Proces ratifikacije europskog ustava se nastavlja a odbijenice nece zaustaviti proširenje.
Ratifikacija europskog ustavnog sporazuma nastavlja se bez obzira na kombinaciju francuskog non i nizozemskog nee, signalizirale su države – clanice.
Parlament Latvije je dan nakon nizozemske odbijenice potvrdio ustav a, koliko sada govore naznake iz prijestolnica, proces ce se nastaviti prema planu. Svi ce više znati nakon što zakljuce redovni lipanjski summit lidera 25 država – clanica.
Tema sudbine europskog ustava istisnula je jednako znacajno - ako ne i znacajnije - pitanje sadržaja novog srednjorocnog proracuna Unije, u cemu je zapravo i korijen dobrog dijela sadašnjih problema nekih clanica s Ustavom. Belgijski premijer Guy Verhofstadt recimo smatra da ce ustav preživjeti ali u nešto kracem obliku i prihvacanjem samo elemenata koji olakšavaju svakodnevni rad zajednice. Njegove ideje nisu usamljene, vecina se ne slaže se s novinskim naslovnicama da je ustav mrtav – dijagnoza ce se dati za dva tjedna, na summitu, do kada ima dovoljno vremena za razmišljanje, a na to su, podsjecam, pozvali lideri vec nakon prvog šoka francuskih biraca.
Ne bude li nov sustav upravljanja Unijom prihvacen prije 2008, u mukama bi se mogla naci Slovenija, prva nova clanica koja ce predsjedavati Unijom. Po ustavnom sporazumu posao bi obavljala s Njemackom i Portugalom, po starome, sama, što je komplicirano i - tuže se Slovenci - veoma skupo.
Iako su ustav i proširenje odvojeni procesi, povjerenik za proširenje Olli Rehn morao je podsjetiti da proširenje tece i da on još uvijek nije, kako se našalio, "neuposlena osoba". "Svjesni smo da u europskoj javnosti ima nezadovoljstava radi proširenja i da je to dijelom utjecalo na ishod referenduma ali namjeravamo nastaviti, naglašavajuci nužnost zadovoljavanja kriterija pristupanja do zadnjeg slova kao i kroz bolje tumacenje rezultata proširenja gradanima Unije" - kazao je povjerenik.
Hrvatsku nece zaustaviti referendumi nego Haag. A koliko su kriteriji znacajni ukazuje Rehnovo javno upozorenje sigurnim clanicama Bugarskoj i Rumunjskoj da zaostaju (što nema veze s referendumom, ali ima s nesposobnošcu tamošnjih vlasti da se suoce s kronicnim problemima, poput korupcije), i da ce stoga u Uniju uci godinu dana kasnije. "Dajemo im žuti karton" - pojasnio je Rehn.