Usred turbulencija, sud u krnjem sastavu, sa 8 sudija, a ne u punom sa 9, takođe treba da raspravi nekoliko velikih slučajeva, uključujući republikanski zahtjev da se ukine Obamacare. Pretres je zakazan za 10. novembar, nedjelju dana nakon izbora.
Ako sudija Amy Coney Barrett, koju je predložio Donald Trump kao zamjenu za Ginsburg, bude potvrđena u Senatu kao što se očekuje, jer to tijelo kontrolišu republikanci, sud bi ideološki naginjao na desno, sa potencijalnom većinom od 6 prema 3.
Sud počinje zasjedanje kao i uvijek prvog ponedjeljka u oktobru. Međutim, početak će biti drugačiji nego prije, sa dva slučaja o kojima se će se raspravljati na telekonferencijama zbog pandemije koronavirusa. Sud je tako počeo da radi u maju i nastaviće najmanje do kraja zasjedanja.
Zgrada suda, gdje se okupio veliki broj ljudi koji su odavali počast pokojnoj sudiji Ginsburg, nakon njene smrti 18. septembra, ostaće zatvorena za javnost zbog pandemije.
Slijed događaja biće i test za glavnog sudiju, konzervativnog Johna Robertsa, koji je predsjedavao procesom o opozivu u Senatu, koje se završilo oslobađanjem Trumpa optužbi da je zloupotrijebio moć i opstruirao Kongres pritiskanjem Ukrajine da pokrene istragu o njegovom demokratskom rivalu Joeu Bidenu.
Roberts je poznat kao institucionalista koji poštuje nezavisnost suda.
"On želi da ima čvrstu ruku i želi da je sud na sigurnom putu", kaže Nicole Saharsky, advokatica koja radi slučajeve koji se nađu pred sudijama.
Jedan od najviše očekivanih slučajeva biće razmatran već prve nedjelje u srijedu, kada sudije treba da odluče o multimilionskoj parnici o autorskim pravima na software između Googlea (Alphabet Inc's Google) i Oraclea (Oracle Corp). Oracle je optužio Google da im je prekršio autorska prava da bi napravio Android sistem koji se koristi u pametnim telefonima.
U slučaju o Obamacareu, Barrett bi mogla da ima presudni glas.
Grupa saveznih država na čijem su čelu demokrate, uključujući Californiju i New York želi da sačuva zakon iz 2010. godine, pod zvaničnim imenom Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj njezi, u slučaju u kome države koje vode republikanci i Trumpova administracija žele da ukinu taj akt.
Obamacare je obezbjedio da 20 miliona Amerikanaca dobije zdravstveno osiguranje ili kroz vladine programe ili kroz polise privatnog osiguranja. Takođe je zabranio osiguranjima da odbiju da osiguraju ljude koji imaju već postojeće zdravstene promene. Republikanski protivnici nazvali su zakon nečuvenom intervencjom vlade na tržištu zdravstvenog osiguranja.
Vrhovni sud je prethodno presudio 5 prema 4, sa Robertsovim presudnim glasom 2012. godine. Odbio je još jedan pokušaj 2015. godine sa 6 prema 3 glasova, Ginsburg je bila u većini oba puta.
Berrety je prije kritikovala ove odluke. Demokrate koje su protiv njene nominacije istakle su da bi ona mogla da glasa za ukidanje Obamacarea, iako pravni stručnjaci misle da nije vjerovatno da će sud to učiniti.
Vjerska prava
Sud će razmatrati još jedan veliki slučaj 4. novembra o opsegu izuzetaka vjerskih prava u određenim federalnim zakonima. Spor je počeo u odluci Philadelphije da zabrani lokalnom katoličkom subjektu da učestvuje u programu hraniteljstva, jer organizacija zabranjuje da istopolni parovi budu hranitelji.
Sudije su se već bavile mnogim hitnim zahtjevima u vezi sa izborima ove godine, neki od njih su u vezi sa promjenom pravila zbog pandemije. Konzervativna većina je na strani državnih zvaničnika koji su protiv toga da sudovi uvode promjene u izborne procedure da bi olakšali glasanje.
Trump je rekao da želi da Berrett bude potvrđena prije izbora, da bi mogla da ima presudan glas u potencijalnom sporu oko rezultata izbora, najvjerovatnije u njegovu korist. On je rekao da očekuje da Vrhovni sud presudi o ishodu izbora, iako se to desilo samo jednom, kada je 2000. godine presudio u korist republikanca Georgea Busha.
Demokrate su najavile da će ispitivati Berrett tokom rasprave o potvrđivanju nominacije, koja treba da počne 12. oktobra, o tome da li treba da se izuzme iz nekih slučajeva koji imaju veze sa izborima. Sudije imaju zadnju riječ o tome da li se izuzimaju u slučajevima.
Jeffrey Rosen, predsjednik neprofitnog Nacionalnog ustavnog centra, rekao je na događaju koji je u petak održala libertarijanska Pacifička pravna fondacija, da očekuje da sud ostane po strani u velikim slučajevima vezanim za izbore, a ako to ne može, da proba da ima jednoglasnu odluku.
"Legitimitet suda je od ključne važnosti za sve sudije u ovom neobično delikatnom vremenu", rekao je Rosen.
Ako je sud podijeljen 4 prema 4 u svim raspravljenim slučajevima prije nego što dođe novi sudija, mogao bi da održi drugi krug iznošenja verbalnih argumenata, tako da novi sudija može da učestvuje u odluci.
