Linkovi

Top priča SAD

Trump nominovao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda

Predsjednik SAD Donald Trump objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.

Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett
Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

"Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.
Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.
Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

See all News Updates of the Day

Koje države bi mogle da odluče izbore 2020?

Prisila Benet, prva osoba u Filadelfiji koja je rano glasala na izborima 2020, na biračkom mestu na kampusu Univerziteta Templ u Filadelfiji.

Osam dana uoči izbora 3. novembra, republikanski predsjednik Donald Trump i demokratski predsjednički kandidat Joe Biden vode intenzivnu kampanju u takozvanim presudnim ili neopredjeljenim državama – u kojima je ishod izbora još neizvjestan.

Te države imaju važnu ulogu na američkim predsjedničkim izborima, gdje pobjednika ne odlučuju direktni glasovi Amerikanaca. Umjesto toga, svakoj državi pripada određeni broj elektorskih glasova, koji se dodjeljuju jednom kandidatu na osnovu ishoda direktnog glasanja u toj državi. U svim državama osim Mejna i Nebraske, kandidat koji dobije većinu direktnih glasova osvaja sve glasove elektora u toj državi.

Elektorski sistem gdje “pobjednik odnosi sve” navodi kandidate da vode jaču kampanju u državama u kojima pobjeda, sa stanovišta matematike, lakše otvara put ka Bijeloj kući.

Države u kojima je izborna trka tijesna i koje mogu da se“okrenu” jednoj ili drugoj stranci, kao što je Pensilvanija, dobijaju više pažnje od kandidata nego druge države, kao što je Kalifornija, u kojoj je skoro izvjesno da jedna stranka dobija većinu glasova.

Presudne države 2020.

Desetak država se smatra večitim “presudnim” državama, pošto su kontinuirano imale tijesne rezultate na novijim predsjedničkim izborima. To su Arizona, Florida, Mičigen, Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin.

Tramp je pobijedio u svih šest država 2016. izuzetno malom većinom glasova, ponekad manjom od jednog procenta, ali prema novim anketama, Biden trenutno ima malo vođstvo u svih šest.

Razlika u presudnim državama manja nego na nacionalnom nivou

Trumpova pobjeda 2016. u tih šest država pratila je sličan obrazac primjećen u ostatku zemlje – prednost demokrata u urbanim centrima je poništena tako što su osvojeni glasovi birača naklonjenih republikancima u ruralnim okruzima i predgrađima, i među bijelim glasačima koji nisu fakultetski obrazovani.

Iako trendovi pokazuju da je Biden možda uspio da privuče dio tih demografija 2020. Bidenov izborni štab upozorio je njegove pristalice da se ne opuste previše.

"Stvarnost je da je ova trka mnogo tješnja nego što bi se reklo na osnovu mišljenja komentatora na Tviteru ili televiziji”, napisala je Džen O’Meli Dilon u memorandum pristalicama prošle subote. “U ključnim državama gdje će ovi izbori biti odlučeni, i dalje smo potpuno izjednačeni sa Donaldom Trumpom.”

Analitičari kažu da, budući da Biden mjesecima ima stabilno vođstvo u anketama, glavni strah njegovog izbornog štaba sada je da bi mogao da osvoji većinu direktnih glasova ali opet izgubi elektorski koledž, kao što se dogodilo demokratskoj kandidatkinji Hilari Klinton 2016.

Evo šta se trenutno događa u državama koje obje kampanje vide kao ključne za osvajanje Bijele kuće 2020.

Viskonsin

Viskonsin, dom velikog broja ruralnih i radničkih, bjelačkih zajednica koje čine većinu Trumpovih pristalica, bio je “prelomna tačka” koja je matematički Trumpa dovela do traženog broja elektorskih glasova 2016.

Viskonsin je sada među državama koje je najteže pogodila pandemija koronavirusa. Takođe je postao fokus nacionalne debate o rasnim odnosima kada je policija u avgustu pucala u Afroamerikanca Džejkoba Blejka u gradu Kenoši, poslije nekoliko mjeseci nacionalnih protesta i nereda.

I Trump i Biden su posjetili Kenošu - sa različitim porukama. Biden se fokusirao na sistemski rasizam, dok je predsjednik još snažnije govorio o redu i zakonu.

Mičigen

Mičigen, industrijska država, teško je pogođen pandemijom koju je izazvala recesija, i izgubio je više radnih mjesta i preduzeća od većine ostalih dijelova zemlje. Predsjednik je podstakao svoje pristalice da za zatvaranje ekonomije krive demokratsku guvernerku Grečen Vitmer.

Trumpova kampanja je usmjerena na stanovnike Mičigena koji smatraju da ciljevi demokrata u sferi zaštite životne sredine nanose štetu radnicima koji zavise od snažne industrije. Biden šalje poruku da Trump “nema plan da virus stavi pod kontrolu i nema strategiju da ekonomiju izvuče iz recesije.” Biden je obećao da će ulagati u poslove i ključnu infrastrukturu u ovoj državi.

Pensilvanija

Biden, koji je rođen u Skrentonu u Pensilvaniji, ističe svoje porijeklo iz radničke porodice u pokušaju da povrati glasove bijelaca sa srednjim i nižim obrazovanjem, koji su 2016. otišli Trumpu. To je prvi put da je republikanski kandidat pobijedio u toj državi od 1988.

Vjeruje se da 2020. Pensilvanija ima još veći značaj za Trumpa. To bi mogla biti država koja će Joe Bidenu donijeti 270. elektorski glas, kaže Robert Grifin, direktor za istraživanja Grupe za studije birača Fonda za demokratiju. “Ali možda neće biti tako značajno ako Pensilvanija ode u drugom smjeru, imajući u vidu da Joe Bidjden po svemu sudeći vodi u mjestima kao što su Florida i Arizona”, ističe.

Florida

Biden trenutno ima malo vođstvo na Floridi – koja ima jednu od najvećih populacija starijih građana u zemlji – a insistirao je na poruci da je, zbog propusta administracije u odgovoru na pandemiju koronavirusa, bolest odnijela previše života starijih građana, koji su jedna od najugroženijih kategorija.

Trampov kompleks na Floridi Mar-a-Lago
Trampov kompleks na Floridi Mar-a-Lago

Trump je tokom cijele kampanje posvećivao pažnju Floridi, često je dolazio u svoje odmarališta Mar-a-Lago i podsticao registraciju novih birača u državi, u okviru strategije kampanje da na birališta izvede bijelce iz radničke klase koji ranije nisu glasali.

“Ako Joe Biden izgubi Floridu, biće mu veoma teško da sklopi 270 elektorskih glasova neophodnih za pobjedu”, kaže republikanski istraživač Vit Ejrs iz organizacije za istraživanja javnog mnijenja North Star. Ako Trump pobijedi u Floridi, kaže Ejrs, Biden i dalje ima neke puteve ka pobjedi, iako se oni sužavaju.

Sjeverna Karolina

Sa izuzetkom pobjede Baraka Obame 2008, republikanski kandidati pobijedili su na devet od poslednjih 10 predsjedničkih izbora u Sjevernoj Karolini. Analitičari to vide kao znak većih promjena demografije u južnom dijelu zemlje, gdje bi sve raznovrsnija populacija mogla da ide u prilog demokratama.

“Teško je zamisliti put ka Bijeloj kući za Donalda Trumpa posebno, koji ne ide kroz Sjevernu Karolinu”, kaže Kris Kuper, profesor političkih nauka na univerzitetu Zapadne Karoline.

Jug je uporište Republikanske partije više od deset godina, i ako Trump nekako izgubi Sjevernu Karolinu, veće su šanse da će izgubiti i Floridu, dodaje Kuper.

Arizona

Arizona je glasala za republikanca na svim predsjedničkim izborima od 1952. sa izuzetkom pobjede Bila Klintona 1996.

Država trenutno naginje Bidenu, što je trend koji podstiče sve veća snaga demokrata među biračima iz predgrađa, kao i sve raznovrsnije biračko tijelo, a posebno sve veći broj hispanskih birača. Na izborima 2016. otprilike svaki peti glasač je bio Latinoamerikanac, i Hilari Klinton je osvojila većinu tih glasova 2016.

Stariji građani će odigrati veliku ulogu u tome kako će država glasati 2020. Mnoge zajednice penzionera se nalaze u toj državi i njeni birači su, u prosjeku, malo stariji od ostatka zemlje.

Trump u intenzivnoj kampanji u nekoliko država, Biden fokusiran na Pennsylvaniju

President Donald Trump speaks during a campaign rally at Pickaway Agricultural and Event Center, Saturday, Oct. 24, 2020, in Circleville, Ohio. (AP Photo/Evan Vucci)

Predsjednik Donald Trump nastaviće kampanju u državi New Hampshire, pošto je u subotu održao mitinge u čak tri države - Ohiou, Sjevernoj Karolini i Wisconsinu. Njegov protivkandidat, demokrata Joe Biden fokusirao se na Pennsylvaniju, gdje je u subotu održao dva mitinga.

Trump je pred pristalicama napao medije i demokrate zato što se i dalje bave koronavirusom i optužio ih da namjerno ne izvještavaju o poslovima Bidenovog sina Huntera.

"Žele da sakriju korupciju u Bidenovoj porodici", poručio je Trump u Ohiou.

Kada su ga novinari pitali o rastu broja slučajeva obolelih od koronavirusa, Trump ih je optužio da "plaše narod".

Na mitingu u Sjevernoj Karolini govorio je o testiranju na COVID-19. U SAD je u petak zabilježen novi rekord u broju oboljelih.

"Na neki način to je i dobro i suludo u isto vrijeme. Broj slučajeva je narastao, ali i testira se više ljudi. Da testiramo pola od toga, broj zaraženih bi bio duplo manji", smatra predsjednik.

Na mitingu u Ohiou, Trump je ponovio da "pandemija nestaje", a da mediji samo govore o rastu broja oboljelih, ali ne i o smanjenju broja umrlih od COVID-19.

Ipak, broj hospitalizovanih u mnogim američkim državama raste. U SAD je inficirano 8,5 miliona ljudi, uključjući i predsjednika koji je bolovao od COVID-19, a umrlo je 225 hiljada osoba.

Prije nego što je održao tri mitinga, Trump je glasao na Floridi gdje je prijavljen otkako se odjavio iz New Yorka.

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden gestures while speaking during the second and final presidential debate Thursday, Oct. 22, 2020, at Belmont University in Nashville, Tenn. (AP Photo/Julio Cortez)
Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden gestures while speaking during the second and final presidential debate Thursday, Oct. 22, 2020, at Belmont University in Nashville, Tenn. (AP Photo/Julio Cortez)

Demokrata Joe Biden održao je dva mitinga u Pennsylvaniji, na kojima su posjetici bili u automobilima. Nastupao je muzičar Jon Bon Jovi, a pristalice su umjesto aplauza - svirale sirenama iz kola.

"Na Trumpovim mitinzima čujem dosta riječi "ja, ja, ja". Mislim da Joe vjeruje u moć riječi 'mi'", rekao je muzičar.

Biden je poručio da je petak bio najgori dan u SAD kada je riječ o virusu, a da Trump ne radi ništa tim povodom.

"Donald Tramp nije uradio ni jednu jedinu stvar koju je obećao", rekao je Biden.

Biden je miting održao u okrugu Luzern koji je glasao za Baracka Obamu, ali je 2016. u njemu dobio Trump. Prethodno je održao isti miting u okrugu Bucks, koji je Hillary Clinton dobila sa malom prednošću 2016.

Govoreći o koronavirusu, demokratski kandidat je upozorio da će zima biti "mračna" ako se nešto ne promijeni.

Trump je Bidena zadirkivao zbog tog komentara i sarkastično ocijenio da je demokrata "veoma inspirativan čovek".

U kampanji je i bivši predsjednik Obama koji je u subotu govorio a mitingu u Miamiju.

"Ono što uradimo u narednih deset dana odrediće decenije pred nama", rekao je bivši predsjednik i kritikovao sadašnjeg da čak i ne priznaje realnost koja se događa zbog pandemije.

Trump je optužio Obamu da je svoj mandat koristio kao "rijaliti da privuče pažnju".

Predsjednički izbori u SAD su 3. novembra, a do sada je već glasalo više od 57 miliona Amerikanaca.

Većina istraživanja javnog mnijenja pokazuje da je Biden u prednosti nad Trumpom na nivou SAD, ali će ishod vjerovatno odlučiti nekoliko za sada neopredijeljenih država - gdje prednost demokrate nije tako velika.

Šta su rekli: Ključne teme debate Trump-Biden

U.S. President Donald Trump speaks during the third and final presidential debate with Democratic presidential nominee Joe Biden at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020.

Republikanski predsjednik Donald Trump i demokrata Joe Biden sastali su se u četvrtak naveče u Nashville-u u državi Tennessee, u svojoj završnoj debati prije predsjedničkih izbora 3. novembra. Dopisnica NBC News-a, Kristen Welker bila je moderatorica.

Evo nekoliko citata o ključnim temama svakog kandidata:

Pandemija COVID-19

"Borimo se protiv toga i borimo se žestoko. ... Blizu smo kraja. To prolazi", Donald Trump.

"Ako od svega što večeras kažem ništa ne budete čuli, važno je da čujete ovo... Svako ko je odgovoran za toliko smrtnih slučajeva ne bi smio ostati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država", Joe Biden.

"Ovo je isti čovjek koji vam je prošli put rekao da će se ovo završiti do Uskrsa. To je isti čovjek koji vam je rekao, ne brinite, završićemo ovo do ljeta. Uskoro ćemo ući u mračnu zimu, u mračnu zimu, i on nema jasan plan", Joe Biden.

"Ne znam hoćemo li imati mračnu zimu uopšte. Otvaramo svoju zemlju. Naučili smo, proučavali smo i razumijemo bolest", Donald Trump.

U.S. President Donald Trump participates in the final 2020 U.S. presidential campaign debate with Democratic presidential nominee Joe Biden at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst
U.S. President Donald Trump participates in the final 2020 U.S. presidential campaign debate with Democratic presidential nominee Joe Biden at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst

Sjeverna Koreja

"Dao je legitimitet Sjevernoj Koreji. Govorio je o svom dobrom prijatelju (vođi Kim Jong Unu), koji je lupež, lupež. I govori o tome kako nam je bolje kada je Sjeverna Koreja puno sposobnija za ispaljivanje projektila, koji je u stanju doći do američke teritorije", Joe Biden.

"Znate šta? Sjeverna Koreja - nismo u ratu. Imamo dobar odnos", Donald Trump.

Zdravstvena zaštita

"Bez obzira koliko dobro djelujete (Zakon o dostupnom zdravstvenom osiguranju), to nije dobro. Ono što bismo mi željeli da učinimo je da to prekinemo. Imamo individualni mandat. Ne znam da li će to uspjeti. Ako ne pobijedimo (na sudu) ... imaćemo Obamacare, ali ovo će biti bolje", Donald Trump.

"Ljudi zaslužuju dostupnu zdravstvenu zaštitu", Joe Biden.

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden answers a question during the second and final presidential debate at the Curb Event Center at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020.
Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden answers a question during the second and final presidential debate at the Curb Event Center at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020.

"Ta su djeca sama. Nemaju gdje otići. Nigdje za otići. To je kriminalno. To nas čini predmetom ismijavanja i krši svaku predodžbu o tome ko smo mi", Joe Biden o stotinama djece odvojene od roditelja na granici.

"Djecu su ovdje doveli kojoti i mnoštvo loših ljudi, kartela ... Puštamo ljude, ali oni moraju ući legalno", Donald Trump.

Minimalna plata

"Kako pomažete malim poduzećima kad forsirate plate? Ono što će se dogoditi i što se dokazano događa, kad to učinite, je da će ova mala preduzeća da otpuste mnoge svoje radnike", Donald Trump.

"Nema dokaza da kada povećate minimalnu platu, preduzeća prestanu poslovati", Joe Biden.

Mirnija debata uprkos velikom neslaganju Trumpa i Bidena

Predsjednik SAD Donald Trump upire prstom u demokratskog kandiata bivšeg potpredsjednika Joe Bidena tokom druge i posljednje predsjedničke debate na Belmont univerzitetu u Nahvilleu. (Foto: AP)

Predsjednik SAD Donald Trump i njegov demokratski izazivač bivši potpredsjednik Joe Biden oštro su se sporili u četvrtak uveče, prvenstveno u vezi sa smrtonosnim bilansom pandemije koronavirusa u SAD, koje imaju najviše žrtava COVID-19 u svijetu, u drugoj i posljednjoj predsjedničkoj debati pred izbore, koji su zakzani za 3. novembar, do kojeg je ostalo manje od dvije sedmice.

“On kaže da smo vrlo blizu" kada je riječ okončanju pandemije, rekao je Biden za Trumpa, u trenutnku dok je broj žrtava od koronavirusa u SAD prevazišao 220 hiljada.

“Svako odgovoran za toliko smrti ne bi trebalo da ostane predsjednik. Radi se o istoj osobi koja vam je rekla da će virus nestati do Uskrsa”, dodao je Biden.

Trump je optužio Bidena da želi da zatvori zemlju da bi okončao širenje virusa ukoliko postane predsjednik.

“Zatvoriće zemlju ukoliko jedna osoba u našoj ogromnoj birokratiji kaže da se zemlja zatvori”, rekao je Trump.

Dvojica kandidata, obojica u 70-im godima, u tišini su sačekala da onaj drugi govori prva dva minuta na početku svake od šest cjelina, bez prekidanja, pošto je nezavisna Komisija za predsjedničke debate naizmjenično gasila mikrofon onog koji se nije obraćao.

Bio je to veliki kontrast u poređenju sa njihovom konfrontacijom na prvoj debati krajem seprembra, kada su uglavnom upadali jedan drugom u riječ i govorili u glas, Trump više nego Biden. Politički analitičari su tu debatu kasnije opisali kao najgoru u istoriji predsjedničkih debata.

Ovog puta, čim su Trump i Biden iznijeli svoje uvodne komenatre, mikrofoni su im bili uključeni i dvojica kandidata brzo bi počela da razmjenjuju oštre komentare na pozornici Belmont univerziteta u Nashvilleu, dok su odgovarali na pitanja koja im je postavljala moderatorica debate, izvještačica iz Bijele kuće TV mreže NBC Kristen Welker​.

Njihove razmjene su bile vrlo energične, ali nisu govorili jedan preko drugog kao što je to bio slučaj na prethodnoj debati u septembru.

Pored pitanja o kornavirusu, moderatoria Welker pitala je kandidate o američkim porodicama, rasnim pitanjima u SAD, klimatskim promjenama, nacionalnoj bezbjednosti i liderstvu.

Posljednji susret: Debata Trump - Biden u četvrtak uveče

Clear protective panels stand on stage between lecterns for President Donald Trump and Democratic presidential candidate, former Vice President Joe Biden, ahead of their debate at Belmont University, in Nashville, Tennessee, Oct. 21, 2020.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, u četvrtak uveče će debatovati u svom posljednjem lice-u-lice suočavanju prije američkih predsjedničkih izbora 3. novembra.

Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.

Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker ​ iz NBC Newsa.

Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.

Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.

Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.

Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.

Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.

FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.
FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.

Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.

Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.

Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.

Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.

Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.

Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.

Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.

Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.

U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.

Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.

Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.

U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG