Linkovi

Top priča BiH

Inzko: Nema precrtavanja mape BiH, UN da prijetnje shvati ozbiljno

Arhiv - Valentin Inzko

Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR-a, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, razlozi su za zabrinutost, navodi se u izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.

Inzko će izvještaj o statusu provedbe mira danas predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN)

"Ovakve izjave dio su dugogodišnje politike usmjerene na dokidanje reformi i preuzimanja nadležnosti države", navodi Inzko.

U izvještaju se također osvrće na nedavno usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se poziva na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.

Najviše najviše zabrinjava što NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ukoliko se to pitanje uskoro nađe na dnevnom redu, trebali početi razgovori o mirnom razlazu, piše u izvještaju.

Arhiv - Narodna skupština Republike Srpske
Arhiv - Narodna skupština Republike Srpske

Inzko navodi kako se ovakvi stavovi mogu protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.

U izvještaju podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

"Neće biti precrtavanja mape BiH", navodi visoki predstavnik.

"Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i na ranije data obećanja o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i puta BiH ka EU", navodi visoki predstavnik.

Inzko također upozorava da je u isto vrijeme drugi bh. entitet, Federacija BiH, jedva funkcionisala.

"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima", stoji u izvještaju.

U Vladi Federacije BiH još nedostaju dva ministra, a novi se ne mogu imenovati jer se glavne stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) ne mogu usaglasiti oko izbornih reformi, a HDZ ne želi podržati nova imenovanja dok se ne postigne sporazum oko ovog zakona.

"Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", navodi Inzko.

U međuvremenu, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić iz SDA i zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević iz HDZ, upleteni su u korupcijski skandal, a kojima se sudi sumnjive nabavke 100 respiratora iz Kine, čija je upotreba u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana i predmetom je istrage nadležnih organa, navodi se u izvještaju.

Arhiv - Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Arhiv - Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

Inzko također upozorava na potpunu stagnaciju na državnom nivou o čemu svjedoči i loš učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, koji su tokom tekućeg mandata, osim zakona o budžetu, usvojili samo jedan novi zakon.

Potcrtava da stoga nije čudno da vlasti u BiH nisu postigle napredak ni u provedbi reformi koje su ključne za približavanje Evropskoj uniji, te da postoje pokušaji i da se postojeće reforme u ključnim oblastima unazade.

Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene Izbornog zakona, a stavovi kako to učiniti uveliko se razlikuju.

Inzko navodi kako HDZ favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima.

"To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji BiH na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih popisom stanovništva iz 2013. godine, dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na ostale na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava", navodi Inzko.

Kako je naveo, vladavina prava ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama može značiti povećan rizika da BiH i dalje klizi prema državi pravne anarhije.

"Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne potkrijepi djelima", poručuje Inzko.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

See all News Updates of the Day

Gordana Tadić kažnjena premještanjem sa pozicije glavne tužiteljice

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Prvostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a donijela je odluku kojom se glavna tužiteljica Tužilaštva BiH premješta na poziciju tužiteljice u toj instituciji.

Prema odluci disciplinske komisije, Tadić je počinila prekršaje "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti" i "propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća" Zakona o VSTV BiH, navodi se u saopštenju VSTV-a.

Tadić na ovu odluku ima pravo žalbe.

Ured disciplinskog tužioca VSTV-a podnio je disciplinske tužbu protiv Tadić u aprilu ove godine.

Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog Zakona.

Ured disciplinskog tužioca je na ročištu održanom 12. jula zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Ambasada SAD: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive

Ambasada SAD u Sarajevu

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine (BiH) su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je agenciji Fena iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela.

Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini", rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Ambasada SAD: Genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica

Ambasada SAD u Sarajevu

Nakon odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, oglasila se američka ambasada u BiH.

"Negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU. Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom.

Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju.

Podržavamo sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istoj.", navedeno je u reakciji Ambasade SAD.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

U BiH do sada stiglo skoro 1,6 miliona vakcina protiv korona virusa

Pfizerove vakcine na aerodromu u Sarajevu, 4. maj 2021.

U Bosnu i Hercegovinu (BiH) je do sada stiglo 1.596.560 doza vakcina protiv korona virusa, a do kraja avgusta očekuje se da bi na raspolaganju moglo biti oko dva miliona vakcina, saopštio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Tegeltija je naveo da vakcine pristižu putem međunarodnog COVAX programa, mehanizma Evropske unije EU4Health, donacija i direktne nabavke, te da su stvoreni uslovi za masovniju vakcinaciju građana.

Pozvao je nadležne vlasti u BiH da ubrzaju proces vakcinacije stanovništva, „koji ne prati dinamiku pristizanja vakcina u BiH, zbog čega građani i dalje odlaze na vakcinaciju u susjedne zemlje“, navodi se u saopštenju.

Istovremeno je apelovao na građane BiH, kojih prema posljednjem popisu ima oko 3,5 miliona, da se odazovu pozivu nadležnih institucija za vakcinaciju.

Do sada je u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH vakcinisano 189.069 osoba, a 120.128 osoba primilo je obje doze vakcine, navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG