Izdvojeno
Inzko: Nema precrtavanja mape BiH, UN da prijetnje shvati ozbiljno
Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR-a, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, razlozi su za zabrinutost, navodi se u izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.
Inzko će izvještaj o statusu provedbe mira danas predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN)
"Ovakve izjave dio su dugogodišnje politike usmjerene na dokidanje reformi i preuzimanja nadležnosti države", navodi Inzko.
U izvještaju se također osvrće na nedavno usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se poziva na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.
Najviše najviše zabrinjava što NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ukoliko se to pitanje uskoro nađe na dnevnom redu, trebali početi razgovori o mirnom razlazu, piše u izvještaju.
Inzko navodi kako se ovakvi stavovi mogu protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.
U izvještaju podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.
"Neće biti precrtavanja mape BiH", navodi visoki predstavnik.
"Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i na ranije data obećanja o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i puta BiH ka EU", navodi visoki predstavnik.
Inzko također upozorava da je u isto vrijeme drugi bh. entitet, Federacija BiH, jedva funkcionisala.
"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima", stoji u izvještaju.
U Vladi Federacije BiH još nedostaju dva ministra, a novi se ne mogu imenovati jer se glavne stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) ne mogu usaglasiti oko izbornih reformi, a HDZ ne želi podržati nova imenovanja dok se ne postigne sporazum oko ovog zakona.
"Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", navodi Inzko.
U međuvremenu, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić iz SDA i zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević iz HDZ, upleteni su u korupcijski skandal, a kojima se sudi sumnjive nabavke 100 respiratora iz Kine, čija je upotreba u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana i predmetom je istrage nadležnih organa, navodi se u izvještaju.
Inzko također upozorava na potpunu stagnaciju na državnom nivou o čemu svjedoči i loš učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, koji su tokom tekućeg mandata, osim zakona o budžetu, usvojili samo jedan novi zakon.
Potcrtava da stoga nije čudno da vlasti u BiH nisu postigle napredak ni u provedbi reformi koje su ključne za približavanje Evropskoj uniji, te da postoje pokušaji i da se postojeće reforme u ključnim oblastima unazade.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene Izbornog zakona, a stavovi kako to učiniti uveliko se razlikuju.
Inzko navodi kako HDZ favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima.
"To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji BiH na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih popisom stanovništva iz 2013. godine, dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na ostale na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava", navodi Inzko.
Kako je naveo, vladavina prava ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama može značiti povećan rizika da BiH i dalje klizi prema državi pravne anarhije.
"Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne potkrijepi djelima", poručuje Inzko.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
See all News Updates of the Day
Ko je Abu Mohammed al-Golani, vođa pobune koja je svrgnula Assada u Siriji
Abu Mohammed al-Golani (42), vođa militanata čija je zapanjujuća pobuna svrgnula sirijskog predsjednika Bashara Assada, proveo je godine radeći na prepravljanju svog javnog imidža, odričući se dugogodišnjih veza s al-Qaidom i prikazujući sebe kao pobornika pluralizma i tolerancije.
Posljednjih dana, pobunjenici su čak odbacili njegov ratni naziv i počeli ga nazivati njegovim pravim imenom Ahmad al-Sharaa.
Obim te transformacije od džihadističkog ekstremiste u potencijalnog državnog graditelja sada je stavljen na test.
Pobunjenici kontrolišu glavni grad Damask, Assad je pobjegao, a po prvi put nakon 50 godina čelične ruke njegove porodice, otvoreno je pitanje kako će se vladati Sirijom.
Sirija je dom brojnih etničkih i vjerskih zajednica koje se često sukobljavaju jedna s drugom zbog Assadove vladavine i godina rata. Mnogi od njih strahuju od mogućnosti da sunitski islamistički ekstremisti preuzmu vlast.
Zemlja je također fragmentirana između različitih oružanih frakcija, a strane sile od Rusije i Irana do Sjedinjenih Država, Turske i Izraela imaju svoje ruke u tome.
Al Golani i njegove pobunjeničke snage, Hayat Tahrir al-Sham, ili HTS - čiji su mnogi borci džihadisti - predstavljaju se glavnim igračima.
Godinama je al-Golani radio na konsolidaciji vlasti, dok je bio zatvoren u provinciji Idlib u sjeverozapadnom dijelu Sirije jer se činilo da je Assadova vladavina nad većim dijelom zemlje koju su podržavali Iran i Rusija činila čvrstom.
Manevrirao je među ekstremističkim organizacijama dok je eliminirao konkurente i bivše saveznike. Nastojao je da ugladi imidž svoje „vlade spasa” koja je upravljala Idlibom kako bi pridobila međunarodne vlade i uvjerila sirijske vjerske i etničke manjine. I izgradio je veze sa raznim plemenima i drugim grupama.
Usput je al-Golani skinuo svoju odjeću tvrdolinijaškog islamističkog gerilca i obukao odijela za intervjue za novinare, govoreći o izgradnji državnih institucija i decentralizaciji moći kako bi se odrazila raznolikost Sirije.
„Sirija zaslužuje sistem upravljanja koji je institucionalan, u kojem jedan vladar donosi proizvoljne odluke”, rekao je on u intervjuu za CNN prošle sedmice, nudeći mogućnost da HTS na kraju bude raspušten nakon što Assad padne.
„Ne sudite po riječima, već po djelima”, rekao je.
Al-Golanijevi počeci u Iraku
Al-Golanijeve veze s al-Qaidom sežu u 2003. godinu, kada se pridružio ekstremistima koji se bore protiv američkih trupa u Iraku. Sirijca je uhapsila američka vojska, ali je ostao u Iraku. Za to vrijeme, al-Qaida je uzurpirala grupe istomišljenika i formirala ekstremističku Islamsku državu Iraka, koju je predvodio Abu Bakr al-Baghdadi.
2011. narodni ustanak protiv Assada pokrenuo je brutalni udar vlade i doveo do sveopšteg rata. Al-Golanijeva istaknutost je porasla kada ga je al-Baghdadi poslao u Siriju da osnuje ogranak Al-Qaide pod nazivom Nusra front. Sjedinjene Države su novu grupu označile kao terorističku organizaciju. Ta oznaka i dalje ostaje na snazi, a američka vlada je za njega odredila nagradu od 10 miliona dolara.
Nusra front i sirijski sukob
Kako se građanski rat u Siriji intenzivirao 2013. godine, tako su se povećavale i al-Golanijeve ambicije. Prkosio je al-Baghdadijevim pozivima da raspusti Nusra front i spoji ga s operacijom al-Qaide u Iraku, kako bi se formirala Islamska država Iraka i Sirije, ili ISIS.
Al-Golani je ipak obećao svoju vjernost al-Qaidi, koja se kasnije odvojila od ISIS-a. Nusra front se borio protiv ISIS-a i eliminirao veliki dio njegove konkurencije među sirijskom oružanom opozicijom Assadu.
U svom prvom intervjuu 2014. godine, al-Golani je držao lice pokriveno, rekavši novinaru katarske mreže Al-Jazeera da je odbio političke razgovore u Ženevi kako bi okončao sukob. Rekao je da mu je cilj bio da Sirija bude pod islamskim zakonom i jasno je stavio do znanja da nema mjesta za alavite, šiite, druze i kršćanske manjine u zemlji.
Konsolidacija moći i rebrendiranje
Godine 2016, al-Golani je prvi put otkrio svoje lice javnosti u video poruci u kojoj je najavljeno da se njegova grupa preimenuje u Jabhat Fateh al-Sham - Sirijska osvajačka fronta - i prekida svoje veze s Al-Qaidom.
„Ova nova organizacija nema nikakve veze s bilo kojim vanjskim entitetom”, rekao je on u videu, snimljenom u vojnoj odjeći i turbanu.
Taj potez otvorio je put al-Golaniju da uspostavi potpunu kontrolu nad razbijanjem militantnih grupa. Godinu dana kasnije, njegov savez je ponovo preimenovan u Hayat Tahrir al-Sham - što znači Organizacija za oslobađanje Sirije - kako su se grupe spojile, konsolidirajući al-Golanijevu moć u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib.
HTS se kasnije sukobio sa nezavisnim islamističkim militantima koji su se protivili spajanju, dodatno ohrabrujući al-Golanija i njegovu grupu kao vodeću silu u sjeverozapadnoj Siriji, sposobnu vladati čeličnom rukom.
Sa svojom konsolidacijom moći, al-Golani je pokrenuo transformaciju kakvu je malo tko mogao zamisliti. Zamijenivši svoju vojničku odjeću košuljom i pantalonama, počeo je pozivati na vjersku toleranciju i pluralizam.
On je apelovao na zajednicu Druza u Idlibu, koju je Nusra front ranije ciljao, i posjetio porodice Kurda koje su ubile milicije koje je podržavala Turska.
Godine 2021. al-Golani je imao svoj prvi intervju s američkim novinarom na PBS-u. Rekao je da njegova grupa ne predstavlja prijetnju Zapadu i da su sankcije koje su joj uvedene nepravedne.
„Da, kritizirali smo zapadnu politiku”, rekao je. „Ali voditi rat protiv Sjedinjenih Država ili Evrope iz Sirije, to nije istina. Nismo rekli da želimo da se borimo.”
Kako svijet reaguje na pad Assadove vladavine
Širom Bliskog istoka i dalje, pad sirijske autoritarne vlade od strane džihadističkih militanata izazvao je talase veselja, strepnje i uzbune.
Sirijci iseljenici i mnogi stanovnici širom Bliskog istoka likovali su svrgavanjem vođe koji je vodio svoju zemlju kroz 14 godina građanskih sukoba u kojima je pola miliona Sirijaca poginulo, a milioni su raseljeni u zemlje širom svijeta.
Drugi su zabrinuti zbog još veće nestabilnosti koja potresa region u previranju. Vlade — bilo da su saveznici ili protivnici Assada — nastojali su da apsorbuju iznenadni, zapanjujući razvoj i procijene implikacije za Bliski istok i svijet.
Pomiješane emocije na Bliskom istoku
U Libanu, hiljade Sirijaca krenulo je prema graničnom prijelazu Masnaa kako bi se vratili u svoju domovinu, uprkos neizvjesnosti.
„Sve je bolje od Bashara”, rekao je Sami Abdel-Latif, izbjeglica iz Hame koji se vraćao da se pridruži svojoj ženi i četvero djece.
„Ovo je osjećaj na koji smo čekali 14 godina”, rekao je Malak Matar, koji se spremao da se vrati u glavni grad Damask. „Vjerujem da je budućnost Sirijaca lijepa i prosperitetna.”
Drugi nisu bili tako sigurni, u regiji u kojoj se energija demokratskog pokreta Arapskog proljeća 2011. urušila u sukob i autoritarnu vladavinu.
Saeed Sawy, inženjer u glavnom gradu Egipta, Kairu, predvidio je da će sirijske pobunjeničke grupe upasti u sukobe oko budućnosti zemlje.
„Vidjeli smo da se to i ranije dešavalo”, rekao je. „To smo vidjeli u Libiji, u Tunisu, u Jemenu i Sudanu. Ljudi se raduju padu tirana, onda se ne slažu i bore i počinje građanski rat.”
Susjedi Sirije pojačali su sigurnost duž svojih granica. Liban je saopštio da zatvara sve kopnene granične prelaze sa Sirijom osim jednog. Jordan je takođe zatvorio granični prelaz.
Mnogi građani u susjednim zemljama Sirije s radošću su reagirali na vijest da je Assad otišao. U glavnom gradu Jordana, Amanu, stanovnik Muhab al-Majali rekao je da je njegov pad označio kraj „nepravedne i tiranske vladavine”.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da su izraelske snage — privremeno, kako je rekao — zauzele tampon zonu na Golanskoj visoravni uspostavljenoj sporazumom o prekidu vatre iz 1974. godine, nakon što su sirijske trupe napustile svoje položaje. Prijavljeni su zračni napadi na vojni aerodrom u blizini Damaska, koji je ranije bio na meti Izraela, i na druge sirijske vojne lokacije.
Iran, ključni saveznik Assada, rekao je da sirijski narod treba odlučiti o budućnosti svoje zemlje „bez destruktivne, prisilne strane intervencije”.
Ministarstvo vanjskih poslova u Teheranu saopćilo je da Iran podržava jedinstvo i nacionalni suverenitet Sirije i da se nada da će vidjeti „kraj vojnih sukoba, sprječavanje terorističkih aktivnosti i početak nacionalnog dijaloga” uz sudjelovanje svih grupa.
Iračka vlada, koja je bliska Iranu, rekla je da „podržava sve međunarodne i regionalne napore u cilju otvaranja dijaloga” za Siriju. Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na „sveobuhvatan politički proces” za uspostavljanje nove ere mira u ratom razorenoj županiji.
Šef međunarodno priznate vlade Jemena pozdravio je pad Assada kao „historijski trenutak”. Jemenska vlada je u ratu sa pobunjenicima Hutima, koje podržava Iran.
Turska je podržala militantne grupe protiv Assada u Siriji i mogla bi odigrati ključnu ulogu u onome što će se dalje događati. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je da je pad Assada donio „nadu”. Pozvao je svijet da pomogne „ujediniti i rekonstruirati” Siriju.
Evropa poziva na smirenost
Rat je poslao milione Sirijaca koji su pobjegli u Evropu, a iseljenici su izašli na ulice evropskih gradova da proslave pad Assada.
Mnoge evropske vlade pozdravile su Assadov odlazak, istovremeno pozivajući na brz povratak stabilnosti.
„Kraj Assadove diktature je pozitivan i dugo očekivani razvoj događaja”, rekla je Kaja Kallas, novoimenovana visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, u postu na X-u. „Naš prioritet je osigurati sigurnost u regionu. Radit ću sa svim konstruktivnim partnerima, u Siriji i regionu.”
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u izjavi da je kraj Assadove vladavine „dobra vijest”, dodajući da je „sada važno da se zakon i red brzo uspostavljaju u Siriji”.
Ministarstvo vanjskih poslova Francuske pozdravilo je pad Assada, rekavši da je „sirijski narod previše patio”.
Britanski premijer Keir Starmer također je pozdravio kraj Assadovog „varvarskog režima”.
„Pozivamo sve strane da zaštite civile i manjine i osiguraju da osnovna pomoć može stići do najugroženijih u narednim satima i danima”, rekao je.
Rusija, koja je podržala Assada trupama i ratnim avionima, rekla je da prati „dramatične događaje” u Siriji "sa izuzetnom zabrinutošću".
Trumpova reakcija
U Washingtonu, predsjednik Joe Biden sastao se u nedjelju sa svojim timom za nacionalnu sigurnost radi ažuriranja situacije u Siriji.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump rekao je u postu na društvenim mrežama u subotu, prije nego što je Assadov pad potvrđen: „Sirija je haos, ali nije naš prijatelj, i SJEDINJENE DRŽAVE NE TREBA DA IMAJU NIŠTA SA TIM. OVO NIJE NAŠA BORBA. NEKA SE IGRA. NE UKLJUČUJ SE!”
SAD imaju oko 900 vojnika u Siriji, uključujući američke snage koje rade sa kurdskim saveznicima na sjeveroistoku koji drži opozicija kako bi spriječili bilo kakvo ponovno oživljavanje grupe Islamska država.
Ruski državni mediji javljaju da je Bashar al-Assad sa porodicom pobjegao u Moskvu
Ruski novinski izvještaji govore da su svrgnuti sirijski predsjednik Bashar al-Assad i njegova porodica stigli u Moskvu u nedjelju, nakon što ga je pobjeda pobunjenika u Siriji primorala da pobjegne. Ruski mediji navode da je porodica Assad dobila azil. Rusija je bila Asadov blizak saveznik.
Ranije su radosne gomile okupirale trgove glavnog grada, mašući sirijskom revolucionarnom zastavom s tri zvjezdice koja podsjeća na najranije dane pobune Arapskog proljeća, prije nego što su Assadovo brutalno slamanje i porast pobune gurnuli zemlju u gotovo 14-godišnji građanski rat. Neki Sirijci su se molili u džamijama.
Pobunjeničke snage otvorile su vrata ćelija zatvora u zemlji, oslobađajući političke zatvorenike i kriminalce koje je Assad zatvarao i mučio. Drugi su divljali kroz predsjedničku palatu i rezidenciju porodice Assad nakon što su svrgnuti moćnik i drugi najviši zvaničnici pobjegli iz zemlje.
Assadov pad bio je zapanjujuće brz, s pobunjenicima koji su zauzeli gradove Alep, Hamu i Homs za nekoliko dana skoro vez otpora sirijske vojske.
Pobunjenike predvodi grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS) koja vodi porijeklo iz al-Qaide i koju Sjedinjene Države i Ujedinjene nacije smatraju terorističkom organizacijom.
Neki slavljenici su rušili i raskomadali Assadove portrete u palati, dok su drugi izašli noseći posuđe, stolice, namještaj i sve raskošne stvari.
Neki slavljenici mogli su se vidjeti na video snimku kako pale slike Assada istaknute na zgradama u Damasku, dok su ljudi na ulicama nonšalantno hodali preko plakata na kojima je on.
Syrians celebrate Bashar Assad's fall
Na ulicama su ljudi skandirali "Bog je veliki" i parole protiv Assada. Neki su trubili u automobilima. Tinejdžeri su uzeli oružje koje su sigurnosne snage očigledno odbacile i pucali u zrak.
Posljednje Assadove godine, od 2011. godine, bile su obilježene ogorčenim i krvavim građanskim ratom u kojem je stradalo više od pola miliona Sirijaca, a najmanje polovina prijeratnog stanovništva zemlje od 22 miliona je raseljeno.
Sada je neposredna sudbina Sirije neizvjesna. Assadovo svrgavanje je veliki udarac za Iran, njegovog ključnog pristalicu, i njegove saveznike na Bliskom istoku, koji su svoju pažnju usmjerili na više od godinu dana sukoba s Izraelom. Militanti Hezbollaha su tek nedavno postigli primirje s Izraelom u Libanu, dok rat između Hamasa koji finansira Iran i Izraela bjesni u Gazi.
Abu Mohammed al-Golani vodi HTS i mogao bi zacrtati neposredan pravac zemlje. On je bivši komandant Al-Qaide koji je prekinuo veze s grupom prije mnogo godina i kaže da prihvaća pluralizam i vjersku toleranciju.
Ali u zemlji postoje gorke podjele. Opozicioni borci koje podržava Turska bore se s kurdskim snagama saveznika SAD-a na sjeveru, a grupa Islamska država još je aktivna u nekim udaljenim područjima.
Grupa pobunjenika emitovala je video izjavu na sirijskoj državnoj televiziji u kojoj se navodi da je "zločinački režim pao" i da su svi zatvorenici oslobođeni. Pozvali su ljude da sačuvaju institucije "slobodne sirijske države". Pobunjenici su kasnije najavili policijski čas u Damasku od 16 sati do 5 sati ujutro.
Jedan video koji kruži internetom navodno prikazuje pobunjenike kako razbijaju vrata ćelija i oslobađaju desetine zatvorenica, od kojih su mnoge djelovale šokirano i zbunjeno. Među njima se moglo vidjeti barem jedno malo dijete.
Komandant pobunjenika Anas Salkhadi, koji se kasnije tokom dana pojavio na državnoj televiziji, pokušao je da uvjeri sirijske vjerske i etničke manjine, rekavši: "Sirija je za sve, bez izuzetaka. Sirija je za Druze, sunite, alavite i sve sekte."
"Nećemo se baviti ljudima na način na koji je to radila porodica Assad," dodao je.
Jedan Sirijac, Mohammed Amer Al-Oulabi, 44, koji radi u sektoru električne energije, rekao je: "Nisam spavao sinoć, i odbijao sam spavati dok nisam čuo vijesti o njegovom padu. Od Idliba do Damaska trebalo je [za opozicione snage] nekoliko dana, neka ih Bog blagoslovi, herojske lavove koji su nas učinili ponosnim."
Sirijski list Al-Watan, koji je historijski bio provladin, napisao je: "Suočavamo se s novom stranicom za Siriju. Zahvaljujemo Bogu što nije prolio više krvi. Vjerujemo da će Sirija biti za sve Sirijce."
List navodi da medijske radnike ne treba kriviti što su ranije objavljivali vladine izjave, rekavši: "Mi smo samo izvršavali uputstva i objavili vijesti koje su nam poslali".
Alavitska sekta — kojoj pripada Assad i koja je činila jezgro njegove baze — pozvala je mlade Sirijce da budu "mirni, racionalni i razboriti i da ne budu uvučeni u ono što razdire jedinstvo naše zemlje".
Pobunjenici su uglavnom dio sunitske muslimanske većine u Siriji, koja također ima značajne zajednice Druza, kršćana i Kurda.
Assad je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom građanskog rata u zemlji, uključujući napad hemijskim oružjem 2013. na periferiji Damaska. Nije bilo komentara iz Irana, koji je bio Assadov najveći pristalica. Iranska ambasada u Damasku je opljačkana nakon što je očigledno bila napuštena.
Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen pozvao je u subotu na hitne razgovore u Ženevi kako bi se osigurala "uredna politička tranzicija".
Zaljevska država Katar, ključni regionalni posrednik, bila je u subotu uveče domaćin hitnog sastanka ministara vanjskih poslova i najviših zvaničnika osam zemalja koje imaju interese u Siriji. Učesnici su bili Iran, Saudijska Arabija, Rusija i Turska.
Majed bin Mohammed al-Ansari, glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je novinarima da su se složili oko potrebe "angažiranja svih strana na terenu", uključujući HTS, i da je glavna briga "stabilnost i sigurna tranzicija".
Izraelska vojska saopćila je u nedjelju da je rasporedila snage u demilitariziranoj tampon zoni duž svoje sjeverne granice sa Sirijom nakon tamošnje pobunjeničke ofanzive.
Vojska je saopštila da je raspoređivanje trebalo da obezbijedi sigurnost za stanovnike Golanske visoravni koju je Izrael aneksirao. Izrael je zauzeo teritoriju u ratu na Bliskom istoku 1967. i međunarodna zajednica, osim Sjedinjenih Država, gleda na nju kao na izraelsku okupaciju.
Edward Yeranian iz Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju. Neke informacije stigle su iz Associated Pressa.
Sirijci slave zauzimanje Damaska i svrgavanje Assada
Sirijska vlada pala je u nedjelju rano u zapanjujućem kraju 50-godišnje vladavine porodice Assad nakon što je iznenadna pobunjenička ofanziva projurila preko teritorije koju drži vlada i ušla u glavni grad za 10 dana.
Sirijska državna televizija emitovala je video izjavu grupe muškaraca u kojoj se kaže da je predsjednik Bashar Assad svrgnut i da su svi zatvorenici u zatvorima pušteni na slobodu.
Čovjek koji je pročitao izjavu rekao je da je Operativna soba za osvajanje Damaska, opoziciona grupa, pozvala sve opozicione borce i građane da očuvaju državne institucije "slobodne sirijske države".
Saopćenje je objavljeno nekoliko sati nakon što je šef sirijskog opozicionog ratnog posmatrača rekao da je Assad napustio zemlju na neotkrivenu lokaciju, bježeći ispred pobunjenika koji su rekli da su ušli u Damask nakon izuzetno brzog napredovanja širom zemlje.
Sirijski premijer Mohammed Ghazi Jalali rekao je da je vlada spremna "pružiti ruku" opoziciji i predati svoje funkcije prelaznoj vladi.
"Ja sam u svojoj kući i nisam otišao, a to je zbog moje pripadnosti ovoj zemlji", rekao je Jalili u video izjavi. Rekao je da će ujutro otići u svoj ured da nastavi s radom i pozvao građane Sirije da ne narušavaju javnu imovinu.
Nije se osvrnuo na izvještaje da je Assad pobjegao.
Rami Abdurrahman iz Sirijske opservatorije za ljudska prava rekao je za Associated Press da je Assad u nedjelju odletio iz Damaska.
Državna televizija u Iranu, Asadovom glavnom osloncu u godinama rata u Siriji, objavila je da je Assad napustio glavni grad. Informaciju je citirala katarska novinska mreža Al Jazeera, ali nije precizirala.
Iz sirijske vlade nije bilo odmah saopštenja.
Kako je dan osvanuo nad Damaskom, gomile su se okupile da se mole u gradskim džamijama i da slave na trgovima, skandirajući "Bog je veliki". Ljudi su također uzvikivali anti-Assadove parole i trubili u automobilima. U nekim područjima odjeknula je slavljenička pucnjava.
Vojnici i policajci su napustili svoja mjesta i pobjegli, a pljačkaši su upali u sjedište Ministarstva odbrane.
„Moja osećanja su neopisiva“, rekao je Omar Daher, 29-godišnji advokat. "Nakon straha u kojem su nas on [Asad] i njegov otac natjerali da živimo dugi niz godina, te panike i stanja terora u kojem sam živio, ne mogu vjerovati."
Daher je rekao da su mu oca ubile snage sigurnosti, a brat je bio u pritvoru, a njegova sudbina nije poznata. Assad je "kriminalac, tiranin i pas", rekao je.
"Prokleta njegova duša i duša cijele porodice Assad", rekao je Ghazal al-Sharif, još jedan slavljenik u centru Damaska. "To je molitva svakog potlačenog čoveka i Bog ju je danas uslišio. Mislili smo da to nikada nećemo videti, ali hvala Bogu, videli smo."
Činilo se da je sjedište policije u glavnom gradu napušteno, vrata ostavljena odškrinuta bez policajaca napolju. Novinar Associated Pressa snimio je snimak napuštenog vojnog kontrolnog punkta gdje su uniforme bačene na zemlju ispod postera sa Assadovim licem. Na snimcima koji su emitovali mediji povezani sa opozicijom prikazan je tenk na jednom od centralnih trgova glavnog grada.
To je bio prvi put da su opozicione snage stigle do Damaska od 2018. godine, kada su sirijske trupe ponovo zauzele područja na periferiji glavnog grada nakon višegodišnje opsade.
Provladin radio Sham FM javio je da je aerodrom u Damasku evakuisan i da su svi letovi obustavljeni.
Pobunjenici su također objavili da su ušli u ozloglašeni vojni zatvor Saydnaya sjeverno od glavnog grada i tamo "oslobodili" svoje zatvorenike.
Noć ranije, opozicione snage zauzele su centralni grad Homs, treći po veličini u Siriji, pošto su ga vladine snage napustile. Grad se nalazi na važnoj raskrsnici između Damaska, glavnog grada, i sirijskih obalnih provincija Latakije i Tartusa - baze podrške sirijskog lidera i dom ruske strateške pomorske baze.
Pobunjenici su već zauzeli gradove Alep i Hamu, kao i velike dijelove juga, u munjevitoj ofanzivi koja je počela 27. novembra. Analitičari kažu da će pobunjenička kontrola Homsa promijeniti igru.
Pokreti pobunjenika u Damask uslijedili su nakon što se sirijska vojska povukla iz većeg dijela južnog dijela zemlje, ostavljajući više područja, uključujući nekoliko glavnih gradova provincija, pod kontrolom opozicionih boraca.
Napredak u protekloj sedmici bio je daleko najveći u posljednjih nekoliko godina od strane opozicionih frakcija, predvođenih grupom koja vodi porijeklo iz al-Qaide i koju SAD i Ujedinjene nacije smatraju terorističkom organizacijom. U svom nastojanju da svrgnu Assadovu vladu, pobunjenici, predvođeni grupom Hayat Tahrir al-Sham, ili HTS, naišli su na mali otpor sirijske vojske.
Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen pozvao je u subotu na hitne razgovore u Ženevi kako bi se osigurala "uredna politička tranzicija". Obraćajući se novinarima na godišnjem forumu u Dohi u Kataru, rekao je da se situacija u Siriji mijenja iz minute u minut. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, čija je zemlja glavni Asadov međunarodni podržavalac, rekao je da mu je "žao sirijskog naroda".
U Damasku su ljudi požurili da se opskrbe zalihama. Hiljade ljudi otišlo je na granicu Sirije sa Libanom, pokušavajući da napusti zemlju. Libanski granični zvaničnici zatvorili su glavni granični prijelaz Masnaa kasno u subotu, ostavljajući mnoge na čekanju.
Mnoge radnje u glavnom gradu bile su zatvorene, rekao je jedan stanovnik agenciji Asošiejted pres, a u onima koje su još otvorene ponestalo je osnovnih namirnica kao što je šećer. Neki su prodavali stvari po tri puta većoj cijeni.
UN su saopštile da premještaju nekritično osoblje van zemlje iz predostrožnosti.
Assadov status
Sirijski državni mediji demantovali su glasine na društvenim mrežama da je Assad napustio zemlju, rekavši da obavlja svoje dužnosti u Damasku.
Sirijski premijer Mohammad Ghazi al-Jalali rekao je u nedjelju da ne zna gdje su Assad ili ministar odbrane. Rekao je saudijskoj televizijskoj mreži Al-Arabiyya rano u nedjelju da su izgubili komunikaciju u subotu navečer.
Od svojih saveznika je imao malo, ako je uopšte imalo. Rusija je zauzeta svojim ratom u Ukrajini. Libanonski Hezbollah, koji je u jednom trenutku poslao hiljade boraca da podupru Assadove snage, oslabljen je jednogodišnjim sukobom s Izraelom. Iran je vidio kako su njegovi proksi u cijelom regionu degradirani redovnim izraelskim zračnim napadima.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u subotu je na društvenim mrežama objavio da bi Sjedinjene Države trebale izbjegavati vojno angažovanje u Siriji. Odvojeno, savjetnik predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost rekao je da Bidenova administracija nema namjeru intervenirati tamo.
Pedersen je rekao da će datum za razgovore u Ženevi o implementaciji rezolucije UN-a, usvojene 2015. godine i poziva na politički proces pod vodstvom Sirije, biti objavljen kasnije. Rezolucijom se poziva na uspostavljanje prelaznog upravljačkog tijela, nakon čega slijedi izrada novog ustava i završetak izbora pod nadzorom UN-a.
Kasnije u subotu, ministri vanjskih poslova i visoke diplomate osam ključnih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, Rusiju, Egipat, Tursku i Iran, zajedno s Pedersonom, okupili su se na marginama samita u Dohi kako bi razgovarali o situaciji u Siriji.
U saopćenju, učesnici su potvrdili svoju podršku političkom rješenju sirijske krize "koje bi dovelo do prestanka vojnih aktivnosti i zaštite civila".
Marš pobunjenika
Komandant pobunjenika, Hassan Abdul-Ghani, objavio je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da su opozicione snage započele "završnu fazu" svoje ofanzive okružujući Damask.
HTS kontrolira veći dio sjeverozapadne Sirije i 2017. godine uspostavio je "vladu spasa" koja će voditi svakodnevne poslove u regiji. Posljednjih godina, vođa HTS-a Abu Mohammed al-Golani nastojao je da prepravi imidž grupe, prekinuvši veze s al-Qaidom, odbacivši tvrdolinijašne zvaničnike i obećavši da će prigrliti pluralizam i vjersku toleranciju.
Šok ofanziva počela je 27. novembra, tokom koje su naoružani ljudi zauzeli sjeverni grad Alep, najveći sirijski, i centralni grad Hamu, četvrti po veličini grad u zemlji.
Sirijska vlada opozicione naoružane ljude naziva teroristima od izbijanja sukoba u martu 2011.
Najviši katarski diplomata, šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani, kritizirao je Assada što nije iskoristio zatišje u borbama posljednjih godina kako bi riješio temeljne probleme zemlje. "Assad nije iskoristio ovu priliku da počne da se angažuje i obnovi svoj odnos sa svojim narodom", rekao je.
Trumpovi izabranici za novu administraciju uskoro na potvrđivanju pred Kongresom
Senatori na Capitol Hillu će uskoro odlučivati o nominacijama novoizabranog predsjednika Trumpa, za najviša mjesta u nadolazećoj administraciji. Procesi potvrđivanja nominiranih bi mogli izgledati drugačije nego inače, jer će neki od kandidata biti suočeni s brojnim pitanjima o njihovim uvjerenjima, ali i kvalifikacijama. Priču donosi Katherine Gypson .
