Linkovi

Top priča BiH

Serwer za RSE: Predsjednik SAD će momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH

Profesor Daniel Serwer

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.

Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.

Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.

Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.

RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?

Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.

Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.

Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.

Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.

Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.
Profesor Daniel Serwer

U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.

Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope

RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?

Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.

Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.

RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?

Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.

Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.

RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?

Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.

Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.
Profesor Daniel Serwer

Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.

Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo

RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?

Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.

No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.

To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.

Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...

Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.

Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.

Promjene u BiH mogu donijeti samo građani

RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?

Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.

Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.
Profesor Daniel Serwer

S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.

Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.

Zašto sam se pridružio Apelu 250?

RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?

Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.

Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.

Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.

Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Ni Dayton, ni Ustav BiH ne daju entitetima pravo na otcjepljenje

Ambasada SAD u Sarajevu

Teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu – poručuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Kancelarije za odnose sa javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Na upit RSE o najavama Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, da će povući saglasnosti Republike Srpske (RS) date na sporazume o formiranju Oružanih snaga BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, iz Ambasade odgovaraju da “odgovorno liderstvo zahtijeva sudjelovanje u vlasti i usvajanje ključnih ekonomskih reformi i reformi za transparentnost kako bi se poboljšao život građana”.

Iz Ambasade ističu da retrogradni pozivi nude samo gubitak bilo kakvih šansi u budućnosti.

Dodik je novinarima 27. septembra rekao da je u toku popis svega "što je urađeno od strane visokih predstavnika ili kroz naše sporazume i davanja saglasnosti".

On je istakao da postoji želja da se predloži, a o čemu će se ovih dana i odlučivati, da se kroz rušenje zakona o vojsci u roku od nekoliko mjeseci formira vojska Republike Srpske, što je, tvrdi, u skladu sa Ustavom BiH.

Ovo nije prvi put da Dodik daje ovakve ili slične izjave. 12. maja ove godine izjavio je da je "vrlo brzo moguće ponovo mobilizovati vojsku Republike Srpske".

BiH: Broj turista veći za 76%

BiH: Broj turista veći za 76%
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Komandant američke Komande za specijalne operacije u Evropi u posjeti BiH

Zastave SAD i BiH

“Rješavanje složenih problema zahtijeva timski rad i podršku prijatelja, a to je razlog zašto će SAD, kao saveznik u NATO-u, nastaviti jačati partnerstvo Bosne i Hercegovine sa NATO-om”, izjavio je tim povodom general David Tabor, piše u saopštenju Ministarstvo odbrane BiH.

Tabor, komandant Komande za specijalne operacije u Evropi (SOCEUR) se sastao u Sarajevu sa zamjenikom načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Ivicom Jerkićem.

Na sastanku se, piše u sopštenju Ministarstvo odbrane BiH, razgovaralo o aktuelnostima, težišnim aktivnostima i operacijama Oružanih snaga BiH u zemlji i inostranstvu, saradnji OS BiH i OS SAD-a, sa posebnim osvrtom na uspostavljanje Medijskog informativnog centra (MIC) Oružanih snaga BiH. Razgovarano je i o unapređenju koncepta civilno-vojne saradnje.

General Jerkić je naglasio značaj Sjedinjenih Američkih Država kao strateškog partnera kako Oružanih snaga BiH tako i Bosne i Hercegovine u cjelini. Saradnja sa SAD-om može se nastaviti uspješno i u budućnosti, a kroz realizaciju mnogih projekata i aktivnosti koji donose korist objema stranama, zaključeno je na sastanku, piše Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu
Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu

Opozicija u Republici Srpskoj organizuje protest protiv vlasti 2. oktobra

Mirko Šarović

Mirko Šarović, lider Srpske demokratske stranke (SDS), najavio je u ponedeljak, 27. septembra, da pet opozicionih stranaka u Republici Srpskoj (RS), planira održati protest protiv aktuelne vlasti i gušenja medijskih sloboda u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

Proteste će predvoditi SDS, Partija demokratskog progresa (PDP), Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija Srpske (SPS) i Nebojša Vukanović i njegov pokret Pravda i red, kazao je Šarović na konferenciji za novinare.

Kako je rekao, protest će se, ukoliko bude dozvoljen, održati u 17 sati na Trgu Krajine, u Banjaluci, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

„Očekujemo veliko prisustvo građana i tu ćemo iskoristiti priliku da ukažemo na sve ono što je izazvalo revolt ne samo u opozicionim strankama, nego i široj javnosti. Ovo je vrlo važan trenutak i vjerovatno se neće zadržati samo na jednom protestu. Imamo mnogo toga reći vlasti“, rekao je Šarović.

Pod krinkom obaveze BiH da ugasi jednom broju komercijalnih televizija analogni signal pokušavaju se umanjiti medijske slobode, te ugasiti mediji poput BN TV, koji su kritični prema aktuelnoj vlasti, kazao je Šarović.

Hrvatska je od BiH zatražila da od 1. jula do 31. decembra ove godine započne fazno gašenje predajnika koje koriste komercijalne televizije. Radi se o analognom zemaljskom televizijskom emitovanju.

U obrazloženju, koje su proslijedili Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK), su naveli da bi “nastavak korištenja spornih predajnika ometao provođenje aktivnosti na 5G pristupnoj mreži” u Hrvatskoj.

RAK BiH obavijestila je o planu gašenja analognih predajnika 26 komercijalnih televizijskih stanica, među kojima ke i BN TV.

Branislav Borenović, lider DNS-a, je kazao da će se na protestu također zatražiti od vlasti, predvođene vodećom strankom u Republici Srpskoj, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, da odgovori na optužbe gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, da je Dodiku bliska firma „TGT Tehno Gas“ bez dozvole godinama isporučivala kisik Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS), kojim su između ostalog liječeni oboljeli od COVID-19 u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Nakon ove objave Stanivukoviću je upućena prijetnja smrću, zbog koje su danas u Banjaluci uhapšene dvije osobe.

Stanivuković podnio je krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci 24. septembra protiv ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, direktora UKC RS Vlade Đajića, direktora firme "TGT" iz Laktaša Stanislava Čađe i glavnog zdravstvenog inspektora RS Milice Matijević.

Kako je naveo u prijavi UKC RS za liječenje pacijenata koristi kisik koji je registrovan kao tehnički, a ne medicinski. Prema dokumentaciji koju je predstavio, kisik je nezakonito uvozila firma iz Laktaša čiji je direktor bivši ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo.

Iz UKC-a RS, firme TGT, te Ministarstva zdravlja RS demantovali su navode Stanivukovića, tvrdeći da se pacijenti liječe ispravnim medicinskim kisikom.

U Banjaluci je u toku i tematska sjednica Vlade RS o ovom pitanju.

Novi američki izaslanik za Zapadni Balkan: Sankcije protiv korupcije koristit ćemo „vrlo agresivno”

Novi američki izaslanik Gabriel Escobar tokom razgovora sa novinarom Glasa Amerike Arbenom Xhixhom.

Na pitanje šta se može učiniti na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u BiH, novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kaže za Glas Amerike da će sankcije biti korištene „vrlo agresivno”.

Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja ujedno i izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom septembra preuzeo od Matthewa Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH.

Intervju sa Escobarom uradio je albanski servis Glasa Amerike.

Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?

Escobar: „Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u Bosnu. Mi obezbjeđujemo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažnu Ambasadu i program USAID-a u Bosni. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima Bosna. Nastavak rada Matthewa Palmera na Bosni pokazuje našu stalnu posvećenost regionu. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti Bosne.”

Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke?

Escobar: „Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.”

Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Uprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki zvaničnici, Palmer i ambasadaor Eric Nelson, nedavno su se sastali sa Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila vaša poruka?

Escobar: „Nisam siguran hoću li se sastati s njim, prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.”

Glas Amerike: Koji su, u cjelini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?

Escobar: „Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, historijski, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtijevati da tijesno sarađujem sa našim partnerima, zemaljama Quinte (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija), od kojih mnogi dijele slična gledišta. Ali iz naše perspektive, to bi trebao biti proces koji bi trebao biti dinamičan i aktivan. Volio bih da vidim dinamiku u tom procesu.​

Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD također. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.”

Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?

Escobar: „Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine - ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu (Kancelarija američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilizira, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.”

Glas Amerike: Kako SAD vide koncept „srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i „jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?

Escobar: „Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji - građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti - to je druga priča.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG