Izdvojeno
Inzko: Nema precrtavanja mape BiH, UN da prijetnje shvati ozbiljno
Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR-a, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, razlozi su za zabrinutost, navodi se u izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.
Inzko će izvještaj o statusu provedbe mira danas predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN)
"Ovakve izjave dio su dugogodišnje politike usmjerene na dokidanje reformi i preuzimanja nadležnosti države", navodi Inzko.
U izvještaju se također osvrće na nedavno usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se poziva na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.
Najviše najviše zabrinjava što NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ukoliko se to pitanje uskoro nađe na dnevnom redu, trebali početi razgovori o mirnom razlazu, piše u izvještaju.
Inzko navodi kako se ovakvi stavovi mogu protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.
U izvještaju podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.
"Neće biti precrtavanja mape BiH", navodi visoki predstavnik.
"Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i na ranije data obećanja o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i puta BiH ka EU", navodi visoki predstavnik.
Inzko također upozorava da je u isto vrijeme drugi bh. entitet, Federacija BiH, jedva funkcionisala.
"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima", stoji u izvještaju.
U Vladi Federacije BiH još nedostaju dva ministra, a novi se ne mogu imenovati jer se glavne stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) ne mogu usaglasiti oko izbornih reformi, a HDZ ne želi podržati nova imenovanja dok se ne postigne sporazum oko ovog zakona.
"Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", navodi Inzko.
U međuvremenu, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić iz SDA i zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević iz HDZ, upleteni su u korupcijski skandal, a kojima se sudi sumnjive nabavke 100 respiratora iz Kine, čija je upotreba u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana i predmetom je istrage nadležnih organa, navodi se u izvještaju.
Inzko također upozorava na potpunu stagnaciju na državnom nivou o čemu svjedoči i loš učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, koji su tokom tekućeg mandata, osim zakona o budžetu, usvojili samo jedan novi zakon.
Potcrtava da stoga nije čudno da vlasti u BiH nisu postigle napredak ni u provedbi reformi koje su ključne za približavanje Evropskoj uniji, te da postoje pokušaji i da se postojeće reforme u ključnim oblastima unazade.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene Izbornog zakona, a stavovi kako to učiniti uveliko se razlikuju.
Inzko navodi kako HDZ favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima.
"To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji BiH na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih popisom stanovništva iz 2013. godine, dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na ostale na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava", navodi Inzko.
Kako je naveo, vladavina prava ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama može značiti povećan rizika da BiH i dalje klizi prema državi pravne anarhije.
"Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne potkrijepi djelima", poručuje Inzko.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
See all News Updates of the Day
Zašto su imigranti optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD
Uprkos svim poteškoćama s kojima bi se mogli suočiti, imigranti u Americi su optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD, prema novoj anketi od 3.358 odraslih imigranata.
“Rekli su: 'Znate, suočavam se s izazovima ovdje u SAD-u, ali to je daleko bolje nego odakle sam došao. I vjerujem da će stvari biti bolje za moju djecu', kaže Shannon Schumacher, viši analitičar istraživanja u KFF-u, neprofitnoj organizaciji fokusiranoj na zdravstvenu politiku, ranije poznatoj kao Kaiser Family Foundation. „Bilo da se radi o njihovom obrazovanju, njihovoj sigurnosti, njihovim ekonomskim mogućnostima – na osnovu brojnih mjera, oni misle da im je bolje i da su njihova djeca bolja.”
Istraživanje, partnerstvo KFF-a i novina Los Angeles Times, provedeno je između 10. aprila i 12. juna 2023. Ispitanici su popunjavali ankete putem telefona, pošte i putem interneta. Na pitanja bi se moglo odgovoriti na bilo kojem od 10 najčešće govorenih jezika u Sjedinjenim Državama, uključujući engleski, španski, kineski, korejski, vijetnamski, portugalski, haićansko-kreolski, arapski, francuski i tagalog.
Rezultat je najsveobuhvatnije istraživanje imigranata u SAD-u danas, prema Schumacheru.
„Anketa zaista može pomoći da se javnost više informiše o imigrantima i da se njihov glas zaista stavi u prvi plan“, kaže ona. „Dok se ove debate vrte oko njih, zapravo ne čujemo o imigrantima često njihovim vlastitim glasom.”
Imigranti čine 16% odraslih u SAD-u, dolaze iz različitih zemalja i imaju različite imigracione i socioekonomske statuse. Njihova vjera u svjetliju budućnost dolazi uprkos poteškoćama s kojima se neki imigranti mogu suočiti na poslu iu zdravstvenom sistemu.
Većina imigranata u anketi ima posao, a oko polovina kaže da su iskusili diskriminaciju na radnom mjestu. Troje od 10 kaže da su bili manje plaćeni za obavljanje istog posla, ili da su imali manje mogućnosti za unapređenja ili povišice u poređenju sa svojim kolegama rođenim u SAD-u.
Zdravstvena zaštita može biti još jedna borba. Svaki peti imigrant je preskočio ili odložio zdravstvenu zaštitu u protekloj godini, često zbog nedostatka sredstava ili zdravstvenog osiguranja. A kada se jednom obrate medicinskom profesionalcu, iskustvo nije uvijek pozitivno.
„Otprilike jedan od četiri imigranta kaže da su prema njima postupali nepravedno u zdravstvenim ustanovama, kao što su bili poniženi ili tretirani s nepoštovanjem“, kaže Schumacher, „ili da im zdravstveni radnik nije objasnio stvari na način na koji bi oni mogli razumeti. Ili za one koji imaju ograničeno znanje engleskog, a nemaju pristup prevodiocima.”
Istraživanje je pokazalo da se crnci i latinoamerikanci suočavaju s najvećom diskriminacijom.
Istraživači su radili sa grupama za zagovaranje unutar različitih imigrantskih zajednica kako bi došli do potencijalnih učesnika. Pokušaj anketiranja imigranata imao je svoj jedinstveni skup izazova. Na primjer, riječ "diskriminacija" se ne prevodi uvijek u različitim kulturama i jezicima.
„Ljudi nisu sigurni šta to znači“, kaže Šumaher. “I takođe imaju tendenciju da koriste različite riječi, ili kažu nešto što bismo možda mi kao istraživači rekli: 'Oh, to je diskriminacija,' ali oni to zovu maltretiranje ili neko samo zločesti.”
Kako bi se borili protiv potencijalne pogrešne komunikacije, istraživači su postavljali direktna pitanja kako bi uhvatili iskustva koja istraživači definiraju kao diskriminaciju, čak i ako je sudionici tako ne zovu. Na primjer, „Jeste li ikada bili plaćeni za sve sate koje ste radili?“ “Jesu li vas maltretirali ili prijetili ili vam je rečeno da se vratite u svoju zemlju?”
Američka vlada pred zatvaranjem, napeta atmosfera u Kongresu
Do isteka roka za usvajanje budžeta za vladu SAD ostalo je još nekoliko dana, a Kongres prelazi u krizni režim dok se predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy suočava sa pobunom desnih republikanaca željnih da smanje potrošnju, čak i ako to znači smanjenje usluga za milione Amerikanaca.
Nema jasnog puta naprijed jer se članovi Kongresa vraćaju u atmosferu visokih tenzija i imaju ograničene opcije. Očekuje se da će Predstavnički dom glasati u utorak uveče o paketu zakona za finansiranje dijelova vlade, ali uopšte nije jasno da li McCarthy ima potrebnu podršku za napredak.
U međuvremenu je Senat, pokušavajući da spriječi zatvaranje, pripremio sopstveni dvopartijski plan za privremenu mjeru kako bi se bar određeno vrijeme zadržalo finansiranje vladinih službi nakon subotnjeg roka. Ali planovi za dodatnu pomoć Ukrajini dovedeni su u pitanje jer se određeni broj republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu protivi trošenju više novca na ratne napore.
Američki predsjednik Joe Biden je upozorio najkonzervativnije republikance da odustanu od njihove tvrdokorne taktike, rekavši da je finansiranje savezne vlade „jedna od najosnovnijih odgovornosti Kongresa”.
Biden je zamolio republikance u Predstavničkom domu da ne odstupe od sporazuma o dugu koji je sklopio ranije ove godine sa McCarthyjem, koji je odredio nivoe finansiranja savezne vlade i koji je potpisan nakon odobrenja i Predstavničkog doma i Senata.
„Dogovorili smo se, rukovali se i rekli da je to ono što ćemo uraditi. Sada se odriču dogovora”, rekao je Biden kasno u ponedjeljak.
„Ako republikanci u Predstavničkom domu ne počnu da rade svoj posao, trebalo bi da prestanemo da ih biramo.”
Zatvaranje bi poremetilo američku privredu i živote miliona ljudi koji rade za vladu ili se oslanjaju na savezne službe - od kontrolora letenja od kojih bi se tražilo da rade bez plate do sedam miliona ljudi u programu za majke i djecu, uključujući polovinu beba rođenih u SAD, koje bi mogle izgubiti pristup prehrani, navodi Bijela kuća.
Sve se dešava u sjenci priprema za predsjedničke izbore 2024. dok Donald Trump, vodeći republikanski kandidat, nagovara republikance u Kongresu da „zatvore vladu” i ponište dogovor koji je McCarthy sklopio sa Bidenom.
Republikance ohrabruju i bivši Trumpovi zvaničnici, uključujući i one koji se spremaju da smanje vladu i broj federalnih zaposlenika ako bivši predsjednik pobijedi na izborima sljedeće godine. Ostalo je pet dana do subotnjeg roka, a previranja se nastavljaju dok republikanci u Predstavničkom domu ove nedjelje održavaju prvo saslušanje o opozivu Bidena, ispitujući poslovne operacije njegovog sina Huntera.
„Osim ako ne dobijete sve, zatvorite je!”, napisao je Trump velikim slovima na društvenim mrežama. „Vrijme je da republikanci nauče kako da se bore!”
McCarthy je stigao na Capitol u ponedjeljak poslije burne nedjelje u kojoj je šačica tvrdokornih desničarskih republikanaca „potopila” njegove najnovije planove da usvoji obično popularan zakon o finansiranju odbrane.
Nakon što se Komisija za pravila Predstavničkog doma sastala u subotu kako bi se pripremila za ovonedjeljno glasanje, McCarthy se nadao da će najnoviji plan o paketu od četiri zakona, za finansiranje odbrane, unutrašnje bezbjednosti, poljoprivrede i državnih i spoljnih operacija, pokrenuti proces.
„Pokrenimo ovo”, rekao je McCarthy. „Hajde da se pobrinemo da vlada ostane otvorena dok završimo svoj posao usvajanjem svih pojedinačnih zakona.”
Ali najmanje jedna glavna Trumpova saveznica, članica Kongresa Marjorie Taylor Greene, koja je također bliska McCarthyju, rekla je da bi bila glasala protiv, jer paket zakona i dalje obezbjeđuje najmanje 300 miliona dolara za rat u Ukrajini.
Drugi tvrdokorni desničarski konzervativci i Trumpovi saveznici mogli bi da slijede njen put.
„Sada imate nekoliko novih ljudi koji razmišljaju o glasanju protiv”, rekao je Ken Buck, republikanac iz Colorada, misleći na predstojeće proceduralno glasanje.
Pošto je i sam svojevremeno bio pobornik zastoja, Buck je rekao novinarima na Capitolu da će glasati za paket, ali nije siguran da će McCarthy i imati dovoljnu podršku za usvajanje. „Ne znam da li će ih vratiti u svoj tabor”, rekao je Buck.
Iako nije mnogobrojna, desničarska republikanska frakcija ima ogroman uticaj jer je većina u Predstavničkom domu tijesna i McCarthyju je potreban skoro svaki glas njegove strane za zakone, kako ne bi morao da traži podršku demokrata.
McCarthy je tvrdokornim republikancima uslišio mnoge zahtjeve, ali to još uvijek nije bilo dovoljno jer oni traže više. Među tim zahtjevima je smanjenje finansiranja Ukrajine, za šta je predsjednik Volodimir Zelenski rekao Washingtonu prošle nedelje da je od vitalnog značaja za pobjedu u ratu protiv Rusije.
Konzervativni republikanci žele da McCarthy odustane od dogovora koji je sklopio sa Bidenom i da se drži ranijih obećanja o smanjenju potrošnje koja im je dao u januaru da bi dobio njihove glasove za čekić predsjedavajućeg.
Republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride, ključni Trumpov saveznik koji vodi desno krilo, rekao je za Fox da gašenje nije optimalno, ali da je „bolje nego da nastavimo sadašnjim putem finansijske propasti Amerike”.
Gaetz, koji je također zaprijetio da će sazvati glasanje za smjenu McCartyja, želi da Kongres radi ono što se rijetko dešavalo u novijoj historiji: da pojedinačno raspravlja i odobri svaki od 12 zakona potrebnih za finansiranje različitih vladinih službi – to je obično proces koji zahtjeva nedjelje, ako ne i mjesece.
„Nisam za gašenje”, rekao je. Ali rekao je da želi da McCarthyja „drži za riječ”.
Čak i ako Predstavnički dom bude u stanju da ove nedjelje završi rad na nekim od tih zakona, što je veoma neizvjesno, oni bi i dalje morali da budu spojeni sa sličnim zakonima iz Senata, što je još jedan dugotrajan proces.
U međuvremenu, senatori su utvrđivali privremenu mjeru, nazvanu kontinuirana rezolucija ili CR, kako bi zadržali finansiranje vlade, ali su naišli na probleme pokušavajući da se pozabave Bidenovim zahtjevom za dodatno finansiranje Ukrajine. Oni se suočavaju sa otporom šačice republikanaca ratnim naporima.
Izvor agencije AP iz Senata rekao je da će se razgovori nastaviti tokom noći. Portparol Kancelarije za upravljanje i budžet Bijele kuće rekao je da će administracija nastaviti da radi sa članovima obje stranke u Kongresu kako bi obezbijedila dodatna sredstva i osigurala da se napori za podršku Ukrajini nastave zajedno sa drugim ključnim prioritetima kao što je pomoć u slučaju katastrofe.
Američki analitičari: Slab angažman Zapada na Z. Balkanu otvorio put Rusiji da iskoristi nestabilnost
Tenzije između Kosova i Srbije jedno su od žarišta na Zapadnom Balkanu koje izaziva zabrinutost američkih stručnjaka. Kroz nestranačke analize, oni će pokušati odgovoriti na pitanja kako identificirati nove krize na Zapadnom Balkanu i ponuditi rješenja za aktuelne kreatore politika u Evropi i SAD-u.
Blinken: SAD osuđuju nasilne napade na kosovsku policiju, Srbija i Kosovo da ne dižu tenzije
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
"Počinioci ovog zločina moraju odgovarati u transparentnom istražnom procesu. Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se suzdrže od bilo kakve akcije ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije i da odmah rade u koordinaciji sa međunarodnim partnerima na deeskalaciji situacije, obezbeđivanju bezbjednosti i vladavine prava i povratku dijalogu pod okriljem EU", kaže se u Blinkenovoj izjavi koju je objavio State Department.
Američki državni sekretar dalje navodi da kosovska policija ima "punu odgovornost za sprovođenje vladavine prava u Republici Kosovo. Sjedinjene Države priznaju i poštuju ulogu kosovske policije kao one koja prva reaguje u vanrednim i kriznim situacijama".
"Sjedinjene Države cijene blisku koordinaciju kosovske policije sa misijom EU za vladavinu prava na Kosovu ( EULEX) i sa snagama NATO na Kosovu, posebno u obezbjeđivanju bezbjednosti civila na licu mjesta", naveo je Blinken poručujući da će SAD nastaviti da prate situaciju i koordiniraju se sa svima koji su uključeni.
Šef Pentagona u posjeti Africi s fokusom na pitanja odbrane
Američki ministar odbrane Lloyd Austin sastao se u nedjelju u Džibutiju s čelnicima Džibutija i predsjednikom Somalije. To je njegovo prvo putovanje u Afriku kao ministra odbrane usred nasilja u regionu. Kasnije tokom sedmice, otputovaće u Keniju i Angolu.
Džibuti je dom glavne baze američke vojske na kontinentu, a Austin je rekao da je Camp Lemonnier "ključan" za "suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu i podršku sigurnosti u cijelom regionu".
Dodao je da su SAD ponosne na partnerstvo sa snagama Džibutija i snagama Afričke unije u podršci susjednoj Somaliji, gdje su militanti Al-Shababa sve otporniji usred tekućih vojnih operacija protiv te grupe.
Al-Shabab je glavni ogranak Al-Qaide na kontinentu.
Somalija se suočila sa nedavnim neuspjesima u borbi protiv al-Shababa nakon smrtonosnog napada na grad Cowsweyne 26. augusta. Incident je ostavio na desetine mrtvih vladinih vojnika i rezultirao užurbanim povlačenjem s linija fronta i gradova koji su prethodno bili zarobljeni od militantne grupe.
Neuspjeh je bio jedan od razloga zbog kojih je Somalija zatražila "tehničku pauzu" povlačenja snaga Afričke unije iz Somalije. Povlačenjem, koje je počelo prošle sedmice, planirano je da 3.000 vojnika Afričke unije prebace svoje isturene operativne baze somalijskim vojnicima do kraja ovog mjeseca.
Zvaničnik američke odbrane opisao je al-Shabab kao "težak izazov" i "koji neće prestati preko noći".
Američka vojska godinama je "savjetovala i pomagala" somalijske snage u borbi protiv al-Shababa, uključujući obuku specijalnih snaga i izvođenje zračnih napada na grupu.
U nedjelju je visoki zvaničnik američke odbrane rekao da AFRICOM nije izveo zračni napad 22. septembra 2023. Grupa al-Shabab je putem telegramske poruke tvrdila da je u napadu AFRICOM-a ubijeno osam članova iste porodice, uključujući šestoro djece. Somalijska vlada je izvijestila da su viši komandant al-Shababa identificiran kao Isaaq Abdullahi, koji je bio odgovoran za operacije grupe u regiji Bakool, i sedam "tjelohranitelja" ubijeni u ciljanom zračnom napadu.
U međuvremenu, zvaničnik američke odbrane potvrdio je da su američki izvođač radova i član partnerskih snaga povrijeđeni nakon što su militanti Al-Shababa u petak pucali na bazu u kojoj su bile snage kenijske odbrane. Al-Shabab tvrdi da su u napadu povrijeđena četiri američka vojnika i devet kenijskih vojnika. Zvaničnik američke odbrane rekao je da je tvrdnja al-Shababa "prenapuhana".
Hiljade kenijskih vojnika nalaze se u Somaliji i služe kao dio Tranzicione misije Afričke unije, ATMIS. Kenija se također suočavala s ponovljenim napadima al-Shababa, uključujući napad visokog profila na Westgate Mall u Nairobiju prije 10 godina u kojem je ubijeno 67 ljudi.
Austin će kasnije tokom sedmice otputovati u Keniju i Angolu. Prema riječima visokog američkog zvaničnika odbrane, ovo će biti prvi put da je američki ministar odbrane ikada otputovao u Angolu i prvi put od 1976. da je američki šef odbrane posjetio Keniju.
