Linkovi

Izdvojeno

Sekretarica za energetiku za Glas Amerike: Ne smije biti vojnih aktivnosti oko nuklearne elektrane

Američka sekretarica za energiju Jennifer Granholm 

Prije skoro godinu dana, američka sekretarica za energetiku Jennifer Granholm predvodila je američku delegaciju u posjeti Kijevu povodom proslave 30-godišnjice nezavisnosti Ukrajine.

Skoro šest mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, novinarka ukrajinskog servisa Glasa Amerike Iullijom Iarmolenko razgovarala je sa Granholmom o tome kako je ruski rat u Ukrajini uticao na evropsku energetsku bezbjednost, šta SAD mogu da učine da pomognu da se stabilizuje situacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje i kakva je budućnost američko-ukrajinske saradnje u sektoru energetike.

Glas Amerike: Hvala vam što ste izdvojili vrijeme za ovaj intervju. Da krenemo od situacije u nuklearnoj elektrani Zaporožje. Kao što znate, ruski vojnici su preuzeli kontrolu nad ovom elektranom, najvećom nuklearnom elektranom u Evropi, u prvim danima rata. Poslije nedavnih izvještaja o granatiranju, Ukrajina poziva da se uspostavi demilitarizovana zona oko nuklearke, i traži nove sankcije protiv Rusije zbog "nuklearne ucjene", kako je to rekao predsjednik Zelenski. Koliko ste zabrinuti zbog ove situacije i šta SAD mogu da urade da pomognu da se ona stabilizuje?

Granholm: „Prvo, slažemo se sa demilitarizacijom. Ne bi smjelo da bude nikakvih vojnih aktivnosti oko bilo koje nuklearne elektrane, ikada. To je izuzetno opasno. Pažljivo pratimo situaciju. Postoje senzori u regionu koje naši naučnici prate. Snažno osuđujemo to što radi Rusija. Želimo da vrate Ukrajincima kontrolu nad nuklearnom elektranom. Veoma smo zahvalni radnicima u elektrani, koji su nastavili da obavljaju svoj posao i trude se da se pridržavaju pravila o bezbjednosti. Ali želimo da Međunarodna agencija za atomsku energiju ima pristup, kako bi njeni stručnjaci pomogli u održavanju bezbjednosti, posmatrali i vodili računa da se poštuju bezbjednosni protokoli. To se još nije dogodilo. Zato pozivamo Rusiju da vrati kontrolu Ukrajincima. I sve vojne aktivnosti oko elektrane moraju da se obustave.”

Glas Amerike: Pomenuli ste posmatračku misiju. Kako bi izgledala uspješna misija i da li imate povjerenja u njenu nezavisnost?

Granholm: „Imam povjerenja u informacije koje dobijamo preko posmatrača da u ovom trenutku nema povećanja radijacije. Međutim, nas naravno brine da ako se nastave vojne aktivnosti oko elektrane, ako dođe do povećanja radijacije... to je ogroman problem. I Rusija to zna - oni su dugo u poslu nuklearnih elektrana - Rusija zna da je to što rade neodgovorno i nepromišljeno. Zato bi uspjeh bio da se nuklearka vrati ukrajinskim vlastima, da neprekidno pratimo situaciju i da ne vidimo povišene znake radiološke kontaminacije.”

Glas Amerike: Da li postoje bilo kakva sredstava koje međunarodna zajednica može da primijeni da bi navela ruske vojnike da napuste elektranu? A ako nuklearna elektrana ostane pod ruskom kontrolom, da li iko može da bude siguran da Evropa neće vidjeti još jednu nuklearnu katastrofu? ​

Granholm: „Jasno je da niko ne želi da se to dogodi. Posljedice bi nanijele štetu i samoj Rusiji. Zato moraju da razumiju koliko je ozbiljna ova situacija. Sjedinjene Države, očigledno, snažno stoje uz Ukrajinu i nastavićemo da je podržavamo i šaljemo pomoć. Podržavamo demilitarizaciju. Naravno, predsjednik Biden je rekao da neće slati američke vojnike na teren, ali pomoću naših saveznika, i uz naše sopstsvene resurse, nastavićemo da podržavamo Ukrajinu.”

Glas Amerike: I prije početka rata, stručnjaci su upozoravali da Rusija koristi energiju kao oružje...

Granholm: „Da.”

Glas Amerike: … i pozivali su evropske lidere da diverzifikuju izvore energije kako bi smanjili svoju zavisnost od ruskih energenata. Sada se Evropa sprema za tešku zimu. Da li mislite da će evropske zemlje moći da uvezu dovoljno gasa iz drugih izvora, uključujući Sjedinjene Države, da bi nadoknadile taj manjak? ​

Granholm: „Prije svega, mislim da svi moraju da imaju višeslojnu strategiju ... diverzifikacija izvora goriva je jedan od dijelova. Tako da bi trebalo da diverzifikuju svoje izvore goriva, ali također i da se preusmjere na čistu energiju, kako bi smanjili otpuštanje ugljen dioksida, koristili čistu energiju, a također i smanjili upotrebu energije. I oni rade na sprovođenju svih tih strategija. SAD i predsjednik Biden su obećali da će slati više tečnog prirodnog gasa. Zajedno sa Evropljanima, radimo na razvoju brojnih tehnologija kako bi se smanjila njihova upotreba energije i proizvodila čista energija. Ali iskreno, ova ruska invazija je dobar primjer zašto zemlje treba da se udalje od nestabilnosti goriva koje potiče iz zemalja koje ne dijele njihove interese. I da se udalje od nestabilnosti fosilnih goriva. Ako želimo da budemo energetski bezbjedni i energetski nezavisni, moramo da proizvodimo sopstvenu energiju. Moj kolega u Irskoj, ministar energetike u toj zemlji, rekao je da niko nikada nije mogao da iskoristi pristup suncu kao oružje. Niko nikada nije koristio vjetar kao vojni adut. Možda će prelazak na čistu energiju biti najveći mirovni plan u historiji svijeta.”

Postrojenje u okviru gasovoda Sjeverni tok 1 i prenosna stanica u gasovodu OPAL u Nejmačkoj.
Postrojenje u okviru gasovoda Sjeverni tok 1 i prenosna stanica u gasovodu OPAL u Nejmačkoj.

Glas Amerike: Dakle, u kratkom roku se povećava proizvodnja, a dugoročno - prelazi na obnovljive izvore energije?

Granholm: „Da, da. Nažalost, to se pokazalo pošto vidite kako cijene goriva nevjerovatno skaču u Evropi. Očigledno, invazija je dovela do zaustavljanja protoka miliona barela ruske nafte, uz prirodni gas. Zato su cijene širom svijeta porasle. Sada naš predsjednik i drugi poziovaju na povećanu proizvodnju u ovom trenutku, kako bi ljudi mogli da kupuju benzin po nižim cijenama. Ovog predsjednika definitivno veoma brine kako sve utiče na obične ljude, inflacija i tako dalje. Ali na kraju, moraćemo da se okrenemo čistoj energiji. I to je dio zakona koji je predsjednik Biden potpisao u srijedu, za Sjedinjene Države, to je najveće do sada izdvajanje za borbu protiv klimatskih promjena od strane bilo koje zemlje svijeta. To je ubjedljivo najveći zakon koji smo ikada usvojili u Sjedinjenim Državama za borbu protiv klimatskih promjena, i to je važno za našu energetsku bezbjednost. A znam da evropski saveznici pokušavaju da učine isto.”

Glas Amerike: Da li će ovo biti teška zima za Evropu?

Granholm: Mislim da hoće.”

Glas Amerike: Koliko ste uvjereni da evropske zemlje neće podleći pod energetskim pritiskom Rusije i da neće ublažiti sankcije Rusiji baš sada kada počinje da se vidi njihov efekat?

Granholm: Mislim da su naši saveznici, NATO saveznici, Evropljani, tako snažni i jedinstveni u sagledavanju posljedica ruske agresije i po njih same, da se neće vratiti nazad, da ćemo morati da se polako oslobodimo zavisnosti od ruskog goriva, ili goriva generalno koje potiče iz zemalja koje ne dijele naše vrijednosti. Zato mislim da smo jedinstveni. Biće teško, nema sumnje da će ovo biti jedna skupa zima. Znam da evropski lideri razmatraju kako da ublaže probleme običnih ljudi zbog ovog rasta cijena. Ali znam da su u krajnjoj liniji riješeni da se odmaknu od ruskog goriva i krenu ka čistoj energiji.”

Jennifer Granholm u razgovoru sa Iuliiom Iarmolenko, novinarkom ukrajinskog servisa Glasa Amerike.
Jennifer Granholm u razgovoru sa Iuliiom Iarmolenko, novinarkom ukrajinskog servisa Glasa Amerike.

Glas Amerike: Znači, nema nazad...

Granholm: „Nema nazad.”

Glas Amerike: … i nećemo vidjeti da Sjeverni tok 2 nastavlja sa radom?

Granholm: „Svi lideri sa kojima sam razgovarala, moje kolege iz Evropske unije, svi su riješeni da ne ponove greške iz prošlosti.”

Glas Amerike: Naravno, Ukrajina nastoji da obezbijedi uvoz prirodnog gasa kako bi građani imali grijanje ove zime, a jedna od ideja koje su ukrajinski lideri predložili Washingtonu je takozvani "najam i zajam" gasa. Oni kažu da traže od Sjedinjenih Država da obezbijede isporuke tečnog prirodnog gasa kroz Evropu, koji će Ukrajina platiti kasnije. Imate li neki komentar što se tiče te ideje? I da li ima drugih načina da SAD i saveznici pomognu Ukrajini da obezbedi potrebne zalihe ove zime?

Granholm: „Da, ovo je vrlo značajno pitanje o tome kako da povećamo zalihe koje će pomoći da se ublaži pritisak. U ovom trenutku, u smislu terminala koje imamo, svaki molekul prirodnog gasa koji možemo pretvaramo u tečni oblik, na tome se radi u punom kapacitetu. Sa stanovišta infrastrukture, potrebnoj je vrijeme da se dodaju novi terminali. Znam da i Norveška obećava veće količine prirodnog gasa, i razgovara se sa drugim zemljama kako bi se povećale zalihe. Znam da Ukrajina želi diverzifikaciju izvora energenata, smanjenje otpuštanja ugljen dioksida i upotrebu čiste energije. Naravno, njoj je značajno teže sada pošto se nalazi usred krize, zbog čega mislim da sve ideje treba da se nađu na stolu. Nemam odgovor za vas o pozajmici gasa, ali znam da je ova administracija spremna da učini sve što je potrebno da ublaži ukrajinske patnje.”

Glas Amerike: Prije godinu dana, predvodili ste američku delegaciju u Ukrajini na proslavi 30 godina nezavisnosti. 24. augusta će se navršiti šest mjeseci od kada je Rusija pokrenula kompletnu invaziju. Šjest mjeseci kasnije, šta je za vas glavna pouka i zaljučak o zapadnom odgovoru na rat? Da li mislite da svjetski lideri treba da nauče izvjesne pouke?

Granholm: „Pre svega, još sam pod velikim utiskom toga koliko je lijepa Ukrajina. Na proslavi, bila je organizovana parada na kojoj je između ostalog jedna djevojčica išla ulicama Kijeva i zastajala kod svakog historijskog mjesta. Bilo je prelijepo, svi u publici su bili na ivici suza. Nisam Ukrajinka ali sam osjetila ponos zbog Ukrajine i njenog snažno osećanja nezavisnosti. Nisam mogla da sanjam da će se šest mjeseci događati ovaj užas. I da, ima pouka. Mislim da je jedna od najvećih lekcija za svijet da je sada jasno šta su namjere Rusije. Ali je takođe jasno da NATO i naši saveznici moraju da ostanu snažni u odbrani zemalja koje žele da zaštite svoju slobodu. Brine me što Rusija vidi ovo kao rascijep u svijetu, da postoji rascijep između zemalja zbog toga što su uradili. To je bilo njihovo djelo. Niko nije želio taj sukob i rascijep. Ali to su stvorili. Na sreću, ima mnogo više zemalja koje stoje uz Ukrajinu i koje snažno vjeruju da moramo da budemo složni kada se napadne suverenitet naših saveznika. To je jedna stvar. A drugo, mislim da je to izuzetno važno, pošto sam ja sekretarica za energetiku, pouka je i koliko brzo moramo da radimo na osiguranju energetske bezbjednosti putem čiste energije.”

Glas Amerike: Da li želite još nešto da poručite ukrajinskom narodu? Neki će imati veoma tešku zimu, već prolaze kroz brojne teškoće. Da li postoji nešto što želite da im poručite kao sekretarica za energetiku Sjedinjenih Država?

Granholm: „Želim da znaju da SAD snažno podržavaju Ukrajinu i da ćemo nastaviti da je podržavamo - bilo kroz energetiku - na primjer, radimo na sinhronizaciji sa evropskom energetskom mrežom, i nastavićemo da radimo na tome, zatim kroz praćenje sitaucije u Zaporožnju i preduzimanja svih mogućih koraka da se postaramo da nuklearna elektrana i područje oko nje budu bezbjedni, kroz staranje da Ukrajina zna da će imati dovoljno resursa za svoju odbranu u budućnosti. I to je prijateljstvo koje će trajati, mi nikada nećemo okrenuti leđa Ukrajini.”

Kompanije zabrinute zbog kineskih aktivnosti oko Tajvana

Tajvanski vojnici pored protivavionskog topa, u bazi na jugoistoku Tajvana, 18. augusta 2022.

Kako kineske vojne vježbe oko Tajvana postaju nova normalnost, strane kompanije ponovo procjenjuju rizike i troškove poslovanja na Tajvanu i održavaju lance snabdijevanja koji prolaze kroz ili u blizini samoupravnog ostrva koje Kina smatra svojom teritorijom.

Neil Thomas, viši analitičar za Kinu u Grupi Evroazija, konsultantskoj kući za političke rizike, rekao je za servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku da proširene vježbe Narodne oslobodilačke vojske oko Tajvana povećavaju rizik od nesreće ili pogrešne procjene koja eskalira u produženi vojni sukob ili drugu vrstu međunarodne bezbjednosne krize.

Thomas je u odgovoru e-poštom rekao da kineske vojne vježbe, nakon što je predsjedavajuća Predstavničkim domom SAD Nancy Pelosi posjetila Tajvan, podižu operativne troškove za strane kompanije "jer su uključivale zone isključenja koje su primorale avione i brodove u toj oblasti da koriste duže rute kako bi izbjegli ove oblasti, dodajući vrijeme u lancima snabdijevanja i dodajući troškove trgovini".

Wall Street Journal izvijestio je da osiguravjuće kuće izbjegavaju da obezbijede nove polise za pokrivanje političkog rizika u vezi sa Tajvanom. U njemu se navodi da je broker osiguranja rekao da ne daju polise novim klijentima "barem dok se stvari donekle ne smire".

Pelosi je posjetila Tajvan 2. augusta, prkoseći prijetnjama Kine, koju je dugo kritikovala zbog stanja u njoj u oblasti ljudskih prava i demokratije. Kao odgovor, Kina je pokrenula bojne vojne vježbe na sedam dijelova vode oko samoupravnog ostrva, prema tajvanskim zvaničnicima.

Rupert Hammond-Chambers, predsjednik američko-tajvanskog poslovnog savjeta, rekao je za VOA mandarin da će, ako se stvari uskoro ne smire, većina globalnih kompanija preispitati šta znači ulagati u Tajvan.

Tajvanski vojnici pored protivavionskog topa, u bazi na jugoistoku Tajvana, 18. augusta 2022.
Tajvanski vojnici pored protivavionskog topa, u bazi na jugoistoku Tajvana, 18. augusta 2022.

Christina Lai, profesorica i pomoćnica istraživača na Institutu političkih nauka pri Akademiji Sinika u Tajpeju, rekla je za VOA mandarin da su nedavni incidenti otkrili jasan obrazac kineskih mjera prinude protiv Tajvana, koje koriste kombinaciju ekonomskih sankcija i vojnih vježbi.

Ona je upozorila da bi sve veći nivo vojne konfrontacije mogao dugoročno negativno uticati na ekonomiju Tajvana.

"Na primjer, stotine letova je otkazano tokom prošle nedjelje zbog vježbe PLA u blizini Tajvanskog moreuza", rekla je ona. "Ako kineska mornarica pojača svoje napore za blokadu, onda bi trgovački put koji povezuje sjeveroistok i jugoistočnu Aziju brzo bio prekinut. Ovo bi bio najgori scenario koji bi mogao ozbiljno uticati na obim trgovine i ekonomski razvoj Tajvana."

Drugi ističu da Kina nije imuna na poremećaje u lancu snabdijevanja koje stvara sopstvenim postupcima.

David Uren, viši saradnik u Australijskom institutu za stratešku politiku, rekao je u nedavnom članku da bi svaki prekid morskih puteva istočno i zapadno od Tajvana imao štetni efekat po kinesku sopstvenu ekonomiju, "jer njene glavne luke Šangaj, Dalian, Tianjin i druge zavise od prolaska kroz vode u blizini Tajvana".

Tajvanski moreuz, koji razdvaja Tajvan i kontinentalnu Aziju, jedan je od najprometnijih trgovačkih puteva na svijetu za brodove koji prevoze robu između Kine, Japana i Južne Koreje i ostatka svijeta.

Ministarstvo nacionalne odbrane Tajvana saopštilo je da je svakog dana ove nedjelje otkrilo više od 15 ratnih aviona Narodne oslobodilačke armije (PLA) i najmanje pet plovila u Tajvanskom moreuzu.

Tajvanski vojnici pored sistema zemlja-vazduh, na jugoistoku Tajvana, 18. augusta 2022.
Tajvanski vojnici pored sistema zemlja-vazduh, na jugoistoku Tajvana, 18. augusta 2022.

Nova runda kineskih vježbi uslijedila je kao odgovor na posjetu američke delegacije koju je u ponedjeljak predvodio demokratski senator Ed Markey.

U utorak, viceadmiral Karl Thomas, komandant 7. flote SAD, opisao je Kinu kao "gorilu u sobi" uoči pomorske jvežbe saradnje i obuke jugoistočne Azije, poznate kao Siket (SEACAT).

"Veoma je važno da se borimo protiv ovakve stvari. Znam da gorila u prostoriji lansira rakete iznad Tajvana", rekao je on, dodajući da je neodgovorno da Kina lansira rakete iznad Tajvana u međunarodne vode.

Dale Buckner, izvršni direktor Global Gardijana, firme za bezbjednosna riješenja sa sjedištem u Virginiji, rekao je da su neki od njegovih najvećih klijenata zabrinuti zbog poslovanja na Tajvanu.

On je rekao da kompanije treba da počnu da ispituju svoje osnovno osoblje u regionu, svoju imovinu i da li imaju finansijska sredstva koja su parkirana u kineskom ili tajvanskom sistemu.

"Mislim da ako ste lider i razmišljate o horizontu – ne samo u narednih 12 ili 18 mjeseci, već u sljedećoj deceniji – morate razmišljati o ovim stvarima. Mislim da trenutno moji klijenti nisu u panici, ali mislim da to shvataju veoma, veoma ozbiljno. I ne žele da ponavljaju ono što se dogodilo između Rusije i Ukrajine u mnogo većim razmjerama", rekao je on za VOA mandarin.

SAD proučavaju odgovor Irana prijedlog EU da se spasi nuklearni sporazum

SAD proučavaju odgovor Irana prijedlog EU da se spasi nuklearni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Sjedinjene Države i Europska unija pomno proučavaju odgovor Irana na konačni prijedlog za spas iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. Neizravni i povremeni američko-iranski pregovori o oživljavanju sporazuma traju već 16 mjeseci.

Jesse Eisenberg za Glas Amerike: BiH je postala dio europske filmske tradicije

Jesse Eisenberg

Holivudski glumac i režiser Jesse Eisenberg, dobitnik nagrade Počasno Srce Sarajeva za redateljski dugometražni prvijenac „Nakon što spasiš svijet”, u intervjuu za Glas Amerike je govorio o povezanosti sa Sarajevom, inspiraciji za filmove na kojima radi te kako mu je umjetnost spasila život.

Glas Amerike: Na Masterclassu u okviru Sarajevo Film Festivala ste kazali da je Sarajevo najinteresantniji grad na svijetu i da osjećate povezanost s ljudima u Bosni i Hercegovini. Čak ste i određene historijske činjenice usporedili s Vašom porodicom. Na koji način osjećate povezanost, da li je to historija kroz koju je prošla naša zemlja?

Eisenberg: „Postoji nešto što je u oblasti kulture slično mjestu gdje sam odrastao. Kultura ovdje je vrlo topla i poželi vam dobrodošlicu. Volim svaku vrstu kulture koja se isprepliće s drugom, jer sam u jednom takvom mjestu odrastao. Tako da se ovdje osjećam vrlo ugodno. Mnogo sam istraživao historiju svoje porodice tokom ratova u Europi, jer sam dosta članova izgubio u Drugom svjetskom ratu. I kada sam došao u Bosnu, vidio sam da je zemlja prošla kroz sličnu tragediju. Tako da mi učenje o Bosni dalo putokaz da razmišljam o historiji vlastite porodice. Ovo mjesto je stvarno postalo svojevrsno posebno za mene - s jedne strane da razmišljam o historiji porodice, a s druge da uživam kao turist. Nevjerovatno je zabavno. U kojem god smjeru pogledate, vidite nešto nevjerojatno - arhitekturu i prirodne ljepote.”

Glas Amerike: Poseban dojam na Vas su ostavili bh. filmovi „Grbavica” i „Quo vadis, Adisa”. I oni prepliću ratnu tematiku.

Eisenberg: „Tako je. Posebnu dimenziju ovdje imaju filmovi. To je, zapravo, pravi pokazatelj kako male zemlje mogu stalno snimati nevjerojatne filmove. Bosna je upola manja od New Jerseya u kojem sam odrastao, a ipak pruža nevjerojatne filmove. Postala je dio europske filmske tradicije koja se razlikuje od američke komercijalne filmske industrije.”

Glas Amerike: Rekli ste da ponekad osjećate disbalans između svojih osjećaja i načina na koji se predstavljate publici. Gdje, zapravo, nalazite inspiraciju u svojim filmovima, posebno u onima koje režirate?

Eisenberg: „To bih najlakše objasnio kroz svoj posljednji film na kojem sam radio. Mladić kojeg glumi Finn Wolfhard je izvođač koji pušta muziku pred 20.000 ljudi na internetu. Ali, u privatnom životu ne može razgovarati s jednom djevojkom u koju je zaljubljen u školi, jer je nervozan. I to je smiješno poređenje rock zvijezde koja je previše nervozna da bi razgovarala s mladom ženom u školi. Pretpostavljam da sam, na neki način, i ja takav jer imam javni profil, a opet ponekad osjećam anksioznost kada radim normalne stvari koje i većina ljudi.”

Glas Amerike: U svojoj dvadesetogodišnjoj karijeri ste sarađivali s mnogim holivudskim zvijezdama poput Woodyja Allena, Julianne Moore, Richarda Gerea, Davida Finchera... Da li svoje glumačke i režiserke uspjehe dugujete umjetnosti, za koju kažete da Vam je spasila život?

Eisenberg: „Borio sam se s teškom depresijom kada sam bio mlađi. Posjetio sam mentalnu ustanovu jer se nisam mogao izboriti sa sobom. A onda sam počeo glumiti i to mi je dalo oduška i prostora da se izrazim emocije na pozitivan način, a ne da se neprikladno ponašam. To je dio priče koja se uklapa u konstataciju da mi je umjetnost spasila život. Sretan sam i zahvalan što mogu biti glumac, što mogu pisati, jer je to nevjerojatno katarzično i ljekovito.”

Glas Amerike: Nekoliko puta ste posjetili Sarajevo, ove godine i kao gost filmskog festivala. Kakvo iskustva ćete ponijeti sa sobom?

Eisenberg: „Uvijek sam se htio vratiti u Sarajevo kao turist, da čekam u redu kao i svi ostali, da odem vidjeti nešto. Ali budući da sam došao u okviru festivala i dobio nevjerojatnu čast primiti nagradu Srce Sarajeva, tretiraju me kao posebnu osobu i vode na najbolja mjesta. Dakle, moje iskustvo ovdje na Sarajevo film festivalu je kao da sam posjetio najcool grad na svijetu i da me tretiraju kao da sam poseban. Jedva čekam da se vratim u Sarajevo kada se malo stiša atmosfera, pa da ga mogu istraživati u tišini. Ali, svakako je prava čarolija biti ovdje kada je uzbuđenje na nivou.”

Glas Amerike: U karijeri ste dobili nekoliko nagrada i priznanja, uključujući nominacije za Oscara, dvije BAFTA nagrade, Zlatni globus i dvije nagrade Udruženja filmskih glumaca. Koliko Vam znači nagrada Srce Sarajeva?

Eisenberg: „Kada sam prvi put došao u Sarajevo, osjetio sam da je kultura veoma topla. U skladu s tim, prikladno je da nagrada koja se dodjeljuje nije statua ili zlatni globus. To je srce. To govori nešto o kulturi. To govori nešto više o osjećajima i karakteru ljudi. Za mene je velika čast primiti nagradu i mnogo mi govori o Sarajevu.”

SAD: Kina rizikuje da se preračuna u svojim pritiscima na Tajvan

Daniel J. Kritenbrink govori u Hanoju, 23. januara 2018.

Napori Kine da prinudi i potkopa Tajvan nose rizik pogrešne procjene i njena kampanja pritiska će se najvjerovatnije nastaviti, rekao je Daniel Kritenbrink, najviši američki diplomata za istočnu Aziju.

Kina, koja tvrdi da je Tajvan njena teritorija, ovog mjeseca izvodi vojne vježbe oko ostrva kako bi pokazala svoj bijes zbog posjete Tajpeju predsjedavajuće američkim Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Govoreći u sklopu konferencijskog poziva u srijedu, Kritenbrink, pomoćnik državnog sekretara za Biro za istočnoazijske i pacifičke poslove, rekao je da je Kina iskoristila putovanje Pelosi kao izgovor da promijeni status kvo, ugrožavajući mir.

"Ove akcije su dio pojačane kampanje pritiska NR Kine protiv Tajvana, za koju očekujemo da će se nastaviti u narednim nedjeljama i mjesecima", rekao je on, koristeći zvanični naziv Kine, Narodna Republika Kina.

"Cilj ove kampanje je jasan - da se zastraši i prinudi Tajvan i potkopa njegova otpornost."

Posvećeni politici "jedne Kine"

Sjedinjene Države su bile jasne sa Kinom da se njihov pristup Tajvanu nije promijenio, uključujući privrženost SAD politici "jedne Kine" i nepodržavanje formalne nezavisnosti Tajvana, dodao je Kritenbrink.

"Iako se naša politika nije promijenila, ono što se promijenilo je rastuća prinuda Pekinga. Riječi i postupci NR Kine duboko su destabilizujući. Rizikuju donošenje pogrešne procjene i ugrožavaju mir i stabilnost Tajvanskog moreuza".

Sjedinjene Države su Kini u svakom razgovoru prenosile da ne traže i da neće izazvati krizu, rekao je on.

"Smireni, ali odlučni koraci"

Komunikacione linije SAD sa Pekingom ostaju otvorene, a Sjedinjene Države će nastaviti da obavljaju rutinske pomorske tranzite kroz Tajvanski moreuz, dodao je Kritenbrink.

"Nastavićemo da preduzimamo mirne, ali odlučne korake da održimo mir i stabilnost suočeni sa stalnim naporima Pekinga da ga potkopa i da podržimo Tajvan u skladu sa našom dugogodišnjom politikom. Ponašaćemo se odgovorno, postojano i odlučno", rekao je on.

Govoreći u Tajpeju, portparolka tajvanskog ministarstva spoljnih poslova Joanne Ou ponovila je da vjeruju da je Tajvanski moreuz međunarodni plovni put i da podržavaju američke misije slobode plovidbe kao "pozitivne" po mir i stabilnost.

Kina se nikada nije odrekla upotrebe sile za preuzimanje kontrole nad Tajvanom.

Tajvanska demokratski izabrana vlada kaže da Narodna Republika Kina nikada nije vladala ostrvom, da nema pravo da odlučuje o njegovoj budućnosti, koju može da odredi samo njenih 23 miliona stanovnika, bez prisile.

Washington nema formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, ali je po zakonu obavezan da mu obezbijedi sredstva za odbranu.

Kina kaže da je Tajvan najvažnije i najosjetljivije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG