnost.

Neovisni budžetski analitičari procjenjuju da bi proširenje moglo povećati državne prihode i pomoći u smanjenju budžetskih deficita od hiljadu milijardi dolara. Trumpovi republikanci kažu da bi proširenje dovelo do većeg uznemiravanja običnih američkih poreznih obveznika.

Radnici koji se otpuštaju su na probnom roku i uživaju manje zaštite.

Poreska uprava je pažljivije pristupila smanjenju broja zaposlenih od drugih agencija s obzirom na to da je usred svog najprometnijeg perioda, a krajnji rok za podnošenje prijave poreza 15. april.

Sezona podnošenja poreskih prijava 2025. otvorena je 27. januara, a Poreska uprava očekuje više od 140 miliona pojedinačnih poreskih prijava za 2024. godinu do saveznog roka za podnošenje.

Otpuštanja su usmjerena na agente prihoda, radnike u službi za korisnike, specijalizirane revizore i IT stručnjake u svih 50 država, Portoriko i Washington, D.C., tvrde ljudi upoznati s tim.

Poreska uprava će zadržati nekoliko hiljada radnika na probnom radu za koje se smatra da su ključni za obradu poreskih prijava, uključujući i one koji su uključeni u podršku i zalaganje za poreske obveznike, rekao je jedan izvor.

Bijela kuća nije rekla koliko od 2,3 miliona državnih službenika želi otpustiti i nije dala podatke o masovnim otpuštanjima. Otprilike 75.000 dalo pristalo je na otpremninu prošle sedmice.

Kampanja je oduševila republikance jer su izbacili federalnu radnu snagu koju smatraju napuhanom, korumpiranom i nedovoljno lojalnom Trumpu, dok je također ciljala na vladine agencije koje reguliraju veliki biznis i prikupljaju poreze - uključujući one koje nadgledaju Muskove kompanije SpaceX, Tesla (TSLA.O) i Neuralink.

Muskov tim Odjela za vladinu efikasnost također je otkazao ugovore vrijedne oko 8,5 milijardi dolara koji uključuju stranu pomoć, obuku o raznolikosti i druge inicijative kojima se Trump protivio.

Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.
Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.

S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.

Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.

Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.

Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.

„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”

Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.

Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.

Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.

Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”

Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.

Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.

Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG