Izdvojeno
Serwer za RSE: Predsjednik SAD će momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.
Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.
Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.
Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.
RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?
Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.
Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.
Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.
RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.
Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.
Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.Profesor Daniel Serwer
U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.
Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope
RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?
Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.
Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.
RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?
Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.
Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.
RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?
Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.
Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.Profesor Daniel Serwer
Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.
Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo
RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?
Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.
No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.
To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.
Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...
Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.
Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.
Promjene u BiH mogu donijeti samo građani
RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?
Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.
Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.Profesor Daniel Serwer
S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.
Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.
Zašto sam se pridružio Apelu 250?
RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?
Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.
Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.
Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.
Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.
See all News Updates of the Day
Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku
Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.
Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.
"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.
Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.
Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.
Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.
Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.
Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.
Obavještajni neuspjeh
Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.
"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.
"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.
Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.
Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.
Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.
U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.
"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".
Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka
Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.
Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.
U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.
Trenutak u kom je napad izveden
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.
Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.
Uticaj Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".
SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.
Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom
Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.
Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.
Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."
"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."
To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".
Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.
"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).
Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.
U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.
Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.
"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.
Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.
Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".
Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.
Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.
"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.
