Izdvojeno
Serwer za RSE: Predsjednik SAD će momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.
Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.
Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.
Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.
RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?
Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.
Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.
Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.
RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.
Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.
Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.Profesor Daniel Serwer
U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.
Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope
RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?
Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.
Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.
RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?
Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.
Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.
RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?
Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.
Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.Profesor Daniel Serwer
Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.
Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo
RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?
Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.
No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.
To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.
Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...
Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.
Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.
Promjene u BiH mogu donijeti samo građani
RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?
Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.
Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.Profesor Daniel Serwer
S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.
Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.
Zašto sam se pridružio Apelu 250?
RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?
Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.
Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.
Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.
Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.
See all News Updates of the Day
Trump, pred susret sa britanskim premijerom, hladan prema mogućnosti mirovnih trupa u Ukrajini

Predsjednik Donald Trump ugošćuje britanskog premijera Keira Starmera u Bijeloj kući u kako bi se pozabavio tekućim sukobom u Ukrajini i bilateralnim trgovinskim vezama, usred prijetnji američkog lidera carinama Evropi i zahtjeva da se kontinent manje oslanja na Washington za svoju sigurnost.
Uoči njihovog sastanka, Trump nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za Kijev, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja između Ukrajine i Rusije - uvjet koji je Starmer zahtijevao.
“Nadam se da imamo taj problem gdje bismo mogli da brinemo o očuvanju mira. Moramo prvo tome”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući u srijedu. „Održavanje mira je veoma lako. Sklapanje dogovora koji je veoma teško”
Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem trupa u Ukrajinu. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.
"Apsolutno sam uvjeren da nam je potreban trajni mir, a ne prekid vatre, a da bi se to dogodilo, potrebne su nam sigurnosne garancije", rekao je Starmer u srijedu, dodajući da će Britanija dati svoj dio da podrži tu mjeru kao dio ukrajinskog mirovnog sporazuma, ali samo uz podršku SAD-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih trupa u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.
Posljednjih sedmica Trump je pokrenuo direktne pregovore s Rusijom kako bi brzo okončao rat bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, koje je sve više kritizirao. On je drastično preokrenuo američku politiku svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joeo Bidena, čiji je stav administracije o ratu bio da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno" i "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", kada su u pitanju mirovni pregovori.
Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima je rekao da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren u "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".
Zvaničnik je mislio na sporazum iz 2014. i 2015. koji je imao za cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.
Zvaničnik je rekao da će biti manje zabrinutosti za slanje trupa ako se sukob "svede na funkcionalni prekid vatre", kako žele SAD, a još manje uz "široko zasnovano, sporazumno mirovno rješenje među stranama".
Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je dužnosnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.
Ključna poruka koju Starmer treba pojačati je da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda (GMF).
„Zato što bi bilo veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja“, rekla je ona za Glas Amerike.
Jačanje odbrane
Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati", insistirajući da američki porezni obveznici "ne bi trebali plaćati račune... više nego što Evropljani plaćaju".
U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.
U onome što se čini kao potez za smirivanje Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.
Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.
Premijer je priznao da je odluka o povećanju potrošnje za odbranu "ubrzana" kako Trump kreće u pregovore s Moskvom i jasno daje do znanja da smanjuje podršku SAD-a evropskoj sigurnosti.
Posjeta je izazov za Starmera jer on nastoji da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva sa interesima evropskih saveznika dok se angažuje s nepredvidivom američkom administracijom.
"Najvažnije je da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" rekao je Michael O’Hanlon iz Brookings instituta o Trumpu i Starmeru. To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.
“Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine”, dodao je O’Hanlon.
Trump je u srijedu dao do znanja Ukrajini da treba da "zaboravi" na put ka članstvu u NATO-u i da ne treba mnogo očekivati od Washingtona.
„Neću davati sigurnosne garancije – idemo da Evropa to uradi jer mi govorimo o Evropi da je njihov susjed", rekao je on.
Osim pregovora s Moskvom, Trump također gura dogovor sa Kijevom koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim rijetkim zemnim mineralima i nadoknadio sredstva koja je Bajdenova administracija dala za podršku ratnim naporima zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy trebao bi se u petak sastati s Trumpom u Bijeloj kući.
Carinske prijetnje
Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij. Trump prijeti više, rekavši da je Evropska unija bila "veoma nepravedna" prema Americi.
Starmer je "u malo delikatnoj poziciji" jer Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio jedinstvenog tržišta Evropske unije, rekao je Weber iz GMF-a.
"Dakle, za njega je pitanje u suštini izbjegavanje situacije u kojoj postoje američke carine, i naravno pokušaj da se umiri Washington u tom pogledu, a on također ne ide na liniju superkonfrontacije sa Evropskom unijom", rekla je.
Britanska ministrica finansija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da trgovina i ulaganja između SAD-a i Velike Britanije neće biti poremećeni usljed Trumpovih tarifnih prijetnji.
Mišljenja američkih i evropskih stručnjaka: I konzervativci i liberali na istoj poziciji - Dodik je smetnja jedinstvu i napretku BiH
Za mišljenja o presudi Miloradu Dodiku pitali smo američke i evropske poznavatelje zapadnog Balkana, stručnjake koji naginju i konzervativnoj i liberalnoj političkoj misli. Bez obzira na to, slažu se da je Milorad Dodik kontinuirana smetnja jedinstvu ali i napretku BiH.
Luke Coffey, stručnjak pri konzervativnom institute Hudson, kaže da, “Dodik ostaje i dalje destabilizirajuća sila koja prijeti ne samo suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Herzegovine, nego i šire,, tj. stabilnosti cijelog Balkana i Evrope.
"Njegova konstantna secesionistička retorika direktno podriva jedinstvo BiH, potpaljuje tenzije i podstiče separatističke ambicije", kaže Coffey za Glas Amerike.
"Njegove napore da oslabi državu aktivno podržava i Srbija i Rusija, a dogadjaji ove sedmice služe kao alarmantno podsjećanje da Sjedinjene Države, a ni Evropa, ne mogu više priuštiti sebi da ignoriraju ovaj region,” zaključuje Luke Coffey iz konzervativne institucije Hudson.
Profesorica Tanya Domi sa Univerziteta Columbia se osvrnula na činjenicu da gospodin Dodik sada upozorava da je ova presuda, kako je rekao “kraj Bosne”:
"Ono što je takodjer interesantno u ovoj situaciji je da gospodin Dodik od ovoga pokušava napraviti nešto što je veće od njega samoga, i uključiti sve Srbe u ovaj kontekst a sebe predstaviti kao neku žrtvu.
Ova presuda je trebala da se desi I ranije i možda je prekasno i nedovoljno… Ipak, to je jedan značajan korak naprijed. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se opozicija u RS postaviti dok se ovaj process bude nastavljao", kaže Domi.
Ovo je dobar početak, ali je neophodno još puno toga uraditi", kazao je profesor Daniel Serwer, jedan od najboljih američkih poznavatelja prilika na zapadnom Balkanu.
"Korupcija bi morala biti slijedeća optužba, jer potpuna pravda zahtijeva kontinuirano krivično gonjenje”, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins .
Toby Vogel, analitičar pri Vijeću za politiku demokratizacije u Berlinu, naglašava:
"Mislim da je najvažnija poenta da je, političar na visokoj fuknciji, jedan lider u Bosni i Hercegovini, proglašen krivim za zloupotrebu položaja. Ovo nije trivijalna stvar, u ovo je u simboličnom smislu vrlo važno i možda predstavlja i momenat kad se jedna vrsta bezakonja završava.
Također je vrlo bitno, u isto vrijeme, ovome ne pridavati previše značaja, jer ovo nije konačna presuda, i proces može potrajati i do kraja godine.
No, kada dođe do konačne presude, i ako ostane nepromijenjena, onda se postavlja pitanje kako će Bosna I Hercegovina tu odluku provesti. Hoće li poslati policiju u Banjaluku da uhapsi Dodika, hoće li poništiti odluke Skupčtine RS i šta će biti sljedeći korak?
Još jedna značajna dimenzija u ovome je i mandat mirovne misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini koji je joč uvijek na snazi i čiji je zadatak da održava sigurnost i bezbjednost.
Mirovna misija kojom upravlja Evropska unija će se također suočiti sa izazovima je im nedostaje osoblja, transporta i jednostavno nemaju operacioni kapacitet na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključuje Vogel u razgovoru za Glas Amerike.
Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti

Sud BiH saopštio je da je Milorad Dodik prvostepenom presudom osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i određena mu je kazna zatvora od jedne godine kao i mjera zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je optužbi.
U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. Narodna skupština usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom.
Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca “Službenog glasnika” podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u “Službenom glasniku”.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.
Rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo je "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koja je na dnevnom redu Skupštine RS 25. i 26. februara.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
edit: 26.02.2025. 16:50 Naslov "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane dužnosti Predsjednika RS" je prepravljen u "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti" jer je sud pojasnio da se zabrana odnosi na sve javne dužnosti.
Predsjedavajući Doma osigurao dovoljno republikanskih glasova za usvajanje budžeta

Predsjedavajući Predstavničkog doma SAD-a Mike Johnson osigurao je dovoljno glasova, 217-215, da donese rodluku o budžetu u utorak navečer, podstičući napore republikanaca da produže porezne olakšice i smanje potrošnju koje su demokrate nazvali "nepromišljenim".
"Pred nama je mnogo teškog rada, ali ćemo ispuniti agendu America First", rekao je Johnson novinarima. “Isporučit ćemo sve, a ne samo dijelove, a ovo je prvi korak u tom procesu.”
Johnson i drugi čelnici republikanaca u Predstavničkom domu rekli su u saopćenju da je njihov cilj zakon „koji osigurava našu granicu, održava niske poreze za porodice i stvaraoce radnih mjesta, vraća američku energetsku dominaciju, jača američki položaj na svjetskoj sceni i čini da vlada radi efikasnije za sve Amerikance“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da republikanci rade na "sjeckanju i spaljivanju" programa kao što su boračke beneficije, pomoć u hrani i zdravstvena zaštita za ljude s nižim primanjima.
"Nepromišljeni republikanski budžet smanjit će poreze do 4,5 biliona dolara za bogate, dobrostojeće i one s dobrim vezama, a onda to stavljaju na račun Amerikanaca radničke klase, srednje klase i obične Amerikance", rekao je Jeffries novinarima.
Prije glasanja, nekoliko članova republikanske konferencije Predstavničkog doma i dalje je bilo zabrinuto oko veličine mjere potrošnje, kako i kada donijeti predloženo produženje smanjenja poreza za 2017. i kako isplatiti američki deficit bez rezanja ključnih programa sigurnosne mreže koji pomažu američkim biračima.
Rukovodstvo Senata če predložiti usvajanje smanjenja poreza u posebnom zakonu kasnije ove godine.
"Ne samo da radimo na pronalaženju uštede za američke poreske obveznike, boljem i efikasnijem korištenju njihovog dolara, što smo moralno obavezni učiniti, već imamo i moralnu obavezu da savijemo krivulju duga", rekao je Johnson.
Predsjednik Donald Trump pozvao je poslanike da usvoje "jedan veliki, lijep zakon" koji će biti ključni dio donošenja njegove unutrašnje politike.
Unatoč tome što je Trump izrazio preferenciju za verziju budžeta Predstavničkog doma, Senat je u petak usvojio rezoluciju o finansiranju koja predviđa 150 milijardi dolara vojnog finansiranja i 175 milijardi dolara za sigurnost granica. Ovom mjerom se također izbjegavaju kontroverzni Medicaid rezovi u verziji donjeg doma.
Republikanski predstavnik Tony Gonzales predvodio je grupu od sedam republikanaca u Predstavničkom domu koji su upozorili na potencijalno smanjenje programa zdravstvene zaštite Medicaid, finansiranja pomoći u hrani i drugih programa socijalne zaštite.
"Ukidanje Medicaida imalo bi ozbiljne posljedice, posebno u ruralnim i pretežno latinoameričkim zajednicama u kojima se bolnice i starački domovi već bore da svoja vrata zadrže otvorenim", rekli su zakonodavci u pismu Johnsonu prošle sedmice.
Trump je prošle sedmice na Truth Social objavio da "Dom i Senat rade SPEKTAKULARAN posao radeći zajedno kao jedan jedinstven i nepobjediv TIM, međutim, za razliku od Lindsey Graham verzije vrlo važnog zakonodavstva o kojem se trenutno raspravlja, Rezolucija Predstavničkog doma implementira moju PUNU Agendu na prvom mjestu, SVE, a ne samo dijelove!"
Predlozi Predstavničkog doma i Senata sada će morati da budu usaglašeni da bi bili potpisani.
Ako zakonodavci ne mogu postići kompromis do 14. marta, doći će do djelimičnog zatvaranja vlade, zbog čega će milioni federalnih službenika privremeno ostati bez plate i obustaviti neke nebitne vladine usluge.
Lider većine u Senatu John Thune nije isključio mogućnost još jednog zakona o kratkoročnoj potrošnji kako bi se poslanicima dalo više vremena za rad.
"Zadržavamo sve opcije na stolu, ali nam ponestaje vremena", rekao je Thune novinarima u utorak.
Senat je krenuo naprijed s glasanjem o svojoj verziji budžeta zbog neizvjesnosti oko potencijalnog uspjeha glasanja o verziji Predstavničkog doma.
Lider manjine u Senatu Chuck Schumer okarakterizirao je glasanje kao prvi korak ka povredi glasača.
" Opljačkat će starije osobe, djecu i invalide kako bi platili da bogati postanu bogati. To je pogrešno. Iskoristit ćemo svaku polugu koju imamo na raspolaganju da podignemo zabrinutost koju čujemo od naših birača, udružimo se i organiziramo s njima i borimo se da zaustavimo ovu poresku olakšicu za milijardere", rekao je Schumer novinarima u utorak.
SAD ponovo šalju "visoko opasne" migrante u Guantanamo Bay

Sjedinjene Američke Države počele su da šalju više migranata za koje zvaničnici smatraju da su kriminalci "visoke opasnosti" u američku pomorsku bazu u Guantanamo Bayu na Kubi, samo nekoliko dana nakon što su ispraznili objekte za migrante u bazi.
Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za Glas Amerike da je vojni teretni avion C-130 koji je prevozio migrante napustio Fort Bliss u Teksasu i stigao u Guantanamo Bay u nedjelju.
Drugi zvaničnik odbrane rekao je da je za svih 17 migranata procijenjeno da predstavljaju "visoku prijetnju" i da se nalaze u zatočeničkom objektu baze.
Oba zvaničnika su razgovarala sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o operacijama deportacije.
Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), koje predvodi napore za deportaciju SAD-a, zajedno sa imigracionom i carinskom službom (ICE), još nije odgovorilo na pitanja o identitetu posljednje runde pritvorenika poslanih u Guantanamo Bay, njihovim zemljama porijekla ili zločinima za koje se terete.
Najnoviji let s migrantima za Guantanamo Bay dolazi u trenutku kada bi američki ministar odbrane Pete Hegseth trebao posjetiti bazu u utorak kako bi razmotrio napore vojske da podrži masovne deportacije koje je naredio američki predsjednik Donald Trump.
Hegseth će, prema saopćenju Pentagona, “primiti brifinge o svim operacijama misije u bazi, uključujući Operativni centar za migrante i zatvor u Guantanamo Bayu”.
„Putovanje sekretara naglašava posvećenost Ministarstva da osigura bezbjednost i operativnu efikasnost pomorske stanice u zalivu Guantanamo“, dodaje se u saopštenju.
ICE je prošlog četvrtka objavio da je prevezao 177 migranata koji su držani u Guantanamu Bayu u Honduras, gdje ih je trebala pokupiti vlada Venecuele.
Američki zvaničnici su ranije rekli da je više od 120 tih pritvorenih opasnih kriminalaca, uključujući članove Tren de Aragua, venecuelanske ulične bande koju su SAD označile kao stranu terorističku organizaciju.
Otprilike 50 drugih osoba koje su deportovane u četvrtak držano je u objektu za migrante u bazi, dizajniranom za držanje nenasilnih pojedinaca.
Ranije ovog mjeseca, komandant Južne komande SAD-a, koja nadgleda operacije u pomorskoj bazi u Guantanamo Bayu, rekao je zakonodavcima da migrantski objekat baze ima kapacitet da primi oko 2.500 nenasilnih zatočenika. U toku su napori da se omogući smještaj za čak 30.000 nenasilnih migranata predviđenih za deportaciju.
Američka unija za građanske slobode, zajedno s nekoliko grupa za prava imigracije, ranije ovog mjeseca podnijela je tužbu protiv DHS-a, navodeći da je zatočenicima koji su držani u zatvoru Guantanamo Bay prije deportacije nepropisno odbijen pristup advokatima.
DHS je odbacio navode tužbe.