Linkovi

Izdvojeno

Inzko: Nema precrtavanja mape BiH, UN da prijetnje shvati ozbiljno

Arhiv - Valentin Inzko

Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR-a, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, razlozi su za zabrinutost, navodi se u izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.

Inzko će izvještaj o statusu provedbe mira danas predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN)

"Ovakve izjave dio su dugogodišnje politike usmjerene na dokidanje reformi i preuzimanja nadležnosti države", navodi Inzko.

U izvještaju se također osvrće na nedavno usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se poziva na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.

Najviše najviše zabrinjava što NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ukoliko se to pitanje uskoro nađe na dnevnom redu, trebali početi razgovori o mirnom razlazu, piše u izvještaju.

Arhiv - Narodna skupština Republike Srpske
Arhiv - Narodna skupština Republike Srpske

Inzko navodi kako se ovakvi stavovi mogu protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.

U izvještaju podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

"Neće biti precrtavanja mape BiH", navodi visoki predstavnik.

"Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i na ranije data obećanja o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i puta BiH ka EU", navodi visoki predstavnik.

Inzko također upozorava da je u isto vrijeme drugi bh. entitet, Federacija BiH, jedva funkcionisala.

"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima", stoji u izvještaju.

U Vladi Federacije BiH još nedostaju dva ministra, a novi se ne mogu imenovati jer se glavne stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) ne mogu usaglasiti oko izbornih reformi, a HDZ ne želi podržati nova imenovanja dok se ne postigne sporazum oko ovog zakona.

"Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", navodi Inzko.

U međuvremenu, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić iz SDA i zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević iz HDZ, upleteni su u korupcijski skandal, a kojima se sudi sumnjive nabavke 100 respiratora iz Kine, čija je upotreba u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana i predmetom je istrage nadležnih organa, navodi se u izvještaju.

Arhiv - Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Arhiv - Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

Inzko također upozorava na potpunu stagnaciju na državnom nivou o čemu svjedoči i loš učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, koji su tokom tekućeg mandata, osim zakona o budžetu, usvojili samo jedan novi zakon.

Potcrtava da stoga nije čudno da vlasti u BiH nisu postigle napredak ni u provedbi reformi koje su ključne za približavanje Evropskoj uniji, te da postoje pokušaji i da se postojeće reforme u ključnim oblastima unazade.

Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene Izbornog zakona, a stavovi kako to učiniti uveliko se razlikuju.

Inzko navodi kako HDZ favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima.

"To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji BiH na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih popisom stanovništva iz 2013. godine, dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na ostale na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava", navodi Inzko.

Kako je naveo, vladavina prava ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama može značiti povećan rizika da BiH i dalje klizi prema državi pravne anarhije.

"Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne potkrijepi djelima", poručuje Inzko.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

See all News Updates of the Day

Hoće li evropska zabrana ruskog dizela podići globalne cijene goriva

Evropa poduzima još jedan veliki korak prema prekidu energetskih veza s Rusijom, zabranom uvoza dizelskog goriva i drugih proizvoda proizvedenih od sirove nafte u ruskim rafinerijama.

Zabrana Evropske unije stupa na snagu 5. februara nakon embarga na ugljen i većinu nafte iz Rusije. Blok od 27 zemalja pokušava prekinuti svoju posljednju upotrebu ruske energije i prestati hraniti ratnu mašineriju Kremlja kako se bliži godišnjica invazije na Ukrajinu.

Najnovija zabrana nosi rizike: cijene dizela već su skočile od početka rata 24. februara, a mogle bi ponovno porasti za gorivo koje je ključno za globalnu ekonomiju.

"Ostavljamo novac na cesti kako bismo pružili svoje usluge", rekao je Hans-Dieter Sedelmeier iz obiteljske njemačke autobusne i putničke firme Rast Reisen.

Većina stvari koje ljudi kupuju ili jedu prevezu se u nekom trenutku kamionima, koji uglavnom rade na dizel. Također pokreće poljoprivrednu opremu, gradske autobuse i industrijsku opremu. Viša cijena dizela ugrađena je u cijenu gotovo svega, pomažući u povećanju inflacije koja je otežala život ljudima diljem svijeta.

Opći pogled prikazuje Novorossiysk Fuel Oil Terminal (NMT) u crnomorskoj luci Novorossiisk, Rusija, 30. maja 2018. REUTERS/Natalya Chumakova
Opći pogled prikazuje Novorossiysk Fuel Oil Terminal (NMT) u crnomorskoj luci Novorossiisk, Rusija, 30. maja 2018. REUTERS/Natalya Chumakova

Evo ključnih činjenica o nadolazećem evropskom embargu:

HOĆE LI EMBARGO PODIĆI CIJENE DIZELA?

Ovisi. Dizel se, kao i sirova nafta, prodaje globalno, a Evropa bi mogla potražiti nove izvore, poput SAD-a, Indije ili zemalja Bliskog istoka. Ako to prođe glatko, utjecaj na cijene mogao bi biti privremen i skroman.

Evropa je već skoro prepolovila uvoz ruskog dizela, s 50% ukupnog uvoza prije rata na 27%. Američki dobavljači povećali su zalihe na rekordne razine, s 34.000 barela dnevno na početku 2022. na 237.000 barela dnevno do sada u januaru, prema S&P Globalu.

Najviši energetski dužnosnik EU-a, Kadri Simson, kaže da su tržišta imala vremena za prilagodbu nakon što je zabrana objavljena u junu. Čini se da su se i Evropljani opskrbili ruskim dizelom prije roka, a uvoz je prošlog mjeseca porastao.

Postoji komplicirajući faktor: Grupa sedam velikih demokratija razgovara o nametanju ograničenja cijena ruskog dizela koji ide u druge zemlje, baš kao što su učinili za rusku sirovu naftu. Kao i s naftom, ideja je zadržati dotok ruskog dizela na svjetska tržišta, ali smanjiti prihode Moskve.

Ako ograničenje funkcionira kako se reklamira, globalni tokovi dizela trebali bi se preraspodijeliti, pri čemu bi Evropa pronašla nove dobavljače, a ruski dizel nove kupce, bez većeg gubitka ponude.

Ali teško je reći kako će gornja granica funkcionirati bez znanja gdje će biti postavljena cijena i hoće li Rusija uzvratiti uskraćivanjem isporuka.

"Kada je ruski izvoz ograničen, iz bilo kojeg razloga, to bi naravno izazvalo probleme u cijelom ovom procesu preustroja", rekao je Hedi Grati, voditelj istraživanja goriva i rafiniranja za Europu u S&P Global Commodity Insights. “Europa bi se natjecala s drugim velikim uvoznicima, a to bi izazvalo pritisak na povećanje cijena.”

Ako ograničenje ne blokira velike količine ruskog dizela, moglo bi doći do "kratkotrajnog skoka cijena" dok se tržište prilagođava. Kao prvo, tankeri bi imali duži put do Evrope iz SAD-a, Bliskog istoka ili Indije nego iz ruskih luka na Baltičkom moru, naglašavajući kapacitet broda.

Ali golemi novi rafinerijski kapaciteti pokreću se u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji kasnije ove godine i u Omanu 2024. To bi "moglo dodatno ublažiti sve tačke pritiska zbog ovog razvoda od Rusije", rekao je Grati.

ŠTO SE MOŽE POSTIĆI OGRANIČENJEM CIJENA DIZELA?

Nada je da će se reproducirati učinak gornje cijene nafte, koja je zapadnim firmama koje uvelike kontroliraju usluge prevoza zabranila rukovanje ruskom sirovom naftom čija je cijena veća od 60 dolara po barelu.

Rusija kaže da neće prodavati naftu zemljama koje poštuju gornju cjenovnu granicu, ali ograničenje i pad potražnje zbog usporavanja globalnog gospodarstva znači da kupci u Kini, Indiji i drugdje mogu kupovati rusku naftu uz velike popuste, smanjujući tako prihode Kremlja.

Potaknute skupljom sirovom naftom, cijene dizela porasle su prošle sedmice na više od 1000 dolara po toni sa 800 dolara po toni početkom decembra. Dizel košta više od 40 dolara po barelu više od sirove nafte koja se koristi za njegovu proizvodnju.

Jedan od razloga povećanja cijena bila je oluja u decembru u SAD-u koja je poremetila rad rafinerija, rekla je Barbara Lambrecht, analitičarka u Commerzbank.

ŠTO SE DOGAĐA AKO DIZEL POSKUPI?

Cijene goriva bile su glavni faktor iza bolne inflacije u Evropi koja je potrošačima oduzela kupovnu moć i usporila ekonomiju.

Cijene dizela na pumpama su se u godinu dana kretale s 1,66 eura po litri (6,43 dolara po galonu) na 2,14 eura po litri (8,29 dolara po galonu).

"To je gigantski porast", rekao je Christopher Schuldes, treća generacija njegove obitelji koja vodi njemačku firmu za prevoz kamionima Schuldes Spedition.

Firma ima 27 dizelskih kamiona i 50 zaposlenih u gradiću Alsbach-Haehnlein između Frankfurta i Heidelberga u jugozapadnoj Njemačkoj. Već je smanjio troškove goriva opremajući kamione učinkovitim motorima, osiguravajući da kamioni odlaze potpuno natovareni i obučavajući zaposlenike u vožnji s učinkovitom potrošnjom goriva.

“Sve smo to učinili davno, mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu”, rekao je Schuldes. "Nema više mjesta za optimizaciju."

Kako bi smanjila dodatne troškove dizela, firma je pokušala pregovarati o višim cijenama s kupcima koji imaju dugoročne ugovore. Neki su pristali, neki nisu. Čak i ako ugovor dopušta rast cijena s troškovima dizela, postoji odmak od dva mjeseca.

Što se tiče embarga, "imam dva mišljenja o tome", rekao je Schuldes. “Moram se pobrinuti da firma bude u dobrom stanju i da naša nabava bude što ekonomičnija. S druge strane - na osobnoj razini - kažem da se Rusija ne smije podržavati."

U međuvremenu, Rast Reisen, autobusna i putnička firma u blizini Freiburga im Breisgaua u jugozapadnoj Njemačkoj, zabilježila je porast troškova dizelskog goriva s 12%-15% na 20%-25%. Budući da je 15 od njezinih 25 autobusa dio regionalne mreže javnog prevoza, firma ne može automatski povisiti cijene karata, a vladina povećanja do sada su "kapljica na užarenom kamenu", rekao je Sedelmeier, direktor za javni prijevoz.

Rast Reisen je morao dodati dodatnu naknadu za dizel od 10 do 15 eura na putovanja do popularnih odredišta poput sjevernonjemačkog otoka Sylt ili hrvatske obale jer su cijene skočile nakon što su katalozi štampani. Iduće godine će cijene putovanja jednostavno biti više.

ŠTO BI MOGLO POĆI PO ZLU?

Energetska tržišta gledaju prema Kini i pitaju se kada će se drugo najveće svjetsko gospodarstvo oporaviti nakon završetka drastičnih ograničenja vezanih uz COVID-19. Uz nisku potražnju za gorivom kod kuće, kineska vlada dopustila je rafinerijama da povećaju svoj izvoz.

Ali ako putovanja u Kini porastu, taj bi dizel mogao nestati sa svjetskog tržišta, podižući cijene kako se povećava konkurencija za gorivo.

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.

SAD optužile tri osobe za pokušaj ubistva američko-iranske novinarke

Američki sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Američki federalni istražitelji optužili su tri člana istočnoevropske kriminalne organizacije, koja je povezana sa iranskom vladom, za kovanje zavjere da ubiju američku novinarku i aktivistkinju iranskog porijekla, saopštio je u petak sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Rafat Amirov, Polad Omarov i Kalid Mehdijev optuženi su da su plaćeni za ubistvo i pranje novca zbog uloge u zavjeri iza koje stoji Teheran, ističe se u saopštenju Sekretarijata za pravosuđe.

"Žrtva je pisala o slučajevima kršenja ljudskih prava od strane vlade Irana, o diskriminaciji žena, suzbijanju demokratskog učešća i izražavanja, proizvoljnim hapšenjiima, torturi i pogubljenjima", naveo je Garland.

U saopštenju nije navedeno ime navodne mete zavjere, ali Mehdijev je uhapšen prošle godine u New Yorku zbog držanja puške ispred kuće novinarke Masihe Alinedžad u Brooklynu, dugogodišnje kritičarke iranskih zakona o pokrivanju glave, koja je promovisala na društvenim mrežama video snimke žena koje krše te zakone.

Alinedžad, koja živi u egzilu u New Yorku i saradnica je Glasa Amerike, potvrdila je za AP da je ona bila meta.

"Nisam uplašena. Iranski režim misli da će pokušajem ubistva ušutkati mene ili ostale žene. Međutim, samo me jačaju, čine još moćnijom da se borim za demokratiju i dam glas hrabrim ženama suočenim sa oružjem i mecima na ulicama da bi se oslobodile Islamske republike", rekla je Alinedžad za AP po obljavljivanju optužnice.

Mehdijev se izjasnio da nije kriv za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem. On se nalazi u pritvornom centru u Brooklynu, u New Yorku, gdje čeka suđenje. Misija Irana pri Ujedinjenim Nacijama nije odgovorila na zahtjev agencije Reuters za komentar.

Američki tužioci su prošle godine optužili trojicu Iranaca da su kao navodni operativci obavještajne službe Teherana kovali zavjeru za otmicu novinara i aktiviste iz New Yorka. Garland je rekao da je žrtva pokušaja atentata i pokušaja otmice ista osoba.

Nakon neuspješnog pokušaja otmice 2021. godine, Amirov - koji ima prebivalište u Iranu - poslao je informacije o meti Omarovu, sa prebivalištem u Češkoj i Sloveniji, saopštili su tužioci u petak. Omarov je zatim poslao te detalje Mehdijevu, koji je živio u New Yorku.

Amirov i Omarov su zatim organizovali da Mehdijev dobije 30.000 dolara u kešu, čime je kupio pušku i municiju. Zatim je nekoliko dana obilazio komšiluk mete u julu 2022. godine, ali je zaustavljen zbog saobraćajnog prekršaja i uhapšen kada je policija pronašla oružje, naveli su tužioci.

Amirov je uhapšen van SAD, rekao je Garland. U četvrtak je predat Americi i izjasnio se da nije kriv pred sudom na Manhattanu kasnije u petak. Određen mu je pritvor bez prava na kauciju. Omarov je uhapšen u Češkoj Republici ranije ovog mjeseca, a Sjedinjene Države traže njegovo izručenje.

Sjedinjene Države su 2011. godine uhapsile jednog muškarca za kojeg se tvrdilo da je povezan sa iranskom zaverom za atentat na tadašnjeg ambasadora Saudijske Arabije u Washingtonu, u restoranu koji je tada redovno posećivao u prijestolnici.

Washington optužuje Teheran da podržava terorizam i razvija nuklearno oružje, što iranske vlasti odbacuju.

Objavljen video snimak brutalnog policijskog prebijanja Afroamerikanca u Memphisu

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Američki grad Memphis, u Tennesseeu, objavio je u petak veče šokantan video nasilnog obračuna petorice policajaca sa 29-godišnjim Afroamerikancem Tyreom Nicholsom, koji je podlegao povredama tri dana nakon što je pretučen.

Policajci, svi crnci, otpušteni su i optuženi za ubistvo drugog stepena, teški napad, tešku otmicu, nedolično službeno ponašanje i ugnjetavanje tokom službene akcije u slučaju smrti Nicholsa, kojeg su zaustavili u saobraćaju zbog navodno nesavesne vožnje.

Na jednom snimku vidi se kako policajci izvlače Nicholsa iz automobila dok on viče da "nije uradio ništa i da samo pokušava da ide kući". Zatim ga tjeraju da legne na zemlju i da se okrene na stomak, dok ga prskaju u lice biber sprejom.

Nichols zatim uspijeva da ustane i pobjegne dok ga policajci jure, od kojih najmanje jedan upotrebljava omamljivač.

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )
Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )

Na odvojenom snimku nasilja vidi se kako policajci sustižu i tuku Nicholsa. Dva policajca ga drže, dok ga treći šutira, a četvrti udara palicom, prije nego što ga još jedan udara. Policajci u jednom trenutku ostavljaju Nicholsa prislonjenog uz vozilo, dok proslavljaju svoje poteze.

Može se čuti i kako Nichols vrišti "mama, mama" i "da želi samo da ide kući" dok se bori sa policajcima. Njegova majka navela je da je Tyre bio blizu kuće kada je pretučen. Na snimku se vide i nosila, čak 19 minuta nakon dolaska prvih ekipa hitne pomoći.

Nichols je preminuo u bolnici 10. januara, tri dana nakon što su ga policajci pretukli. Njegova smrt najnoviji je u nizu slučaja optužbi za prekomjernu upotrebu policijske sile protiv Afroamerikanaca i drugih manjina proteklih godina, što je izazvalo proteste protiv sistemskog rasizma u američkom pravosudnom sistemu.

Protesti protiv rasne nepravde izbili su globalno poslije ubistva Georgea Floyda u maju 2020. godine. Floyd je preminuo nakon što mu je bijeli policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Nicholsova majka, RowVaughn Wells, upozorila je u obraćanju ranije u petak na "užasavajući" snimak ali je pozvala na mirne proteste.

"Ne želim da palimo naš grad, razaramo ulice, zato što se moj sin nije za to zalagao. Ako ste ovdje zbog mene i Tyrea, protestovaćete mirno", poručila je Wells.

"Ni jedna majka ne bi trebalo da prolazi kroz ono što ja sada doživljavam, da izgubi dijete na nasilan način na koji sam ja izgubila svoje", rekla je Wells.

Nakon što je objavljen video na američkim medijima, velika grupa demonstranata okupila se u Memphisu uzvikujući "nema pravde, nema mira" i noseći transparente na kojima je pisalo "narod zahtijeva da se okonča policijski teror. Demonstranti su u jednom trenutku blokirali saobraćaj na jednom od autoputeva.

Protesti su održani i u drugim američkim gradovima. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je "bijesan" i "duboko ožalošćen" nakon što je odgledao snimak. Biden je takođe razgovarao sa Tyreovom porodicom.

Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)
Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Policija prvobitno nije saopštila mnogo detalja o okolnostima hapšenja Nicholsa. Čak je i okružni tužilac Steve Mulroy bio neodređen u pogledu detalja incidenta kada je objavio optužnicu protiv policajaca.

Objavljeni video obuhvata snimak sa kamera na tijelima policajaca, iz policijskog vozila, i bezbjednosnih kamera u blizini incidenta.

Pojedinici koji su ga odgledali prije objavljivanja i o tome govorili za medije nisu iznosili detalje, ali su naveli da je uznemirujući.

"Vidjećete nepoštovanje života i dužnosti, na koju smo se svi zakleli", rekla je za kablovsku mrežu CNN šefica policije Memphisa. Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je u petak da je video snimak i da je bio užasnut.

Advokat za ljudska prava Ben Crump, koji zastupa Nicholsovu porodicu, snimak je uporedio sa videom policijskog prebijanja afroameričkog vozača Rodneyja Kinga 1991. godine. Četiri policajca su oslobođena optužbi za njegovo ubistvo četiri godine kasnije, što je izazvalo višednevne nemire u Los Angelesu.

"Ovaj mladić (Nichols) izgubio je život na užasan način što ukazuje na prijeku potrebu za promenama i reformama da bi se se osiguralo da se ovakvo nasilje ne događa tokom akcija koje sa sobom ne nose veliku prijetnju, kao što je zaustavljanje u saobraćaju", saopštili su Crump i njegov kolega Antonio Romanucci.

Nichols, otac četverogodišnjeg djeteta, će poslije objavljivanja snimka vjerovatno postati novo lice pokreta za rasnu pravdu u SAD.

Nichols je odrastao u Sacramentu, u Kaliforniji, prije nego što se tokom pandemije koronavirusa preselio u područje Memphisa gdje je živio sa majkom i očuhom i radio u Fedexu.

Sva petorica policajaca - Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills Jr. i Justin Smith - otpušteni su 21. januara nakon što je internom istragom utvrđeno da su prekršili policijske standarde, uključujući i upotrebom prekomerne sile.

Uhapšeni su, a četvorica su puštena uz kauciju, dok je Haley i dalje u zatvoru. Određena mu je kaucija od 350.000 dolara. Dva pripadnika Vatrogasne službe Memphisa, koja su odgovorila na incident, razriješena su dužnosti do sprovođenja odvojene istrage.

Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)
Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Prema zakonu države Tennessee, za ubistvo drugog stepena predviđena je kazna d 15 do 60 godina.

Sekretar za pravosuđe Merrick Garland najavio je u petak federalnu civilnu istragu Nicholsove smrti.

Biden je pozvao na smirenost u četvrtak.

"Gnjev je razumljiv, ali nasilje nikada nije prihvatljivo", naveo je Biden u saopštenju. "Tyreova smrt je bolan podsjetnik da moramo učiniti više da osiguramo da naš sistem krivičnog pravosuđa ispunjava obećanje o pravičnoj i nepristrasnoj pravdi, jednakom tretmanu i dostojanstvu za sve", rekao je Biden.

Jerusalem: Najmanje sedam ubijenih u napadu na sinagogu

Izraelske snage na mjestu pucnjave.

Najmanje sedam osoba, prema dosadašnjim informacijama, ubijeno je večeras u napadu na sinagogu u Jerusalemu, javljaju agencije, a prema podacima koji stižu iz hitnih medicinskih službi u Jerusalemu i izraelskih medija.

U napadu je najmanje deset osoba ranjeno.

Policija u Jerusalemu je saopćila da je jedan napadač ubijen, ali policija misli da je u napadu sudjelovalo više osoba.

Napad se dogodio u vrijeme obilježavanja Sabata.

State Department je napad nazvao uzašnim terorističkim napadom koji Washington oštro osuđuje.

Prije toga je u toku dana Izrael pokrenuo i zračne napade na pojas Gaze kao odgovor na raketni napad militanata iz palestinskog područja.

Razmjena, kao i najnoviji večerasnji napad na sinagogu, dolazi usred rastućih napetosti nakon smrtonosnog napada izraelskih snaga na okupiranu Zapadnu obalu.

Planirano je da državni sekretar Antony Blinken već ovaj vikend putuje u region, i za sada nema naznaka o promjeni tog plana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG