Izdvojeno
Serwer za RSE: Predsjednik SAD će momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.
Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.
Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.
Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.
RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?
Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.
Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.
Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.
RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.
Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.
Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.Profesor Daniel Serwer
U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.
Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope
RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?
Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.
Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.
RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?
Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.
Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.
RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?
Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.
Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.Profesor Daniel Serwer
Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.
Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo
RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?
Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.
No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.
To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.
Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...
Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.
Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.
Promjene u BiH mogu donijeti samo građani
RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?
Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.
Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.Profesor Daniel Serwer
S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.
Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.
Zašto sam se pridružio Apelu 250?
RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?
Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.
Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.
Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.
Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.
See all News Updates of the Day
Brammertz za VOA: Presuda Stanišiću i Simatoviću pokazuje da paravojne jedinice nisu djelovale samostalno
Za Glas Amerike, nakon objave konačne presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, govorio je Serge Brammertz glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Glas Amerike: Da li je Tužilaštvo Haškog suda za ratne zločine zadovoljno današnjom presudom protiv bivših rukovodilaca srbijanske Službe državne bezbjednosti Jovice Stanišića i Franka Simatovića?
Brammertz: Da, definitivno smo zadovoljni. Mislim, mi smo već dobili osuđujuću prvostepenu presudu, ali jedan od razloga zbog kojih smo se žalili je to što su, uprkos činjenici da su obojica osuđeni na po 12 godina zatvora, nisu smatrani dijelom većeg udruženog zločinačkog poduhvata. I to je svakako značaj današnje odluke u kojoj su sudije potvrdile da je postojao veliki udruženi zločinački poduhvat iz Beograda, koji je za plan imao etničko čišćenje teritorija u Bosni i Hrvatskoj. Sudije su ponovo pominjale Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića kao dio ovog poduhvata. I Stanišić i Simatović se smatraju dijelom ovog velikog udruženog zločinačkog poduhvata.
Glas Amerike: Ovo je prvi put da je neko osuđen za zločine koje su počinile srpske snage, pripadnici jedinice Škorpion 1995. godine u Trnovu. Koliko je presuda, u tom smislu, značajna žrtvama?
Brammertz: Pojedini političari pokušavaju prikazati da je rat u Bosni bio jedna vrsta građanskog rata i unutrašnji oružani sukob. Današnjom odlukom, što je vrlo važno, jasno je razjašnjeno da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Jasna je direktna upletenost višeg rukovodstva iz Beograda u zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Glas Amerike: Ujedno je i prva presuda kojom se utvrđuje odgovornost paravojne jedinice za učešće u ratu u Bosni i Hercegovini, odnosno tzv. Arkanovih Tigrovaca.
Brammertz: Svi znamo da su naoružane grupe, paravojne formacije kao što su Arkanovi Tigrovi i druge, oduvijek igrale vrlo važnu ulogu u ratu u Jugoslaviji i bile su veoma poznate po brutalnosti i ubijanju. A važnost ove odluke je pravosnažna presuda koja jasno utvrđuje da je srpska obavještajna služba formirala svoju tzv. elitnu jedinicu koja je bila direktno uključena u obuku i činjenje zločina zajedno sa paravojnim jedinicama u Bosni. U tom smislu, to je i veoma važan dokaz hijerarhije ili interakcije između paravojnih i redovnih državnih službi. Jedan od od izazova u nekoliko slučajeva je bio da se uspostavi komanda i kontrolu državnih službenika vojske nad oružanim grupama. I ovo je opet jedan od onih veoma važnih slučajeva gdje je jasno utvrđeno da oružane grupe nisu djelovale samostalno, već da su bile direktno podržane od zvaničnika, u ovom konkretnom slučaju, službenika obavještajne službe u Beogradu.
Glas Amerike: Kakva je, prema Vašem mišljenju, saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom u istrazi ratnih zločina?
Brammertz: Svakih šest mjeseci podnosimo izvještaj Vijeću sigurnosti o napretku ili izostanku u realizaciji našeg mandata. I naravno, danas je bila naša posljednja odluka. Ali izazova će biti dugi niz godina, jer još uvijek manjka saradnja između zemalja bivše Jugoslavije. Danas je realnost da su stotine počinitelja zločina u Bosni i Hercegovini, našle utočište u Srbiji i Hrvatskoj jer imaju dvojno državljanstvo. Ni Srbija ni Hrvatska ne izručuju svoje državljane. Tužna je realnost da još uvijek postoji mnogo nekažnjenih za počinjene zločine. Skoro svaki dan radimo s kolegama u regionu i pokušavamo podržati BiH. Ali, Beograd i Zagreb trebaju pokazati da ozbiljno shvataju te slučajeve. Ako ne budu ozbiljno radili na istragama, bosanskim žrtvama, preživjelima i svjedocima će biti veoma teško otići u Zagreb i Beograd da svjedoče. Dakle, mnogo toga treba uraditi. Prije dva mjeseca sam bio u Beogradu da pružim podršku, ali i da budem kritičan u odnosu na mali broj predmeta koji se tamo vode. Nedavno sam boravio i u Zagrebu te sam skrenuo pažnju da posljednje dvije godine ministarstvo pravde blokira skoro 100 zahtjeva koji dolaze iz BiH.
Glas Amerike: Do danas, pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije ranije osuđen za učešće u ratu u Bosni i Hercegovini. Hoće li se u narednom periodu utvrditi kakvu je ulogu susjedna država imala u ratu i da li su optuženi odgovorni za djelovanje paravojnih jedinica?
Brammertz: Međunarodni sudovi uvijek procesuiraju pojedince zbog njihove individualne krivične odgovornosti. Ovo nije presuda koja kaže da je odgovoran kompletan srpski narod. Ali, vrlo jasno govori da je tadašnje rukovodstvo, kojem pripada obavještajna služba, imalo vrlo jasan plan da okupira i etnički očisti određene teritorije u Bosni i Hrvatskoj kršenjem Ženevske konvencije i prisilnim premještanjem pojedinaca, seksualnim nasiljem, ubistvima i istrebljenjem. Dakle, zločini su bili masovni. Svi koji gledaju naprijed, trebaju znati historiju sukoba i da su Beograd i Zagreb u različitim periodima imali značajnu ulogu u ratu. Dakle, ta otkrića nisu nova, ali su barem sada u konačnoj presudi. I biće veoma teško, bilo kome u budućnosti da tvrdi da Srbija nije imala nikakvu ulogu u zločinima počinjenim na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Glas Amerike: Ovo je posljednji postupak za rat u Bosni i Hercegovini pred Haškim sudom. Ostavila je Bosni i Hercegovini, ali i svijetu, sudski utvrđene činjenice kao jedan od načina borbe protiv negiranja genocida i drugih zločina. Kakva će biti konačna ocjena umiješanosti Srbije u rat u Bosni i Hercegovini?
Brammertz: Znate da Tribunal nikada nije imao mandat da piše historiju sukoba, zar ne? Ako danas pogledate školske knjige u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, naći ćete potpuno drugačija objašnjenja o ratu. I svako sebe smatra žrtvom i teško priznaje zločine. I to je realnost koja je jasna i u Srbiji. Ako danas vidimo veličanje ratnih zločinaca kao što su Karadžić i Mladić, možemo samo biti krajnje razočarani. A sve to uprkos dokazima predstavljenim u video snimcima pogubljenja vojnika. Ako govorimo o pomirenju i posmatramo kako region napreduje, definitivno ostaje puno posla da se uradi. Kako se možete dogovoriti o zajedničkoj budućnosti u regionu ako imate potpuno drugačiju procjenu nedjela iz prošlosti? Na historičarima će biti da odluče da li država ima krivičnu odgovornost. Mislim da je Tribunal dao mnogo dokaza historičarima koji žele dati poštenu procjenu. Bilo je nekoliko hiljada svjedoka koji su svjedočili. Postoje milioni stranica zapisa o sukobu i svi će moći vidjeti i pročitati čija je odgovornost.
Blinken: Pravi je trenutak da se Švedska pridruži NATO, a Turska da dobije nove F-16
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u utorak da je sada "pravi trenutak" da Turska odustane od primjedbi na članstvo Švedske u NATO-u, ali i dodao da Bidenova administracija takođe vjeruje da bi Turskoj trebalo obezbijediti savremene lovce F-16 "što je prije moguće".
Blinken je ustvrdio da administracija ne povezuju ta dva pitanja, ali je priznao da to jeste slučaj sa nekim članovima Kongresa. Predsjednik Joe Biden je indirektno povezao ta dva pitanja tokom telefonskog razgovora sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u ponedjeljak.
"Razgovarao sam sa Erdoganom i on i dalje želi da se poradi na (borbenim avionima) F-16. Rekao sam mu da mi želimo dogovor sa Švedskom. Pa hajde da to završimo", rekao je Biden.
Međutim, državni sekretar i dalje je isticao da su ta dva pitanja razdvojena. Ipak je naglasio da bi njihovo rješavanje značajno ojačalo evropsku bezbjednost.
"Oba su po našem mišljenju ključna. Vjerujemo da bi oba trebalo riješiti što je brže moguće: odnosno pristupanje Švedske i napredak kada je riječ o avionima F-16", rekao je Blinken na konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u švedskom gradu Lulea.
"Vjerujemo da je sada pravi trenutak", poručio je američki diplomata. Odbio je međutim da predvidi kada bi Turska i Mađarska - jedine članice koje to nisu uradile - mogle da ratifikuju članstvo Švedske u NATO-u.
Dodao je da očekuje da će to biti završeno do samita lidera u Viljnusu u julu.
Erdogan, koji je ponovo izabran u nedjelju, optužuje Švedsku da nije dovoljno oštra prema grupama koje Ankara smatra teroristima, dok su njegove pristalice nezadovoljne zbog paljenja Kurana na protestima u Stockholmu.
Kristersson je rekao da su dvije strane u kontaktu od izbora u nedelju, a govorio je i o prednostima švedskog članstva u NATO-u, "kada se zemlja pridruži alijansi".
Blinken u Švedskoj prisustvuje sastanku trgovinskog i tehnološkog savjeta SAD i EU i otputovaće u Oslo gdje se u srijedu sastaju ministri inostranih poslova NATO-a, prije nego što u petak posjeti novu članicu Finsku.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je cilj da Švedska postane članica prije samita u julu.
"Nema garancija, ali je apsolutno moguće da se dođe do rešenja i omogući odluka o punom članstvu Švedske do samita u Viljnusu", rekao je Stoltenberg.
NATO odlučio da rasporedi dodatne snage na Kosovu
Mirovna misija Sjevernoatlantske alijanse na Kosovu – KFOR odlučila se na raspoređivanje dodatnog ljudstva iz sastava Rezervnih operativnih snaga za Zapadni Balkan.
„Raspoređivanje dodatnih snaga je mjera koja će omogućiti da KFOR bude sposoban da održi bezbjednost u skladu sa našim mandatom koji nam je dodijelio Savet bezbjednosti Ujedinjenih nacija”, poručio je Stuart Munsch, koji komanduje Združenim snaga NATO-a u Napulju, u saopštenju na društvenoj mreži Twitter.
„Nasilje mora da prestane, a sve strane moraju da izbjegavaju poteze koje podrivaju mir na Kosovu”, rekao je on.
KFOR je saopštio da je u ponedjeljak u sukobima sa demonstrantima pred opštinom Zvečan povrijeđeno 30 pripadnika te misije.
Radi se o devetnaest mađarskih i jedanaest italijanskih vojnika, koji su zadobili prelome i opekotine od eksplozivnih naprava. Troje mađarskih vojnika ranjeno je vatrenim oružjem, njihove povrede nisu opasne po život - naveo je KFOR.
U Zvečanu, gdje je u ponedjeljak ispred opštinske zgrade došlo do sukoba između pripadnika KFOR-a i građana, u utorak ujutro bilo je pretežno mirno, dok se u Leposaviću dogodio incident kada su maskirani ljudi napali ekipu albanskih novinara.
Na više lokacija u ovom mjestu prisutni su pripadnici KFOR-a, koji se nalaze i ispred opštinske zgrade sa opremom za razbijanje demonstracija, javlja reporter Glasa Amerike Budimir Ničić.
Ispred zgrade opštine od jutros su i zaposleni u ovoj lokalnoj samoupravi koja funkcioniše u srpskom sistemu, kao i nekololiko desetina drugih građana.
Među okupljenima u Zvečanu i danas su predstavnici Srpske liste Goran Rakić i Igor Simić, kao i predsjednik GI "Srpski opstanak" Aleksandar Arsenijević.
U Leposaviću su ispred opštinske zgrade raspoređeni pripadnici KFOR-a kao i njihova oklopna vozila. Postavljena je metalna ograda i bodljikava žica.
Tu je i stotinjak građana, među kojima su i zaposleneni u opštini Leposavić, koja na Kosovu funkcioniše u sistemu Republike Srbije. Oni zahtijevaju da pripadnici kosovske polcije, kao i novi gradonačelnik Ljuljzim Hetemi napuste opštinsku zgradu, kako bi se vratili na svoja radna mjesta.
Bivsi gradonačelnik Leposavića Zoran Todić zatražio je u razgovoru sa predstavnicima KFORA-a ispred opštinske zgrade da novi gradonačelnik iz Pokreta "Samoopredeljenje" napusti zgradu i da se iz objekta povuku kosovski policajci.
Od predstavnika KFOR-a je dobio odgovor da to "ne mogu da obećaju".
Prema riječima građana, gradonačelnik Leposavića koji je izabran 23. aprila na vanrednim lokalni izborima, Ljuljzim Hetemi noć je proveo u zgradi opštine gdje se još uvijek nalazi, javio je dopisnik Glasa Amerike.
Kako javlja Kosovo Online, predstavnici Srba i ovog jutra razgovarali su sa predstavnicima italijanskog Kfora i ponovili zahtjeve da im se oslobode nelegalno uzurpirana radne prostorije, kako bi neometano radili svoj posao. Zahtjevi su da Hetemi napusti zgradu opštine, ali i da se specijalna policija povuče.
Srpska zastava kraj spomenika Milošu Obiliću na kružnom toku u Gračanici zapaljena je u noći između ponedjeljka i utorka, prenio je danas Kim radio.
Policajci su novinarki Kim radija odbili da daju bilo kakve informacije o paljevini, osim da se dogodila "tokom noći". U stanici Policije Kosova u Gračanici je rečeno da nisu ovlašteni da daju informacije o incidentu i da ih potraži u Prištini.
Radosavljević: Loše, baš loše
Nenad Radosavljević, predsjednik građanske inicijative "Narodna pravda", izjavio je za Glas Amerike da je situacija "loša, zaista loša".
"Problem je nastao nešto ranije, ali sad je eskalirao. Mi smo kao Srbi sa Severa pogrešili u tom smislu da smo ispoštovali naređenje iz Beograda da se ne izlazi na izbore i to nas je uvuklo u problem, onda kad mi nismo izašli na izbore, izašli su oni koji su izašli, ti ljudi bez obzira na to što imaju mali broj glasova, zanemarljivo mali, ali oni su jednostavno legalni gradonačelnici i oni sada hoće da uđu u posed kabineta i svega toga", rekao je on.
Naravno, tu se uključila i kosovska policija, nastavlja Radosavljević ocjenjujući da je "to sve preterano", ali da "nije u redu ni ovo što je naša državna vlast, odnosno Aleksandar Vučić ništa u tom pravcu nije preduzimao".
"Ne samo što je napravio grešku, što je sud i policiju isterao iz institucija nego je sada napravio još kardinalniju grešku da lokalne samouprave jednostavno prepusti odnosno otvorio je prostore na severu Kosova da policija uđe i da jednostavno ostvari suverenitet na celoj teritoriji što već 20. godina nije uspevano", kaže Radosavljević.
On zaključuje da je pozitivne poene "iz svega izvukao Kurti", ali da je sada problem to što "bez neke velike reakcije Brisela koji treba da ubijedi i Srbe, odnosno Beograd i Prištinu da se sve ovo deeskalira, to je jedini način da se stvari vrate u normalu". Drugi način ne postoji, poručuje Radosavljević.
Borrell poziva na hitnu deeskalaciju nasilja
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednostJosep Borrell osudio je nasilje u Zvečanu i pozvao kosovske vlasti i demonstrante da se situacija hitno deeskalira.
"Nasilni akti počinjeni nad trupama Kfora, medijima, civilima i policijom su apsolutno neprihvatljivi", napisao je on na svom Twitter nalogu. On je izrazio očekivanje da se strane ponašaju odgovorno i kroz dijalog pronađu političko rješenje.
Vučić sa ambasadorima Kvinte: Jednostrani potezi dovode do nasilja
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao danas se sa ambasadorima zemalja Kvinte – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke.
On je ocijenio da jednostrani potezi Prištine dovode do nasilja nad srpskom zajednicom i da to udaljava od trajnog mira i stabilnosti u regionu.
Kurti sa šefovima diplomatije
Kosovski premijer Aljbin Kurti razgovarao je noćas sa ministrom spoljnih poslova Italije, specijalnim predstavnikom Velike Britanije za Zapadni Balkan i ambasadorima Kvinte o situaciji na Kosovu.
Kako je napisao na Twitteru, on je predstavnicima Kvinte izrazio zabrinutost zbog nasilja i osudio napade na kosovsku policiju, pripadnike KFOR-a i novinare.
"Ultranacionalistički srpski grafiti na NATO vozilima su mračno sjećanje za Kosovo. Zalažemo se za mir i bezbjednost", napisao je Kurti.
Petković: Vojska će zaštititi srpski narod, Srbija ne želi sukobe
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je u utorak da Vojska Srbije "radi svoj posao" i da će zaštiti srpski narod i državu Srbiju, ali da Beograd ne želi rat i sukobe.
On je dodao da Srbi nikada nisu željeli sukob sa Kforom, a da su incidenti u Zvečanu posljedica namjere kosovskog premijera Aljbina Kurtija da stvori nasilje.
"Kurti je juče želeo da zapali ceo region", rekao je Petković za Radio-televiziju Srbije.
On je naglasio da Srbija insistira da budu oslobođena još dva Srbina koja su privedena zbog protesta.
Ponovio je da su od 52 povređena demonstranta, tri povrijeđena teško, od kojih jedan iz vatrenog oružja.
Petković je rekao da je Beograd imao ozbiljne garancije zapada, prije svega KFOR-a, da neće dozvoliti ulazak "lažnih okupacionih gradonačelnika u srpske zgrade na severu Kosova", a da im je KFOR zapravo asistirao pri ulasku.
"Kandidati Demokratske partije Kosova Hašima Tačija su doneli odluke da ne ulaze u zgrade, ali to nije reč sa Kurtijevim gradonačelnicima. Ovaj iz Leposavića nije izašao iz zgrade celu noć. Kakkav je to gradonačelnik kad ne sme da izađe", rekao je Petković za RTS, prenio je FoNet.
Rama: Priština da sluša svoje saveznike
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je u ponedjeljak uveče da sukob na Kosovu, koji smatra nepotrebnim, što duže traje više šteti Kosovu, dodajući da Priština treba da sluša svoje saveznike.
"Za povrede vojnika KFOR-a direktno smatram odgovornim slijepe agresore, a to nažalost šteti Kosovu u očima njegovih nezamenljivih saveznika i prijatelja. Što duže traje ovaj opasan i nepotreban sukob, više šteti Kosovu", napisao je Rama na Twitteru.
Kako je rekao, na raskrsnici na kojoj se sukob svake godine vraća kao proizvod prošlosti, sa Srbijom koja izlaže svoje trupe na granici, "gdje je njena moć jednaka nuli", i Kosovom koje pokazuje nespremnost da finalizuje dijalog, može se izaći samo kroz dijalog i moćne saveznike.
"Moj poziv je da pažljivo slušamo saveznike i da se ne upuštamo dalje ne samo u opasan, već i uzaludan put na kome Kosovo trpi štetu, zajedno sa vojnicima KFOR-a koji su fizički povrijeđeni. To je nije apel, nego potreba", naveo je Rama.
Priča 16-godišnjaka iz razorenog Bakhmuta
U zavisnosti od toga koga pitate, grad Bakhmut, ili je pod kontrolom ruske vojske, ili u okruženju ukrajinske vojske. Realnost je da je grad u ruševinama, i da je bio smrtonosno mjesto za civile, uključujući i djecu koja su ostala u toj zoni. Omelyan Oshchudlyak ima priču jednog 16-godišnjaka.
Može li vještačka inteligencija pomoći u sprječavanju krijumčarenja fentanila?
Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti/bezbjednosti proučava načine na koje bi umjetna inteligencija mogla otkriti fentanil i spriječiti njegov unos u zemlju. Više - u prilogu Julie Taboh.
