Na neuobičajeno kratkoj konklavi, kardinali su za novog poglavara Katoličke crkve izabrali kardinala Josepha Ratzingera, bivšeg bliskog suradnika pokojnog pape Ivana Pavla II. Njegov izbor je posebno razveselio tradicionalne katolike.
Kardinali pri izboru novog pape nisu odstupili od konzervativnog nasljeđa pape Ivana Pavla II, te su kao njegovog nasljednika izabrali iskusnog vatikanskog insajdera, zaduženog za teološku disciplinu u Crkvi. Kao kardinal, Joseph Ratzinger bio je prefekt Svete kongregacije za doktrinu vjere, vatikanskog ureda zaduženog za čuvanje teološke doktrine, gotovo svih 26 godina pontifikata pape Ivana Pavla Drugog.
Analitičari kažu da će, kao papa Benedikt XVI vjerojatno nastaviti trend centralizacije vlasti u Vatikanu, koji je započeo njegov prethodnik. Christopher Bellitto, povjesničar Crkve sa Sveučilišta Kean u New Jerseyu, kaže da će izbor pape Benedikta XVI vjerojatno naići na proturječne reakcije među američkim katolicima, među kojima se vode burne debate oko pitanja celibata, zaređenja žena i kontracepcije. "Mislim da će njegov izbor, iskreno govoreći, biti dočekan s nelagodom među mnogim vjernicima Američke katoličke crkve, koji žele od svoje crkve veću odgovornost, veću kolegijalnost, veću relativnu neovisnost. Mislim da su izbor kardinala Ratzingera najoduševljenije pozdravili konzervativni i tradicionalni vjernici. Nažalost, živimo u podijeljenoj zemlji, a čini se da živimo i u podijeljenoj crkvi," kaže Bellitto.
Tijekom pontifikata pape Ivana Pavla II, kardinal Ratzinger bio je odgovoran za discipliniranje svećenika koji su, po mišljenju Vatikana, skrenuli s puta ortodoksne misli. Iako se ti podaci dobro čuvaju, vjeruje se da je, dok je kardinal Ratzinger bio kažnjeno oko stotinu teologa. Među tim teolozima bio je i svećenik Charles Curran. On je 1986., kao profesor teologije na Katoličkom sveučilištu u Washingtonu, morao podnijeti ostavku jer se nije slagao sa službenim stavom Vatikana o pitanjima vezanim uz spolnost.
Charles Curran je danas profesor humanističkih vrijednosti na metodističkom Southern Methodist University. Priznaje da ga je razočarao izbor kardinala Ratzingera za papu, koji, kako kaže, pokazuje da neće biti značajnijeg rasika s ortodoksnim stavovima pape Ivana Pavla II. "Protiv teologa koji se ne slažu s Vatikanom i dalje će se poduzimati odgovarajuće mjere. Vjerojatno će se i dalje nametati oštru doktrinu," kaže Curran.
Ipak, naš sugovornik dodaje da su američki katolici možda očekivali previše od ove konklave. "Iskreno govoreći, mislim da je previše Amerikanaca nerealistično vjerovalo da će biti izabran papa, koji će provesti temeljite promjene. Promjene se nisu mogle očekivati, bez obzira na to tko je na kraju izabran za papu. U sljedećih nekoliko godina neće doći do dramatičnih promjena. Mislim da je razlog tome činjenica su pape i Katolička crkva uvijek razmišljali dugoročno – u stoljećima, a ne u godinama," dodaje naš sugovornik.
Međutim, msgr. Bryan Ferme, dekan Fakulteta Katoličkog sveučilišta za kanonsko pravo kaže da javnost ne bi trebala brzati u iznošenju ocjena o novom papi i njegovim prioritetima. "Jedna od stvari za koju mislim da je posebno važna u ovom trenutku jest da oni, koji bi mogli donositi sudove u kardinalu Ratzingeru na temelju onoga što su pročitali u novinama ili čuli u medijima, počnu čitati njegove knjige. On je veliki teološki mislilac i treba pročitati njegove knjige da bi se shvatilo zašto kaže ono što kaže," ističe on.
Izabravši prvog njemačkog papu u više od tisuću godina, kaže msgr. Ferme, kardinali su iskazali svoju duboku zabrinutost zbog slabljenja Katoličke crkve u Europi. "Mislim da su se, među raznim problemima s kojima će se Crkva i novi papa trebati suočiti, pred kardinale posebno nametnuli Europa, Zapadna Europa i razvijeni svijet. Mislim da će kardinal Ratzinger usmjeriti mnogo energije na rješavanje problema Katoličke crkve u Zapadnoj Europi i, u manjoj mjeri, u Sjedinjenim Državama i razvijenom svijetu," kaže msgr. Ferme.
U dobi od 78 godina, papa Benedikt XVI je najstariji novoizabrani papa u 275 godina. Mnogi analitičari vjeruju da su kardinali željeli nekoga čiji će pontifikat biti razmjerno kratak, nakon duge vladavine pape Ivana Pavla II, te da im je stoga dob kandidata bila važna. Christopher Bellitto ističe da to znači da će novi papa biti daleko fascinantniji. "Fascinira me ta dob. Mislio sam prije nekoliko tjedana da izbor ovog pape nije posebno zanimljiv. Izbor sljedećeg pape bit će daleko zanimljiviji. Mislim da će sljedeća konklava biti barem deset puta zanimljivija," kaže Bellitto.
Međutim, čak i pape s kratkim pontifikatom ponekad mogu iznenaditi. Angelo Roncalli bio je gotovo iste dobi kao i Joseph Ratzinger kada je 1958. postao papa Ivan XXIII. Ipak, nije bio samo prijelazni papa, već je tijekom svojeg kratkog petogodišnjeg pontifikata sazvao rijetki vatikanski koncil s ciljem provođenja reformi u Crkvi. Drugi vatikanski koncil bavio se pitanjima poput liturgije, ekumenizma i uloge svjetovnih lica i biskupa. Međutim, po mišljenju liberalnih katolika, pogotovo u Sjedinjenim Državama, nije otišao dovoljno daleko u provođenju radikalnih promjena.
