Linkovi

Izdvojeno

Serwer za RSE: Predsjednik SAD će momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH

Profesor Daniel Serwer

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.

Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.

Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.

Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.

RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?

Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.

Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.

Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.

Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.

Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.
Profesor Daniel Serwer

U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.

Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope

RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?

Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.

Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.

RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?

Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.

Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.

RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?

Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.

Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.
Profesor Daniel Serwer

Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.

Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo

RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?

Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.

No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.

To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.

Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...

Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.

Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.

Promjene u BiH mogu donijeti samo građani

RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?

Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.

Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.
Profesor Daniel Serwer

S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.

Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.

Zašto sam se pridružio Apelu 250?

RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?

Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.

Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.

Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.

Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.

See all News Updates of the Day

Pregled: Uspon i pad premijera Borisa Johnsona

Karijeru Borisa Johnsona na mjestu premijera obilježilo je više skandala.

Boris Johnson bio je britanski premijer samo tri godine. Oslabljen skandalima, mjesecima je odbijao da podnese ostavku, ali je u četvrtak to učinio pošto su ga na to su ga primorale kolege.

Juli 2019: Trijumfalna pobjeda

Poslije ostavke Tereze Mej, vođa Brexita Johnson izabran je za šefa Konzervativne stranke u julu 2019. kada je ubjedljivo pobijedio ministra spoljnih poslova Džeremija Hanta.

Kraljica Elizabeta II ga je imenovala za premijera, dok je obećavao brz izlazak iz Evropske unije.

Januar 2020: Heroj Brexita

Johnson je osvojio većinu od 80 mjesta na opštim izborima u decembru 2019, što mu je omogućilo da svoj sporazum o Brexitu sprovede kroz parlament.

31. januara 2020, tri i po godine poslije referenduma, Velika Britanija formalno napušta Evropsku uniju.

European Commission President Ursula von der Leyen, right, welcomes British Prime Minister Boris Johnson prior to a meeting at EU headquarters in Brussels, Wednesday, Dec. 9, 2020.
European Commission President Ursula von der Leyen, right, welcomes British Prime Minister Boris Johnson prior to a meeting at EU headquarters in Brussels, Wednesday, Dec. 9, 2020.

Mart 2020: Udari pandemije

Dok se koronavirus širio svijetom, Džonson je 23. marta najavio zatvaranja širom Velike Britanije.

Četiri dana kasnije, on potvrđuje da je i sam bio pozitivan i da ima blage simptome kovida.

Odveden je u bolnicu 5. aprila, a sljedećeg dana prebačen na intenzivnu njegu, da bi mu kasnije dvije medicinske sestre imigrantkinje spasile život.

April 2021: "Wallpapergate"

Johnson je više puta kritikovan zbog odgovora vlade na pandemiju, uključujući sporost u reagovanju, a sve je više optužbi da je lagao parlament u različitim fazama.

I dok je njegov smijenjeni bivši glavni savjetnik Dominik Kamings pokušao da izgladi situaciju, Johnson je optužen da je nezakonito finansirao raskošnu renovaciju svoje rezidencije u Downing ulici.

Maj 2021: Izborni uspjesi

Johnsonovi konzervativci osvajaju vlast protiv glavne opozicione laburističke partije na dopunskim izborima, uključujući zauzimanje istorijskog laburističkog uporišta Heartpool u sjeveroistočnoj Engleskoj.

Decembar 2021: "Partygate"

Početkom decembra pojavila su se otkrića o nekoliko ilegalnih zabava održanih u Downing ulici tokom učestalih karantina zbog koronavirusa.

Ljutita javnost, od koje mnogi nisu mogli da viđaju bolesne i voljene na samrti zbog ograničenja i društvenog distanciranja, optužuje ga za dvostruke standarde.

Spisak zabava se povećavao i pokrenute su formalne istrage, uključujući i onu londonske Metropolitan policije.

Johnson je 12. aprila saopštio da ga je policija kaznila zbog kršenja zakona - prvi put za nekog aktuelnog premijera.

Njegova objašnjenja su različita, a poslanike je uvjeravao da nije doveo parlament u zabludu, što je inače pitanje zbog kog se podnosi ostavka.

BRITAIN-POLITICS/
BRITAIN-POLITICS/

Maj 2022: Izborni gubici

Skandal sa zabavama, "partygate", dovodi do pada Johnsonove popularnosti, zajedno sa neuspjelim pokušajem da se spase politička karijera Ovena Patersona, bliskog saveznika, koji je optužen za ilegalno lobiranje kao poslanik.

Britanci, koji se sada suočavaju sa krizom rasta troškova života u pozadini rata u Ukrajini, snažno glasaju protiv njegovih torijevaca na lokalnim izborima 5. maja.

Jun 2022: Glasanje o povjerenju

Johnson je preživio glasanje o povjerenju koje su pokrenuli njegovi sopstveni poslanici 6. juna, na koje su pozvali pobunjenici kojima je bilo dosta otkrića i kontroverzi "partygatea", poput slučaja Paterson.

No, više od 40 odsto torijevskih poslanika nije podržalo Johnsona.

Seksualni skandali

Serija seksualnih skandala u koje su umiješani torijevski poslanici doprinijeli su Johnsonovim nevoljama.

Jedan poslanik je uhapšen zbog sumnje da je silovao, a bivši poslanik je u maju osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog seksualnog napada na tinejdžera.

U junu, opozicione stranke pobjeđuju na dva mjesta na vanrednim izborima za pozicije koje su ranije imali poslanici torijevaca optuženi za seksualno nedolično ponašanje.

Johnson se 5. jula izvinjava i kaže da je napravio grešku imenovanjem Krisa Pinčera u svoju vladu u februaru.

Njegovo imenovanje je uslijedilo uprkos tome što je Johnson ranije bio upoznat sa optužbama protiv Pinčera za seksualni napad.

Ostavke

Ministar finansija Riši Sunak i ministar zdravlja Sajid Javid odlučuju da im je dosta odbrane skandala i daju ostavke 5. jula.

Desetine mlađih ministara, pomoćnika ministara i drugih ministara u kabinetu slijede ih, poručujući Johnsonu da je njegova pozicija neodrživa.

UN: Poricanje zločina znak za potencijalno nasilje

Žena se moli na groblju, uoči masovne dženaze u Potočarima u blizini Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.

Negiranje holokausta i genocida šteti žrtvama i onima koji su preživjeli te zločine i mogu činiti da govor mržnje napreduje na negativno zasnovanim stereotipima pojedinaca ili grupa u odnosu na njihov identitet.

Poricanje zločina je također znak upozorenja na društvenu krhkost i potencijal za nasilje, navodi se u studiji Ureda specijalnog savjetnika Ujedinjenih nacija (UN) za prevenciju genocida.

Kako se navodi u studiji “Borba protiv holokausta i poricanje genocida: Zaštita preživjelih, očuvanje memorije i promoviranje prevencije”, poznato je da govor mržnje stigmatizira, marginalizira, te omogućava diskriminaciju, kao i da podstiče na zločine iz mržnje i nasilje velikih razmjera.

“Negiranje genocida i holokausta često je povezano s govorom mržnje, posebno kada se ciljaju pojedinci ili grupe na osnovu specifičnih faktora identiteta. Najozbiljniji slučajevi poricanja genocida i holokausta mogu predstavljati podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje i genocid”, istaknuto je u studiji.

Ured specijalnog savjetnika UN-a je naveo kako je zabrinjavajuće uporno iskrivljenje “historijske stvarnosti” genocida koji su se dogodili, pogotovo u Srebrenici i Ruandi, kao i veličanje počinilaca i govor mržnje koji ga prate.

Uticaj poricanja u stvaranju straha među žrtvama zločina je neupitan, istaknuto je, jer može inspirisati i podstaći mržnju prema zajednicama koje su ranije doživjele zvjerske zločine.

Ovaj osećaj ranjivosti je posebno povećan kada poricanje dolazi od vladinih zvaničnika i kada se ispoljava kroz medije koje sponzorira država, stoji u studiji.

Također se navodi kako veličanje počinilaca genocida i zločina može predstavljati nepremostivu prepreku za odgovornost, kao i poboljšati sposobnost dodatnog raspirivanja mržnje i nasilja.

“Veličanje izjednačava zločince i žrtve, ohrabruje zločince da svoje prošle postupke smatraju pozitivnim i pohvalnim i povećava rizik od potencijalnog počinjenja ovakvih krivičnih djela u budućnosti”, pojašnjeno je.

Sve ovo je, prema stavu Ureda specijalnog savjetnika UN-a, nedopustivo i za osudu, te se s tim mora suočiti u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, te slobode mišljenja i izražavanja.

Među preporukama koje su navedene u studiji za suočavanje sa ovim problemom jeste prvenstveno prepoznavanje i osuđivanje negiranja genocida i holokausta, a Ured skreće pažnju, između ostalog, da bi politički lideri trebali odbaciti istaknute tvrdnje o negiranju genocida i holokausta, ali i sami UN akteri bi trebali odbaciti takve narative.

Suočavanje s negiranjem bi trebalo da se desi i kroz zakonske okvire, a Ured preporučuje, između ostalog, da bi države koje imaju zakone kojima se ovo zabranjuje, trebale i primjenjivati te zakone.

Prema studiji, suočavanje sa ovom problematikom se može raditi i u online sferi na način da se kompanije društvenih mreža ohrabre da usvoje definicije govora mržnje i društvene standarde, kako bi jasnije shvatili da negiranje dovodi do reviktimizacije, diskriminacije i podstiče nasilje.

Negiranje genocida i holokausta može se spriječiti i kroz obrazovanje, a u studiji se navodi, između ostalog, kako bi kurikulum o genocidu i drugim zločinima trebao sadržavati tačne informacije o prošlosti jedne zemlje, te bi se trebao temeljito podučavati i to ne samo na nižem obrazovnom stepenu.

Ono se također može spriječiti i kroz proces memorijalizacije i tranzicione pravde, a među preporukama jeste da bi UN akteri trebali podržati napore memorijalizacije koji poštuju pravo na istinu za sve.

Studija je objavljena prošlog mjeseca, a nastala je u saradnji sa Institutom “Jacob Blaustein” za unapređenje ljudskih prava.

Kriza hrane mogla bi pogoršati migracije iz Afrike

Kriza hrane mogla bi pogoršati migracije iz Afrike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

Države južne Europe, uključujući Italiju i Španiju, pozivaju NATO saveznike da se pozabave prijetnjama iz Sjeverne Afrike. Dok rat u Ukrajini dominira dnevnim redom NATO-a, Madrid želi da se savez pripremi za druge potencijalne žarišne tačke.

BiH: Protesti zbog poskupljenja

Protesti protiv poskupljenja u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Oko 2000 građana Sarajeva okupilo se 6. jula ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine negodujući zbog poskupljenja u Bosni i Hercegovini i povećanja plata državnim parlamentarcima.

Organizator skupa je građanin Harun Salkić.

Uoči protesta na Facebook grupi, koju je formirao organizator, su upućeni zahtjevi predstavnicima vlasti.

U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

"Izašao sam zbog nepravde. Važno je da što više građana izađe", kazao je Sarajlija Vasko za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Sarajevo due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Sarajevo due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.

"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.

"Osnovni zahtjevi su poduzimanje osnovnih mjera protiv inflacije, a koje je vlast zaboravila da poduzme. Znate, hvale se nekim cijenama goriva, naftnih derivata u zemljama regiona, ali ne kažu da su zemlje regiona poduzele adekvatne mjere povodom inflacije", kazao je Salkić.

U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

Salko Mrdžić iz Sarajeva kaže kako je na proteste došao, jer ima penziju 400 maraka (oko 200 eura).

"Došao sam zato što mi je dao za mojih 40 godina 400 maraka penziju, a povećao sebi odjednom 600 maraka. E, molim te, ima li to igdje smisla?", kazao je Mrdžić.

Muzafera Omerović -Sejdić, građanka Sarajeva dodaje:

"Došla sam da zamolim ovaj narod da više ne budu slijepi, da vide šta nam se radi, šta nam rade doktori, šta nam radi policija, šta nam radi ova naša vlada, naši, ne znam kako da ih predstavim."

U isto vrijeme protesti traju i u još nekoliko bh. gradova.

U parku u Tešnju, na sjeveru BiH, okupilo se stotinjak građana.

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Tešanj due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Tešanj due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

U Mostaru, na jugu BiH, 100-ak građana protestuje ispred Stare gimnazije u središtu grada.

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Mostar due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Mostar due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.

"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.

Zastupnički dom Parlamenta BIH j ekrajem juna usvojio budžet u okviru kojeg je plata parlamentarcima i ministrima povećana za oko 250 eura.

U isto vrijeme, Parlament entiteta Federacije BiH je povećao najniže penzije za 10 eura.

Povećanje je uslijedilo zbog poskupljenja životnih namirinica.

Mediji u BiH javljaju da su se građani okupili i u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Novom Travniku ...

* u prvobitno objavljenom tekstu RSE navedeno je da je broj okupljenih "nekoliko stotina". Podatak je naknadno dopunjen. (A.A. - Glas Amerike)

Zajednička vojna vježba Vojske SAD i BiH

NATO i BiH

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini najavila je zajedničku vojnu vježbu Vojske SAD i BiH koja će se održati na poligonu Manjača u Bosni i Hercegovini. Vježba se održava pod okriljem NATO Partnerstva za mir, i trajaće 13 dana.

Prema najavi iz Ambasade SAD u vježbi će učestvovati 90 vojnika Vojske SAD uz korištenje tri Blackhawk helikoptera.

Oni će vježbati uz bok tri brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine a očekuje se i korištenje helikoptera Oružanih snaga BiH.

Cilj vježbe, kako je navedeno, je jačanje sposobnosti za međusobnu saradnju u operacijama tzv. interoperabilnosti, te razmjena znanja.

U vježbi će, najavljeno je, biti korišten i aerodrom Mahovljani u Banja Luci.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG