“Pozivam SAD da budu uz nas", izjavila je u intervjuu za Glas Amerike. "Veoma je važno da kada režim uništava sve u Bjelorusiji, masovne medije, sve organizacije - izuzetno je važno podržati te ljude."
Po dolasku u Vašington, Tihanovskaja je održala skup sa svojim pristalicama na trgu Freedom plaza u centru američke prijestonice. Zakazani su razgovori u Staye Departmentu, Bijeloj kući, sa članovima Kongresa kao i šeficom američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantom Power.
“Želim da Bjelorusija ostane na dnevnom redu SAD. Moj cilj je da govorim o Bjelorusiji, o situaciji, o eskalaciji nasilja od strane režima."
Tihanovskaja je bila primorana da napusti Bjelorusiju sa dvoje male djece, poslije brutalnog gušenja mirnih demonstracija nakon spornih izbora 9. avgusta prošle godine. Predsjednik Aleksandar Lukašenko proglasio je pobjedu šesti uzastopni put.
Jedno od najvažnijih pitanja za demokratsku Bjelorusiju - i Tihanovskaju lično - je puštanje na slobodu više od 500 političkih zarobljenika koje su vlasti uhapsile za vrijeme protesta. Njen suprug, Sergej, je jedan od njih.
“Jedini izlaz, jedini način da se navedu da puste zatvorenike je da se izvrši politički i ekonomski pritisak na vladu Bjelorusije i sigurna sam da će se to dogoditi prilično brzo", izjavila je.
Posmatrači kažu da će posetu Tihanovskaje Vašingtonu pažljivo pratiti ruski predsjednik Vladimir Putin, koji želi da nastavi da vrši značajan uticaj na događaje u susednoj zemlji.
"On sigurno ne želi da vidi kako kolega autokrata, za kojeg smatra da je dio njegove sfere uticaja, gubi vlast, a takođe sigurno ne želi da se demokratije pojavljuju na ruskoj granici”, ocjenjuje Džonatan Kac iz Njemačkog Maršalovog fonda - think-tanka za javnu politiku.
Neki u američkom političkom establišmentu vjeruju da će postojati prilika da Lukašenko bude manje "atraktivan" ruskom kolegi.
"Odnosi Rusije i Bjelorusije nisu tekli glatko neko vrijeme", primjećuje američki senator Ben Kardin, demokrata iz Merilenda.
Članovi Kongresa vjeruju da bi pojačani politički i ekonomski pritisak mogao da oslabi Lukašenka i učini da podrška bude preskupa čak i za saveznike kao što je Putin.
“Dakle, ono što treba da se promijeni je da Lukašenko mora da plati veću cijenu. To znači - pojačati sankcije", kaže Kardin.
SAD, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije režimu Bjelorusije krajem juna, ali je prošle nedjelje novi talas proizvoljnih hapšenja pogodio građansko društvo i medijske organizacije u zemlji.
“Pretpostavljam da će režim pustiti političke zatvorenike kada budu osjećali politički i ekonomski pritisak", rekla je Tihanovskaja. "Mjesecima pokušavamo da apelujemo na režim na diplomatskom nivou, kroz različite organizacije i solidarnost cijelog svijeta, ali režim ne želi da nas čuje. Jedini izlaz, jedini način da se oslobode zatvorenici je kroz vršenje političkog i ekonomskog pritiska na režim", ponovila je vođa opozicije Bjelorusije.
