Linkovi

Izdvojeno

Kabul: Lutkama u izlozima sakrivene glave

Lutke u afganistanskim radnjama odjeće

Pod talibanima, lutke u trgovinama ženskom odjećom širom Kabula su prizor koji nije lako zaboraviti: glave su im omotane u platno ili u crne vreće za smeće.

Omotane lutke su jedan od simbola talibanske puritanske vladavine Afganistanom. No, na izvjestan način, one su također mali znak otpora i kreativnosti kabulskih trgovaca odjećom.

Isprva, talibani su željeli da lutke budu obezglavljene.

Nedugo nakon što su preuzeli vlast, u augustu 2021, talibansko Ministarstvo grijeha i čednosti odredilo je - prema lokalnim medijima - da sve lutke trebaju biti uklonjene iz izloga trgovina ili im trebaju biti skinute glave. Naredba se temeljila na strogoj interpretaciji islamskog zakona koji zabranjuje kipove ili slike ljudskog oblika s obzirom da bi mogli biti štovani kao idoli, premda se dobro uklopila i sa kampanjom talibana da se žene ukloni iz javnosti.

Neki prodavači odjeće su se povinovali naredbi, drugi su se opirali.

Žalili su se da ne bi mogli izložiti odjeću na prikladan način ili da bi oštetili vrijedne lutke. Talibani su morali dopuniti naredbu i dozvoliti trgovcima da, umjesto obezglavljivanja, pokriju glave lutaka.

Trgovci su, sa svoje strane, potom morali uspostaviti ravnotežu između poslušnosti prema talibanima i privlačenja mušterija. Raznolikost načina na koje su to postigli može se vidjeti u Ulici Liceja Maryam, komercijalnoj ulici u kojoj kupuje pretežno srednja klasa, u sjevernom dijelu Kabula. Izlozi i unutrašnjost trgovina s obje strane ulice prepuni su lutaka odjevenih u večernje i dnevne haljine, koje pršte bojama i ukrasima - a i najraznovrsnijim pokrivalima glava.

Glava manekena je prekrivena u radnji ženskih haljina u Kabulu, Afganistan, ponedjeljak, 26. decembra 2022. Pod talibanima, manekeni u radnjama ženskih haljina širom afganistanskog glavnog grada Kabula su opsjedavajući prizor, njihove glave zaogrnute u platnene vreće ili umotane u crne plastične kese. Lutke s kapuljačama su jedan od simbola talibanske puritanske vladavine nad Afganistanom (AP Photo/Ebrahim Noroozi)
Glava manekena je prekrivena u radnji ženskih haljina u Kabulu, Afganistan, ponedjeljak, 26. decembra 2022. Pod talibanima, manekeni u radnjama ženskih haljina širom afganistanskog glavnog grada Kabula su opsjedavajući prizor, njihove glave zaogrnute u platnene vreće ili umotane u crne plastične kese. Lutke s kapuljačama su jedan od simbola talibanske puritanske vladavine nad Afganistanom (AP Photo/Ebrahim Noroozi)

U jednom dućanu, glave lutaka su omotane u dobro iskrojene vreće od istog materijala kao i haljine. Jedna ljubičasta haljina, ukrašena školjkama, ima odgovarajuću ljubičastu vreću na glavi. Druga, crvena haljina sa detaljnim zlatnim vezom, ima gotovo elegantnu masku od crvenog baršuna sa zlatnom krunom na glavi.

"Ne mogu pokriti lutkinu glavu plastikom ili nečim ružnim, jer bi to napravilo i moj izlog i trgovinu ružnima," kaže Bašir, vlasnik trgovine. Kao i drugi trgovci, govorio je za Associated Press pod uvjetom da ga se identificira samo imenom, ne i prezimenom, strahujući od osvete.

Trgovci moraju održati svoju robu privlačnom - ekonomija je propala otkako su talibani preuzeli vlast i presušilo međunarodno financiranje, što je gotovo čitavo stanovništvo bacilo u siromaštvo.

Bogato ukrašene haljine su uvijek bile popularne u Afganistanu za vjenčanja, koja su i inače, i prije talibana, bila segregirana po spolu, što je ženama pružalo šansu da odjenu svoju najfiniju odjeću u veoma konzervativnom društvu. Pod talibanima, vjenčanja su rijetke prilike za društvena okupljanja, no sa drastičnim padom prihoda, ona više nisu tako raskošna kao ranije.

Bašir kaže da je njegova prodaja upola manja nego što je bila. "Kupiti vjenčanu ili večernju ili tradicionalnu haljinu više nije za ljude prioritet," kaže. "Ljudi sada misle kako kupiti hranu i preživjeti."

Jedan drugi trgovac, Hakim, oko glava svojih lutaka omotao je aluminijsku foliju. Čini mu se da to dodaje izvjesnu eleganciju njegovoj robi.

"To je način da se stvori dobra prilika od prijetnje i zabrane: moje lutke su sada još privlačnije nego ranije," kaže Hakim.

No, nisu svi tako predani detaljima. U jednom dućanu, lutke u haljinama bez rukava imaju crne vreće za smeće preko glava. Vlasnik kaže da ne može priuštiti išta bolje.

Jedan trgovac, Aziz, kaže da agenti Ministarstva grijeha i čednosti redovno obilaze dućane da bi osigurali da su lutke ili obezglavljene ili pokrivenih glava. Odmahuje na obrazloženje talibana: "Svi znaju da lutke nisu idol i nitko ih neće obožavati. U svim muslimanskim zemljama se koriste lutke za izlaganje odjeće."

U izlozima se može vidjeti i mali broj broj muških lutaka, također omotanih glava, što sugerira da vlasti primijenjuju pravilo na isti način na oba spola lutaka.

Talibani su isprva govorili da neće uvesti ista stroga pravila na društvo kao za svoje prve vladavine kasnih devedesetih. No, s vremenom su uvodili sve više zabrana, posebno za žene. Zabranili su ženama i djejčicama školovanje nakon šestog razreda, zabranili im većinu poslova i uveli obavezno pokrivanje lica izvan vlastitog doma.

Jedna žena, koja zagleda u izloge dućana u Ulici Liceja Maryam, gledajući lutke omotanih glava kaže: "Kad ih gledam, čini mi se da su i te lutke zarobljene i da zrače strahom. Vidim sebe iza tih izloga, afganistansku ženu koja je lišena svih svojih prava."

EU traži da BiH uvede vize državljanima Rusije

Putin i Dodik

Evropska unija (EU) očekuje od Bosne i Hercegovine, kao zemlje kandidata, da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU, poručili su 30. januara iz Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

"Od Bosne i Hercegovine se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom", pojasnili su za Radio Slobodna Evropa(RSE) iz Delegacije EU u BiH.

Dodali su da je u petom izvještaju Mehanizma za praćenje nakon liberalizacije viznog režima iz decembra 2022. godine, potvrđeno da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa schengenskim prostorom.

Preporučeno je tada da BiH "prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU."

EU je 9. septembra prošle godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ponovo uvela vize za građane Ruske Federacije, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.

EU od tada na ruske državljane primjenjuje opšta pravila, pa je vizna taksa povećana sa 35 eura na 80 eura. Uz zahtjev za vizu traži se obimnija dokumentacija a proces obrade zahtjeva je postao dugotrajnji i restriktivniji.

Bosna i Hercegovina, međutim, i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom, sa kojom je potpisala Sporazum 2013. godine.

Naime, Bosna i Hercegovina još nije uskladila svoj vizni režim sa viznim režimom EU, iako ima obavezu da to učini kao zemlja koja je 15. decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u EU.

Vize građanima Rusije kao korak ka EU i boljem upravljanju migracijama

Obaveza usklađivanja sa viznom politikom EU istaknuta je i u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra prošle godine. U Izvještaju se navodi da je zakonodavni okvir o vizama u velikoj mjeri usklađen sa EU, ali da ga je potrebno "u potpunosti uskladiti sa listom zemalja čiji državljani trebaju ulaznu vizu".

Pitanje pooštravanja viznog režima BiH sa Ruskom Federacijom se dodatno nametnulo krajem 2022. godine, nakon dolaska grupe Čečena, ruskih državljana, u BiH.

Njihov cilj je bio izbjeći mobilizaciju u rusku armiju i slanje na Ukrajinsko ratište. Planirali su ući u Hrvatsku i dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.

Iz Granične policije BiH su 29. decembra, rekli za RSE da je utvrđeno da Čečeni "zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije", te da ne ispunjavaju uslove za ulazak u BiH.

Istog dana je skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko 20, odbijen ulazak u Bosnu i Hercegovinu i oni su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.

Zašto BiH još uvijek nije uskladila vizni režim sa EU?

Od početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.

No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).

Sudeći prema nedavnoj izjavi predsjednika RS-a Milorada Dodika, ministri iz tog bh. entiteta i ubuduće će se protiviti sankcijama prema Rusiji, kao i uvođenju viza za njene građane.

"Republika Srpska neće mijenjati spoljnopolitičke stavove u vezi sa Rusijom i Rusija ostaje važan partner RS-a", poručio je Dodik 28. decembra, navodeći da se RS i dalje zalaže za politiku neutralnosti po pitanju ruske invazije na Ukrajinu.

Na upit RSE kada bi BiH mogla da uskladi vizni režim sa politikom EU, Dodik je odgovorio:

"To je to. Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije, je l' tako? To je ta priča koja se proteže čitavu godinu kako je navodno neki neodgovorni ambasador dao svoj politički stav, ali kad dođete ovdje u stvarnu situaciju, onda vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće uvesti."

Naveo je i da "ne mora da znači da je sve što dolazi iz EU najbolje za nas", te da u RS ne žele da se odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti "samo za neki novac koji oni nude".

Borba protiv oružanog nasilja: Amerika u ratu sama sa sobom

Samo praćenje svih pucnjava postalo je teško, s lokacijama, okolnostima i imenima žrtava koji se spajaju u naizgled beskonačan trag krvoprolića i tuge.

Sve se više osjeća kao da je Amerika u ratu sama sa sobom.

U New Orleansu, samo nekoliko dana u novoj godini, 14-godišnja djevojčica je ubijena iz vatrenog oružja, zajedno sa svojim ocem i stricem. Nekoliko dana nakon toga, u učionici u Virginiji, šestogodišnji dječak je izvadio pištolj i ustrijelio svoju učiteljicu iz prvog razreda. Tu je vijest zasjenila masovna pucnjava u kalifornijskom plesnom studiju prošlog vikenda u kojoj je ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije, nekoliko stotina milja dalje, poljoprivredni radnik otvorio je vatru u gradu na obali, ubivši sedam kolega. Još troje je ubijeno, a četvero ranjeno u pucnjavi u kući za kratkoročni najam u otmjenoj četvrti Los Angelesa rano u subotu.

A mnogi su Amerikanci duboko pesimistični da će se nešto uskoro promijeniti. Kada je predsjednik Joe Biden prošle godine potpisao zakon za borbu protiv oružanog nasilja - prvu takvu mjeru koja je prošla Kongres u generaciji - znatna većina ga je podržala. Ali 78% je reklo da vjeruje da će učiniti malo ili ništa, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.

Sam broj ubistava i brzi tempo političkog odgovora "rađaju osjećaj nemoći i očaja", rekao je Pedro Noguera, dekan obrazovne škole na Sveučilištu Južne Kalifornije i sociolog koji je više proučavao oružano nasilje. više od dva desetljeća.

"Mislim da se niko ne osjeća dobro zbog ovoga gdje se nalazimo - čak ni ljubitelji oružja", rekao je.

Ali ako bi vas zbog svega toga moglo pomisliti da je Amerika otupjela na oružano nasilje, Zeneta Everhart se ne bi složila.

Njen tada 19-godišnji sin, Zaire, radio je honorarni posao u supermarketu u Buffalu prošlog maja kada je upao naoružani muškarac tražeći crnce koje bi ubio. Desetorica su poginula u napadu. Zaire je pogođen metkom u vrat, ali je preživio.

“Ne mislim da zemlja postaje otupjela na to, ali mislim da je zemlja frustrirana”, rekla je. “Mislim da su ljudi umorni.”

“Znaš, ne želimo čuti o ovome. Ne želimo čuti o tome da nam djeca umiru od oružanog nasilja i ne želimo čuti o našim starijima koji su ubijeni u napadu na studio u Kaliforniji. "Kako užasno. Kako srceparajuće.”

Ali to čini Everharta i druge još odlučnijima u pronalaženju načina za zaustavljanje nasilja.

Mjesec dana nakon pucnjave u supermarketu, ona i rođaci drugih žrtava otišli su u Washington, D.C., svjedočeći pred odborom Predstavničkog doma o potrebi donošenja zakona o sigurnosti oružja. Dva tjedna kasnije, Biden je potpisao zakon o oružanom nasilju.

Taj uspjeh i kontinuirani oporavak njezina sina daju joj energiju.

Ali u zemlji u kojoj su stavovi o oružju i nasilju često kontradiktorni, zacrtavanje smjera djelovanja stvara neugodnu računicu.

Sveukupno, 71% Amerikanaca kaže da bi zakoni o oružju trebali biti stroži, prema anketi koju su 2022. proveli Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i Centar za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC. Ali u istoj anketi, 52% je reklo da je također vrlo važno zaštititi pravo Amerikanaca na posjedovanje oružja radi osobne sigurnosti.

Prošlogodišnji zakon o oružanom nasilju osmišljen je kako bi se postupno pooštrili uvjeti za mlade ljude da kupuju oružje, uskrati vatreno oružje većem broju obiteljskih zlostavljača i pomogne lokalnim vlastima da privremeno oduzmu oružje od ljudi za koje se smatra da su opasni. Većina njegovih troškova od 13 milijardi dolara otišla bi za jačanje programa mentalnog zdravlja i za škole.

Međutim, ove je godine broj smrtnih slučajeva od pucnjave već duboko obeshrabrujući.

Prva masovna pucnjava u zemlji prošle godine dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, nacija je već pretrpjela šest masovnih pucnjava, ostavivši 39 mrtvih, prema bazi podataka koju su prikupili The Associated Press, USA Today i Northeastern University. Prati svaki napad u SAD-u koji je odnio najmanje četiri života, ne uključujući napadačev, od 2006.

"Nažalost, mislim da smo postali imuni na to", rekao je Mark Gius, profesor na koledžu Quinnipiac koji proučava oružano nasilje i javnu politiku. “To je postalo dio života.”

Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kći Jaime ubijena kada je naoružani muškarac divljao po srednjoj školi u Parklandu na Floridi 2018., predobro zna koliko nasilje može biti ogromno.

Neposredan instinkt kod ovih pucnjava, rekao je, jest pomisliti "evo nas opet." Ali tu nije kraj.

“Nije da Amerikance nije briga. Radi se o tome da smo dopustili da ode predaleko", rekao je. “Amerika obraća pažnju. Ljudi su više angažirani po ovom pitanju nego što su ikada bili.”

Godinama se u Kongresu i na Floridi zalagao za zakon poznat kao “Jaime's Law", koji bi od ljudi koji kupuju municiju zahtijevao da prođu iste provjere kao i za kupovinu oružja. Zakoni su više puta zapeli, ali on ne odustaje.

Dok masovna ubistva poput Parklanda privlače veliku pozornost, više od polovice od oko 45.000 američkih smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje je samoubistvo.

Od ubistava iz vatrenog oružja, velika većina ostavlja samo jednu ili dvije mrtve osobe. Mnoge od tih smrti ne dobivaju pozornost, osim vlasti i ljudi koji su pogođeni.

"To je tužna stvar", rekla je Noguera iz USC-a. "Gotovo je potrebno biti pod izravnim utjecajem da biste shvatili koliko je opasna situacija upravo sada."

To je stvorilo situaciju u kojoj se čak i ljudi koji mrze oružje mogu naći u situaciji da se pitaju trebaju li ga kupiti.

"To je razumljivo", rekao je. “Ljudi misle: ako nas država ne može zaštititi, onda moramo zaštititi sami sebe.”

Osam mjeseci nakon napada u supermarketu Buffalo, liječnici dosad nisu uspjeli izvaditi sve dijelove metaka koji su se zaglavili u tijelu Everharina sina, neki od njih opasno blizu vitalnih organa. No njegovo preživljavanje ju motivira da nastavi gurati vladu ka promjenama, a ona poziva druge da ne odustaju od borbe kad čuju za još jednu pucnjavu.

"Nemoj biti neosjetljiv na ovo", rekla je. “Ovo bi te trebalo boljeti. Trebao bi osjetiti nešto.”

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.

SAD optužile tri osobe za pokušaj ubistva američko-iranske novinarke

Američki sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Američki federalni istražitelji optužili su tri člana istočnoevropske kriminalne organizacije, koja je povezana sa iranskom vladom, za kovanje zavjere da ubiju američku novinarku i aktivistkinju iranskog porijekla, saopštio je u petak sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Rafat Amirov, Polad Omarov i Kalid Mehdijev optuženi su da su plaćeni za ubistvo i pranje novca zbog uloge u zavjeri iza koje stoji Teheran, ističe se u saopštenju Sekretarijata za pravosuđe.

"Žrtva je pisala o slučajevima kršenja ljudskih prava od strane vlade Irana, o diskriminaciji žena, suzbijanju demokratskog učešća i izražavanja, proizvoljnim hapšenjiima, torturi i pogubljenjima", naveo je Garland.

U saopštenju nije navedeno ime navodne mete zavjere, ali Mehdijev je uhapšen prošle godine u New Yorku zbog držanja puške ispred kuće novinarke Masihe Alinedžad u Brooklynu, dugogodišnje kritičarke iranskih zakona o pokrivanju glave, koja je promovisala na društvenim mrežama video snimke žena koje krše te zakone.

Alinedžad, koja živi u egzilu u New Yorku i saradnica je Glasa Amerike, potvrdila je za AP da je ona bila meta.

"Nisam uplašena. Iranski režim misli da će pokušajem ubistva ušutkati mene ili ostale žene. Međutim, samo me jačaju, čine još moćnijom da se borim za demokratiju i dam glas hrabrim ženama suočenim sa oružjem i mecima na ulicama da bi se oslobodile Islamske republike", rekla je Alinedžad za AP po obljavljivanju optužnice.

Mehdijev se izjasnio da nije kriv za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem. On se nalazi u pritvornom centru u Brooklynu, u New Yorku, gdje čeka suđenje. Misija Irana pri Ujedinjenim Nacijama nije odgovorila na zahtjev agencije Reuters za komentar.

Američki tužioci su prošle godine optužili trojicu Iranaca da su kao navodni operativci obavještajne službe Teherana kovali zavjeru za otmicu novinara i aktiviste iz New Yorka. Garland je rekao da je žrtva pokušaja atentata i pokušaja otmice ista osoba.

Nakon neuspješnog pokušaja otmice 2021. godine, Amirov - koji ima prebivalište u Iranu - poslao je informacije o meti Omarovu, sa prebivalištem u Češkoj i Sloveniji, saopštili su tužioci u petak. Omarov je zatim poslao te detalje Mehdijevu, koji je živio u New Yorku.

Amirov i Omarov su zatim organizovali da Mehdijev dobije 30.000 dolara u kešu, čime je kupio pušku i municiju. Zatim je nekoliko dana obilazio komšiluk mete u julu 2022. godine, ali je zaustavljen zbog saobraćajnog prekršaja i uhapšen kada je policija pronašla oružje, naveli su tužioci.

Amirov je uhapšen van SAD, rekao je Garland. U četvrtak je predat Americi i izjasnio se da nije kriv pred sudom na Manhattanu kasnije u petak. Određen mu je pritvor bez prava na kauciju. Omarov je uhapšen u Češkoj Republici ranije ovog mjeseca, a Sjedinjene Države traže njegovo izručenje.

Sjedinjene Države su 2011. godine uhapsile jednog muškarca za kojeg se tvrdilo da je povezan sa iranskom zaverom za atentat na tadašnjeg ambasadora Saudijske Arabije u Washingtonu, u restoranu koji je tada redovno posećivao u prijestolnici.

Washington optužuje Teheran da podržava terorizam i razvija nuklearno oružje, što iranske vlasti odbacuju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG