Linkovi

Top priča SAD

Trump nominovao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda

Predsjednik SAD Donald Trump objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.

Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett
Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

"Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.
Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.
Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

See all News Updates of the Day

Premijer Japana u Bijeloj kući: Zajedno protiv kineskog izazova

Predsjednik SAD Joe Biden i premijer Japana Jošihide Suga odlaze poslije konferencije za novinare u ružičnjaku Bijele kuće, 16. aprila 2021. (Foto: AP)

Predsjednik SAD Joe Biden izjavio je da su se on i premijer Japana Jošihide Suga obavezali da sarađuju, kako bi se zajednički suprotstavili izazovima koje predstavljaju Kina i Sjeverna Koreja. Suga je prvi strani lider koji je posjetio Bijelu kuću otkad je Biden preuzeo položaj u januaru. 

Biden je poslije sastanka sa Sugom rekao novinarima da su njih dvojica potvrdili svoju "čeličnu podršku američko-japanskom savezništvu" i saglasili se da će raditi zajedno na suočavanju sa izazovima koji predstavlja Kina, ali i na pitanjima kao što su Istočno i Južno kinesko more i Sjeverna Koreja.

Predsjednik SAD je razgovore opisao kao "veoma produktivne" i dodao da su se SAD i Japan dogovorili da podrže globalne napore u vakcinaciji protiv COVID19 , ali i da promovišu nova tehnološka dostignuća, uključujući 5G mreže, vještačku inteligenciju i kvantne računare.

Odgovarajući na pitanje novinara, Suga je rekao da su dvojica lidera razgovarala o Tajvanu i da su ponovila važnost "mira i stabilnosti" u Tajvanskom moreuzu, ali nije želio da iznosi detalje diskusije o tom pitanju.

Suga je rekao da je potvrdio Bidenu da je Japan posvećen organizaciji Ljetnjih olimpijskih igara, uprkos pandemiji koronavirusa, a da mu je američki predsjednik ponudio podršku.

Prije početka razgovora u petak, Biden je novinarima u Bijeloj kući rekao da mu je "zaista drago da poželi dobrodošlicu tako bliskom savezniku i dobrom partneru".

Otkad je Biden preuzeo položaj, fokusirao se na oživljavanje savezništva sa Japanom, kao i američko uključivanje u multilateralne institucije, koje je njegov prethodnik Donald Trump često kritikovao ili ignorisao.

Susret Bidena i Suge ujedno predstavlja i naglašavanje važnosti tog savezništva, posebno dok njihov zajednički rival Kina postaje sve snažnija i agresivnija.

"Moramo da pomognemo američku kompetitivnost kako bi bili konkurentni sa Kinom, koja ima sve više samopouzdanja", rekao je Biden ranije ove nedjelje, dok je objašnjavao svoju odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana.

Japan se nedavno pridružio SAD i drugim demokratskim zemljama prozivajući Peking zbog kršenja ljudskih prava i ulazaka u osporavane oblasti Istočnog i Južnog kineskog mora, što se smatra odstupanjem od dugogodišnjeg pristupa usredsređenog na trgovinu i ekonomiju. Kina je najveći trgovinski partner Japana.

Šila Smit, visoka saradnica Savjeta za međunarodne odnose, izjavila je za Glas Amerike da SAD i Japan žele da predstavljaju ujedinjeni front kada je riječ o Kini, ali da "obe vlade razumiju da je ovo delikatan momenat u odnosima sa Kinom i da ne žele da podstaknu ili isprovociraju neželjene poteze".

Prije susreta Suge sa Bidenom, Ministarsvo spoljnih poslova Kine upozorilo je Japan da ne dozvoli da ga "zavedu neke zemlje koje imaju neopravdano negativne poglede na Kinu".

Ranije ovog mjeseca, Kina je takođe posalala grupu brodova vrlo blizu ostrva Okinava, gdje SAD imaju svoje vojnike, što je signal da je Peking spreman da se suprotstavi američko-japanskom savezništvu.

U Japanu se trenutno nalazi oko 55 hiljada američkih vojnika. Dvije strane često svoje savezništvo opisuju kao kamen temeljac mira i stabilnosti u Aziji.

Petsi Vidakusvara učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Rusija odgovara na američke sankcije, protjeruje 10 diplomata

ARHIVA - Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

Rusija će zatražiti od desetoro američkih diplomata da napuste zemlju, kao odgovor na odluku Washingtona da protjera isti taj broj ruskih diplomata zbog navodnih neprijateljskih aktivnosti, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak. 

Američka vlada u četvrtak je uvela niz sankcija Rusiji i, između ostalog, ograničila joj pristup tržištu državnih hartija od vrijednosti, kako bi je kaznila zbog prošlogodišnjeg miješanja u američke izbore, hakovanje američkih sistema, akcije u Ukrajini i druge radnje.

Rusija odbacuje sve američke optužbe.

Na konferenciji za novinare poslije susreta sa srpskim šefom diplomatije Nikolom Selakovićem Lavrov je iznio dogovor Moskve na američke sankcije.

Pored protjerivanja deset diplomata SAD, izjavio je da će Rusija staviti osmoro američkih zvaničnika na listu sankcija i okončati aktivnosti američkih fondacija i nevladinih organizacija u Rusiji za koje Moskva vjeruje da se miješaju u unutrašnje poslove zemlje.

Rekao je da Rusija takođe razmatra moguće "bolne" mjere za američke kompanije koje posluju u Rusiji.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov ranije je američke sankcije nazvao neprihvatljivim, ali je ostavio vrata otvorena za dijalog.

Američki predsjednik Joe Biden je, poslije uvođenja sankcija Moskvi, pozvao na deeskalaciju tenzija i rekao da je ključno da Bijela kuća i Kremlj drže kanale komunikacije otvorenim.

Takođe je predložio da se sastane sa Putinom na samitu u nekoj trećoj zemlji.

"Putin je više puta rekao da smo spremni na dijalog isto koliko i američka strana. U tom smislu je vjerovatno pozitivno što se gledišta dvojice šefova države poklapaju", rekao je Peskov novinarima prije nego što su objavljene ruske kontra-sankcije.

Međutim, dodao je: "Njihova gledišta se definitivno ne podudaraju kada je riječ o stvaranju međusobno korisnih odnosa i uzimanja u obzir međusobnih interesa."

Strah od američkih sankcija nedjeljama izaziva nestabilnost na ruskom tržištu a došlo je i do oštrog pada vrijednosti rublje. Međutim, ruska nacionalna valuta se oporavila kada je postalo jasno da američke sankcije nisu otišle tako daleko da se američkim bankama zabrani da kupuju ruski javni dug.

Rusko-američki odnosi prošlog mjeseca su dostigli novu nisku tačku u periodu poslije hladnog rata, nakon što je Biden Putina nazvao "ubicom" a Moskva pozvala svog ambasadora u Washingtonu na konsultacije. Anatolij Antonov, ruski ambasador, se još nije vratio skoro mjesec dana kasnije.

Kremlj je saopštio da Putin još nije odlučio da li će učestsvovati na klimatskom samitu koji se održava u SAD sljedeće nedelje. Takođe je saopšteno da će biti teško da se brzo organizuje samit Putin-Biden.

Biden o sankcijama Rusiji: Strana sila se ne može nekažnjeno miješati u izbore

Zastave SAD i Rusije na aerodromu u Moskvi, Vnukovo airport, April 11, 2017.

Američki predsjednik Joseph Biden izjavio je da Sjedinjene Države ne mogu dozvoliti stranoj sili da se nekažnjeno miješa u američke izbora.

Ukoliko Rusija nastavi miješanje u američku demokratiju – Sjedinjene Države su spremne da reaguju”, poručio je Biden obraćajući se povodom odluke američke administracije o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji i protjerivanju diplomatskih predstavnika te zemlje.

Administracija predsjednika Joe Bidena u četvrtak je objavila odluku o protjerivanju 10 ruskih diplomata i uvođenju sankcija protiv desetina pojedinaca i kompanija zbog miješanja Kremlja u američke predsjedničke izbore prošle godine i hakerskih napada na federalne agencije.

Sankcije će takođe uticati na sposobnost Moskve da se zadužuje, zabranom američkim finansijskim insitutcijama da kupuju ruske obveznice direktno od ruskih institucija.

Riječ je o prvim mjerama protiv Moskve zbog napada na software kompanije Solar Winds koji je omogućio hakerima da pristupe hiljadama kompanija i vladinih agencija koje taj software koriste. Američki zvaničnici vjeruju da je cilj bio da se prikupe vladine povjerljive informacije.

Osim hakerskkih napada, američki zvaničnici su prošlog mjeseca optužili ruskog predsjednika Vladimira Putina da je odobrio operaciju čiji cilj je bio da se pomogne Donaldu Trumpu da bude ponovo izabran za predsjednika, mada nema dokaza da je Rusija ili bilo ko drugi promijenio glasačke listiće ili krivotvorio ishod.

Mjere, koje su najavljene u četvrtak, obuhvataju uvođenje sankcija protiv šest ruskih kompanija koje podržavaju cyber aktivnosti zemlje, kao i protiv 32 pojedinca i entiteta koji su optuženi za miješanje u prošlogodišnje američke predsjedničke izbore, uključujući i širenje dezinformacija.

Kaznene mjere uvedene su i protiv osam pojedinaca i entiteta povezanih sa ruskom okupacijom Krima. Bijela kuća je saopštila da su među 10 diplomata, za koje je donijeta odluka o protjerivanju, predstavnici ruskih obavještajnih službi.

Očekuju se i ostale mjere, mada je malo vjerovatno da će ih administracija javno saopštiti.

Cilj ovih akcija je da Rusija odgovara za svoje bezobzirne akcije. Djelovaćemo odlučno u odgovoru na ruske akcije koje nanose štetu nama ili našim saveznicima i partnerima", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.

Dodao je međutim da će Sjedinjene Države "gdje je to moguće, tražiti prilike za saradnju sa Rusijom, sa ciljem da se izgrade stabilniji i predvidljiviji izbori usklađeni sa američkim interesima".

Bijela kuća je takođe navela da Biden koristi diplomatske, vojne i obavještajne kanale da odgovori na izvejštaje da je Rusija podsticala Talibane da napadaju američke i savezničke trupe u Afganistanu, zasnovane na "najboljim procjenama" obavještajne zajednice.

Izvještaji su objavljeni prošle godine, a Trumpova administracija je bila kritikovana zato što o tom pitanju nije direktno razgovarala sa Rusijom. Bijela kuća nije zvanično potvdila te izvještaje.

"Bezbjednost i dobrobit američkog vojnog osoblja, i naših saveznika i partnera su apsolutni prioritet Sjedinjenih Država", saopšteno je iz Bijele kuće.

Nove sankcije će doprinijeti zahlađenju odnosa između Washingtona i Moskve, koja testira Zapad raspoređivanjem vojnika na granici sa Ukrajinom.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je će uskoro odgovoriti na američke sankcije i da je američki ambasador u Rusiji John Sullivan pozvan na "teške razgovore".

"Takvo agresivno ponašanje će bez sumnje dobiti odlučan odgovor. ​Washington bi trebalo da shvati da će neko morati da plati cijenu degradacije bilateralnih odnosa", poručila je portparolka ministarstva Marija Zaharova i dodala da će "za to u potpunosti biti odgovorne Sjedinjene Države".

Odnosi dvije zemlje pogoršani su i nakon što je Joe Biden Putina nazvao "ubicom" u jednom TV intervjuu. Tokom razgovora u utorak, Biden je Putinu poručio da će SAD "snažno braniti svoje interese", a predložio mu je i sastanak u trećoj zemlji.

Biden: Povlačenje američkih trupa iz Afganistana počinje prvog maja

ARHIVA - Američke snage u Afganistanu (Foto: AFP/Johannes Eisele / AFP)

Sjedinjene Američke Države prvog maja će početi konačno povlačenje svojih trupa iz Afganistana, izjavio je američki predsjednik Joseph Biden.

Vrijeme je za okončanje najdužeg rata i da se američke trupe vrate kući. Povlačenje će biti bezbjedno i potpuno usklađeno sa saveznicima. To možda nije nešto o čemu ja kao predsjednik pregovarao – ali je nešto što su Sjedinjene Države dogovorile”, izjavio je Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

"Ja sam četvrti američki predsjednik koji zapovijeda trupama u Afganistanu. Neću tu odgovornost prosliejditi petom", rekao je Biden.

Napustićemo teritoriju Afganistana prije obilježavanja dvadesetogodišnjice terorističkih napada 11. septembra”, podvukao je Biden tokom obraćanja iz predsedničke rezidencije.

Ukazavši da su razlozi za ostanak američkih trupa u Afganistanu, kako se izrazio, nejasni – američki predsjednik je podvukao da će Sjedinjene Države će biti usredređene na terorističke prijetnje širom sveta.

U međuvremenu Bijela kuća je saopštila da je američki predsjednik razgovarao sa predsjednikom Afganistana Ašrafom Ganijem.

"Dvojica državnika izrazila su posvećenost snažnom bilateralnom partnerstvu nakon povlačenja američkih trupa iz Afganistana", ukazano je u saopštenju Bijele kuće.

Biden je, kako se navodi, istakao da će SAD nastaviti da podržavaju građane Afganistana u smislu razvoja, humanitarnih pitanja i bezbjednosti, navedeno je u saopštenju Bijele kuće.

Prema sporazumu sa talibanima koji je administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa postigla 2020, SAD su se obavezale da će u fazama povlačiti svoju vojsku iz Afganistana. Trenutno je u toj zemlji raspoređeno oko 12.000 američkih vojnika.

Talibani su se obavezali da će početi mirovne pregovore sa afganistanskom vladom, boriti se protiv terorističkih grupa, prije svega ogranka Islamske države u zemlji.

Talibani su doprli u fokus svjetske javnosti nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. u Sjedinjenim Državama. Režim je pružio utočište Osami Bin Ladenu i drugim vođama Al-Kaide odgovornim za taj napad.

Pošto su talibani odbili da izruče Al-Kaidine lidere SAD su oktobra 2001. izvele oružanu intervenciju u Afganistanu. Od tada su na teritoriji Afganistana raspoređene američke trupe uz snage međunarodne savezničke koalicije.

Izvještaj obavještajnih agencija o prijetnjama SAD: Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja, klimatske promjene...

Paravojni policajac stražari nedaleko od Velike narodne dvorane pred otvaranje Nacionalnog narodnog kongresa u Pekingu, Kina, 5. marta 2021. U izveštaju američkih obavještanih agencija, Kina predstavlja najveću prijetnju po SAD.

Globalna epidemija koronavirusa nije učinila mnogo da bi se spriječili protivnici Sjedinjenih Država, posebno Kina, da nastave da ciljaju i ostvaruju dobit na uštrb SAD, zaključak je nedavno objavljene procjene američkih obavještajaca.

Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) objavila je u utorak do tada tajni izvještaj na 27 strana, dan prije nego što je trebalo da najviši američki obavještajni zvaničnici svjedoče pred zakonodavcima o najhitnijim prijetnjama u godini koja je pred nama.

Peking će, kaže se u izvještaju, "nastaviti napore svoje cjelokupne vlade na širenju uticaja Kine, potkopavajući uticaj Sjedinjenih Država, zabijajući klinove u točkove između Washingtona i njegovih saveznika i partnera i njegujući nove međunarodne norme koje favorizuju autoritarni kineski sistem".

Analiza, koja predstavlja zaključke svih 18 američkih obavještajnih agencija, dalje upozorava da kinesko rukovodstvo na sve jaču konkurenciju sa Washingtonom gleda kao na dio "epohalne geopolitičke promjene" i spremno je da prihvati sve agresivnije strategije kako bi prevladalo.

Ta agresivnost, prema riječima zvaničnika, uključuje nastojanje za postavljanje dodatnih vojnih instalacijama širom svijeta i sporazume o pristupu "kako bi se poboljšala njegova sposobnost da projektuje moć".

Ona takođe uključuje i narastajući arsenal oružja.

"Kina gradi sve veće i sve sposobnije nuklearne raketne snage koje su održivije, raznovrsnije i u većoj pripravnosti", navodi se u izvještaju ODNI, upozoravajući da Peking pokušava da obezbijedi da može da uzvrati na nuklearni napad sopstvenim nuklearnim raketama.

Američki obavještajni analitičari dalje očekuju da Kina obezbijedi prisustvo u svemiru - sa svemirskom stanicom koja će operisati u niskoj Zemljinoj orbiti u naredne tri godine - i da ostane prijetnja u cyber prostoru, gdje je pokazala sposobnost da izazove "lokalizovane, privremene poremećaje do kritične infrastrukture u Sjedinjenim Državama".

Ipak, američki obavještajni analitičari vjeruju da će postojati šanse da Washington i Peking rade zajedno.

"Kineski lideri će, vjerovatno, tražiti taktičke mogućnosti za smanjenje napetosti sa Washingtonom kada takve prilike budu odgovarale njihovim interesima“, navodi se u izvještaju ODNI.

Javna procjena, koja se sada zahtijeva po zakonu, prva je od 2019. godine, kada je tadašnji predsjednik Donald Trump žigosao svoje obavještajne zvaničnike na društvenim mrežama kao "pasivne i naivne" zbog njihovog ocjenjivanja Irana, Sjeverne Koreje i terorističke grupe Islamska država. Napori zakonodavaca da obezbijede procjenu javne prijetnje 2020. godine nisu uspjeli.

Ipak, nova procjena odraz je tema koje su američki obavještajci iznosili u drugim javnim nastupima, upozoravajući da će se pored Kine i SAD suočiti sa velikim izazovima Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Rusija

Analitičari predviđaju da je Rusija i dalje posvećena podrivanju američkog uticaja i podjeli i slabljenju zapadnih saveza, kao dio pristupa "milo za drago" u sukobu sa Sjedinjenim Državama.

"Ruski zvaničnici već dugo vjeruju da Sjedinjene Države sprovode sopstvene„ 'kampanje uticaja' kako bi potkopale Rusiju, oslabile predsjednika Vladimira Putina i instalirale zapadno prijateljske režime u državama bivšeg Sovjetskog Saveza i drugdje", navodi se u izvještaju.

"Rusija traži prilagođavanje sa Sjedinjenim Državama u pogledu međusobnog nemiješanja u unutrašnje poslove obje zemlje i američkog priznavanja ruske sfere uticaja na veći dio bivšeg Sovjetskog Saveza“, dodaje se.

Iako ovo drugo može navesti Moskvu da ponudi partnerstvo Sjedinjenim Državama, obavještajni zvaničnici vide malo razloga da se vjeruje da će se Kremlj vratiti unazad po pitanju bilo koje od svojih zlonamernih aktivnosti, bilo da to znači pomjeranje granica u cyber prostoru, destabilizaciju Ukrajine ili uklanjanje neistomišljenika .

I dalje postoji zabrinutost zbog vojne moći Moskve.

"Rusija će u dogledno vrijeme ostati najveći i najsposobniji rival Sjedinjenih Država" koji posjeduje oružje za masovno uništenje, navodi se u izvještaju ODNI.

Iran

Američki obavještajni analitičari vide malo naznaka da će Iran pokušati da promijeni svoj kurs, gledajući na sebe kao "zarobljenog u borbi" sa Washingtonom oko sfere uticaja Teherana na Bliskom istoku i šire. A nedavni dosezi američkog predsjednika Joe Bidena u pokušaju da oživi nuklearni sporazum, poznat i kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), vjerovatno neće pokolebati iransko rukovodstvo.

"Očekujemo da će Iran preuzeti rizike koji bi mogli da eskaliraju tenzije i ugroze američke i savezničke interese", upozoravaju američki obavještajni analitičari.

Što se tiče nuklearnog programa Teherana, američka obavještajna služba vjeruje da Iran "trenutno ne preduzima ključne aktivnosti u razvoju nuklearnog naoružanja za koje smatramo da bi bile potrebne za proizvodnju nuklearnog uređaja", iako su analitičari rekli da je nastavio neke nuklearne aktivnosti koje su zabranjene po odredbama nuklearnog sporazuma.

Američke obavještajne agencije takođe očekuju da će Iran i dalje stvarati probleme u Iraku dok pokušava uspostaviti trajno vojno prisustvo u Siriji i igrajući na svim stranama sukoba u Afganistanu, tako da će biti dobro pozicioniran bez obzira ko na kraju prevlada.

Teheran će, najvjerovatnije, i dalje koristiti svoje rastuće cyber mogućnosti, koje uključuju mogućnost pokretanja napada na kritičnu infrastrukturu, navodi se u izvještaju.

Sjeverna Koreja

Iran će vjerovatno imati "društvo" kada je riječ o preuzimanju rizika.

U američkoj procjeni prijetnji upozorava se da Sjeverna Koreja takođe pokazuje znake da će učiniti više od svog tradicionalnog zveckanja oružjem kako bi privukla pažnju.

"Kim Džong Un može preduzeti brojne agresivne i potencijalno destabilizujuće akcije radi preoblikovanja regionalnog bezbjednosnog okruženja i zabijanja klinova u točkove između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika“, navodi se u izvještaju ODNI-a, upozoravajući da će Pjongjang "predstavljati prijetnju za masovno uništenje u doglednoj budućnosti".

Terorizam

Nekad smatran najvećom prijetnjom po SAD, terorizam, upozoravaju obavještajni službenici, je stalno nadmašen problemima koji proizlaze iz nadmetanja velikih sila - SAD, Kine i Rusije i prijetnjama u cyber prostoru.

Ali, uprkos pretrpljenim gubicima u vođstvu, obavještajna procjena upozorava da Islamsku državu (IS) i al-Kaidu ne treba potcjenjivati.

Dvije terorističke grupe "i dalje su najveća sunitska teroristička prijetnja američkim interesima u inostranstvu", navodi se u izvještaju. "Oni takođe nastoje da izvrše napade unutar Sjedinjenih Država, iako je kontinuirani američki i saveznički CT antiteroristički pritisak u velikoj mjeri degradirao njihove sposobnosti.“

Obavještajni službenici upozoravaju da u međuvremenu IS ostaje "sposoban da vodi dužu pobunu" u Iraku i Siriji, zadržavajući svoje globalne težnje.

Al-Kaida, iako je tokom proteklih nekoliko godina pretrpjela ono što obavještajni analitičari opisuju kao "ozbiljne gubitke", takođe je pokazala elastičnost, posebno u Africi.

Obavještajni zvaničnici takođe su rekli da u nekim dijelovima Evrope rizik od bijelih supremacista nadmašuje opasnost od IS i Al-Kaide.

"Australija, Njemačka, Norveška i Velika Britanija smatraju da su nasilni ekstremisti, bijele rasno ili etnički motivisane grupe, uključujući i neonacističke grupe, najbrže rastuća teroristička prijetnja", navodi se u izvještaju.

Klimatske promjene

Obavještajni analitičari upozoravaju da će klimatske promjene vjerovatno podstaći velike poremećaje tokom naredne godine.

"Ekološka degradacija i promjenljiva klima nastaviće da podstiču izbijanje bolesti, ugrožavaju sigurnost hrane i vode i pogoršavaju političku nestabilnost i humanitarne krize", navodi se u izvještaju.

"Ove godine vidjećemo rastući potencijal za nagli porast migracija stanovništva Centralne Amerike, koje se okreće od ekonomskih padova usljed pandemije COVID 19 i ekstremnih vremenskih uslova, uključujući višestruke uragane 2020. godine i nekoliko godina ponavljajućih suša i oluja", kaže se.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG