Linkovi

Zemlje Zapadnog Balkana pod pritiskom da procesuiraju finansijere terorizma


suicidal vest

S obzirom da je na stotine balkanskih ekstremista otišlo u inozemstvo da se bori za takozvanu Islamsku državu i druge militantne grupe, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija našle su se pod pojačanim međunarodnim pritiskom da zaustave finansiranje terorizma.

Pišu: Haris Rovčanin, Milica Stojanović, Samir Kajošević, Fatjona Mejdini and Bojan Stojkovski

Vojne uniforme, optički nišani, vojničke čizme, taktička oprema, dodaci za vatreno oružje i daljinomjeri: ovo su samo neki od predmeta kupljenih novcem za čije je prikupljanje za potrebe terorističkih boraca na Bliskom istoku osuđen Ramiz Zijad Hodžić, porijeklom iz Bosne i Hercegovine i nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama.

Američki je sud osudio Hodžića na osam godina zatvora nakon čega mu slijedi deportacija u BiH, za “udruživanje s ciljem pružanja materijalne pomoći teroristima”. U optužnici se također navodi da je on prebacivao novac pojedincima u dva bosanskohercegovačka grada i u Crnoj Gori kao pomoć porodicama boraca u Siriji, Iraku i drugdje, ali u BiH i Crnoj Gori niko još nije procesuiran za te transfere novca.

Iako je na stotine ljudi sa Zapadnog Balkana otišlo da se pridruži brutalnoj oružanoj kampanji takozvane Islamske države s ciljem stvaranja “kalifata” na Bliskom istoku, a njih oko 100 je osuđeno za terorizam jer su se borili van granica svojih zemalja, samo je pet ljudi dosad proglašeno krivim po optužbama za finansiranje terorizma, i to jedna osoba u Albaniji i četiri u Srbiji.

Uspješno procesuiranje osoba uključenih u finansiranje terorizma od presudne je važnosti za borbu protiv terorizma, tvrdi Moneyval, nadzorno tijelo Vijeća Evrope koje procjenjuje usklađenost sa međunarodnim naporima u borbi protiv pranja novca. Terorističke organizacije oslanjanju se na široku paletu izvora prihoda, od donacija do trgovine drogom, a onemogućavanje njihovog pristupa fondovima od ključne je važnosti u ograničavanju njihove sposobnosti djelovanja.

Tokom i nakon pada Islamske države u Siriji 2019. godine, zemlje Balkana usredotočile su se na provedbu preporuka Moneyvala za sprečavanje dotoka novca u terorističke organizacije.

Zemlje koje ne uspiju provesti preporuke mogu završiti na “crnoj” ili “sivoj” listi Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF), međuvladine organizacije koju je osnovala grupa G7 da pomogne u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma širom svijeta.

Siva lista Radne grupe za finansijske mjere sadrži zemlje za čije režime se vjeruje da imaju “strateške nedostatke” za borbu protiv pranja novca ili finansiranja terorizma, ali su spremne raditi na poboljšanju svog zakonodavstva i prakse.

Zemlje na crnoj listi, a to su trenutno Iran i Sjeverna Koreja, podvrgnute su sankcijama, a njihove se međunarodne finansijske transakcije pomno istražuju.

Na Zapadnom Balkanu, Albanija je trenutno na sivoj listi, dok je Srbija trenutno podvrgnuta pojačanom nadzoru od strane Radne grupe za finansijske mjere nakon što je uklonjena sa sive liste. BiH je godinama bila na sivoj listi prije nego što je s nje uklonjena nakon provedbe preporuka Moneyvala i usvajanja potrebne legislative.

Tokom nekoliko posljednjih godina sve vlade Zapadnog Balkana učinile su napore na rješavanju ovog pitanja, uključujući usvajanje izmijenjenih strategija za borbu protiv pranja novca s odredbama usmjerenim ka rješavanju problema finansiranja terorizma.

Međutim, i dalje postoje problemi u smislu primjene strategija, kaže Kristina Amerhauser, analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala sa sjedištem u Ženevi koja priprema izvještaje o pranju novca na Zapadnom Balkanu.

“Institucije širom regije i dalje imaju nizak postotak istraga, krivičnog gonjenja i osuda u zasebnim predmetima pranja novca”, objašnjava Amerhauser.

suicidal vest
suicidal vest

BiH se bori sa usvajanjem ključnog zakonodavstva

U Bosni i Hercegovini niko još nije procesuiran za finansiranje terorizma, a iz Državnog tužilaštva nisu odgovorili na pitanje da li trenutno imaju predmete koji obuhvataju finansiranje terorizma.

Zemlja se ranije suočila sa problemom ljudi koji su odlazili da se priključe ekstremističkim grupama na Bliskom istoku. Od 2012. godine oko 200 bosanskih muškaraca i 70 žena otišlo je u Siriju i Irak.

Procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH ukazuje da je, u periodu od 2012. do 2016. godine, tužiocima upućeno 11 policijskih izvještaja o sumnji na finansiranje terorizma, ali su ti predmeti kasnije klasificirani kao druga djela povezana sa terorizmom.

Zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić kazao je da je ova zemlja ispunila obaveze koje je odredila Radna grupa za finansijske mjere kako bi bila skinuta sa njene sive liste 2020. godine.

“Kako bismo bili ‘izbrisani’, morali smo napraviti 14 izmjena u propisima na raznim nivoima vlasti da bi ispunili akcijski plan koji je za nas postavljen”, kaže on.

Pivić dalje navodi da je sada prioritet Ministarstva novi zakon o pranju novca i finansiranju terorizma, kao i drugi povezani propisi.

“Pored novog zakona, koji je prva i osnovna obaveza, neophodno je uspostaviti registar pravih vlasnika svih pravnih subjekata registrovanih u Bosni i Hercegovini”, objašnjava on.

Međutim, vlasti entiteta Republike Srpske su protiv usvajanja novog zakona, jer se protive svim novim zakonima na državnom nivou, kaže on.

Pivić objašnjava da je potrebno preduzeti i druge praktične korake kako bi se spriječilo finansiranje terorizma.

“Moramo raditi na uspostavi registra računa pojedinaca, obuci osoblja i tehničkom osposobljavanju službenika za nadzor cyber prostora za transfer novca, i provedbi ciljanih finansijskih sankcija u borbi protiv finansiranja terorizma”, kaže on.

BiH je također usvojila Akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, te provela procjenu rizika koja je ukazala da su najrizičniji sektori za moguće nepravilnosti – bankarski sektor, usluge transfera novca i nekretnine.

Dokument procjene rizika također ukazuje da aktivnosti prikupljanja finansijskih sredstava od strane NVO-a nose “srednje visok” rizik u smislu potencijala da budu iskorištene za finansiranje terorizma u BiH.

Sačinjeni su nacrti zakonskih izmjena kako bi se zakonodavstvo ove zemlje uskladilo sa međunarodnim standardima, ali entiteti opstruiraju te promjene, kako kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

“Takav neodgovoran pristup može, u suštini, ponovo dovesti do stavljanja BiH na sivu listu [FATF] veoma brzo, što bi nametnulo još teže probleme njenim građanima kad se radi o slanju novca u inostranstvo, mijenjanju valuta i otvaranju računa”, kaže Kržalić.

Ako BiH opet bude stavljena na sivu listu, trebat će joj puno više vremena nego prije da ispuni uvjete i standarde kako bi s nje bila ponovo skinuta, upozorava on.

U.S. Secretary of State Mike Pompeo participates in a wreath-laying ceremony in homage to victims of terrorism at Les Invalides in Paris, Monday, Nov. 16, 2020. (AP Photo/Patrick Semansky, Pool)
U.S. Secretary of State Mike Pompeo participates in a wreath-laying ceremony in homage to victims of terrorism at Les Invalides in Paris, Monday, Nov. 16, 2020. (AP Photo/Patrick Semansky, Pool)

Srbija upozorena na “značajan” rizik

“S obzirom na njenu geografsku lokaciju i netransparentno porijeklo kapitala u raznim investicijskim projektima, rizik finansiranja terorizma u Srbiji je i dalje poprilično značajan”, kazala je za BIRN Miroslava Milenović, stručnjak finansijske forenzike.

Radna grupa za finansijske mjere uklonila je Srbiju sa svoje sive liste u junu 2019. godine, ali prema njenoj procjeni rizika, još uvijek postoji “srednji nivo” rizika od finansiranja terorizma u toj zemlji.

Dosad su četiri osobe osuđene za finansiranje terorizma u Srbiji, i to simpatizeri takozvane Islamske države Sead Plojović, Tefik Mujović, Rejhan Plojović i Izudin Crnovršanin.

Sud je utvrdio da su tokom 2013. i 2014. ove osobe prikupljale novac za slanje regruta za pridruživanje Islamskoj državi u Siriji, te zloupotrijebili donacije vjernika kako bi pomogli finansiranje njihove ilegalne sheme. Također su slali novac za pomoć porodicama boraca Islamske države, te pomoć borcima u zatvoru.

Uopšteno govoreći, mnogi predmeti pranja novca ne stignu do sudova u Srbiji. Prema analizi BIRN-a Srbije, manje od petine takvih slučajeva pokrenutih u toj zemlji u periodu od 2008. do 2018. završilo je na sudu.

Oni koji su proglašeni krivim bili su osuđeni na manje od jedne godine zatvora ili na novčanu kaznu od 10.000 dinara (oko 85 eura). Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju da je šest osoba proglašeno krivim za pranje novca tokom 2019. godine.

Izvještaj Moneyvala iz decembra 2019. navodi da je Srbija “usklađena” sa pet preporuka Radne grupe za finansijske mjere, “u velikoj mjeri usklađena” sa 31 preporukom i “djelimično usklađena” sa njih četiri.

Međutim, Milenović tvrdi da je od zakonodavne usklađenosti važnije koliko su ti zakoni efikasni ili primjenljivi u praksi.

“Iz tog razloga je u tom drugom dijelu [izvještaja Moneyvala] Srbija rangirana loše”, kaže ona.

Srbija je slabo ocijenjena prema “faktorima efikasnosti” koji uključuju “koliko je istraga o pranju novca, koliko optužnica i presuda, i naravno koliko je imovine oduzeto”, dodaje ona.

Prema procjeni rejtinga iz FATF-ovog izvještaja, od 11 ključnih ciljeva koje treba postići efikasan sistem za sprečavanje pranja novca ili finansiranja terorizma, Srbija ima “umjeren nivo” efikasnosti za osam i “nizak nivo” za tri.

Milenović kaže da to pokazuje da Srbija ima dobro zakonodavstvo na papiru, kao i institucije uspostavljene da se bore protiv pranja novca, “ali malo ili ništa se značajno ne procesuira”.

Vlasti Srbije vjeruju da su sektori koji su najviše izloženi pranju novca nekretnine i bankarstvo, a slijede mjenjačnice, kasina i knjigovodstvene firme.

Visokotehnološki kriminal je također rastuća prijetnja u smislu pranja novca.

Milenović tvrdi da, kao i korupcija i organizirani kriminal, pranje novca se također ukorijenilo u Srbiji.

“I dok god nema nediskriminatorske borbe [protiv pranja novca], dok je normalno za ministre da imaju krivotvorene diplome i da budu predstavnici stranih kompanija sa znatnom imovinom, da ne znamo cijenu svega što plaćamo iz budžeta, da ne znamo odakle dolazi novac za imovinu i način života mnogih ministara, političara i javnih ličnosti, bojim se da će na terenu situacija ostati nepromijenjena ili samo kozmetički očišćena”, kaže ona.

U međuvremenu, u Srbiji se napori na rješavanju problema finansiranja terorizma navodno koriste u političke svrhe. Prošle godine je Uprava za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija tražila pristup bankovnim podacima 20 pojedinaca i 37 NVO-a, uključujući i veliki broj istraživačkih medijskih kuća i istaknutih organizacija za zaštitu ljudskih prava, od kojih je jedna i BIRN.

Amnesty International je ovaj potez opisao kao “očiti čin zastrašivanja i najnoviji u okviru trenutne kampanje srbijanskih vlasti da ušutkaju kritike”. Ishod istrage Ministarstva finansija još uvijek nije javno objavljen.

Gjyqi i imameve, Terrorism, judicial process in Albania
Gjyqi i imameve, Terrorism, judicial process in Albania

Od Albanije zatraženo da bude opreznija

Tokom 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je u Albaniji ponovo dozvoljeno praktikovanje vjere nakon decenija zabrane pod komunističkom vladavinom u toj zemlji, mnoge su se sumnjive vjerske organizacije priključile naporima na oživljavanju islama i drugih vjera. Pojavile su se i dobrotovorne organizacije koje su širile radikalne vjerske filozofije.

Arben Ramkaj, stručnjak za sigurnosna i vjerska pitanja i osnivač Međureligijskog instituta Albanije, kazao je za BIRN da su ekstremisti dobili uporište u toj zemlji kroz islamske dobrotvorne organizacije iz nekih arapskih zemalja.

Oni su također iskoristili činjenicu da je albanska država bila slaba i nespremna za rizike od ekstremističkih ideja, tvrdi on.

“Pojedinci kao što su pripadnici ‘Al-Qaide’, koji su se vratili iz sukoba poput onih u Afganistanu ili Bosni, mogli su koristiti fondove namijenjene dobrotvornim svrhama da finansiraju ekstremizam i terorizam”, kaže Ramkaj.

U narednim godinama Albanija je stekla iskustvo u borbi protiv ekstremizma i finansiranja terorizma, a Ramkaj navodi da je borba protiv terorizma jedno od područja u kojima je ova zemlja napravila jasan i značajan napredak.

Tokom petogodišnjeg perioda, od 2015. do 2019. godine, bilo je 54 slučaja u kojima je Glavna uprava za sprečavanje pranja novca Albanije posumnjala da bi moglo biti uključeno i finansiranje terorizma, uglavnom u vezi sa bankovnim transakcijama.

Ispostavilo se da većina tih slučajeva nije povezana sa finansiranjem terorizma, kazao je direktor Uprave Elvis Koci za BIRN. Međutim, on dodaje: “Banke i kompanije za transfer novca su veoma osjetljive na ovaj rizik.”

Od 2015. do 2020. godine samo je jedna osoba osuđena u Albaniji za finansiranje terorizma, prema navodima Glavnog tužilaštva Albanije. U međuvremenu, ukupno su 23 osobe proglašene krivim za druge terorističke optužbe u zemlji u proteklih deset godina, a većina ih je osuđena za regrutovanje boraca za Islamsku državu ili poticanje nasilja.

Albanija je usvojila zakonodavstvo za borbu protiv finansiranja terorizma i izmijenila ga nekoliko puta kako bi održala korak sa novim izazovima i preporukama Moneyvala.

Ali u februaru 2020. godine Radna grupa za finansijske aktivnosti zatražila je od Albanije da uradi više na rješavanju svojih strateških nedostataka, da provede dodatnu temeljitiju analizu kako bi shvatila rizike od pranja novca sa kojima se suočava, i da ojača institucionalnu koordinaciju.

Koci kaže da se Albanija priprema za rješavanje svih problema utvrđenih akcijskim planom Radne grupe za finansijske aktivnosti.

“Vrijedi spomenuti da u ovom akcijskom planu nisu identificirani nedostaci u smislu prevencije, analize i praćenja slučajeva gdje postoji sumnja na finansiranje terorizma. Također, od naše zemlje se ne traže dalje mjere u tom smislu”, dodaje on.

Heavily armed Macedonian police guard the premises of a court, during the final verdict for 37 people arrested and charged with terrorism-related offenses for clashes with Macedonian police in 2015 in Kumanovo, in Skopje, Macedonia, Nov. 2, 2017.
Heavily armed Macedonian police guard the premises of a court, during the final verdict for 37 people arrested and charged with terrorism-related offenses for clashes with Macedonian police in 2015 in Kumanovo, in Skopje, Macedonia, Nov. 2, 2017.

Sjeverna Makedonija “treba pratiti privatni sektor”

Ukupno 156 osoba iz Sjeverne Makedonije je otišlo da se pridruži Islamskoj državi prije njenog vojnog poraza u Siriji, ali je protok regruta za ekstremističke oružane grupe sada presušio.

U aprilu prošle godine Finansijska obavještajna služba Ministarstva finansija objavila je izvještaj o procjeni rizika koji je procijenio rizik od terorizma u ovoj zemlji kao nizak, a rizik od finansiranja terorizma kao nizak do srednji.

Prema izvještaju, većina transfera novca korištenih za finansiranje terorističkih aktivnosti u zemlji tokom nekoliko zadnjih godina išla je preko formalnog bankarskog sistema ili usluga kao što su Western Union, MoneyGram i RIA Money Transfer.

Transferi su većinom obavljani od strane osoba u zemljama Zapadne Evrope koje su slale novac u Sjevernu Makedoniju za svrhu finansiranja terorističkih aktivnosti.

Opšti cilj državne strategije za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma je usklađivanje aktivnosti sa međunarodnim standardima, ali stručnjaci kažu da nije dovoljno urađeno da bi se analiziralo koje su to specifične mjere potrebne.

“[Državna strategija] je solidno strukturirana, ali postoji nedostatak dokumenata i analiza o provedbi i realizaciji specifičnih ciljeva i mjera koje su predviđene”, kazala je za BIRN Vesna Poposka, analitičarka međunarodnih odnosa i sigurnosti iz Skoplja.

Neke državne institucije, kao Narodna banka Sjeverne Makedonije, objavile su smjernice za procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma za banke, štedionice, pružatelje usluga transfera novca i ovlaštene mjenjačnice.

Prema Narodnoj banci, potrebno je uzeti u obzir nekoliko faktora rizika, i to klijente, zemlje ili geografska područja iz kojih dolaze uplate, vrstu usluga i transakcija, kao i korištene distribucijske kanale.

Poposka kaže da stoga što je terorizam sigurnosna prijetnja koja se neprestano razvija, vlasti Sjeverne Makedonije bi trebale imati širi pristup kada se njime bave, posebno jer je ta zemlja postala članica NATO-a prošle godine.

“Što se tiče prevencije finansiranja terorizma konkretno, fokus se mora prebaciti na nefinansijski sektor i ključne infrastrukturne sektore, jer su moderni tokovi kapitala u tom području mnogo više nevidljivi”, objašnjava Poposka.

“To uključuje humanitarne i vjerske organizacije, ali i privatni sektor, kao što su građevinska i farmaceutska industrija”, dodaje ona.

Police officers guard the entrance to the court during the verdict phase of the 2016 failed coup trial, in Podgorica, Montenegro, May 9, 2019.
Police officers guard the entrance to the court during the verdict phase of the 2016 failed coup trial, in Podgorica, Montenegro, May 9, 2019.

Crnoj Gori “treba zakon da zamrzne imovinu terorista”

Vjerske dobrotvorne organizacije su među organizacijama pod prismotrom u Crnoj Gori, gdje Agencija za nacionalnu bezbjednost prati ekstremističke aktivnosti.

“Sistem finansiranja [ekstremista] je veoma kompleksan i vodi se putem specijalnih fondacija i humanitarnih organizacija”, objašnjava Nebojša Medojević, član parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu.

“[Državne] institucije moraju imati kapacitete da sveobuvatno procijene rizik od finansiranja terorizma kroz neprofitni sektor, osiguravajući da te procjene neće neopravdano potkopati integritet i zakonom zaštićene aktivnosti civilnog društva”, kazali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore za BIRN.

Prema izvještajima Specijalnog tužilaštva od 2017. do 2019. godine bilo je 17 istraga navodnih slučajeva pranja novca u Crnoj Gori, ali nije poznato da li su neki od njih bili povezani sa terorizmom.

U maju 2020. godine Moneyval je pozvao na bolju saradnju između institucija te zemlje, upozoravajući da ne postoje posebni zakoni i procedure za zamrzavanje novčanih sredstava i druge imovine terorista u Crnoj Gori.

Moneyval je također zatražio od Centralne banke da direktno nadgleda finansijske institucije koje nude mikrokredite u toj zemlji.

Ovaj članak nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj isključiva je odgovornost BIRN-a i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti Hedayahe.

Komentari

XS
SM
MD
LG