Ovo je najsnažnije takvo upozorenje od kada su izraelske operacije iskorjenjivanja Hamasovih militanata prije godinu dana.

Američki državni sekretar Antony Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin pisali su u nedjelju izraelskim zvaničnicima izražavajući zabrinutost zbog pogoršanja situacije u palestinskoj enklavi, rekli su američki zvaničnici u utorak.

„Pišemo sada da podvučemo duboku zabrinutost američke vlade zbog pogoršanja humanitarne situacije u Gazi i tražimo hitne i trajne akcije vaše vlade da ovog mjeseca preokrene ovu putanju”, napisali su u pismu svojim izraelskim kolegama, koje je objavio reporters Axiosa na X-u.

Ako to ne učinite, to bi moglo utjecati na američku politiku, navodi se u pismu, koje je prvi prenio Israeli News 12.

Zvaničnici su Reutersu potvrdili istinitost pisma i rekli da je poslano izraelskom ministru odbrane Yoavu Gallantu i ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru.

State Department i Pentagon nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar na pismo. Predstavnici izraelske vlade također nisu mogli biti odmah dostupni za komentar.

Washington je često vršio pritisak na Izrael da poboljša humanitarne uslove u Gazi otkako je rat s Hamasom počeo napadima palestinske militantne grupe na južni Izrael prije nešto više od godinu dana, ali Bidenova administracija nije uvela ograničenja na vojnu pomoć koju SAD šalju Izraelu.

Izvještaji dolaze dok izraelske snage proširuju operacije na sjevernu Gazu usred stalne zabrinutosti oko pristupa humanitarnoj pomoći u cijeloj enklavi i pristupa civila hrani, vodi i lijekovima.

Reuters je ranije ovog mjeseca izvijestio da su zalihe hrane naglo pale otkako su izraelske vlasti uvele nova carinska pravila za određenu humanitarnu pomoć i smanjuju isporuke koje organiziraju kompanije.

Sjedinjene Države su prošle sedmice izjavile u Vijeću sigurnosti UN-a da Izrael mora hitno riješiti „katastrofalne uslove” među palestinskim civilima u opkoljenoj Gazi i prestati „intenzivirati patnju” ograničavanjem isporuke pomoći.

U pismu sekretara su navedeni konkretni koraci koje Izrael mora poduzeti u roku od 30 dana, uključujući omogućavanje najmanje 350 kamiona da uđe u Gazu dnevno, uspostavljanje pauze u borbama kako bi se omogućila isporuka pomoći i ukidanje naredbi za evakuaciju palestinskih civila kada nema operativne potrebe.

„Propust da se demonstrira trajna posvećenost implementaciji i održavanju ovih mjera može imati implikacije na američku politiku... i relevantne zakone SAD-a”, navodi se u pismu.

Citiran je član 620i Zakona o stranoj pomoći, koji zabranjuje vojnu pomoć zemljama koje ometaju isporuku američke humanitarne pomoći.

Također se citira Memorandum o nacionalnoj sigurnosti američkog predsjednika Joea Bidena objavljen u februaru koji zahtijeva od State Departmenta da izvijesti Kongres o tome da li smatra vjerodostojnim uvjeravanja Izraela da njegova upotreba američkog oružja ne krši američko ili međunarodno pravo.

Američki zvaničnici ranije ove godine su rekli da je Izrael možda prekršio međunarodno humanitarno pravo koristeći oružje koje su isporučile SAD tokom vojne operacije u Gazi.

Neki Amerikanci već biraju za predsjednika. Prijevremeno glasanje je u toku u mnogim državama.

Ali preostaju glasači koji kažu da se nisu odlučili između Donalda Trumpa i Kamale Harris. Neodlučnih birača čini oko 3 posto biračkog tijela, pokazuju istraživanja javnog mnijenja.

„Mnogi birači još nisu počeli obraćati toliku pažnju. I tako, mislim da kada dođete i pitate ih, to je odgovor koji bi mogli dati. Neki ljudi na Srednjem zapadu možda će biti suzdržani da vam kažu za koga će glasati, pa bi i oni mogli biti dio od toga”, kaže John Johnson, istraživač na pravnom fakultetu Univerziteta Marquette.

Ciljana kampanja Harris i Trumpa pokreće neke neodlučne birače, kaže Tatishe Nteta, politikolog Univerziteta Massachusetts.

„Populacija neodlučnih birača se smanjuje. I smanjuje se svakim danom. Većina ljudi će se odlučiti dan pred izbore, a ono što će zaista biti važno biće mobilizacija Demokratske i Republikanske stranke na terenu, na izborima koji će vjerovatno biti izuzetno tijesni”, kaže Nteta.

Trump i Harris imaju različite izazove u uvjeravanju neodlučnih birača, kaže Darrell West sa Instituta Brookings.

„On treba uvjeriti Amerikance da, prvo, poštuje vladavinu prava, da neće biti lud i haotičan ako postane predsjednik. Ona je, s druge strane, manje iskusna. Prije nekoliko godina zauzela je mnogo liberalnije stavove od politike koju ona sada zastupa, tako da mora uvjeriti birače da će današnju Kamalu Harris dobiti za predsjednicu.”

Tramp, kao poznatiji kandidat, ima i prednosti i mane kada su u pitanju neodlučni birači, Johnson.

„Donald Trump je kandidat koji se po treći put kandidira za predsjednika, tako da većina ljudi već ima čvrsto mišljenje o njemu. I tako, od tog dijela ljudi koji su ostali neodlučni, samo jednocifreni postotak ljudi, obje stranke naporno rade kako bi ih uvjerili da glasaju”, kaže Johnson.

Razlog tome je što bi neodlučni birači mogli napraviti razliku u državama koje će vjerovatno odlučiti pobjednika.

U telefonskom razgovoru sa izraelskim ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, Wang je također pozvao Izrael da osigura sigurnost osoblja Privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu (UNIFIL), navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

On je također ponovio stav Pekinga o sukobu u Gazi, pozivajući na trenutni, potpuni i trajni prekid vatre.

Katz je rekao da je tokom razgovora „razjasnio da je Iran primarni izvor podrivanja stabilnosti na Bliskom istoku” i rekao da Iran predstavlja direktnu prijetnju preko svojih zastupnika, uključujući Hamas i Hezbollah.

Katz je rekao da je očekivao da će Kina izraziti „izbalansiran i pošten stav u odnosu na rat”, navodeći veze ekonomske saradnje između dvije zemlje „i činjenicu da oko 20.000 radnika iz Kine nastavlja da radi u Izraelu tokom ... rata.”

Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao je potjernicu za Putinom u martu 2023, otprilike godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, optužujući ga za ratni zločin deportacije djece.

Rusija poriče optužbe za ratne zločine, a Kremlj je odbacio nalog suda kao „ništavan”.

Na pitanje da li je donijeta odluka o tome da li će Putin prisustvovati sastanku 20 vodećih svjetskih ekonomija, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak: „Ne. Kada odluka bude donijeta, obavijestićemo vas.”

Ukrajinski generalni tužilac Andriy Kostin rekao je Reutersu u intervjuu da je „važno da međunarodna zajednica bude ujedinjena i da Putina smatra odgovornim”.

Zbog „informacija da bi Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu, želio bih ponoviti da je obaveza brazilskih vlasti kao države potpisnice Rimskog statuta da ga uhapse ako se usudi posjetiti”, rekao je Kostin, govoreći o ugovor kojim je osnovan ICC.

„Zaista se nadam da će ga Brazil uhapsiti, potvrđujući svoj status demokratske i pravne države”, rekao je on.

Neuspjeh da se to učini rizikuje stvaranje presedana prema kojem lideri optuženi za zločine mogu nekažnjeno putovati, rekao je on.

Brazil je Putinu poslao standardni poziv za sastanke grupe G-20 od 18. do 19. novembra u Rio de Janeiru, ali nije dobio nikakve naznake da planira prisustvovati, prema dvojici zvaničnika brazilske vlade.

Uprkos nalogu Međunarodnog krivičnog suda, Putin je u septembru otišao u zvaničnu državnu posjetu Mongoliji, čiji je neuspjeh da ga uhapsi Ukrajina kritikovala kao udarac međunarodnoj pravdi.

Prošle godine, međutim, Putin se držao podalje od sastanka zemalja BRICS-a u Južnoj Africi i prisustvovao je online.

ICC, sa 124 države članice, osnovan je 2002. godine za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločina agresije kada države članice to ne žele ili ne mogu učiniti same.

Ljekari su rekli da je izraelski dron također otvorio vatru gdje su se desetine stanovnika okupile da dobiju hranu u Jabaliji, jednom od izbjegličkih kampova u Gazi. Među žrtvama su, kako su rekli, ima žena i djece.

Izraelska vojska je saopštila da istražuje incident.

Jabalia je u fokusu izraelske ofanzive oko deset dana, a vojska je sada opkolila kamp i poslala tenkove u obližnje gradove Beit Lahiya i Beit Hanoun, s deklariranim ciljem iskorijenjivanja boraca Hamasa koji se tu pokušavaju pregrupirati.

S obzirom da izraelska vojska poziva Palestince da se evakuiraju na jug jer pojačavaju pritisak na Hamas - a Hamas im govori da ne odlaze jer je to previše rizično - posljednjih nekoliko dana podsjeća na ranije faze rata.

Sjeverni dio Gaze, dom za više od polovine od 2,3 miliona stanovnika, bio je teško bombardovan u prvoj fazi izraelskog napada na teritoriju koji je počeo prije godinu dana.

Stotine hiljada stanovnika sjeverne Gaze napustilo je svoje domove u prvim mjesecima rata, potaknuti izraelskim naredbama za evakuaciju i vojnom kopnenom ofanzivom, dok je oko 400.000 ljudi ostalo, prema procjenama UN-a.

Ali mjesecima nakon tamošnjih intenzivnih kopnenih borbi, Izrael je poslao trupe natrag u Jabaliju kako bi iskorijenili Hamasove borce za koje je rekao da se pregrupiraju za nove napade.

Naoružana krila Hamasa i Islamskog džihada saopćila su da njihovi borci izvode napade na izraelske snage protivtenkovskim raketama i minobacačkim bombama.

„Gađaju nas iz vazduha i sa zemlje, bez prestanka nedjelju dana, žele da odemo, žele da nas kazne što odbijamo da napustimo svoje domove”, rekla je Marwa, 26, koja je sa porodicom otišla u školu u gradu Gazi.

Ljudi plaše da se nikada neće moći vratiti ako krenu na jug, rekla je ona.

Kasnije u ponedjeljak, Hamas je rekao da Izrael ima za cilj da silom raseli narod sjeverne Gaze kroz stalno bombardiranje i blokiranje pomoći, hrane i goriva.

Neki stanovnici također strahuju da Izrael planira isprazniti Jabaliju, a možda i cijelo sjeverno područje prema prijedlogu bivših izraelskih generala da se sjever Gaze očisti od civila i da se preostali militanti stave pod opsadu dok se ne predaju.

Izrael odlučno negira takve planove.

„Nismo dobili takav plan”, rekao je vojni glasnogovornik Nadav Shoshani novinarima. „Brinemo da civile izvučemo iz opasnosti dok djelujemo protiv terorističkih ćelija u Jabaliji”, rekao je.

Glavni autor prijedloga, Giora Eiland, rekao je da njegov plan ima za cilj izvršiti pritisak na Hamas da oslobodi taoce ukidanjem kontrole nad teritorijem i pomoći, umjesto slanja izraelskih snaga u borbu protiv njegovih boraca.

„Moj plan se ne provodi”, rekao je Eiland za Army Radio u nedjelju.

Izraelski planovi za budućnost Gaze nejasni su, osim deklariranog cilja razbijanja Hamasa kao vojne i vladajuće sile.

UN opisuju strašne uslove koji pogađaju civilno stanovništvo koje je ostalo u Jabaliji.

„Više od 50.000 ljudi raseljeno je iz područja Jabalia, koje je odsječeno, dok su drugi ostali blokirani u svojim domovima zbog pojačanog bombardiranja i borbi”, rekao je u nedjelju humanitarni koordinator UN-a Muhannad Hadi.

„Posljednje vojne operacije u sjevernoj Gazi prisilile su na zatvaranje bunara, pekara, medicinskih punktova i skloništa, kao i na obustavu usluga zaštite, liječenja pothranjenosti i privremenih prostora za učenje. U isto vrijeme, bolnice su zabilježile priljev traumatskih ozljeda.”

Izrael je pokrenuo ofanzivu protiv Hamasa nakon napada na Izrael 7. oktobra u kojem je 1.200 ljudi ubijeno, a oko 250 uzeto za taoce i odvedeno u Gazu, prema izraelskim podacima. Više od 42.000 Palestinaca je do sada ubijeno u ofanzivi, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi.