Linkovi

Nabavka vakcina: Balkan kaska za Evropskom Unijom, a BiH za Balkanom


Health care worker Sanna Elkadiri, left, the first Dutch recipient of a COVID vaccine, gets her shot of the Pfizer-BioNTech coronavirus vaccine at a vaccination center in Veghel, Netherlands, Jan. 6, 2021.

Krajem decembra Evropska komisija je usvojila paket u vrijednosti od 70 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) kako bi pomogla finansiranje pristupa partnera sa Zapadnog Balkana vakcinama protiv COVID-19 koje su nabavile zemlje članice EU. Ovo znači da zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, neće biti oslonjene samo na COVAX mehanizam koji dosta kasni, nego i na EU mehanizam nabavke vakcina protiv COVID-19.

Problemi s COVAX-om

COVAX je zamišljen kao globalna alijansa distribucije vakcina protiv COVID-19 u sve dijelove svijeta, pogotovo prema siromašnijim zemljama. U njemu učestvuje 186 zemalja, a koordinišu ga Gavi-Savez za vakcine, Koalicija za inovacije u pripravnosti za epidemije (Coalition for Epidemic Preparedness Innovations - CEPI) i Svjetska zdravstvena organizacija.

Ovo je bila lijepo zamišljena ideja, ali se susrela s nizom otežavajućih okolnosti i zastoja. Prije svega, COVAX mehanizam se dosta oslonio na jednu vakcinu, onu koju je razvijala AstraZeneca s Univerzitetom Oxford, baziranoj na adenovirusnom nereplicirajućem vektoru koji nosi genetičku informaciju za antigen virusa SARS-CoV-2. Međutim, onda se ova vakcina našla u neprilikama, jer je nađena greška u doziranju vakcine, koja je dovela do toga da se otkrije kako je vakcina u protokolu doziranja s greškom efikasnija nego ista vakcina kada se daje u dvije pune doze. To je AstraZenecu vratilo korak unazad u ispitivanjima vakcine.

Doses of the COVID-19 vaccine developed by Oxford University and U.K.-based drugmaker AstraZeneca are checked as they arrive at the Princess Royal Hospital in Haywards Heath, England, Saturday Jan. 2, 2021
Doses of the COVID-19 vaccine developed by Oxford University and U.K.-based drugmaker AstraZeneca are checked as they arrive at the Princess Royal Hospital in Haywards Heath, England, Saturday Jan. 2, 2021

Zašto se COVAX oslonio pretežno na ovu vakcinu?

S jedne strane, ova vakcina će biti izuzetno jeftina i pristupačna, oko 3$ po dozi, a s druge strane, to je u jednom trenutku bila najizglednija vakcina, ona za koju se mislilo da će biti prva spremna.

Naime, jedno vrijeme su vakcine drugih zapadnih proizvođača, poput Pfizer i Moderna bile u zastojima, a AstraZenecina je prednjačila. Vakcine proizvođača iz Rusije i Kine su također bile u nižim fazama ispitivanja i nije se moglo predvijdeti kada će biti dostupne za hitnu upotrebu. Ipak, nije isključeno da će i druge vakcine, osim AstraZenecine biti u COVAX raspodjeli vakcina i koja će vakcina biti u COVAX će se saznati tek u narednom periodu.

Dr. Christian Chidiac gets a Pfizer-BioNTech COVID-19 vaccine in La Croix-Rousse hospital, in Lyon, central France, Jan. 6, 2021.
Dr. Christian Chidiac gets a Pfizer-BioNTech COVID-19 vaccine in La Croix-Rousse hospital, in Lyon, central France, Jan. 6, 2021.

Zašto su Britanci počeli vakcinaciju američkom, a ne britanskom vakcinom?

U jednom trenutku je Pfizer s BioNTechom poveo „trku za vakcinom“ i tako je to bila prva vakcina koja je odobrena na zapadu i to u Britaniji početkom decembra, kada je u ovoj zemlji i počela imunizacija.

Britanci su odlučili uzeti prvu vakcinu koja je prošla sve faze ispitivanja i nisu htjeli da patriotski čekaju kada će biti gotova britanska, AstraZenecina, vakcina.

Ovo je ujedino i odgovor na to zašto je u Ujedinjenom Kraljevstvu počela vakcinacija američko-njemačkom, a ne britanskom vakcinom. Dakle, razlozi nisu sumnje u kvalitet AstraZeneca vakcine, nego su razlozi prozaični i sasvim pragmatični – da se s imunizacijom počne što prije i spriječe nepotrebne žrtve.

88 year old Trevor Cowlett receives the Oxford University/AstraZeneca COVID-19 vaccine from nurse Sam Foster at the Churchill Hospital in Oxford, southwest England on January 4, 2021
88 year old Trevor Cowlett receives the Oxford University/AstraZeneca COVID-19 vaccine from nurse Sam Foster at the Churchill Hospital in Oxford, southwest England on January 4, 2021

Šta je to EU mehanizam nabavke vakcina protiv COVID-19?

Usljed kašnjenja COVAX mehanizma, zemlje članice EU su odlučile da ne zaostaju za Ujedinjenim Kraljevstvom te su kreirale vlastiti mehanizam nabavke vakcina, neovisan o COVAX. Također, ovaj EU mehanizam će se solidarisati sa zemljama Zapadnog Balkana i ovaj paket bi trebao biti realiziran kroz bespovratna sredstva (grantove) za pomoć u pokrivanju troškova vakcina za prioritetne grupe u regionu, kao i potrebne opreme za vakcinaciju.

Zapadnom Balkanu će omogućiti kupovina određenih doza vakcina iz Ugovora EU o predviđenoj kupoprodaji sa šest proizvođača, tako što će pojedinačne zemlje članice EU podijeliti dio svojih unaprijed dodijeljenih doza.
EU Delegacija u BiH

Za sada, vakcina koja se nabavlja preko EU mehanizama i koja je prisutna u Evropi je Pfizerova mRNA vakcina, ali Evropska agencija za lijekove je 6. januara odobrila i Moderninu mRNA vakcinu te je za očekivati da će i ona biti uključena u EU mehanizam.

Ove dvije vakcine su dosta slične, ali i imaju neke razlike u doziranju i sastavu.

Sam Pfizer je već najavio u puštanje pogona u Evropu, u Marburgu, kako bi se proizvelo što je moguće više doza vakcine.

Zapadni Balkan u nabavci vakcina – gdje je BiH?

Međutim, neke druge zemlje Zapadnog Balkana su već započele vakcinaciju prioritetnih grupa neovisno i o COVAX i o EU mehanizmima.

Kosovo je nabavilo pola miliona doza Pfizerove vakcine, Srbija je dobila inicijalne doze Pfizerove vakcine, kojima je započeta kampanja vakcinacije, a u januaru očekuje još oko milion doza, a Sjeverna Makedonija će ih vjerovatno slijediti. Srbija je najavila i početak vakcinacije ruskom Sputnjik V vakcinom.

Stoga se postavlja pitanje koliko će BiH kasniti za stavljanjem pandemije pod kontrolu i zaštitom stanovništva. Zemlje van EU koje su nabavile svoje inicijalne doze išle su i preko sistema direktnih nabavki i sporazuma s proizvođačem.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva naglašavaju da je BiH je ljetos u vrijeme kada su sve vakcine i dalje bile u fazi razvoja i nije se znalo koja će prva biti spremna, započela aktivnosti na pristupanju COVAX mehanizmu za nabavku vakcina.

Ministarstvo civilnih poslova BiH potpisalo Ugovor sa COVAX 18.09.2020. godine, a Federacija BiH je pozvana od strane državnih organa da pristupi ovom mehanizmu nabavke. „Federalno ministarstvo zdravstva u zadanim rokovima je ispunilo sve potrebne obavaze, odnosno prvobitno uplatilo avans, a potom i preostala finansijska sredstva za nabavku 800.000 doza vakcina kroz COVAX mehanizam za Federaciju BiH“, odgovaraju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Broj naručenih doza kroz COVAX je dovoljan za vakcinalnu pokrivenost 20% stanovništva i odnosi se samo na prve narudžbe u okviru COVAX-a.

Putem Ministarstva civilnih poslova BiH, Federacija je iskazala potrebe za nabavku vakcina i putem EU mehanizma nabavke.

Zdravstvene vlasti u Federaciji BiH intenzivno rade na operacionalizaciji Plana vakcinacije protiv COVID-19 kako bi bili što spremniji za provedbu vakcinacije kada vakcine stignu u BiH. Prva prioritetna grupa su zdravstveni radnici i štićenici i uposlenici domova za zbrinjavanje starijih osoba“, odgovor je Federalnog ministarsta zdravstva na pitanje da li postoji plan vakcinacije za ovaj bh. entitet.

Na pitanje da li je bilo direktnih pregovora s proizvođačima, iz ove institucije odgovaraju: „Obzirom da je Federacija BiH putem državnih organa BiH ušla u proces nabavke putem COVAX mehanizma, kao i iskazivanja spremnosti za nabavku putem EU mehanizma, te nepostojanja adekvatnih zakonskih pretpostavki, Federalno ministarstvo zdravstva nije pregovaralo direktno s proizvođačima vakcina protiv COVID-19“.

Federalno ministarstvo zdravstva možda nema zakonske pretpostavke za ove radnje, ali ako se sjetimo da su se radile nabavke respiratora, pa i lijekova, koji u trenutku nabavke nisu prošli kliničke studije efikasnosti i za koje je bilo upitno pomažu li u liječenju bolesnika s COVID-19, ostaje neobično kako se to nije moglo uraditi i za vakcine, koje su prošle sve faze testiranja i dobile odobrenje čak i Evropske agencije za lijekove (EMA).

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Zvizdić uputio je inicijativu u kojoj traži da Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine bez odgađanja započne direktne pregovore o nabavci vakcina za najugroženije kategorije stanovništva, javlja Radio Slobodna Evropa.

Tragom nejasnoća u dijelu bh. javnosti kao i brojnim istim i sličnim medijskim upitima, Ministarstvo civilnih poslova BiH se oglasilo saopštenjem u kojem se navodi kako se ovo ministarstvo svom radu strogo pridržava odredbi Ustava Bosne i Hercegovine kojim je jasno utvrđeno da je nadležnost u području zdravstva na entitetima I Brčko distriktu.

S tim u vezi, odluke koje se odnose na nabavu cjepiva donose se isključivo u suradnji i koordinaciji sa nadležnim zdravstvenih vlastima entiteta I Brčko distrikta i na osnovu njihovih iskazanih inicijativa i potreba“, saopštavaju iz MCP i dodaju kako je u skladu sa iskazanim potrebama entiteta i Brčko distrikta, naručeno 1.232.000 doza kroz aktivnosti COVAX mehanizma, a iskazana je i potreba entiteta za 892.000 doza u okviru EU mehanizma nabave.

Koordinirajući sa nadležnim ministarstvim, nije iskazana potrebe za nabavu direktnim pregovaranjem sa proizvođačima cjepiva, jer je stav bio da prioritet treba biti sigurnost nabavljenog cjepiva što garantiraju COVAX i EU mehanizam nabave“, odgovaraju iz Ministarstva civilnih poslova.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH je za Glas Amerike potvrđeno kako nisu zaprimili niti jedan zahtjev za registraciju: „Za sada se niti jedan proizvođač vakcina protiv Covida 19, odnosno pravni zastupnik sa sjedištem u BiH nije obratio u ALMBiH zahtjevom za dobijanje odobrenja za stavljanje lijeka na tržište u BiH.“

Jasno je da prve doze vakcina neće biti dostupne na tržištu, komercijalno, ali da bi neko sredstvo moglo da se koristi, treba imati odobrenje ove Agencije.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske odgovaraju da, osim sporazuma s Međunarodnim fondom za nabavu cjepiva - COVAX, Republika Srpska razmatra i druge mogućnosti za nabavu vakcina protiv COVID-19, a razmotriće se i oni dobavljači koji će u tom trenutku moći osigurati dodatne količine koje su nam potrebne.

„Institut je razvio plan vakcinacije protiv kovida. Plan je obuhvatio sve aspekte vakcinacije, počevši od uvoza, skladištenja, gdje će i ko provesti vakcinaciju, hladni lanac, koje su to prioritetne grupe stanovništva, edukaciju zdravstvenih radnika, medijsku promociju i slično“, odgovaraju iz ove institucije te dodaju kako još ne znaju tačne datume dolaska vakcina, ali onog trenutka kad budu imali prve informacije, javnost će biti obaviještena.

RS je u pregovorima i za rusku vakcinu Sputnjik V, koja se, slično AstraZenecinoj, bazira na adenovirusnom vektoru. Prema javljanju Radio Slobodna Evropa, ova vakcina će u entitetu RS biti dostupna krajem februara ove godine.​

Komentari

XS
SM
MD
LG