Uzrok je to desetina hiljada smrtnih slučajeva godišnje širom SAD – na šta je skrenuta pažnja memorijalom u centru u Washingtonu.
Četrdeset hiljada cvijetnih aranžmana za žrtve oružanog nasilja krasili su tokom jedne nedjelje vašingtonski mol, travnjak između dvije važne američke institucije, Capitol Hilla i spomenika prvom američkom predsjedniku George Washingtonu.
Na tom mjestu – Malvina Binjaku sjeća se svog ubijenog oca.
„Otac mi je ubijen iz vatrenog oružja 2007. godine. To se dogodilo dok je radio. Bilo je to besmisleno ubistvo. Iako je prošlo dosta vremena to je ostavilo brojne posljedice u našoj zajednici“, kaže ona u razgovoru za Glas Amerike.
Bilo je to besmisleno ubistvo. Iako je prošlo dosta vremena to je ostavilo brojne posledice u našoj zajednici: Malvina Binjaku
U Sjedinjene Države, grad Džeksonvil na Floridi, doselila se sa ocem, majkom i bratom 2000. iz Albanije u potrazi za boljim životom. Stradali otac, žrtva oružane pljačke, bio je vlasnik perionice za veš.
„Pljačkaš je imao nelegalno oružje i upao je u radnju u namjeri da uzme novac“, podsjeća se ova stanovnica Washingtona.
Napadač je 2009. osuđen na smrtnu kaznu – a tu odluku Vrhovni sud američke države Floride 2011. preinačio je u doživotni zatvor. Ni jedna od tih odluka nije bila nikakva utjeha za bespotrebnu i tragičnu smrt Krista Binjakua.
Oružanih incidenata, bilo da je riječ o legalno ili nelegalno pribavljenom naoružanju, od početka godine širom SAD-a bilo je više od 150 – podaci su portala Arhiva oružanog nasilja koji prikuplja podatke o žrtvama i napadima u kojima je upotrijebljeno oružje.
Čitulja za Krista Binjakua
Posjedovanje naoružanja u nekim američkim državama je tradicije i identiteta – ali je, kako tumače aktivisti za kontrolu prodaje oružja, ujedno i jedan od ključnih elemenata problema sa oružanim nasiljem u SAD.
“Uvjerila sam se neposredno i mogu da prebrojim svaki cvijet – koji predstavlja jedan ljudski život. A to boli… Imajući u vidu da se memorijal nalazi ispred zgrade Vlade djeluje kao da im je postavljeno pitanje – šta da radimo u narednih 10 ili 15 godina. Da bi se broj stradalih smanjio?”, pita se Eli Oldtajzer mještanka Los Anđelesa – koja je sa suprugom u posjeti Washingtonu.
Američke vlasti problem sve masovnijeg oružanog nasilja pokušavaju da riješe inicijativama za pooštravanje regulative za nabavku ličnog naoružanja, ali djeluje da je ključno pitanje da li i kako donositi odluke koje zadiru u srž viševijekovne američke kulture, koje bi rezultirale oduzimanjem oružja iz ruku građana.
“Dopada mi se to što imam mogućnost da zaštitim sebe i svoju porodicu. Jer ljudi provaljuju u domove. I sa sobom nose oružje koje je nelegalno… Nisam siguran da će regulative po kojoj će posjedovanje oružja biti proglašeno nezakonitim spriječiti građane da ga nabavljaju. Možda će biti teže, ali ako nekom želite da nanesete zlo – postoje načini za to. Ne znam šta bi se desilo ako bi svima bilo oduzeto pravo na posjedovanje oružja… Počelo se sa rigoroznijim provjerama kupaca oružja – ali bih o ideji o oduzimanju naoružanja morao bolje da razmislim”, reči su Džefa Oldtajzera – supruga naše prethodne sagovornice.
Cveće u pomen žrtava oružanog nasilja
Nešto decidnija je Gejbrijel Dojl, trenutno stanovnica Washingtona sa dugogodišnjim iskustvom života u nekoliko država Evrope i svijeta. Ukazuje da tradiciju treba poštovati i uvažavati – ali ne i primjenjivati po svaku cijenu.
“Nezavisnost, identitet samostalnog, odvažnog Amerikanca… to su stvari su koje su utkane u Ustav. Potrebno je da se toga sjećamo… Ali živimo u drugačijim vremenima. Nismo više pioniri divljeg Zapada koji žive u preriji, živimo jedni pored drugih. Ako u tim okolnostima imate oružje…. Kada se ljudima pomrači – dogode se užasne stvari”, podvlači Gejbrijel Dojl.
Južna država Teksas prednjači po broju žrtava oružanog nasilja. Prema podacima portala Svijest o oružju u Teksasu – u 2019. su u incidentima povezanim sa uporebom oružja stradalo 3.683 osobe. Tu državu oružano nasilje, prema istom izvoru, godišnje košta 16,6 milijardi dolara.
“Vjerujem da će se ovo nastaviti. To je neprestana borba. Potrebno je prekinuti veze sa lobistima i ne uzimati novac od Nacionalne asocijacije za oružje. Ne vjerujem da će ikada biti kraja oružanom nasilju ili će u ovoj zemlji biti uspostavljena kontrola naoružanja. Bar ne u vrijeme mog životnog vijeka”, ubjeđena je Endži Barijentes – mještanka američke države Teksas.
Južna država Teksas prednjači po broju žrtava oružanog nasilja.
Ipak, sagovornica Glasa Amerike – koja je nesumnjivo najviše pretrpjela, pošto je kao tinejdžerka ostala bez oca, smatra da razloga za nadu ima.
“Nadam se da će članovi Kongresa biti ohrabreni da pretresu i usvoje zakone koji će uspostaviti rigorozniju regulativu koja će zaštiti našu zemlju i ljude koji žive u njoj. Ako se ne nadam tome – ne znam šta preostaje”, zaključila je Malvina Binjaku u razgovoru za Glas Amerike.
Memorijal žrtvama oružanog nasilja postavljen u centru Washingtona bio je djelo fondacije Gebi Gifords, nekadašnje članice Predstavničkog doma i aktivistkinje za strožu kontrolu prodaje i upotrebe oružja, koja je januara 2011. ranjena u glavu u oružanom napadu, u američkoj državi Arizona u kome je ubijeno šest – a ranjeno trinaest osoba.
Gebi Gifords, nekadašnja članica Kongresa i aktivistkinja za strožu kontrolu prodaje i upotrebe oružja
Lokalne vlasti su oružani napad tretirale kao pokušaj ubistva Gebi Gifords i nekoliko federalnih službenika koji su bili prisutni. Nakon dugotrajnog oporavka poslije ranjavanja napustila je Predstavnički dom i posvetila se aktivizmu u okviru fondacije koju je osnovala.