Posljednjih dvanaestak dana medijska je pozornost najviše upravljena na sukob na Srednjem istoku, gdje Izrael izvodi vojne operacije protiv dviju terorističkih organizacija – Hezbollaha u Libanonu i Hamasa, na teritoriju Palestinske uprave u Gazi. Rubrika U žarištu analizira korijene srednjeistočnog nasilja te moguću umiješanost susjednih država.
Oba sukoba Izrael je počeo nakon što su pripadnici islamističkih organizacija Hezbollah i Hamas oteli trojicu izraelskih vojnika. Također, obje su organizacije - pogotovo Hamas - prošlih mjeseci na izraelski teritorij ispalile stotine projektila. Sjedinjene Države i Europska unija smatraju Hezbollah i Hamas terorističkim organizacijama. Kao što je kazao predsjednik Bush: "Jasno smo rekli da Izraelu treba biti omogućeno da se brani. No, uz to, zatražili smo od Izraela da bude svjestan položaja libanonske vlade, za koju mi želimo da opstane i da bude uspješna."
Izraelski je odgovor na otmice vojnika i raketiranje bio snažan, neki tvrde i razmjerno neproporcionalan. U Libanonu je naime izraelska vojska uništila dosta infrastukture a u zračnim napadima je poginulo i više stotina civila. Većina analitičara slaže se da je u ovom trenutku najvažnije pitanje može li se sukob lokalizirati, odnosno može li se spriječiti njegovo širenje. Naime, nakon što su 12. srpnja pripadnici ekstremne organizacije libanonskih šijita Hezbollah na izraelskom teritoriju oteli dva vojnika – mnogi su se zapadni analitičari upitali postoji li koordinacija između Hezbollaha i Hamasa, koji je jednog izraelskog vojnika oteo dva tjedna ranije.
Američki diplomat Philip Wilcox smatra da ova dva događaja vjerojatno nisu bila planirana, već su posljedica - pogodne prilike: "I Hamas i Hezbollah su u teritorijalnom sukobu s Izraelom. Logično je da Hezbollah koristi situaciju u Gazi da otvori novi sukob, na libanonskoj granici."
Obje islamističke organizacije danas imaju i značajan politički angažman: Hamas je na vlasti na područjima Palestinske uprave, dok Hezbollah sudjeluje u koalicijskoj vladi Libanona. Obje organizacije odbijaju priznati Izrael kao legitimnu državu te se zalažu za njegovo uništenje. Henry Siegman, vanjskopolitički stručnjak koji radi u utjecajnom Vijeću za međunarodne odnose, kaže da je vlada izraelskog premijera Ehuda Olmerta počela svoju kampanju protiv Hamasa odmah nakon što je ta islamistička organizacija pobijedila na izborima za palestinsko zakonodavno vijeće: "Jedan od ciljeva je oslabiti vladu kojoj je na čelu Hamas. Izraelska je pretpostavka da će Palestinci prestati podržavati Hamas, ukoliko ih se kazni za glasanje za ovu organizaciju. Hamasova bi se uprava nakon toga trebala srušiti."
Pritisak Izraela iskazao se i u blokadi novca koji se na palestinskim područjima ubire na ime poreza. Prošli mjesec, nakon Hamasove otmice izraelskog vojnika, izraelska je vojska ponovno ušla u Pojas Gaze, iz kojeg se povukla prije nešto manje od godinu dana. U jednoj je akciji srušena elektrana, glavni izvor struje na ovom području. Ubrzo su zabilježene i nestašice hrane i vode.
Saleh Sakka, predstavnik američke humanitarne organizacije American Near East Refugee Aid u pojasu Gaze, kaže da je izraelska strategija u izvjesnom smislu uspješna, no jača i palestinski bijes: "Ljudima je jasno da počinju plaćati cijenu za činjenicu da su na izborima glasali za Hamas. Pitaju se – 'je li to bila dobra opcija?' Da su znali da će posljedice biti ovakve, ne bi podržali Hamas. No, ima i drugih, koji su frustrirani zbog činjenice da ih se sada kažnjava, i koji bi glasali za Hamas i danas."
David Makovsky, analitičar koji radi u Institutu za Srednji istok u Washingtonu, navodi još jedan razlog za snažnu izraelsku akciju u Libanonu odnosnu u pojasu Gaze. Premijer Ehud Olmert je na premijerskom položaju naslijedio Arijela Šarona, i on želi građanima Izraela dokazati da je dostojan nasljednik ovog u Izraelu proslavljenog vojnika i političara. "Premijer Olmert osjeća da je tek stupio na čelo vlade. Sukob s Hezbollahom i Hamasom za njega je važan test. Olmert želi pokazati skeptičnoj izraelskoj javnosti da je dostojan nasljednik Arijela Šarona," kaže Makovsky.
Otmica izraelskih vojnika od strane libanonske ekstremne organizacije Hezbollah dodala je sukobu i međunarodni aspekt. Izraelsko ratno zrakoplovstvo izvelo je niz zračnih udara na ciljeve u Libanonu, među kojima su bili i bejrutski aerodrom, te zgrade koje koristi Hezbollah.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je da 'teroriste podržavaju Iran i Sirija'. Uz to što žele uništiti Izrael, ove zemlje također žele blokirati američke napore da se Srednji istok demokratizira – rekla je državna tajnica: "Uvjerena sam da Sirija i Iran imaju udio u razvoju ovih događaja. Oni to čak niti ne kriju. Sirija Hezbollahu organizira tiskovne konferencije. Iran je glavni izvor novca za terorističke akcije. Iran i Sirija, kao i ekstremisti u Hezbollahu i Hamasu znaju da oni na Srednjem istoku nemaju nikakvu budućnost, ako se ostvare demokratski planovi Sjedinjenih Država i njihovih saveznika."
No, kada oružja utihnu a ruševine se počnu uklanjati, ostat će pitanje – treba li mirovni proces ponovno započinjati. Izraelska vlada kaže da joj je cilj izbaciti gerilce Hezbollaha iz pograničnih područja u južnom Libanonu, tako da svojim raketama ne mogu gađati sjeverni dio Izraela. Izrael želi da u to područje dođe libanonska vojska – kako i nalaže jedna rezolucija Ujedinjenih naroda. Zamjenik izraelskog premijera Šimon Peres je izjavio: "Od Libanona ne tražimo ništa – niti teritorij, niti vodu, niti utjecaj u njihove unutrašnje stvari… Jedino želimo da nas se iz Libanona ne napada, da živimo u miru. Ako Libanon to može zajamčiti, izvrsno. Ako Libanon to ne može zajamčiti, onda se mi moramo braniti i to ćemo i činiti."
Fouad Ajami, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu, kaže da u ovim uvjetima – kada Izrael djeluje jednostrano - sadašnji mirovni plan poznat kao 'Smjernice za mir' očito više nije aktualan: "Mirovni proces koji smo do sada slijedili je mrtav. On se temeljio na ideji da će Arapi izvršiti pritisak na Ameriku, Amerika na Izrael, te da će nakon toga Izrael Palestincima dati određene ustupke. To je sada gotovo. Tradicionalnu multilateralnu diplomaciju zamijenio je jednostrani, izraelski način rješavanja problema."
Sukob Izraela, Hamasa i Hezbolle nije gotov. Diplomati i vanjskopolitički analitičari upozoravaju da bi bilo koji dodatni potez neke od sukobljenih strana mogao dovesti do širenja konflikta na cijelu regiju. U međuvremenu, međunarodna zabrinutost zbog izraelske ofenzive u Libanonu raste. Čelnici Francuske i Rusije su pozvali na suzdržanost, dok su britanski premijer Tony Blair i američki predsjednik George Bush optužili Hezbollah za izazivanje krize. Državna tajnica Condoleezza Rice je izjavila da su Sjedinjene Države duboko zabrinute zbog rastućeg broja civilnih žrtava u Libanonu, ali je dodala da trenutni prekid vatre ne bi okončao krizu.
