Linkovi

Izdvojeno

Inzko: Nema precrtavanja mape BiH, UN da prijetnje shvati ozbiljno

Arhiv - Valentin Inzko

Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR-a, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, razlozi su za zabrinutost, navodi se u izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.

Inzko će izvještaj o statusu provedbe mira danas predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN)

"Ovakve izjave dio su dugogodišnje politike usmjerene na dokidanje reformi i preuzimanja nadležnosti države", navodi Inzko.

U izvještaju se također osvrće na nedavno usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se poziva na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.

Najviše najviše zabrinjava što NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ukoliko se to pitanje uskoro nađe na dnevnom redu, trebali početi razgovori o mirnom razlazu, piše u izvještaju.

Arhiv - Narodna skupština Republike Srpske
Arhiv - Narodna skupština Republike Srpske

Inzko navodi kako se ovakvi stavovi mogu protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.

U izvještaju podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

"Neće biti precrtavanja mape BiH", navodi visoki predstavnik.

"Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i na ranije data obećanja o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i puta BiH ka EU", navodi visoki predstavnik.

Inzko također upozorava da je u isto vrijeme drugi bh. entitet, Federacija BiH, jedva funkcionisala.

"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima", stoji u izvještaju.

U Vladi Federacije BiH još nedostaju dva ministra, a novi se ne mogu imenovati jer se glavne stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) ne mogu usaglasiti oko izbornih reformi, a HDZ ne želi podržati nova imenovanja dok se ne postigne sporazum oko ovog zakona.

"Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", navodi Inzko.

U međuvremenu, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić iz SDA i zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević iz HDZ, upleteni su u korupcijski skandal, a kojima se sudi sumnjive nabavke 100 respiratora iz Kine, čija je upotreba u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana i predmetom je istrage nadležnih organa, navodi se u izvještaju.

Arhiv - Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Arhiv - Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

Inzko također upozorava na potpunu stagnaciju na državnom nivou o čemu svjedoči i loš učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, koji su tokom tekućeg mandata, osim zakona o budžetu, usvojili samo jedan novi zakon.

Potcrtava da stoga nije čudno da vlasti u BiH nisu postigle napredak ni u provedbi reformi koje su ključne za približavanje Evropskoj uniji, te da postoje pokušaji i da se postojeće reforme u ključnim oblastima unazade.

Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene Izbornog zakona, a stavovi kako to učiniti uveliko se razlikuju.

Inzko navodi kako HDZ favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima.

"To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji BiH na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih popisom stanovništva iz 2013. godine, dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na ostale na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava", navodi Inzko.

Kako je naveo, vladavina prava ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama može značiti povećan rizika da BiH i dalje klizi prema državi pravne anarhije.

"Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne potkrijepi djelima", poručuje Inzko.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

See all News Updates of the Day

Biden odobrio "malo, uporno" američko vojno prisustvo u Somaliji

Arhiv - Američki vojnici vježbaju sa brigadom Danab u Somaliji, 9. maja 2021.

Američki predsjednik Joe Biden odobrio je slanje manje od 500 američkih vojnika u Somaliju, kako bi sprovodili operacije protiv pobunjeničke grupe al-Šabab, povezane sa al-Kaidom, izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Tako je promijenjena odluka iz ere bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju vojnika.

"Predsjednik Biden je odobrio zahtjev Sekretarijata za odbranu o preraspoređivanju američkih snaga u Istočnoj Africi da bi uspostavio malo, uporno američko vojno prisustvo u Somaliji", rekao je novinarima visoki zvaničnik Bidenove administracije.

Kako je dodao, vojnici će doći iz obližnjih baza na afričkom kontinentu. Kamp Lemonije u Džibutiju, je primarna baza za operacije američke Afričke komande u regionu.

Prije povlačenja, SAD su imale oko 700 vojnika u Somaliji, koja se bori sa nasiljem i nestabilnošću od kako se puč iz 1991. goidne razvio u ciklus brutalnih sukoba u kojima učestvuju lideri rivalskih klanova.

Pobunjenička grupa se ponovo pojavila 2006, obećavajući da će donijeti stabilnost uspostavljanjem stroge interpretacije šerijatskog zakona. Od tada je porasla po broju pripadnika i počela da vrši napade van Somalije, uključujući one u Keniji i Ugandi.

Bijela kuća navodi da je Pentagon predao zahtjev Bidenu nakon što je više od godinu dana morao da ogranizuje rotaciju i dolazak vojnika u Somaliju. Zvaničnici Sekretarijata za odbranu kažu da je to otežavalo bezbjednost i efikasnost američkih trupa.

"Proveli smo proteklih godinu dana i više, od odluke prethodne administracije, tako što smo periodično pomjerali vojnike u Somaliju i iz nje, u pokušaju da pomognemo borbi protiv terorizma", izjavio je zvaničnik i dodao. "Takvo rotirajuće prisustvo je stvorilo veoma stvarne rizike u zaštiti vojnika."

Još se ne zna da li je novi predsjednik Somalije, Hasan Šeik Mohamud koji je izabran u nedjelju, zahtijevao povratak američkih vojnika.

Američki zvaničnik izjavio je da novi pristup uključuje diplomatske napore, bezbjednosnu podršku somalijskim snagama i izgradnju kapaciteta somalijske vlade, koju muče unutrašnji politički sukobi, nasilje i nestabilnost.

"Brine nas potencijal da bi al-Šabab, zbog svoje finansijske putanje i uspjeha na bojnom polju stvori još prostora da planira i na kraju vrši napade u drugim zemljama", izjavio je zvaničnik administracije.

"Sve to znači da u svijetu u kojem moramo da pravimo prioritete u odnosu na to kako pristupamo globalnom antiterorizmu, al-Šabab je jasno prioritet zbog prijetnje koju predstavlja."

Zvaničnik nije želio da saopšti gdje će vojnici biti pozicionirani niti iz koje grane vojske potiču. Na pitanje koliko će dugo trajati operacija nije dao konkretan odgovor. "Ne planiramo da ostanemo zauvijek tamo", rekao je.

Neutralna Švajcarska povećava saradnju sa NATO savezom

Čuveni neutralni status Švajcarske je na najvećoj probi u posljednjih nekoliko decenija, kako njeno Ministarstvo odbrane naginje bliže zapadnim vojnim silama, reagujući na rusku invaziju Ukrajine.

Ministarstvo odbrane radi na izvještaju o bezbjednosnim opcijama koje obuhvataju zajedničke vojne vježbe sa NATO zemljama i indirektno slanje municije, izjavio je za Reuters Pelvi Puli, šef bezbjednosne službe u švajcarskom ministarstvu odbrane.

"U krajnoj liniji, doći će do promjena u načinu interpretacije neutralnosti", rekao je Puli u intervjuu prošle nedjelje. Tokom posjete Washingtonu ove nedjelje, ministrica odbrane Viola Amherd izjavila je da Švajcarska treba da bliže sarađuje sa zapadnim savezom koji predvode SAD, ali ne i da mu se pridruži, prenijeli su švajcarski mediji.

Neutralnost, zbog koje Švajcarska nije učestvovala ni u Prvom ni Drugom svjetskom ratu nije bila cilj sama po sebi, već je cilj bio da se poveća bezbjednost Švajcarske, podsjetio je Puli.

Druge opcije uključuju redovne sastanke na visokom nivou između švajcarskih i NATO komandanata i političara, navela je Viola Amherd.

Takvo približavanje NATO savezu označilo bi odstupanje od pažljivo njegovane tradicije nezauzimanja strane u sukobima, što je - prema pristalicama neutralnosti - pomoglo Švajcarskoj da prosperira na miran način, i održi specijalnu ulogu posrednika, između ostalog u vrijeme tenzija između Zapada i Sovjetskog Saveza.

Ideja o punom članstvu u NATO je razmotrena, ali dok su Švedska i Finska - zemlje koje također imaju historiju neutralnosti - na ivici pridruživanja zapadnom savezu, Puli kaže da je malo vjerovatno da će se u izvještaju švajcarskoj vladi preporučiti takav korak.

Izvještaj će biti završen do kraja septembra, kada će ga razmotriti švajcarski kabinet. Zatim će biti predat parlamentu na raspravu i poslužiće kao osnova za moguće odluke o budućem smjeru švajcarske bezbjednosne politike. O samom izvještaju se neće glasati.

Ministarstvo odbrane će također dati svoj doprinos široj studiji koju priprema Ministarstvo spoljnih poslova. U projektu će se razmotriti uvođenje sankcija, izvoz oružja i municije i odnosi sa NATO sa perspektive neutralnosti, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Oživjela debata o neutralnosti Švajcarske

Švajcarska se nije borila ni u jednom od međunarodnih sukoba poslije 1815. kada je usvojila neutralnost na Bečkom kongresu poslije francuskih revolucionarnih ratova.

Haškom konvencijom iz 1907. uspostavljeno je pravilo da Švajcarska neće učestvovati u međunarodnim oružanim sukobima, pružati vojnu podršku bilo kojoj strani niti dozvoliti bilo kojoj od zaraćenih strana da koriste njenu teritoriju.

Neturalnost, koja je dio Ustava, dozvoljava Švajcarskoj pravo na samoodbranu, i pruža okvir za interpretaciju političkih aspekata tog koncepta, koji nisu obuhvaćeni pravnom definicijom.

Princip neutralnosti je posljednji put dopunjen početkom 1990-ih, poslije raspada Sovjetskog Saveza, da bi se dozvolila spoljna politika zasnovana na saradnji sa drugim zemljama u sferama humanitarne pomoći i pomoći u slučaju prirodnih katastrofa.

Sukob u Ukrajini je oživio tu debatu koja se sada fokusira na vladinu odluku da uvede sankcije Rusiji ali ne dozvoli novi izvoz švajcarske municije u Ukrajinu.

"Postoji velika nelagoda zbog toga što Švajcarska ne može da preduzme još više da pomogne Ukrajini", rekao je Puli.

Arihv - Zbog pandemije Covida, Švajcarska je rasporedila hiljade rezervista da pmognu opterećenim državnim bolnicama, u prvoj mobilizaciji švajcarske vojske od Drugog svjetskog rata.
Arihv - Zbog pandemije Covida, Švajcarska je rasporedila hiljade rezervista da pmognu opterećenim državnim bolnicama, u prvoj mobilizaciji švajcarske vojske od Drugog svjetskog rata.

Još jedna potencijalna mjera je slanje švajcarske municije drugim zemljama, da bi se nadomjestila municija koju te zemlje šalju Ukrajini, rekao je šef vojno-bezbjednosne policije Puli, što je zaokret u odnosu na dosadašnju vladinu politiku, iako bi direktno slanje municije bilo previše krupan korak.

Predsjednik Ignacio Kasis isključio je mogućnost slanja oružja trećim zemljama radi podrške Ukrajini, ali je takođe izjavio da neutralnost nije "dogma" i da bi neuspjeh da se reaguje sankcijama "išao na ruku agresorima".

Sve veća podrška NATO-u

Švajcarska već ima određene veze sa NATO, dok je prošle godine odlučila da kupi avione F35A od kompanije "Lokhid martin", kakve već koriste ili su kupile neke članice NATO.

Švajcarska "ne može da se pridruži nijednom savezu zbog svoje neutralnosti. Ali možemo da sarađujemo, a sistemi koje kupujemo su dobra osnova za to", izjavila je ministrica odbrane Amherd za kanal SRF.

Mjere koje se trenutno razmatraju bi bile značajan korak približavanja NATO-u za zemlju koja se pridružila Ujedinjenim nacijama tek 2002. godine, i koja proizvodi većinu svog oružja.

Vladimir Koklov, portparol ruske ambasade u Bernu, izjavio je da bi takve mjere značile radikalnu promjenu politike Švajcarske. Moskva "ne bi mogla da ignoriše" eventualno ukidanje principa neutralnosti, koje bi imalo posljedice, rekao je Koklov, ali nije precizirao na kakve se posljedice misli.

Švajcarska vojska se zalaže za veću saradnju sa NATO-om radi jačanja nacionalne odbrane, dok se javno mnijjenje drastično promijenilo poslije invazije na Ukrajinu.

Više od polovine ispitanika - 56 posto - podržava jačanje veza sa NATO, pokazala je nedavna anketa, što je značajno više od 37 procenata, koje je takav stav imalo u istraživanjima rađenim proteklih nekoliko godina.

Podrška samom ulasku u NATO je i dalje manjinsko mišljenje, ali je značajno porasla. Anketa agencije Sotomo u aprilu pokazala je da se 33 posto Švajcaraca zalaže za ulazak u NATO.

"Jasno je da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila mnoga mišljenja. Ona je viđena kao napad na naše zapadne demokratske vrijednosti", izjavio je Majkl Herman iz agencije Sotomo.

Tijeri Burkart, lider Liberalno-demokratske partije desnog centra, koja je dio vladajuće koalicije, opisuje "tektonske promjene" u načinu na koji Švajcarci gledaju na neutralnost.

"Neutralnost mora da bude fleksibilna", izjavio je Burkart za Reuters.

"Prije Ukrajine, neki su mislili da se nikada više neće biti konvencionalnog rata u Evropi", rekao je, dodajući da su se neki zalagali za ukidanje vojske. "Ukrajinski konflikt pokazuje da ne možemo da budemo uljuljkani u tom uvjerenju".

Burkart kaže da podržava veću vojnu potrošnju i bliže odnose sa NATO, ali ne i punopravno članstvo. Međutim, Piter Keler, generalni sekretar ultra-desničarske Švajcarske narodne partije (SVP) rekao je za Reuters da tješnji odnosi sa NATO nisu kompatibilni sa neutralnošću. SVP je također dio vladajuće koalicije i najveća stranka u donjem domu švajcarskog parlamenta.

"Nema razloga da mijenjamo uspješnu spoljnopolitičku maksimu. Ona je donijela mir i prosperitet našim građanima", kaže Keler.

Ministarstvo odbrane se ne slaže sa tim. Tokom posjete Washingtonu, Amherd je ocijenila da okvir zakona o neutralnosti "dozvoljava bližu saradnju sa NATO i sa evropskim partnerima", prenio je dnevnik Tagesancajger.

Švedska zbog NATO-a šalje diplomate u Tursku

Zastave država koje su članice NATO saveza ispred sjedišta u Briselu

Švedska će poslati diplomate u Tursku kako bi pokušali da prevaziđu primjedbe Ankare na njen plan za pridruživanje NATO savezu, rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist, a zvanična odluka o predaji aplikacije očekuje se u ponedjeljak.

Švedske vladajuće socijaldemokrate su u nedjelju odustale od svog 73-godišnjeg protivljenja ulasku u NATO i nadaju se brzom pristupanju, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Finska je u nedjelju takođe potvrdila da će podnijeti zahtjev za pridruživanje atlantskom vojnom savezu.

Međutim, Turska je iznenadila svoje saveznike u NATO rekavši da neće pozitivno gledati na aplikaciju Finske i Švedske, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da su "skandinavske zemlje gostionice za terorističke organizacije".

"Poslaćemo grupu diplomata da održe razgovore i dijalog sa Turskom kako bismo vidjeli kako to može da se riješi i o čemu se zapravo radi", rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist za javni servis SVT.

Turska je rekla da želi da nordijske zemlje zaustave podršku kurdskim militantnim grupama prisutnim na njihovoj teritoriji i ukinu zabranu prodaje nekog oružja Turskoj.

NATO i Sjedinjene Države saopštile su da su uvjerene da Turska neće zadržati članstvo Finske i Švedske.

Svaka odluka o proširenju NATO zahtijeva odobrenje svih 30 članica alijanse i njihovih parlamenata, ali diplomate kažu da će Erdogan biti pod pritiskom da popusti jer bi Finska i Švedska u velikoj mjeri ojačale NATO u Baltičkom moru.

"Uvjeren sam da ćemo moći da odgovorimo na zabrinutost koju je Turska izrazila na način koji ne odlaže članstvo", rekao je u nedjelju generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Švedski parlament će u ponedjeljak održati debatu o zahtjevu za članstvo Švedske, što je formalnost jer već postoji velika većina za prijavu. Vlada će donijeti zvaničnu odluku da se prijavi kasnije u toku dana, rekao je Hultkvist.

Rusija: Nećemo jednostavno podnijeti ulazak Finske i Švedske u NATO

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov 

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u ponedjeljak da Finska i Švedska "ne bi trebale gajiti iluzije da će Moskva jednostavno podnijeti njihovo pridruživanje NATO-u", ocjenjujući to pogreškom koja bi imala "dalekosežne posljedice".

"Situacija se naravno radikalno mijenja u svjetlu ovoga što se događa. Oni ne bi trebali gajiti iluzije da ćemo to jednostavno podnijeti. Činjenica je da zbog ove odluke neće biti poboljšana sigurnost Švedske i Finske", rekao je Rjabkov, navodi Reuters prenoseći pisanje agencije Interfax.

Rjabkov je, također, upozorio da bi članstvom Finske i Švedske porasla vojna napetost.

"Šteta je da se zdrav razum žrtvuje nekakvoj fantomskoj odredbi o tome što treba učiniti u ovoj situaciji", naveo je

Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje bezbjednosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.

Finski predsjednik i premijerka objavili su 15. maja da će ta zemlja podnijeti kandidaturu za članstvo u NATO, čime se otvara put za proširenje zapadne vojne alijanse od 30 članova u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

Švedska premijerka Magdalena Anderson najavila je da će 16. maja zatražiti podršku parlamenta, kako bi ta država podnijela kandidaturu za članstvo.

Najava Finske i Švedske o kandidaturi za članstvo u transatlantskom savezu izazvala je prigovore Turske, članice NATO-a.

NATO i Sjedinjene Američke Države izjavile su u nedjelju kako su uvjerene da Turska neće zaustaviti članstvo dviju nordijskih država u zapadnom vojnom savezu.

Biden poziva na nacionalno jedinstvo nakon rasno motivisane pucnjave u Buffalu

Predsjednik Joe Biden govori tokom Memorijalne službe nacionalnih mirovnih oficira na zapadnom frontu Capitola u Washingtonu, u nedjelju, odajući počast policajcima koji su izgubili živote na dužnosti 2021. (AP Photo/ Manuel Balce Ceneta)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je 15. maja, nakon pucnjave u Buffalu u kojoj je poginulo deset ljudi, pozvao na nacionalno jedinstvo kao lijek za "mržnju koja ostaje mrlja na duši Amerike".

Vlasti države New York, u kojoj se pucnjava dogodila, apelovali su na akciju vlasti u Washingtonu.

Biden je na ceremoniji u Capitolu, održanoj u čast policajcima koji su poginuli na dužnosti tokom 2021. godine, osudio zločin u Buffalu kojeg je Ninistarstvo pravde opisalo kao "kao zločin iz mržnje i čin rasno motivisanog nasilnog ekstremizma".

Policija je saopštila da je bijeli naoružani 18-godišnji napadač otvorio vatru na kupce i radnike u supermarketu u subotu, ubivši 10 ljudi, uključujući penzionisanog policajca iz Buffala, i ranivši još troje. Većina žrtava su bili crnci.

"Usamljeni revolveraš, naoružan ratnim oružjem i dušom punom mržnje, hladnokrvno je ubio 10 nevinih ljudi", rekao je Biden na 41. godišnjoj komemoraciji pripadnicima Nacionalne mirovne službe.

"Moramo svi zajedno da radimo, kako bismo suzbili mržnju koja predstavlja mrlju na duši Amerike", rekao je Biden.

Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.
Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.

Američki predsjednik u svom govoru, kako prenosi agencija AP, nije komentarisao pozive guvernerke New Yorka i gradonačelnika Buffala da, nakon posljednjeg čina masovnog nasilja, federalne vlasti snažnije podrže kontrolu oružja.

"Vidjeli smo mnoge masovne pucnjave širom zemlje iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec. I uvijek je isti obrazac. Ljudi izražavaju saučešće i šalju molitve. Zakonodavci u Washingtonu kažu da nešto mora da se uradi", rekao je gradonačelnik Buffala Byron Brown za NBC, prenosi AP.

"A onda postoje neki... koji sprječavaju da se bilo šta uradi. Čini se da ima onih koji vjeruju da je posjedovanje pištolja dragocijenije od svetosti ljudskog života. Tako da mislim da ljudi širom ove zemlje moraju da ustanu. Moraju glasnije i jasnije da govore da u ovoj zemlji mora postojati kontrola oružja. Ovo je jedinstven američki fenomen. Ove masovne pucnjave se ne dešavaju u drugim zemljama širom svijeta", rekao je on.

Brown je rekao da bi volio da vidi "razumnu kontrolu oružja".

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da su strožije mjere oružja "veliki prioritet" za demokrate i Bijelu kuću.

Ona je ukazala da je napredak ka usvajanju zakona otežao potreban broj od 60 glasova u Senatu, u kojem su trenutno demokrate i republikanci izjednačeni sa po 50 mjesta, ali je za CNN rekla da "neće otići dok se posao ne završi".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG