Proces ratifikacije europskog ustavnog sporazuma i proširenje odvojeni su i najnovija europska glavobolja nakon frabcuskog non ne bi s mjela utjecati na izglede kandidata.
Procjene posljedica krupnog francuskog non europskom ustavnom sporazumu dolaze sa svih strana i razlikuju se - idući od trijumfa do najave katastrofe. Svi misle da su u pravu, a najmudrije od svega što se moglo učiniti u ovoj najnovijoj od mnogih europskih kriza jeste, rekli bio sportaši, 'stati na loptu, razmisliti što i kako dalje i prilagođavati se u hodu'.
Tako će i biti. Novi referendumi su na redu. Prvo Nizozemska, potom Luxembourg, s posve suprotnim prognozama jer građani druge najmanje Unijine članice glasuju o ustavu za razliku od Nizozemaca koji su dali do znanja da će, kao i Francuzi, izjašnjavanje pretvoriti u referendum o radu vlade.
Euro na burzama neznatno je oslabio, no brzo se vratio na startne pozicije - što govori samo za sebe.
Dio ove post-referendumske priče odnosi se na nastavak proširenja. Proširenje se može usporiti ukoliko se Unija okupira ustavom i pri tome ne riješi na vrijeme drugi važan problem, novi srednjoročni proračun 2007 – 2013. Postojeći Sporazum iz Nice, kojim se sada uređuju odnosi i temelje koga Unija nekako funkcionira, predviđa proširenje samo Rumunjskom i Bugarskom dijeleći im broj glasova i mjesta u euro-Parlamentu, no ne ide dalje.
Hrvatska strana za sada nije previše zabrinuta što se sudbine pregovora tiče jer je – srećom po njezine intregracijske ambicije – Unija ranije prihvatila pregovarački okvir i on se neće mijenjati bez obzira kako napredovala procedura s ustavnim sporazumom.
Usvajanje pregovaračkog okvira bio je zadnji korak Unije prema Hrvatskoj kako bi joj pokazala da je spremna za pregovore. Pregovarački je okvir interni dokument do starta pregovora no znade se da je njegov bitan element i decidiran stav obje strane u pregovorima, Unije i Hrvatske, da je krajnji cilj pregovaračkog procesa primanje nove članice u Uniju.
Ovoga elementa, uzgred, nema u nacrtima pregovaračkog okvira za Tursku.
Glasnogovornica europske Komisije Francoise Le Bail je danas upozorila da su procesi ratifikacije ustava i proširenja odvojeni i nezavisni jedan od drugoga, što bi značilo da Turska dolazi na red 3. listopada, a Hrvatska kada proradi pravna država i Zagreb zadovolji kriterij Haaga. Problem ipak može nastati za ostale balkanske zemlje.
