Najnovije
Trump nominovao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda
Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.
Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.
"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".
Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.
Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.
"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.
Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.
Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .
"Amy Coney Barrett je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.
Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.
Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.
"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.
Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.
Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.
Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.
Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.
Izbori se bliže
Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.
Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.
“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."
U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.
Podrška sudiji Barrett
Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.
Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.
Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.
Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.
Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."
Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.
Politička bitka
Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.
Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.
Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.
Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.
Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.
Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.
Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugha. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.
See all News Updates of the Day
State Department za Glas Amerike: Komemoracija povijesnih istina vodi putem pomirenja
State Department je za servis Glasa Amerike na bosanskom jeziku obrazložio poziciju Sjedinjenih Američkih Država pred glasanje na Generalnoj skupštini Ujedinjenih Nacija, početkom maja,a o rezoluciji koja bi širom svijeta komemorirala srebrenički genocid.
"Sjedinjene Države ponosno sponzoriraju prijedlog Generalne Skupštine o Rezoluciji o genocidu, koji su predstavile Rwanda, Njemačka i BiH, obilježavajući na taj način genocid počinjen u Srebrenici 1995.", kaže glasnogovornik State Departmenta za Glas Amerike, i dodaje:
"Činjenica je da je genocid počinjen u Srebrenici potvrdio Međunarodni krivični sud, kao i Međunarodni sud pravde u Haagu. Prigodna komemoracija tog zločina, kao i sjećanje na hiljade onih koji su tada izgubili živote, su u skladu sa ranijim nastojanjima Ujedinjenih naroda da priznaju i obilježe i druge slučajeve genocida".
Sjedinjene Države su podržavale i ranije rezolucije kojima se potvrđuje genocid u drugim situacijama u svijetu, a koje su potvrdili međunarodni sudovi.
"Komemoracija povijesnih istina i prihvatanje činjenica region pokreće naprijed duž staze pomirenja. S obzirom na nova negiranja genocida koja su se čula u zemljama Zapadnog Balkana, Sjedinjene Države vjeruju da je važno obilježiti sjećanje na genocid u Srebrenici, na ovaj način.
Ova rezolucija nije usmjerena niti protiv jedne pojedine države, niti se njome nameće kolektivna odgovornost, nijednoj etničkoj grupi", zaključuje State Department u komentaru za našu redakciju.
Proruski predsjednik entiteta RS u Rusiji sa jednim od najbližih Putinovih saradnika
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik razgovarao je sa sekretarom Vijeće sigurnsoti Ruske Federacije Nikolajem Patruševom, jednim od najbližih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, u Sankt Peterburgu u utorak 23. aprila.
Dodik je fotografije sa ovog sastanka objavio na svom profilu na društvenoj mreži "X".
Proruski lider predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji putuje u Rusiju od početka agresije te zemlje na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Dodik, kojeg su sankcionisale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, u periodu od početka agresije četiri puta se sastao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Put u Rusiju entitetskog predsjednika dešava se u trenutku političke krize u BiH, koja je nastala nakon Dodikovog ultimatuma za ukidanjem tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, koje je u martu nametnuo visoki predstavnik u BiH Crhistian Schmidt, te protivljenja RS najavljenoj raspravi o Rezoluciji o Srebrenici u Skupštini UN-a kojom se predlaže da 11. jul bude Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Protiv Dodika se vodi i proces pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS trebao bi, kako je zvanično najavljeno, učestvovati na bezbjednosnom forumu u Sankt Peterburgu.
Učesnicima bi se putem video linka trebao obratiti i Vladimir Putin.
Sa Dodikom je u Rusiju otputovao i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, lider Demokratskog narodnog saveza koji je u koaliciji sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.
Propalestinski protesti u kampusima američkih koledža
Kolumbija je otkazala osobne časove, desetine demonstranata su uhapšene na Univerzitetu u New Yorku i Yaleu, a kapije Harvard Yarda bile su zatvorene za javnost u ponedjeljak jer su neki od najprestižnijih američkih univerziteta pokušavali smiriti tenzije u kampusu zbog izraelskog rata s Hamasom.
Više od 100 propalestinskih demonstranata koji su kampirali na Columbia's greenu uhapšeno je prošle sedmice, a slični kampovi su se pojavili na univerzitetima širom zemlje dok se škole bore s tim gdje povući granicu između omogućavanja slobodnog izražavanja uz održavanje sigurnih i inkluzivnih kampusa.
Na Univerzitetu u Njujorku, kamp koji su postavili studenti okupio je stotine demonstranata tokom ponedeljka. Škola je saopštila da je upozorila masu da ode, a zatim pozvala policiju nakon što je scena postala neuredna, a univerzitet je rekao da je saznao za izvještaje o "zastrašujućim povicima i nekoliko antisemitskih incidenata". Nešto poslije 20:30, policajci su počeli da hapse.
“To je zaista nečuven napad od strane univerziteta koji dozvoljava policiji da hapsi studente u našem kampusu”, rekao je student prava Univerziteta New York Byul Yoon.
“Antisemitizam nikada nije u redu. To apsolutno nije ono za šta se mi zalažemo i zato ima toliko mnogo jevrejskih drugova koji su danas ovdje s nama”, rekao je Yoon.
Protesti su suprotstavili učenike jedne drugima, a propalestinski studenti zahtijevaju da njihove škole osude napad Izraela na Gazu i da se odvoje od kompanija koje prodaju oružje Izraelu. U međuvremenu, neki jevrejski studenti kažu da je veliki dio kritika Izraela skrenuo u antisemitizam i natjerao ih da se osjećaju nesigurno, te ističu da Hamas još uvijek drži taoce otete tokom invazije grupe 7. oktobra.
Tenzije su ostale visoke u ponedjeljak u Kolumbiji, gdje su kapije kampusa bile zaključane za svakoga bez školske legitimacije i gdje su izbili protesti u kampusu i izvan njega.
Američka predstavnica Kathy Manning, demokrata iz Sjeverne Karoline koja je bila u posjeti Kolumbiji sa još tri jevrejska člana Kongresa, rekla je novinarima nakon sastanka sa studentima iz Udruženja studenata prava Jevreja da postoji "ogromna tabor ljudi" koji su se okupili oko demonstranata
“Vidjeli smo znakove koji ukazuju na to da Izrael treba biti uništen”, rekla je nakon što je napustila kampus Morningside Heights. Columbia je u ponedjeljak objavila da će kursevi u kampusu Morningside ponuditi virtuelne opcije za studente kada je to moguće, navodeći sigurnost kao njihov glavni prioritet.
Žena unutar kapija kampusa predvodila je dvadesetak demonstranata na ulicu vani uz skandiranje: "Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna!" — nabijena fraza koja različitim grupama može značiti potpuno različite stvari. Mala grupa pro-izraelskih kontrademonstranata protestovala je u blizini.
Predsjednica Univerziteta Minouche Shafik rekla je u poruci školskoj zajednici u ponedjeljak da je "duboko ožalošćena" onim što se dešava u kampusu.
“Kako bismo smanjili ogorčenost i dali nam priliku da razmotrimo sljedeće korake, najavljujem da će se svi časovi održavati virtualno u ponedjeljak”, napisala je Shafik, napominjući da studenti koji ne žive u kampusu treba da ga se klone.
Protesti su uzburkali mnoge univerzitetske kampuse od Hamasovog smrtonosnog napada na južni Izrael, kada su militanti ubili oko 1.200 ljudi, većinom civila, i uzeli otprilike 250 talaca. Tokom rata koji je uslijedio, Izrael je ubio više od 34.000 Palestinaca u Pojasu Gaze, prema lokalnom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između boraca i neboraca, ali kaže da su najmanje dvije trećine mrtvih djeca i žene.
U nedjelju je Elie Buechler, rabin za Jewish Learning Initiative Ortodoksne unije u Kolumbiji, poslao WhatsApp poruku za skoro 300 jevrejskih studenata preporučivši im da idu kući dok im ne bude sigurnije u kampusu.
Najnovija dešavanja uslijedila su uoči početka jevrejskog praznika Pashe u ponedjeljak navečer.
Nicholas Baum, 19-godišnji jevrejski brucoš koji živi u jevrejskom teološkom sjemeništu u zgradi dva bloka od kampusa Kolumbije, rekao je da su demonstranti tokom vikenda "pozivali Hamas da raznese Tel Aviv i Izrael". Rekao je da neki od demonstranata koji su uzvikivali antisemitske uvrede nisu studenti.
„Jevreji se plaše na Kolumbiji. Jednostavno je tako”, rekao je. “Bilo je toliko ocrnjivanja cionizma, i to se prelilo u ocrnjivanje judaizma.”
Protestni kamp je nastao u Kolumbiji u srijedu, istog dana kada se Šafik suočila s žestokim kritikama na saslušanju u Kongresu republikanaca koji su rekli da nije učinila dovoljno u borbi protiv antisemitizma. Dva druga predsjednika Ivy League podnijela su ostavke prije nekoliko mjeseci nakon široko kritiziranog svjedočenja koje su dali istoj komisiji.
U svojoj izjavi od ponedjeljka, Shafik je rekla da je bliskoistočni sukob užasan i da razumije da mnogi doživljavaju duboku moralnu nevolju.
“Ali ne možemo imati jednu grupu da diktira uslove i pokušava da poremeti važne prekretnice kao što je diplomiranje kako bi unaprijedili svoje gledište”, napisala je Šafik.
U narednim danima radna grupa dekana, školskih administratora i fakulteta pokušat će pronaći rješenje za univerzitetsku krizu, napomenula je Šafik, koja nije rekla kada će se nastaviti nastava uživo.
Republikanci američkog Predstavničkog doma iz New Yorka pozvali su Shafik da podnese ostavku, navodeći u pismu od ponedjeljka da nije uspjela osigurati sigurno okruženje za učenje posljednjih dana jer je "anarhija zahvatila kampus".
U Massachusettsu, natpis govori da je Harvard Yard zatvoren za javnost u ponedjeljak. Rečeno je da je objektima, uključujući šatore i stolove, dozvoljen ulazak u dvorište samo uz prethodnu dozvolu. "Učenici koji krše ove politike podliježu disciplinskim mjerama", piše na natpisu. Zaštitari su provjeravali da li ljudi imaju školske legitimacije.
Istog dana, Harvardski dodiplomski Palestinski odbor solidarnosti rekao je da je administracija univerziteta suspendovala njihovu grupu. U obavještenju o suspenziji koje je dostavila studentska organizacija, univerzitet je napisao da su demonstracije grupe 19. aprila prekršile školsku politiku i da organizacija nije pohađala potrebne obuke nakon što su prethodno stavljeni na probni rad.
Palestinski komitet solidarnosti je u saopćenju naveo da su suspendovani zbog tehničkih razloga i da univerzitet nije dao pismena pojašnjenja o politici univerziteta kada su upitani.
“Harvard nam uvijek iznova pokazuje da Palestina ostaje izuzetak od slobode govora”, napisala je grupa u saopštenju.
Harvard nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Na Yaleu su policajci uhapsili oko 45 demonstranata i optužili ih za prekršaj, rekao je policajac Christian Bruckhart, glasnogovornik policije New Havena. Svi su pušteni na slobodu uz obećanje da će se kasnije pojaviti pred sudom, rekao je on.
Demonstranti su u petak postavili šatore na Beinecke Plazi i demonstrirali tokom vikenda, pozivajući Yale da prekine sva ulaganja u odbrambene kompanije koje posluju s Izraelom.
U izjavi za zajednicu kampusa u nedjelju, predsjednik Yalea Peter Salovey rekao je da su univerzitetski zvaničnici više puta razgovarali sa studentima demonstrantima o politici i smjernicama škole, uključujući one koje se tiču govora i omogućavanja pristupa prostorima u kampusu.
Školski zvaničnici rekli su da su demonstrantima dali rok do kraja vikenda da napuste Beinecke Plazu. Rekli su da su ponovo upozorili demonstrante u ponedjeljak ujutro i rekli im da se mogu suočiti s hapšenjem i disciplinom, uključujući suspenziju, prije nego što policija uđe.
Velika grupa demonstranata ponovo se okupila nakon hapšenja u ponedjeljak na Yaleu i blokirala ulicu u blizini kampusa, rekao je Bruckhart. Nije bilo izvještaja o nasilju ili povrijeđenima.
Prahlad Iyengar, diplomirani student MIT-a koji je studirao elektrotehniku, bio je među dvadesetak studenata koji su postavili šatorski kamp u školskom kampusu Cambridgeu, Massachusetts, u nedjelju navečer. Oni pozivaju na prekid vatre i protestuju protiv onoga što opisuju kao "saučesništvo MIT-a u tekućem genocidu u Gazi", rekao je.
"MIT nije čak ni pozvao na prekid vatre, a to je zahtjev koji sigurno imamo", rekao je Iyengar.
Marihuana - jedna od rijetkih stvari o kojoj se Amerikanci slažu pred izbore
Upotreba marihuane je rijetko pitanje u vezi sa kojim postoji konsenzus u politički podijeljenoj Americi, a ankete pokazuju da 88 odsto Amerikanaca podržava barem djelimičnu legalizaciju.
Ali nijedan od dva glavna predsjednička kandidata ne koristi tu temu, kažu aktivisti, jer su stavovi i predsjednika Joe Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa daleko od većine Amerikanaca kada je riječ o tom pitanju.
Glas Amerike je razgovarao sa zagovornicima upotrebe kanabisa na marginama samita o politici o ovom pitanju, koji se održava svake godine u Washingtonu kao najava muzičkog festivala.
„Jedna zajednička stvar za obojicu kandidata je da su njihovi rezultati u vezi sa kanabisom nedosljedni i postepeni. Čuli smo obećanja obje administracije, od kojih se nijedno nije u potpunosti ispunilo“, rekla je Caroline Phillips, organizatorka Nacionalnog samita o reguliaciji kanabisa.
Biden je 2022. godine uputio Sekretarijatu za zdravstvo i socijalne usluge da preduzme ključni korak ka legalizaciji i naredio reviziju ranije klasifikacije marihuane kao opasne supstance, zajedno sa heroinom i LSD-om. Skoro godinu dana kasnije, to tijelo je preporučilo da se marihuana klasifikaciju kao lakša droga, zajedno sa lijekovima na recept. Ta odluka sada je u rukama američke Uprave za borbu protiv droga (DEA).
Kako kaže Phillips, mnogi zagovornici traže potpuno uklanjanje ili prebacivanje marihuane iz Zakona o kontrolisanim supstancama.
„Dali su nam sjajne signale da žele da je prebace, ili drugačije upišu. Međutim, nismo baš vidjeli neki rezultat", navela je ona.
Promjena bi stavila marihuanu u rang sa lijekovima na recept i regulisala pristup korisnika, a druga opcija je da bude u potpunosti uklonjena sa liste kontrolisanih supstanci.
Nira Tanden, direktorka Bidenovog Vijeća za unutrašnju politiku, rekla je da administracija želi da sazna više, nešto što bi ponovno upisivanje statusa supstance omogućilo tako što bi je učinilo dostupnijom naučnim istraživačima.
„Došlo je do mnogo promjena u vezi sa ovim pitanjem za nekoliko godina. Za nas je važno da to možemo efikasnije da istražimo“, rekla je ona za Glas Amerike.
Mala, ali glasna grupa predstavnika u Kongresu protiv kanabisa takođe je izrazila zabrinutost zbog promjene statusa marihuane. Prošle godine, njih 14, svi republikanci, poslali su pismo u kojem su istakli protivljenje naporima da se olabavi klasifikacija. Grupa je ukazala da postoji potencijal za zavisnost i povećanu moć kanabisa, i da kako se navodi u pismu, činjenice ukazuju da marihuana ima veliki potencijal za zloupotrebu i da je to rizik koji se samo povećava.
Trumpov stav o marihuani, kažu zagovornici, nije baš jasan. Pokret Projekat za legalizaciju marihuane navodi da on nikada nije pokrenuo to pitanje kao predsjednik. Pošto je napustio funkciju, kako navodi Phillips, "čuli smo kako je rekao da ljude koji prodaju drogu na ilegalnom tržištu treba staviti u zatvor, pa čak i ubiti".
Tokom kampanje, Trump je u velikoj mjeri izbegavao to pitanje, rekao je Morgan Fox, politički direktor Nacionalne organizacije za reformu zakona o marihuani, poznate kao NORML.
„Do sada nismo čuli previše od republikanskog kandidata“, rekao je on.
Iz lične sfere u političku
Stavovi kandidata, rekao je Fox, nisu u skladu sa stavovima mnogih Amerikanaca i oslanjaju se na stare priče o marihuani koje korisnike prikazuju kao sklone maniji, kao u filmu "Reefer Madness" iz 1936. ili koriste strah kao oruđe, poput programa edukacije o otporu na zloupotrebu droga iz 1980.
„Srećom, sa pojavom interneta i razvojem komunikacije u vezi sa ovim pitanjima, ljudi ne samo da su mogli da vide da je politika zabrane kanabisa i kriminalizovanja korisnika besmislena, već su takođe videli uticaj na ljude koji je imala“, rekao je on.
Za preduzetnika William Davisa ovo je lično. U farmerkama, čizmama od aligatorske kože, bijelim kaubojskim šeširom, on zna da ne izgleda kao stereotipni korisnik marihuane.
„Mnogo ljudi ima za koje nikad ne biste rekli“, kaže on.
Godinama se irački ratni veteran borio sa PTSP-om i zavisnošću od opijata. Nije htio da prihvati preporuku prijatelja da proba kanabis, jer ga je to podsjetilo na popularnu reklamu iz 80-ih koja je prikazivala kako se prži jaje i strogo upozorenje: Ovo je tvoj mozak na drogama.
„Kao u vrelom tiganju sa jajetom, pomislio sam: Ne, ne želim da probam drogu, spržiću mozak‘“, rekao je Davis.
Međutim, kaže da mu je marihuana otkriće. Davis kaže da koristi CBD, nepsihoaktivno jedinjenje koje se nalazi u marihuani, da ublaži anksioznost tokom dana, i aktivnu komponentu, THC, za opuštanje poslije posla. Prije šest godina osnovao je kompaniju Euphoria Eats koja prodaje ljuti sos i sos za roštilj.
Davis je iz Hustona, ali sada živi u solidno republikanskoj Luizijani, i kaže da podržava legalizaciju iz poslovnih razloga.
„Dok ovo ne bude svuda dekriminalizovano i legalno, uvijek će postojati neodlučni pojedinci koji se plaše da ulože svoj novac u unosan posao za koji vide da zarađuje novac, za koji vide da ima uticaj na društvo“, rekao je Davis za Glas Amerike.
„Moj glas utiče na zakone o kanabisu“
Ankete pokazuju da najveća podrška za kanabis dolazi od mlađih Amerikanaca. Scotty Smart govorio je za Glas Amerike o svojoj ulozi mladog progresivca, što je uredno sažeto na njegovoj maslinasto-zelenoj majici na kojoj je pisalo "Moj glas utiče na zakone o kanabisu".
„Mislim da je kanabis pitanje koji motiviše i uzbuđuje mlade ljude da obrate pažnju“, rekao je Smart, koji radi sa nestranačkim projektom Nova Džordžija i sa pokretom za obrazovanje i podizanje svesti o marihuani pod nazivom „Želimo sav dim“.
Ključni faktor na koji mladi glasači gledaju, rekao je, jeste da li Bidenova administracija ide naprijed u procesu kvalifikacije kanabisa.
„Nadajmo se da će se to desiti pre izbora kako bismo zaista mogli da vidimo, imali od čega da krenemo, a ne da nam samo predizborni govori daju nadu“, kaže Smart.
Maja Teatum, bivša predsjednica nacionalne grupe Studenti za razumnu politiku o drogama, složila se da su postupci kandidata važniji od njihovih riječi. Kaže da nijedan nije jasan pobjednik.
„Mnogi mladi glasači sa kojima pričam žele da drže Joe Bidena za riječ za ono što je rekao u znak podrške kanabisu. Ja lično ne osjećam da postoji mnogo toga što Trump nudi u vezi sa kanabisom", navodi Tatum.
Fox je rekao da bi NORML volio da politički pretendenti budu otvoreniji po pitanju kanabisa u kampanji.
„Svaki kandidat koji zaista želi da napreduje, bilo da se radi o predsjedničkim izborima, o Kongresu, tijelima saveznih država ili lokalnim političarima, ko ignoriše ovo pitanje, biće u opasnosti“, kaže Fox.
Veronica Balderas Iglesijas doprinijela je ovom izvještaju iz Washingtona.
BiH u izvještaju State Departmenta: Ozbiljna korupcija u vladi, lideri RS-a potkopavaju državu
"Vlasti u većinski srpskoj Republici Srpskoj poduzele su kontinuirane akcije koje su potkopale nacionalne institucije, povećale međuetničke tenzije i ograničile slobodu okupljanja i izražavanja", stoji na početku izvještaja State Departmenta o ljudskim pravima za 2023. godinu.
"Eskalacija verbalnih i pravnih napada predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ugrozila je ustavni poredak zemlje, a zapaljivaa retorika podjela lidera Republike Srpske doprinijela je povećanju političkih i etničkih tenzija u cijeloj zemlji. Dana 28. aprila formirana je Vlada Federacije, nakon četiri godine institucionalne blokade", piše u izvještaju.
Izvještaj nabraja i objašnjava detalje u poljima u kojima su uočeni nedostaci,što je, piše u izvještaju, bazirano na vjerodostojnim informacijama:
- mučenje ili okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije;
- teški i po život opasni zatvorski uslovi;
- ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa;
- ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu;
- značajno uplitanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja;
- ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća za manjinske kandidate;
- ozbiljna korupcija u vladi;
- ekstenzivno rodno zasnovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje, nasilje nad djecom, te rani i prisilni brakovi u romskoj populaciji;
- zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na pripadnike etničkih grupa;
- vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereni na različite vjerske grupe;
- zločini motivisani antisemitizmom;
- i zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, queer ili interseksualne osobe.
Vlada nije preduzela kredibilne korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su počinili kršenje ljudskih prava, piše u izvještaju State Depatmenta za 2023. godinu.
KORUPCIJA
Korupcija je, piše u izvještaju, " i dalje prisutna u procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.
Posmatrači smatraju da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, a postoje i stalni izvještaji o korupciji u sigurnosnim snagama svih nivoa.
Tokom godine, uglavnom uz međunarodnu pomoć, vlada je obezbijedila obuku za policiju i bezbjednosne snage za borbu protiv zlostavljanja i korupcije i za promociju poštovanja ljudskih prava. Priručnici za obuku na terenu za policijske službenike takođe su uključivali komponente obuke iz oblasti etike i borbe protiv korupcije.
Državna, entitetska (Federacija i RS), kantonalne i općinske uprave, svaka sa ovlastima da donosi zakone i propise koji utiču na poslovanje, kreirali su sisteme kojima nedostaje transparentnost. Korumpirani službenici na svim nivoima imaju su široke mogućnosti da traže „naknade za usluge“, posebno u institucijama lokalne samouprave.
Analitičari smatraju da je pravni okvir za krivično gonjenje korupcije zadovoljavajući na gotovo svim nivoima vlasti i pripisali su odsustvo krivičnih gonjenja visokog profila političkom pritisku i nedostatku političke volje.
Institucije na državnom nivou koje su imale zadatak da se bore protiv korupcije imale su ograničena ovlaštenja, bez izvršnih ovlasti i ostale su sa nedovoljno resursa."
SISTEMSKO, RASNO, ETNIČKO NASILJE I DISKRIMINACIJA
"Uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina nastavljeno je u cijeloj zemlji i poraslo u odnosu na prethodne godine, posebno prema povratnicima bošnjačke manjine u RS", stoji u dijelu izvještaja koji se odnosi na ovu temu.
"Međureligijsko vijeće BiH izvijestilo je o 15 napada na vjerske objekte tokom 2022. godine.
Pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju pri zapošljavanju i obrazovanju kako u državnom tako iu privatnom sektoru. Iako je zakon zabranjivao diskriminaciju, aktivisti za ljudska prava su primetili da ih vlasti nisu adekvatno sprovodile.
U 2022. policiji ili tužilaštvima je prijavljen 181 potencijalni incident motiviran predrasudama širom zemlje s najčešćom pristrasnošću zasnovanom na etničkoj pripadnosti, koja je povezana s vjerom.
Najčešći incidenti uključivali su oštećenje imovine, skrnavljenje vjerskih objekata i verbalni napad lično i putem interneta.
Neki incidenti uključivali su vatreno oružje, noževe i palice, a došlo je i do masovnih tuča među članovima fudbalskih navijačkih klubova različitih nacionalnosti.
Postoji široko rasprostranjen javni diskurs osmišljen da prikaže pripadnike etničkih grupa u negativnim terminima, obično u vezi sa sukobom 1992-95, kako bi se odbacila odgovornost za ratnu brutalnost ili da bi se poslale zapaljive političke poruke.
Ratni zločinci koje je osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju nisu bili suočeni s nikakvim ograničenjima u obavljanju dužnosti osim ako Tribunal te slučajeve ne prebaci na pravosuđe zemlje."
NASILJE I UZNEMIRAVANJE NOVINARA
Tokom godine zabilježeni su zastrašivanje, nasilje, politički motivisani sudski sporovi i prijetnje novinarima, navodi izvještaj.
"Od jula, Linija za pomoć besplatnim medijima zabilježila je 53 slučaja navodnih kršenja prava i sloboda novinara, uključujući jednu prijetnju smrću i jedan fizički napad. Većina slučajeva se odnosila na prijetnje, politički pritisak, uznemiravanje na internetu i govor mržnje. Najčešći počinioci bili su političari ili državni službenici."
Izvještaj upozorava i na nasilje nad ženama i seksualnim manjinama, te pokušaje vlasti entiteta RS da ograniče slobodu izražavanja, okupljanja i djelovanja.
