Linkovi

Top priča BiH

Ambasade: Entiteti bez prava na otcjepljenje

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, 10. mart 2021. (Fotografija preuzeta sa web stranice NSRS)

Nakon jučerašnjih zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, zajedničkim saopštenjem su se oglasile ambasade SAD-a, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, te specijalni predstavnik EU u Sarajevu. Izjavu prenosimo u cijelosti:

„Ponovo izražavamo svoje opredjeljenje za teritorijalni integritet i fundamentalnu strukturu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene države sa dva entiteta koji nemaju pravo na otcjepljenje od BiH. U vrijeme kada se zemlja suočava sa brojnim problemima, uključujući pandemiju, pozivamo sve institucije vlasti da se fokusiraju na zadovoljenje potreba njenih građana, uključujući potrebu za reformama neophodnim za ekonomski oporavak i napredak na putu ka EU, a ne na izjave koje unose podjele. Put naprijed za BiH je jasno formulisan u Mišljenju EU i OHR agendi 5+2, i to je ono na šta treba da se fokusiraju institucije koje traže okončanje međunarodne supervizije. U međuvremenu, nastavljamo pružati podršku i visokom predstavniku i EUFOR.

Doprinos snaga EUFOR miru i stabilnosti još uvijek je od ključne važnosti u BiH, te nastavljamo u potpunosti podržavati njihov rad.

Podsjećamo da svaku odluku o eventualnom zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) donosi Upravni odbor Savjeta za provedbu mira (PIC). Preduslovi za zatvaranje OHR jasno su definisani agendom 5+2, koja mora biti u potpunosti provedena. Do tada, visoki predstavnik nastavlja sa ključnom ulogom u provedbi civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu sa svojim mandatom i ovlaštenjima koja mu je dala međunarodna zajednica. Po svim navedenim pitanjima, visoki predstavnik blisko sarađuje sa domaćim akterima, uključujući predstavnike Republike Srpske. Pozivamo sve strane u BiH, na svim nivoima vlasti, da održavaju konstruktivnu atmosferu i ulažu napore u ostvarenje bolje budućnosti za sve građane.”

See all News Updates of the Day

Inzkova oproštajna poruka: BiH je zajednička kuća koja se mora graditi na zdravim temeljima

Valentin Inzko

Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju, naveo je između ostalog u oproštajnoj video poruci visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.

"Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego mi prema njoj", kazao je u petak, 30. jula, na dan kada završava svoj dvanaestogodišnji mandat kao visoki predstavnik u BiH.

Njega će 1. augusta na toj funkciji naslijediti Christian Schmidt.

Opraštajući se, prije svega od, kako je naveo građana BiH, Inzko je citirao nekoliko tradicionalnih poslovica koje se često upotrebljavaju u BiH, među njima i onu da „kuća nije tijesna gdje čeljad nisu bijesna“.

"Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tjesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bjesna", kazao je on.

Inzko je dodao i kako BiH još uvijek ima izniman potencijal dobrote, te da je to zemlja sa mnogo različitosti na jednom mjestu.

"Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić", podsjetio je Inzko i dodao, da je sa druge strane u BiH doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo.

U oproštajnoj poruci je rekao i da je potpuno sretan, svjestan svojih ograničenja i institucija koje je predstavljao, ali da je istinski zahvalan ljudima BiH, naročito kako je naveo "običnim, malim ljudima" koje je sretao i upoznavao širom BiH tokom svog mandata visokog predstavnika.

Podsjetio je kako je istina osnova za pravednost i da svaki čovjek želi da živi u normalnoj državi, pa tako i Bosanci i Hercegovci koje je sretao širom zemlje, a koji se, kako kaže, nisu dali otrovati nacionalnim politikama.

"BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biser u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko zadnjih desetljeća. Hvala vam", kazao je Inzko na kraju.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Inzko nakon donošenja zakona o zabrani negiranja genocida: Savjest mi je čista

Valentin Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kome za dva dana prestaje mandat, izjavio je da je on "obavio posao" i da drugi treba da budu zabrinuti.

"Meni je savjest čista, pitao sam svoju savjest: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope u vezi sa genocidom. Znači, ja nisam donio odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u zakon", kazao je Inzko, govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo prije par dana.

On je ocijenio da su reakcije na nametnuti zakon iz Republike Srpske "sasvim očekivane".

"Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da ne odlučuju", kazao je on za regionalnu N1 televiziju.

Dodao je da u augustu i septembru treba da se donese odluka o budžetu BiH, ali da ne može da proijceni da li će srpski predstavnici učestvovati u donošenju odluka.

"Na neki način, sve je u okviru očekivanog", kazao je Inzko.

Navodeći da mu je žao što odlazi iz BiH, koja je, kako je rekao, njegov drugi dom, jer je na Balkanu živio ukupno 24 godine, on je ocijenio da je "najcrnji dan" tokom njegovog mandata bio kada su strani tužioci morali napustiti BiH.

"Znao sam da će to imati strašne posljedice po pravosuđe, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lijepih trenutaka. Sjećam se 2010. godine, kada smo postigli bezvizni režim za putovanje po Evropi", istakao je on.

Prema njegovim riječima, stvari u BiH bi mnogo bolje funkcionisale da je međunarodna zajednica više angažovana.

Inzko je naveo da je međunarodna zajednica ranije imala mnogo uspješnih poteza u BiH, od situacije da je konvertibilna marka najsigurnija na Balkanu, do bh. ličnih karata, koje su, u vrijeme kada su izrađene, bile najmodernije u regionu.

"BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je očekivala da će poslije domaće elite to voditi. Međutim, sada imamo šta imamo. Možda će (novi Visoki predstavnik Christian) Schmidt otvoriti novo poglavlje što se tiče djelovanja", kazao je on.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova dijela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Inzko je rekao i da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju, jer je to diskriminacija.

"Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole ovu zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH", kazao je Inzko.

BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojem i pripadnici "ostalih naroda", a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koji su konstitutivni narodi u toj državi, imaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH.

Valentin Inzko je 2009. imenovan za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i poslije 12 godina svog mandata napušta BiH.

Njega će 1. avgusta na toj funkciji naslijediti Nijemac Christian Schmidt.

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Inzkov Zakon o zabrani negiranja genocida stupa na snagu 28. jula

Memorijalni centar Potočari

Dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo odlazeći Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko zvanično su objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da će negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca biti kažnjivo od narednog dana, 28. jula. 

Za prekršioce Krivičnog zakona ovim se dopunama predviđa kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

U odluci, koju je 23. jula donio Inzko, navodi se da izmjene i dopune Krivičnog zakona stupaju na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

U Tužilaštvu BiH, nakon Odluke visokog predstavnika, najavili su da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

Zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) u utorak 27. jula iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH.

Gordana Tadić kažnjena premještanjem sa pozicije glavne tužiteljice

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Prvostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a donijela je odluku kojom se glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić premješta na poziciju tužiteljice u toj instituciji.

Prema odluci disciplinske komisije, Tadić je počinila prekršaje "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti" i "propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća" Zakona o VSTV BiH, navodi se u saopštenju VSTV-a.

Tadić na ovu odluku ima pravo žalbe.

Protiv Tadić je početkom aprila 2021. podnesena disciplinska tužba, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od tačke koja je teretila za ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije a koja se, kako je ranije saopćeno, odnosi na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016., nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG