Linkovi

RSE: Balkanske veze Al Kaide


photo taken on August 8, 1998 shows police workers removing the remains of the car-bomb used to destroy the US embassy in Nairobi, that killed 280 Kenyans and 12 Americans. Kenya and Tanzania on August 7, 2018 will commemorate the 20th anniversary of the attacks against the US embassies in Nairobi and Dar es Salaam, which marked the emergency of terrorist group al-Qaeda on the international scene and changed the relationship of people to their personal security. In mid-morning of August 7, 1998, an important explosion devastated the US embassy in central Nairobi. The attack was followed a few minutes later by another blast in Dar es Salaam. Both attacks killed 224 people and injured 5,000, mostly Africans.

Organizacije povezane sa Al Kaidom, a koje su registrovane u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, na crnim su listama Sjedinjenih Država (SAD) i Ujedinjenih nacija (UN).

Među njima je kuvajtska Revival of Islamic heritage Society, koja podružnice ima na Kosovu i u BiH, a pojašnjava se da je na listi sankcionisanih zbog sumnje da finansira terorističku organizaciju Al Kaida. Isti je slučaj sa organizacijom iz Saudijske Arabije Benevolence International Foundation.

Naime, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a, objavljuje na svojoj listi sankcija, takozvanoj crnoj listi, fizička i pravna lica koja su Americi sumnjiva uglavnom zbog krivičnih djela ratnih zločina, kriminala i terorizma.

Lista sankcionisanih Vijeća sigurnosti UN-a takođe označava osobe ili organizacije koje su prijetnja nacionalno-sigurnosnim interesima, međunarodnom miru ili krše međunarodno pravo.

Jason M. Blazakis, direktor Centra za borbu protiv terorizma i ekstremizma i profesor Instituta za međunarodne studije Middlebury, pojašnjava da se američka, kao ni lista sankcionisanih Vijeća sigurnosti UN-a, ne ažuriraju redovno.

"Neke organizacije su stavljene davno, što ne mora značiti da su još aktivne. Ali, ostaju na listi kako bi se osiguralo da ne mogu raspolagati nikakvom imovinom i sredstvima koja su u njihovom vlasništvu. Slučaj Međunarodne dobrotvorne fondacije (Benevolence International Foundation) u SAD-u je bio kontroverzan. Bilo je nekoliko federalnih istraga, koje nisu urodile plodom. Provođenje zakona, u slučaju Fondacije, zahtijeva više standarde za dokazni materijal kako bi bila donijeta presuda, nego kada se radi o označavanju grupe ili pojedinca kao teroriste. Određivanje nekoga kao teroriste zasniva se na administrativnom, a ne na krivičnom standardu", pojašnjava Blazakis.

Što nije razlog za opuštanje, smatra Blazakis.

"Nekoliko visoko pozicioniranih terorista u novije vrijeme su sa Balkana. Primjer je Lavrdrim Muxaheri, ali nije jedini. Al Kaida je regrutovala osobe sa Balkana, tako da Balkan jeste plodno tlo za regrutovanje novih članova. A gdje ima regrutovanja, tu ima i pokušaja finansiranja terorizma. Zbog toga nije iznenađenje da je nekoliko 'humanitarnih organizacija' tu registrovano. 'Humanitarne organizacije' su tradicionalan način da terorističke grupe prikupljaju sredstva i ne bi bilo iznenađenje da postoje ovakve organizacije na Balkanu i danas, čija sredstva izvlače 'loši momci' ", tvrdi Blazakis.

Jasmin Ahić, profesor Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu, ne misli tako.

"Crne liste jesu pokazatelji da osobe ili organizacije djeluju ili sarađuju sa određenim grupama, ali da je područje Zapadnog Balkana nešto više izloženo mogućnostima 'pranja' novca ili finansiranju terorističkih organizacija za razliku od drugih zemalja, ne bih se složio", riječi su Ahića.

Podsjetio je da je posljednjih godina BiH imala probleme sa FATV-om (Financial Action Task Force) i Moneyvalom (Anti-Money Laundering Measures and the Financing of Terrorism), najznačajnijim organizacijama koje direktno prate i postavljaju standarde u borbi protiv finansiranja terorističkih aktivnosti.

"BiH je imala malih problema, ali je od prošle godine završila te procedure", dodaje Ahić.

Profesor Blazakis naglašava kako je prednost to što su države Balkana članice FATF-a, međudržavnog tijela za borbu protiv pranja novca.

"I trebaju da slijede preporuke tog tijela. Smatram da države imaju kapacitet da to rade, a ako posumnjaju da nisu u mogućnosti, mogu zatražiti pomoć od velikog broja zemalja. SAD i UN su već pružili veliku pomoć u tom smislu. Jednostavno rečeno, nema izgovora da se ne zaustavi dotok novca teroristima. Da li je realno zaustaviti svako finansiranje? Ne, to bi zahtijevalo precizne informacije u svakom trenu, a nijedna država to ne može imati", navodi Blazakis.

Da kapaciteta za borbu protiv finansiranja terorizma imaju, potvrdili su iz SIPA-e (Državna agencije za istrage i zaštitu BiH).

"Državna agencija za istrage i zaštitu prikuplja saznanja i informacije o pojedincima, grupama i organizacijama, koje se nalaze na listama sankcija i dostavlja ih Ministarstvu sigurnosti, putem kojeg se vrši korespondencija sa Vijećem sigurnosti UN-a. Sve u skladu sa Odlukama o provođenju restriktivnih mjera utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Međutim, u izvještaju američkog State Departmenta o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma navodi se da, ono što je zajedničko zemljama Zapadnog Balkana, su slabi kapaciteti agencija za provođenje zakona.

U slučaju BiH se ukazuje na "rupe" u zakonima te zakulisne sukobe između agencija za provođenje zakona te na ličnom nivou između prvih ljudi tih agencija i nadležnih ministarstava, a u slučaju Kosova se ukazuje na veliki broj kosovskih državljana koji su se pridružili terorističkim grupama u Siriji i Iraku.

Ahić smatra da je vjerovatno jedini segment koji je ostao nedovršen kontrola i nadzor nevladinog sektora.

"To su organizacije koje, po zakonima država Zapadnog Balkana, ne moraju prikazivati sve u smislu transparentnosti, jer većinu grantova koriste iz međunarodnih nevladinih organizacija i onda u svojim internim procedurama vrše kontrolu i nadzor. Specifičan je slučaj bio Federacije BiH, koja do prošle godine nije imala ni spisak nevladinih organizacija", dodaje Ahić.

Osim toga, otvara se i novi problem u smislu praćenja finansiranja terorističkih aktivnosti.

"Ne treba pobjeći od proteklih dešavanja gdje je ovaj novi prostor kupovine i prodaje kriptovaluta, da nije otvorio jedno novo područje za nadzori i kontrolu, ali da kažemo da Zapadni Balkan i u tom segmentu ima nekih problema – nema", ističe Ahić.

Blazakis je stava kako je krajnji cilj ekstremističkih organizacija na Balkanu regrutovanje članova i prikupljanje sredstava u državama regije kako bi proširili izvore finansiranja.

"Ako teroristi prošire finansijske operacije na Balkanu to bi moglo dovesti do nestabilnosti i secesionističkih tenzija, što već dugo razara balkansko društvo. Zbog toga je najvažnije da zakoni tretiraju sve građane jednako i osiguraju svima ista prava. Loši i pristrasni zakoni mogu lako dovesti do paljenja iskre, jer teroristi mogu iskoristiti takve zakone. A ako "Islamska država Iraka i Levanta" (IDIL) ili Al Kaida budu zapalili iskru na Balkanu, plamen se može lako proširiti na ostatak Evrope, zbog položaja Balkana", zaključuje Jason Balzakis.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG