Povelje je dodijelio Odbor NSRS za obilježavanje 25 godina postojanja i rada Narodne skupštine RS 1991-2016. godine.
Ovaj zahtjev Incko je uputio 2. februara u pismu predsjedniku NSRS-a i predsjednicima svih klubova poslanika u entitetskom parlamentu, u kojem navodi da su među nagrađenima bili i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje" naveo je Incko u pismu.
On je ostavio rok od tri mjeseca da se povelje ponište, a rok je istekao krajem aprila.
NSRS: Incko nije nadređen Republici Srpskoj
O ovoj tački dnevnog reda nije bilo skupštinske rasprave, a poslanici su usvojili zaključke kojima odbacuju bonska ovlaštenja i konstatuju da je visoki predstavnik izašao iz pravnog okvira svog djelovanja koji je utvrđen Aneksom 10 dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je protivzakonito i protivustavno prisvojio zakonodavna, izvršna i sudska ovlaštenja.
U Zaključcima je konstatovano da visoki predstavnik ne može biti ni u kom slučaju nadređen Republici Srpskoj. Oko prijedloga zaključaka usaglasili su se klubovi svih stranaka iz RS.
Cvijanović da formira pregovarački tim sa Federacijom BiH
NSRS usvojila je i Zaključke uz "Inicijativu za dijalog između RS i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), te Srba, Bošnjaka i Hrvata o mogućim rješenjima za BiH", koju je predložio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), o kojoj je, takođe, raspravljano 11. maja.
U zaključcima se nalaže predsjednici RS Željki Cvijanović da obavijesti Federaciju BiH o zaključcima i stavovima NSRS, te da formira pregovarački tim za vođenje razgovora sa Federacijom BiH.
Pregovarački tim bi, prema jednom od zaključaka, trebao da bude formiran u roku od 30 dana. U tim bi trebali da budu uključeni predstavnici najviših organa vlasti u RS, predstavnici RS u institucijama BiH, te predstavnici parlamentarnih stranaka u RS.
Nakon formiranja, pregovarački tim bi trebao da sačini operativni plan te da redovno izvještava Skupštinu RS o provedenim aktivnostima.
Dodik u Skupštini RS: Ne treba da bježimo od razgovora o mirnom razdruživanju u BiH
Ne treba bježati od razgovora o mirnom razdruživanju u Bosni i Hercegovini (BiH), poručio je tokom uvodnog obraćanja poslanicima NSRS predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je i lider SNSD-a.
Dodik je, obrazlažući Inicijativu za dijalog "o rješenjima za BiH", rekao da je “Bosna i Hercegovina otišla na put sa kojeg još može djelimično da se vrati”.
"Ne poduzimamo nijedan korak ka secesiji, ne poduzimamo nijedan korak koji bi išao ka tome da se ugrozi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ono što mi radimo je da želimo da razgovaramo, ali kao zdravoumni ljudi smatramo da ako razgovori ne uspijevaju kao što ne uspijevaju svi razgovori već 25 godina, onda se pitamo šta onda. Onda ne treba da bježimo i od razgovora o mirnom razdruživanju", istakao je Dodik obrazlažući Inicijativu za pokretanje dijaloga.
Poslanik poslaničke grupe Zajedno za BiH i član Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić naveo je kako Republika Srpska i Federacija BiH nisu strane u Bosni i Hercegovini već administrativne jedinice unutar države.
“Dijalog legalnih predstavnika u legalnim institucijama da. Za tako nešto nam ne trebaju nikakve posebne odluke ili zaključci, dijalog je naša dužnost. Ovo je svojevrsna politička avantura i narod to treba da zna. Ako se izađe van okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma, na snagu se vraća Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Poštovane koleginice i kolege u Narodnoj skupštini RS, odluka je na vama, a vi dobro razmislite kako se avanture završavaju”, poručio je Bratić poslanicima NS RS.
Šef kluba poslanika opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Miladin Stanić zatražio je od Dodika odgovor o tome koje od zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma podržavaju “dijalog o rješenjima u BiH.”
“Koje zemlje potpisnice Sporazuma podržavaju ovu priču, evo Vučić (Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije) kaže, ‘podržavam cjelovitu Bosnu i Hercegovinu’. Ko to (Inicijativu za dijalog) podržava, ako ne podržava ni Srbija. Da li mi Srbi treba da se brinemo kako funkcioniše BiH. RS je opljačkana i nejaka za ovakvu vrstu razgovora”, poručio je Stanić na zasjedanju Skupštine RS.
Stanić je podsjetio i da je veliki dio nadležnosti sa RS na BiH prenesen upravo zahvaljujući Dodikovom SNSD-u, te ustvrdio i da je priča o “rješenjima za BiH” obmana s ciljem skretanja pažnje.
“Umjesto da razgovaramo o zaduženju vi bi da razgovaramo o razdruženju”, istakao je Stanić.
Pokretanje Inicijative Dodik je najavio 20. aprila na Mrakovici na Kozari. Tekst dokumenta je potom objavljen još 4. maja, nekoliko sati nakon što je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko predstavio Izvještaj o provedbi mira koju je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.
"Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, razlozi su za zabrinutost", navodi se u Inzkovom izvještaju.
"Neće biti precrtavanja mape BiH", poručio je visoki predstavnik u Izvještaju.
Ambasada SAD: Zapaljiva retorika opasna i neprihvatljiva
Zapaljiva retorika koja govori o ratu, secesionizmu u Bosni i Hercegovini je opasna, neodgovorna i neprihvatljiva, navedeno je i u odgovoru ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) 21. aprila, o pozivu na razgovor, koji je Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio Federaciji BiH.
I upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini osudio je 26. aprila politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” BiH, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu.
Zajedničku izjavu UO PIC-a nije podržao predstavnik Rusije.
Iz Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini u saopštenju objavljenom 26. aprila na službenom Facebook profilu navedeno je kako zajedničku izjavu smatraju "neuravnoteženom" i ističu kako je "tendenciozno optuživati samo jednu stranu," navodeći razloge zbog čega se nisu pridružili zajedničkoj izjavi PIC-a.
Članice PIC u BiH su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
