Izbor nedvojbeno konzervativnog pape mogao bi unijeti novu energiju u vec intenzivne debate u Americi oko nekih društvenih pitanja koji mnoge americke katolike stavljaju na suprotnu stranu od njihove crkve, piše "New York Times". Papa Benedikt XVI dolazi na celo Katolicke crkve u za nju vrlo burna vremena u americkoj politici: katolicki biraci, vrlo dugo pretežno demokratski biraci, postali su u novije vrijeme oni kriticni glasovi koji pretežu na drugu stranu.
Kako istice njujorški list, Republikanci su sve uspješniji u pridobijanju podrške tradicionalnijih katolika, apelirajuci na – kako to predsjednik Bush naziva – 'kulturu života' u pitanjima poput pobacaja, eutanazije, te istraživanja na embrijskim maticnim stanicama. Predsjednik Bush je, podsjeca "New York Times", dobio 2004. godine 56 posto glasova bjelackih katolika, za razliku od 51 posto, koliko je dobio 2000. Istodobno, mnogi katolicki demokrati još su gnjevni na postupak nekih americkih biskupa prema predsjednickom kandidatu senatoru Johnu Kerryju smatrajuci da je crkvena hijerarhija pokušavala utjecati na njihovo glasovanje na izborima, podsjeca njujorški list.
"Washington Post" piše da americka vlada planira natjerati strane zrakoplovne kompanije koje lete preko americkog tla da predaju popise s imenima svojih putnika ili da ih provjere prema americkom popisu osoba koje se sumnjici za vezu s terorizmom. Taj plan – kako piše washingtonski list – izaziva gnjev europskih, kanadskih i meksickih avioprijevoznika, koji dnevno imaju više od 500 preleta iznad Sjedinjenih Država. Naime, ukoliko se odbiju povinovati tom zahtjevu, morat ce preusmjeriti svoje letove, što ce ih uciniti dužima i skupljima. Americku odluku je izazvao nedavni let KLM-ovog zrakoplova za Meksiko City u kojemu su bila dva Saudijca, koji su pohadali istu zrakoplovnu školu na Floridi kao i otmicari iz rujna 2001. Tom je zrakoplovu nakon pet sati leta prema Americi, na upozorenje meksickih vlasti, uskracen prelet u strahu od moguce otmice.
Put prema Ujedinjenim Narodima postaje vrlo teško prohodan za Johna Boltona, kandidata za americkog veleposlanika pri svjetskoj organizaciji, piše bostonski "Christian Science Monitor". S ovotjednom odgodom njegove potvrde u Senatu, Bolton se našao suceljen s 'željeznim' zakonom washingtonske politike, kaže Monitor, a taj je: 'potvrda koja se odgodi cesto je potvrda koja se ne dogodi'. Odgoda signalizira da umjereni republikanci još uvijek imaju dovoljno težine u Kongresu da mogu malo 'pokazivati mišice', istice bostonski list.
