Izdvojeno
Inzko: Nema precrtavanja mape BiH, UN da prijetnje shvati ozbiljno
Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR-a, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, razlozi su za zabrinutost, navodi se u izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.
Inzko će izvještaj o statusu provedbe mira danas predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN)
"Ovakve izjave dio su dugogodišnje politike usmjerene na dokidanje reformi i preuzimanja nadležnosti države", navodi Inzko.
U izvještaju se također osvrće na nedavno usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se poziva na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.
Najviše najviše zabrinjava što NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ukoliko se to pitanje uskoro nađe na dnevnom redu, trebali početi razgovori o mirnom razlazu, piše u izvještaju.
Inzko navodi kako se ovakvi stavovi mogu protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.
U izvještaju podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.
"Neće biti precrtavanja mape BiH", navodi visoki predstavnik.
"Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i na ranije data obećanja o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i puta BiH ka EU", navodi visoki predstavnik.
Inzko također upozorava da je u isto vrijeme drugi bh. entitet, Federacija BiH, jedva funkcionisala.
"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima", stoji u izvještaju.
U Vladi Federacije BiH još nedostaju dva ministra, a novi se ne mogu imenovati jer se glavne stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) ne mogu usaglasiti oko izbornih reformi, a HDZ ne želi podržati nova imenovanja dok se ne postigne sporazum oko ovog zakona.
"Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", navodi Inzko.
U međuvremenu, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić iz SDA i zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević iz HDZ, upleteni su u korupcijski skandal, a kojima se sudi sumnjive nabavke 100 respiratora iz Kine, čija je upotreba u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana i predmetom je istrage nadležnih organa, navodi se u izvještaju.
Inzko također upozorava na potpunu stagnaciju na državnom nivou o čemu svjedoči i loš učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, koji su tokom tekućeg mandata, osim zakona o budžetu, usvojili samo jedan novi zakon.
Potcrtava da stoga nije čudno da vlasti u BiH nisu postigle napredak ni u provedbi reformi koje su ključne za približavanje Evropskoj uniji, te da postoje pokušaji i da se postojeće reforme u ključnim oblastima unazade.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene Izbornog zakona, a stavovi kako to učiniti uveliko se razlikuju.
Inzko navodi kako HDZ favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima.
"To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji BiH na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih popisom stanovništva iz 2013. godine, dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na ostale na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava", navodi Inzko.
Kako je naveo, vladavina prava ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama može značiti povećan rizika da BiH i dalje klizi prema državi pravne anarhije.
"Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne potkrijepi djelima", poručuje Inzko.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
See all News Updates of the Day
Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha stupio na snagu, civili se vraćaju u južni Liban
Prekid vatre između Izraela i grupe Hezbollah koju podržava Iran stupio je na snagu u srijedu nakon što je američki predsjednik Joe Biden rekao da su obje strane prihvatile sporazum koji su posredovale Sjedinjene Države i Francuska.
Kolone automobila sa ljudima koji su raseljeni iz južnog Libana zbog izraelskih napada vraćaju se u to područje nakon prekida vatre, prema Reutersovim svjedocima. Druge porodice se vraćaju u bombardovana južna predgrađa Bejruta, noseći zastave Hezbollaha.
Vojska je također zatražila da stanovnici pograničnih sela odgode povratak kućama dok se izraelska vojska ne povuče.
Prekid vatre obećava okončanje sukoba preko izraelsko-libanske granice u kojem su poginule hiljade ljudi otkako je prošle godine izbio rat u Gazi.
Biden je u utorak govorio u Bijeloj kući ubrzo nakon što je izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum. Rekao je da je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i libanonskim premijerom Najibom Mikatijem.
"Ovo je dizajnirano da bude trajni prekid neprijateljstava", rekao je Biden. "Ono što je ostalo od Hezbollaha i drugih terorističkih organizacija neće smjeti ponovo ugroziti sigurnost Izraela."
Izrael će postepeno povlačiti svoje snage tokom 60 dana dok libanska vojska preuzima kontrolu nad teritorijom u blizini svoje granice s Izraelom kako bi osigurao da Hezbollah tamo ne obnovi svoju infrastrukturu, rekao je Biden.
"Civili s obje strane će uskoro moći sigurno da se vrate u svoje zajednice”, rekao je on.
Hezbolah nije službeno komentirao prekid vatre, ali je visoki zvaničnik Hassan Fadlallah rekao za libansku televiziju Al Jadeed TV da će, iako podržava proširenje ovlasti libanske države, grupa izaći iz rata jača.
"Hiljade će se pridružiti otporu... Razoružavanje otpora bio je izraelski prijedlog koji je propao", rekao je Fadlallah, koji je također član libanskog parlamenta.
Iran, koji podržava Hezbollah, palestinsku grupu Hamas, kao i pobunjenike Huti koji su napali Izrael iz Jemena, rekao je da pozdravlja prekid vatre.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je na X-u da je taj dogovor "kulminacija napora koji su poduzeti proteklih mjeseci s izraelskim i libanskim vlastima, u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Državama".
Ministar vanjskih poslova Libana Abdallah Bou Habib rekao je da će libanonska vojska imati najmanje 5.000 vojnika raspoređenih u južnom Libanu.
Netanyahu je rekao da je spreman provesti prekid vatre, ali da će snažno odgovoriti na svako kršenje Hezbolaha.
Rekao je da će primirje omogućiti Izraelu da se fokusira na prijetnju od Irana, dati vojsci priliku da se odmori i popuni zalihe i izoluje Hamas, islamističku militantnu grupu koja je pokrenula rat u regionu kada je napala Izrael iz Gaze prošle godine.
Jon Finer, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji, rekao je za CNN da će Washington paziti na bilo kakvo kršenje sporazuma.
Biden, koji napušta dužnost u januaru, rekao je da će njegova administracija nastaviti da se zalaže za sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, kao i za dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Biden: Primirje između Izraela i Hezbollaha počinje u srijedu ujutru
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da je postignut sporazum o primirju kojim će se okončati sukobi između izraelskih snaga i ekstremista Hezbollaha.
Biden je, u obraćanju iz Bijele kuće, precizirao da će dogovor stupiti na snagu u četiri sata ujutru po lokalnom vremenu.
„Prekogranične borbe na izraelsko-libanskoj granici će se okončati. Dogovor bi trebalo da obezbijedi trajni prekid neprijateljstava. Hezbollah i druge terorističke organizacije će biti zabranjene”, rekao je Biden.
Ustvrdio je i da će libanska vojska, nakon sporazuma, preuzeti kontrolu nad dijelovima zemlje na kojima je nije imala.
„U narednih 60 dana Izrael će povlačiti svoje preostale snage i civili obje strane će moći bezbjedno da se vrate u svoje zajednice i počnu da obnavljaju domove”, rekao je odlazeći američki predsjednik.
Precizirao je i da Izrael zadržava pravo na samoodbranu ukoliko Hezbollah, ili bilo koja druga strana, prekrši sporazum o prekidu vatre.
„Sporazum najavljuje novi početak za Liban i pomaže naciji da zadrži suverenitet”, rekao je Biden – napomenuvši da američke trupe neće biti raspoređene u južnom Libanu.
Istakao je da prihvatanje prijedloga primirja predstavlja realizaciju agende njegove administracije za područje Bliskog istoka.
„Budućnost u kojoj Palestinci imaju sopstvenu državu koja ispunjava legitimne težnje tog naroda, ali istovremeno ne prijeti Izraelu ili skriva terorističke grupe uz podršku Irana. Budućnost u kojoj Izraelci i Palestinci uživaju jednake mjere bezbjednosti, napretka i dostojanstva”, poručio je Biden.
Ukazao je i da će Sjedinjene Države pomoći da se omogući prekid vatre i sporazum o taocima u Gazi.
„Poput libanskog naroda i građani Gaze zaslužuje bezbjednost i napredak. Okončanje sukoba i raseljavanja”, rekao je odlazeći američki predsjednik.
Izraelski premijer zahvalio je u razgovoru sa američkim predsjednikom na angažmanu Sjedinjenih Država u postizanje sporazuma o prekidu vatre, saopštila je kancelarija Benjamina Netanyahua.
Premijer Libana Najib Mihati također je u razgovoru sa američkim predsjednikom pozdravio sporazum o okončanju neprijateljstava između ekstremista Hezbollaha i Izraela, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Netanyahu predložio izraelskoj vladi da prihvati sporazum o prekidu vatre sa Hezbollahom
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu preporučio je ministrima u njegovoj vladi da usvoje sporazum o prekidu vatre sa libanskom ekstremističkom grupom Hezbollah, u čijem postizanju su posredovale Sjedinjene Države.
U televizijskom obraćanju, Netanyahu je rekao da će primirje predstaviti ministrima kabineta kasnije u utorak, najavljujuću kraj skoro 14 mjeseci borbi.
Poručio je da postoje tri razloga za primirje: da bi se pažnja usmjerila na prijetnju iz Irana, obnovile vojne zalihe i vojnicima dao predah, te da bi se izolovao Hamas u Gazi.
Očekuje se da primirje stupi na snagu u srijedu, a tačni uslovi sporazuma nisu objavljeni. Sporazum ne utiče na rat Izraela protiv Hamasa u Gazi, gdje se na vide naznake završetka.
"Sporazum se može primijeniti i mi ćemo ga primijeniti", rekao je Netanyahu i dodao da će svaki pokušaj Hezbollaha da se ponovo naoruža predstavljati kršenje onoga što je dogovoreno i da će Izrael na to "ozbiljno odgovoriti".
On je odbacio primjedbe da prekid vatre znači da Izrael neće moći da se vrati u Liban ako zatreba i ukazao da Hezbollah, koji ima podršku Irana, više nije isti kao prije početka sukoba, jer je izraelska vojska ubila sve njihove više komandante, uključujući i njihovog bivšeg vođu Hassana Nasrallaha.
Pored toga, naša vojska je uništio infrastrukturu Hezbollaha i "sve najvažnije velike mete“, istakao je Netanyahu.
Libanski premijer Najib Mikati pozvao je međunarodnu zajednicu da "djeluje brzo" i "sprovede momentalni prekid vatre".
Govoreći za katarsku satelitsku informativnu mrežu Al Jazeera, Mahmoud Kamati, zamjenik predsjednika političkog savjeta Hezbollaha, rekao je da ekstremistička grupa još nije vidjela sporazum o prekidu vatre u konačnom obliku.
"Poslije razmatranja sporazuma koji je potpisala neprijateljska vlada, vidjećemo da li postoji podudaranje između onoga što smo izjavili i onoga što su se dogovorili libanski zvaničnici", rekao je on.
"Mi želimo kraj agresije, naravno, ali ne na štetu suvereniteta države Libana", dodao je Kamati.
Sporazum o prekidu vatre podrazumijeva povlačenje izraelske vojske iz južnog Libana, kao i da se libanska vojska rasporedi u tom regionu. Hezbollah bi trebalo da se povuče iz oblasti južno od rijeke Litani.
Libanski ministar spoljnih poslova Abdallah Rashid Bouhabib rekao je da je vojska te zemlje spremna da rasporedi najmanje 5.000 pripadnika kada se izraelske trupe povuku, kao i da bi SAD mogle da igraju ulogu u obnovi infrastrukture uništene izraelskim napadima.
Ruske trupe ubrzano napreduju u Ukrajini, kažu stručnjaci
Ruske trupe u Ukrajini napreduju najbržim tempom od početka invazije februara 2022. godine. Zauzeto je područje koje po veličini odgovara polovini Londona, navode stručnjaci i osobe upućene u sukob.
Početkom 2022. ruske snage rasporedile su se u dijelovima Ukrajine, prije nego što su potisnute na istok i jug te zemlje. Linija fronta u dužini od 1.000 km nije se mijenjala tokom dvije godine, sve do ruskog proboja manjeg obima jula 2024.
Neki od ruskih i zapadnih zvaničnika ukazuju da rat ulazi u potencijalno najopasniju fazu – navodeći da Rusija koristi sjevernokorejske trupe, a Kijev rakete zapadnih saveznika za napade na ciljeve koji se nalaze dublje unutar teritorije Rusije.
Moskva, koja kao i Sjeverna Koreja nije potvrdila niti demantovala prisustvo trupa, ispalila je hipersoničnu raketu srednjeg dometa na Ukrajinu prošle nedjelje, dok su ukrajinske snage izvele najmasovniji napad dronovima na rusku terititoriju od početka ruske agresije.
Ruska nezavisna novinska grupa „Agentstvo” izvijestila je da Rusija na nedeljnom i mesečnom nivou okupira sve veće delove ukrajinske teritorije.
Pasi Paronen, finski vojni stručnjak, izjavio je da je Rusija tokom novembra zauzela oko 667 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, navodeći mogućnost da su tu ubrojani i podaci iz oktobra.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je u maju razriješio dužnosti ministra odbrane, nekoliko puta je ukazivao da ruske trupe napreduju mnogo efikasnije i da će Rusija ostvariti sve zacrtane ciljeve u Ukrajini, iako ih nije precizirao.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vjeruje da su glavni Putinovi ciljevi okupacija čitavog područja Donbasa, koji obuhvata regione Donjecka i Luganska, kao i protjerivanje ukrajinske vojske iz ruske oblasti Kursk, čije dijelove kontrolišu od augusta.
Izvor iz ukrajinskog Generalštaba prenio je agenciji Reuters da Ukrajina trenutno kontroliše 800 od 1.376 kvadratnih kilometara područja Kurska koje je prvobitno osvojila – i da će u toj oblasti ostati „koliko bude prikladno u vojnom smislu”.
Rusija kontroliše 18 procenata ukrajinske teritorije – uključujući i cijelo poluostrvo Krim, nešto više od 80% Donbasa i više od 70% regiona Zaporožje i Herson na jugu, kao i nešto manje od 3% istočnog regiona Harkov.
Rusko napredovanje
Rusija je napredovala u oblasti Donjecka, kao i ka gradovima Pokrovsku i Kurahovu. Nakon opsada teritorija, ukrajinske snage gađala je artiljerijom i bombama, navode ruski eksperti.
Sergej Nariškin, šef ruske Spoljne obavještajne službe, izjavio je da ta zemlja ima kompletnu stratešku inicijativu na bojnom polju – bez otkrivanja više detalja.
Nijedna od strana ne objavljuje precizne podatke o sopstvenim gubicima. Zapadni obavještajci procjenjuju da su stotine hiljada ljudi poginule i povrijeđene, dok su čitavi dijelovi istočne i južne Ukrajine opustošeni.
Ukrajinski zvaničnici navode da je teško pospješiti mobilizaciju bez saznanja kada će zapadna vojna pomoć stići i u kojoj mjeri će njena isporuka biti pouzdana.
Ukrajinski vojni zvaničnici potvrdili su da je situacija na istoku zemlje trenutno najteža, u odnosu na cijelu godinu.
Zelenski je kao uzrok označio nekoliko faktora, među kojima je i jednogodišnje kašnjenje u snabdijevanju vojnom opremnom, dijelom i zbog dugog vremenskog perioda koji je američkom Kongresu bio potreban da odobri pomoć Ukrajini.
Neke od novoopremljenih jedinica i brigada, kako je najavio ukrajinskki predsjednik, sada će se uključiti u borbe sa opremom koja se dugo čekala.
Demokrate biraju novog predsjednika stranke
Predsjedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) Jaime Harrison obavijestio je lidere stranke da će DNC u februaru izabrati njegovog nasljednika - i taj izbor će mnogo govoriti o tome kako stranka želi da se ubuduće predstavi biračima, dok u Bijeloj kući bude Donald Trump.
Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.
Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.
Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.
"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.
Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.
Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.
Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.
