Reporteri bez granica navode da je u regiji najveći pad doživjela je Srbija, za 14 mjesta. Crna Gora i Bosna i Hercegovina pale za po jedno mjesto.
Na novom indeksu, na kojem se nalazi 180 zemalja, Srbija zauzima 90. poziciju, Crna Gora je na 104. mjestu a Bosni i Hercegovini je pripalo 63. mjesto.
Ostale zemlje regije napreduju, ali se na indeksu nalaze iza Bosne i Hercegovine.
Hrvatska se nalazi na 64. mjestu, Kosovo na 75. mjestu, a Sjeverna Makedonija na 95. mjestu.
Srbija i Crna Gora su označene kao zemlje u kojima se dešavaju ozbiljni verbalni i fizički napadi na novinare. U izvještaju Reporteri bez granica podsjećaju na pokušaj ubistva crnogorske novinarke Olivere Lakić koji se dogodio u maju 2018. godine.
State Department je novinarku Lakić svrstao među deset hrabrih žena svijeta, a u martu ove godine u Washingtonu joj je dodijeljena i međunarodna nagrada Hrabre žene.
U Srbiji je krajem prošle godine zapaljena kuća i garaža novinara Milana Jovanovića, a doskorašnji predsjednik beogradske opštine Grocka Dragoljub Simonović optužen je da je naložio ovu paljevinu.
Za Bosnu i Hercegovinu se kaže da neprijateljsko okruženje za slobodu medija kreira polarizovana politička klima obilježena verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom. Navodi se i da su sve vidljivije uredničke politike koje održavaju etničke podjele i govor mržnje.
Reporteri bez granica bilježe da se napadi na novinare u Bosni i Hercegovini dešavaju zbog dva razloga, onoga o čemu izvještavaju i etničkog porijekla. Također navodi da političari tužbama za klevetu nastoje zastrašiti novinare.
Zamjerke se odnose i na to da vlasništvo medija u Bosni i Hercegovini nije transparentno, kao i da su novinari malo plaćeni.
Kao primjer opstrukcije medijskog izjveštavanja se navode protesti u Banja Luci u vezi ubistva Davida Dragičevića.
