Linkovi

Top priča

Policija: Deset ubijenih u pucnjavi u supermarketu u Coloradu

Policija na licu mjesta poslije pucnjave ispred supermarketa King Soopers 22. marta 2021.

Desetero ljudi, među kojima jedan policajac, ubijeno je u pucnjavi u supermarketu u Coloradu, a osumnjičeni je uhapšen. Broj žrtava saopštio je šef policije Bouldera Maris Herold na konferenciji za novinare u ponedeljak uveče.

Policajci su iz supermarketa izveli muškarca u lisicama, kome je krv curila niz nogu, ali nadležni nisu željeli da potvrde da li je on osumnjičeni. Policija takođe nije mogla da saopšti šta je bio motiv napada.

Pucnjava se dogodila u prodavnici King Soopers u Boulderu, koji se nalazi na oko 40 kilometara severozapadno od Denvera. U Boulderu se nalazi Univerzitet Colorado.

Ubijeni policajac je 51-godišnji Eric Talley, koji je radio za policiju Bouldera od 2010. godine, saopštio je Herold.

Proces obavještavanja porodica žrtava je još u toku tako da njihova imena nisu objavljena, izjavio je okružni tužilac Michael Dougherty​.

“Ovo je tragedija i noćna mora za okrug Boulder. Dobili smo saradnju i podršku lokalnih, državnih i federalnih vlasti", dodao je tužilac.

Kola hitne pomoći na mestu pucnjave u Boulderu, 22. marta 2021.
Kola hitne pomoći na mestu pucnjave u Boulderu, 22. marta 2021.

Dean Schiller izjavio je za Associated Press da je upravo izašao iz supermarketa kada je čuo pucnje i video je da troje ljudi leži licem ka zemlji, dvoje na parkingu a jedan blizu vrata prodavnice. Kaže da "nije mogao da ocijeni da li dišu".

Na video snimku koji je objavljen na YouTubeu vidi se jedna osoba kako leži na podu unutar prodavnice i još dvije na zemlji ispred supermarketa. Na početku snimka se čuju i dva pucnja.

Veliki broj policajaca i pripadnika tima za specijalne operacije raspoređen je ispred prodavnice, a najmanje tri helikoptera sletjela su na krov supermarketa. Neki od prozora su razbijeni.

U jednom trenutku, vlasti su preko razglasa saopštile da je zgrada opkoljena i poručile napadaču da se preda.

Jedna osoba je sa mjesta pucnjave prebačena u lokalnu bolnicu, saopštio je portparol zdravstvenog centra.

Guverner Colorada Jared Polis na Twitteru je napisao da mu se "srce slama" dok prati "nezamislivi događaj u Boulderu".

FBI je saopštio da pomaže u istrazi na zahtjev policije.

Sekretarica za medije Bijele kuće Jen Psaki napisala je na Twitteru je da je predsjednik Joe Biden obaviješten o pucnjavi.

See all News Updates of the Day

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Blinken svjedoči o povlačenju iz Afganistana: Biden samostalno donosi strateške odluke

Blinken tokom jučerašnjeg svjedočenja pred Kongresom, 13. septembar

Američki državni sekretar Antony Blinken pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa svjedoči o povlačenju vojnih trupa iz Afganistana.

Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.

Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.

"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.

"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.

U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.

Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.

"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.

"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.

U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.

Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.

U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.

"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.

Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.

"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.

Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.

"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.

Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.

Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.

Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.

Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.

Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.

Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.

Talibani: Žene mogu da studiraju na univerzitetima, odvojene od muškaraca

Studenti i studentice razdvojeni zavjesom pohađaju nastavu na privatnom fakultetu u Kabulu, Afganistan, 7. septembar 2021.

Vlada talibana u Afganistanu saopštila je u nedjelju da žene mogu da nastave da studiraju na univerzitetima i završavaju post-diplomske studije na državnim i prvatnim fakultetima, sve dok su u učionicama ili zgradama razdvojene od muških studenata.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani saopštio je novu politiku na konferenciji za novinare u Kabulu, i branio segregaciju studenata na osnovu pola, tvrdeći da je zajedničko školovanje muškaraca i žena protivno islamskim načelima i kulturnoj tradiciji Afganistana.

Ministar je rekao da će samo ženama profesorima biti dozvoljeno da predaju studentkinjama i da neće biti manjka žena - predavača. Međutim, ukoliko to zaista bude potrebno, muškarcima će se takođe dozvoliti da drže nastavu ženama, bez kršenja islamskog zakona.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.
Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.

"Oni [profesori ] takođe mogu da predaju ali u skladu sa šerijatskim zakonom. Treba da predaju iza zavjese ili pomoću video ekrana i na sličlne načine", rekao je Hakani.

Naglasio je da njegova vlada namjerava da sačuva dostignuća koja je Afganistan načinio u obrazovnom sektoru u proteklih 20 godina, ali da neće biti zajedničkog školovanja u zemlji.

"Nije da ćemo krenuti od nule. Ne. Nastavićemo nadgradnju onoga što je postignuto do sada, ali uz veću pažnju", dodao je Hakani.

Pod vladom Talibana u Afganistanu 1996-2001. godine, ljudska prava, a posebno ženska prava su bila drastično ograničena, što je dovelo do izolacije zemlje u tom periodu.

Fundamentalistička grupa je uvela brutalni sudski sistem. Žene nisu smjele da izlaze iz kuće bez muškog rođaka i nije im bilo dozvoljeno da se školuju.

Od kad su se vratili na vlast prije skoro mjesec dana, talibani su obećali da će braniti ljudska prava i dozvoliti ženama da se školuju ili rade, kako bi ostali dio globalne zajednice i nastavili da dobijaju finansijsku pomoć da bi izašli na kraj sa različitim krizama u zemlji.

Talibani su prošle nedjelje uspostavili prelaznu vladu u kojoj su isključivo muškarci, nekoliko dana nakon što su američki i zapadni saveznici povukli svoje vojnike iz Afganistana, i okončali dvadesetogodišnje učešće u ratu sa islamističkim pokretom.

SAD i međunarodna zajednica pomno prate da vide da li su se talibani zaista reformisali i ublažili svoju tvrdu politiku iz prošlosti, prije nego što budu razmotrili uspostavljanje diplomatskih kontakata sa novom vladom u Kabulu.

Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.
Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.

Prošle nedjelje, grupa uglavnom studentkinja, u crnoj odeći koja ih je pokrivala od glave do pete, okupila su se unutar univerziteta u Kabulu a kasnije su izašle na ulice da bi iskazale podršku pravilima talibana o oblačenju i odvojenim učionicama za muškarce i žene.

Dok su državni univerziteti i dalje zatvoreni u Afganistanu, pretežno zbog izbijanja koronavirusa, privatni univerziteti su se otvorili prije sedam dana. Učionice su podijeljene zavjesama.

Hakani je rekao da će se segregacija na osnovu pola sprovoditi širom zemlje i da će se narednih mjeseci takođe razmotriti predmeti koji se studiraju.

Sjedinjene Države obilježile 20. godišnjicu terorističkih napada uz pozive na jedinstvo

S lijeva, Bill i Hillary Clinton, Barack i Michelle Obama, Joe i Jill Biden, Michael Bloomber i partnerica Diana Taylor, Nancy Pelosi, te Chuck Schumer tokom obilježavanja 11. septembra u Nacionalnom memorijalnom muzeju u New Yorku.

Obilježavanje godišnjice napada 11. septembra na mjestu Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku počelo je zvonjavom zvona i minutom šutnje, tačno 20 godina poslije početka najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.

Predsjednik Joe Biden, bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, članovi Kongresa i drugi zvaničnici zajedno sa velikim brojem rođaka žrtava posjetili su memorijalni trg u New Yorku - spomenik podignut na mjestu gdje su se urušile kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, u koje su udarila dva oteta aviona.

U 8:46 minuta minutom šutnje obilježili su trenutak udara prvog aviona, a rođaci poginulih čitali su imena žrtava, što je tradicija njujorške komemoracije.

Orkestar njujorške policije svirao je staru američku folk pesmu Hard Times Come Again No More, dok je rok zvijezda Bruce Springsteen izveo akustičnu verziju pesme I'll See You in My Dreams.

Mike Low, čija je kćerka bila stjuardesa na avionu koji je udario u sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra, opisao je "nevjerovatnu tugu", koju njegova porodica osjeća u proteklih dvadeset godina.

"Dok čitamo imena onih koje smo izgubili, sjećam se tog užasnog dana kada se činilo da se oblak zla spustio na naš svijet, ali je to također bilo vrijeme kada su mnogi daleko prevazišli ono što čine u svakodnevnom životu, da bi pomogli drugima", rekao je Low.

Komemoracije se održavaju i na dvije druge lokacije gdje su teroristi 11. septembra oborili otete avione - u Pentagonu i u polju blizu Shanksville​a u Pennsylvaniji​.

Biden je odao poštu žrtvama na sve tri lokacije. Američki predsjednici često putuju na jednu od tri mjesta napada, ali nije uobičajeno da posjete sve tri.

"Predsjednik je smatrao da je važno da posjeti svako od ta tri mjesta da oda poštu izbubljenim životima i žrtvama koje su podnijete tog dana", izjavila je u petak Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.

Prema planu komemoracija, predsjednik Biden neće držati govor ni na jednoj od lokacija terorističkih napada 11. septembra. Umjesto toga, u petak je objavljen video snimak u kome je pozvao naciju na zacijeljenje i promišljanje.

"Jedinstvo nas čini onim što smo - Amerikom u svom najboljem svjetlu. Za mene je to najznačajnija pouka 11. septembra. Kada smo bili u najtežem trenutku - učinili smo sve što nas čini ljudima. U borbi za dušu Amerike –- jedinstvo je naša najveća snaga", rekao je Biden u video poruci.

Komemoracija u Pentagonu

U Pentagonu, sjedištu američke vojske, američka zastava je razvijena na zapadnoj strani, gdje je avion udario u zgradu u 9:37 minuta.

Američka zastava razvijena je na zapadnoj strani Pentagona, 11. septembra 2021.
Američka zastava razvijena je na zapadnoj strani Pentagona, 11. septembra 2021.

"Naša je dužnost da se sjećamo, i dužnost je da branimo našu demokratiju", poručio je sekretar za odbranu Llojd Austin.

On je izjavio da se danas pripadnici američke vojske sjećaju "ne samo palih kolega, nego i misije koju smo dijelili". Dodao je da je skoro četvrtina građana koje američka vojska danas brani rođena poslije napada 11. septembra, uključujući i neke od 13 američkih vojnika nastradalih u nedavnom napadu u Afganistanu.

"Ne možemo znati šta će donijeti narednih 20 godina, ne možemo znati kakve nove opasnosti nose. Ali znamo da će Amerika uvijek biti lider", zaključio je Austin.

U Pentagonu je održana i privatna ceremonija u čast 184 ljudi koji su izgubili život na tom mjestu.

Predsjednik Biden odao je počast poginulima u Pentagonu.

Predsjednik Biden i prva dama Jill polažu vijenac u Pentagonu.
Predsjednik Biden i prva dama Jill polažu vijenac u Pentagonu.

Počast žrtvama sa Unitedovog leta 93

Žrtvama i herojima leta 93 odata je počast na ceremoniji na mjestu gdje se četvrti oteti avion srušio u polje 11. septembra 2001, nakon što su putnici pokušali da povrate kontrolu nad avionom od terorista. Komemoraciji su prisustvovali guverner Pennsylvanije Tom Wolf, bivši predsjednik George Bush i potpredsjednica SAD Kamal Harris.

"U danima poslije 11. septembra 2001. godine, svi smo se podsjetili da je jedinstvo moguće u Americi. Također smo se podsetili da je jedinstvo - imperativ u Americi. Ono je od ključnog značaja za naš zajednički prosperitet, našu nacionalnu bezbjednost i status u svijetu", rekla je potpredsjednica​.

Kamala Harris govori na ceremoniji Shanksvilleu, Pennsylvania.
Kamala Harris govori na ceremoniji Shanksvilleu, Pennsylvania.

Guverner Wolf je poručio: "Ova priča i ovo mjesto nas svakog dana podsjećaju na to šta znači biti Amerikanac. U teška vremena, mi, Amerikanci, se ujedinjujemo, tešimo jedni druge, štitimo jedni druge i ustajemo jedni za druge. Ovaj spomenik je moćni podsjetnik na to šta smo izgubili ali i moćni podsjetnik na snagu američkog duha."

Bivši predsjednik Bush je rekao: "U sedmicama i mjesecima nakon napada 11. septembra bio sam ponosan što sam vodio nevjerojatne, otporne i ujedinjene ljude. Kad je riječ o jedinstvu Amerike, ti dani djeluju tako daleko od nas. Toliki dio naše politike postao je goli apel na ljutnju, strah i ogorčenost. To nas ostavlja zabrinutim za naciju i našu budućnost zajedno."

Bush na ceremoniji Shanksvilleu.
Bush na ceremoniji Shanksvilleu.

Predsjednik Biden i prva dama Jill položili su vijenac na spomenik žrtvama tokom posjete Shanksvilleu.

Joe Biden i prva dama Jill polažu vijenac na spomeniku žrtvama leta 93.
Joe Biden i prva dama Jill polažu vijenac na spomeniku žrtvama leta 93.

Širom zemlje se održavaju druge ceremonije - od polaganja vijenaca u Portlandu u Maineu do parade vatrogasnih kola u Guamu.

Užasi 11. septembra 2001. trajali su nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je ubijeno u najtežem terorističkom napadu u modernoj istoriji.

Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri nedjelje i dva dana rata u Afganistanu, gdje je prema podacima Pentagona poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačan broj poginulih civila.

Prošlog mjeseca, brojne porodice žrtava 11. septembra pozvale su Bidena da preskoči komemoraciju dvadesetogodišnjice napada ako ne deklasifikuje dokumenta koja, prema njihovim riječima, pokazuju da su lideri Saudijske Arabije podržali napade, prenosi agencija Reuters.

Prošle nedjelje, predsjednik je naložio Sekretarijatu za pravosuđe da obavi reviziju dokumenata iz FBI-jeve istrage napada, kako bi bili deklasifikovani i objavljeni.

U izvještaju su korištene informacije AP-a i Reutersa.

Amerika obilježava 20 godina od napada 11. septembra, dok Biden traži zatvaranje poglavlja

Ljudi pomažu pri isticanju zastava SAD pred obilježavanje 20. godišnjice napada 11. septembra, na Univerzitetu Pepperdine u Malibuu, Kalifornija, 8. septembra 2021.

Užasi koji su se dogodili 11. septembra 2001. razotkriveni su za nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je poginulo u najgorem terorističkom napadu u modernoj istoriji.

Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri sedmice i dva dana rata u Afganistanu, pri čemu je Ministarstvo odbrane brojilo najmanje 2.325 smrtnih slučajeva pripadnika američke vojske. Niko ne zna tačno koliko je civila ubijeno.

Dana 11. septembra 2021. predsjednik Joe Biden pokušaće podvući crtu ispod tih tragedija, odajući počast na tri mjesta čija je vatrena patnja zapalila najduži američki rat.

Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan male srednjoazijske zemlje Afganistana - dopirući do Iraka i drugih dijelova svijeta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo gotovo 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.

Od kontroverzne odluke o povlačenju svih trupa iz Afganistana do kraja avgusta, Bidenova administracija učinila je odlučne poteze da ostavi zadnjih 20 godina iza sebe, deklasifikujući hrpu dokumenata koji bi mogli rasvijetliti događaje od 11. septembra, i održavajući proučavanu distancu od tvrdokorne teokratske talibanske vlade, koja je preuzela vlast u Afganistanu kad su se Amerikanci povukli.

Dim se širi New Yorkom nakon što su se dva oteta aviona srušila u tornjeve blizance 11. septembra 2001.
Dim se širi New Yorkom nakon što su se dva oteta aviona srušila u tornjeve blizance 11. septembra 2001.

Tri lokacije

Biden će u subotu posjetiti sva tri mjesta koja su zapalila iskru: New York City, gdje se u 8:46 tog sunčanog septembarskog jutra let 11 American Airlinesa srušio u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra - i gdje je, 17 minuta kasnije, Let 175 United Airlinesa udario u južni toranj.

Posjetiće i Pentagon, gdje se 34 minuta kasnije srušio let 77 American Airlinesa. I odvojeno, on i potpredsjednica Kamala Harris odaće počast na usamljenom polju u Shanksvilleu u Pensilvaniji, posljednjem počivalištu leta 93 United Airlinesa.

To je scenarij, koji gotovo filmski prikazuje proteklih 20 godina, rekao je profesor istorije Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu.

"Predsjednik podvlači liniju u posljednjih 20 godina", rekao je za Glas Amerike. "I on se ponaša kao istoričar i kaže da smo završili jednu eru, baš kao i kraj Drugog svjetskog rata, i sada je vrijeme za donošenje novih odluka na način na koji je Harry Truman donosio nove odluke nakon ere Drugog svjetskog rata."

Suri, čije knjige istražuju ured predsjedništva i vanjsku politiku SAD-a, rekao je da istoričari vide određenu logiku u tome kako predsjednik uokviruje ovaj trenutak.

"Ali takođe ćemo vidjeti, kao što to uvijek činimo, da jedna era ne prestaje kad nova era započne", rekao je. "Mislim da smo u drugačijem trenutku nakon izbora 2020. i u drugačijem smo trenutku s usponom Kine. Ali mnoga pitanja od prije 20 godina i dalje nemaju sređene završetke poglavlja na način na koji činimo da izgledaju u našim knjigama."

Zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost Elizabeth Sherwood-Randall kaže da je važno da nije bilo još jednog velikog terorističkog napada, s obzirom na to da svijet bilježi dvije decenije od 11. septembra.

Drugačiji izazov

"Dvadeset godina kasnije naš izazov je drugačiji", rekla je ona govoreći ove sedmice Atlantskom vijeću, istraživačkoj grupi za globalna pitanja u Washingtonu. "Od 11. septembra naučili smo kako zaštititi Amerikance od terorizma. Nije sigurno, a strašne stvari se i dalje događaju. No, kombinacijom akcija u inostranstvu i kod kuće do sada smo mogli omesti i spriječiti još jedan napad u stilu 9/11."

Međutim, istoričar s Univerziteta Vanderbilt, Thomas Schwartz predviđa posljedice nakon komemoracija koje završavaju u subotu.

"Vjerojatno sam kritičniji po ovom pitanju, jer ne mislim da je to nešto što zapravo možete učiniti", rekao je. "Mislim da neprijatelj u određenom smislu ima glas i oni mogu odlučiti, da čak i ako to želimo otkazati nakon 20 godina, oni to možda neće učiniti. I u tom smislu, mislim da su riječi predsjednika Bidena - i sam čin - fiksnog vremena za povlačenje iz Afganistana bili pogrešni i da je to greška u prosuđivanju za koju mislim da bi mogla uticati na Sjedinjene Države u narednim godinama."

Fotografije nekih od onih koji su poginuli tokom terorističkih napada na Svjetski trgovački centar, Pentagon i Shanksville, Pennsylvania, izloženi su u Nacionalnom memorijalnom muzeju 11. septembar u New Yorku, 8. juna 2017.
Fotografije nekih od onih koji su poginuli tokom terorističkih napada na Svjetski trgovački centar, Pentagon i Shanksville, Pennsylvania, izloženi su u Nacionalnom memorijalnom muzeju 11. septembar u New Yorku, 8. juna 2017.

Predsjednik će vjerojatno javno govoriti u subotu, ali "riječi u ovom trenutku neće napraviti razliku", rekao je Norman Ornstein, viši saradnik na American Enterprise Institutu, konzervativnoj istraživačkoj grupi za javnu politiku u Washingtonu.

"Očigledno je da u subotu mora održati pažljivo osmišljen govor, dijelom mislim da smo kroz nekoliko administracija uspjeli izbjeći novi 11. septembar", rekao je Ornstein. "Uspjeli smo uhvatiti i ubiti čovjeka koji je stajao iza toga, Osamu bin Ladena, to još nije gotovo i usput smo napravili puno grešaka. I mi ćemo pokušati izbjeći takve greške u budućnosti."

Liban 1983

Međutim, on upozorava da bi Amerikanci trebali pogledati u istoriju kako bi vidjeli kako će se to odigrati - ne u 2001., već u 1983. godinu, kada je predsjednik Ronald Reagan odlučio povući američke snage iz Libana nekoliko mjeseci nakon što je u bombaškom napadu poginuo 241 pripadnik američke vojske. To je, rekao je Ornstein, temeljna razlika između današnje Amerike i Amerike proteklih decenija.

"Nismo imali pozive da Ronald Reagan podnese ostavku, niti pokušaje opoziva", rekao je, suprotstavljajući situaciju 1983. republikanskim zakonodavcima koji su oštro kritikovali evakuaciju SAD-a iz Afganistana.

"Nismo imali ovaj slom po partijskim linijama, i to je mjera, u ovih nepunih 40 godina od tada, koliko se naša politika promijenila, da sve prolazi kroz neku vrstu plemenskog objektiva", rekao je on. "I to je ovdje uznemirujući element koji je u najmanju ruku jednako uznemirujući u pogledu toga gdje zemlja ide u budućnosti, kao i kad su u pitanju neke od ovih drugih prijetnji s kojima se suočavamo."

Amerikanci su i dalje u velikoj mjeri podržavali predsjednikovu odluku o povlačenju iz Afganistana u nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali su takođe kritikovali Bidena zbog načina na koji je njegova administracija postupila s evakuacijom. To je djelomično uticalo na nove ankete koje pokazuju ocjenu odobrenja od 43%, najnižu u njegovom predsjedništvu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG