Linkovi

Top priča

Trump nominovao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda

Predsjednik SAD Donald Trump objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.

Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett
Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

"Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.
Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.
Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

See all News Updates of the Day

SAD, Velika Britanija i Izrael optužili Iran za napad na tanker, Teheran negira

Israeli Prime Minister Naftali Bennett chairs the first weekly cabinet meeting of the new government in Jerusalem, Sunday, June 20, 2021. Bennett opened his first Cabinet meeting with a condemnation of the newly elected Iranian president, whom he…

Sjedinjene Države i Velika Britanija u nedelju su se pridružile Izraelu koji je optužio Iran za napad na naftni tanker blizu obale Omana.

"Nakon razmatranja dostupnih informacija, uvjereni smo da je Iran izveo napad u kojem su poginule dvije nevine osobe... Te akcije ugrožavaju slobodu navigacije, međunarodnu trgovinu i živote onih koji se nalaze na brodovima", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken i dodao da Washington sa partnerima utvrđuje "adekvatan odgovor" na napad za koji "nema opravdanja".

Britanski šef diplomatije Dominik Rab ocijenio je da je napad "nelegalan i bezobziran " i da saveznici planiraju zajednički odgovor.

Izraelski premijer prethodno je direktno okrivio Iran za napad bespilotnim letjelicama na naftni tanker kod obale Omana, u kojem su poginule dvije osobe, zaprijetivši prikrivenom odmazdom, dok je Teheran porekao da je umiješan u napad.

Komentari premijera Naftalija Beneta i portparola iranskog ministarstva inostranih poslova Saida Katibzadeha uslijedili su nakon vazdušnog udara u četvrtak uveče na naftni tanker "Mercer street". Napad predstavlja prvi poznati smrtonosni napad nakon višegodišnjih napada na komercijalnu plovidbu u regionu, koji su bili povezani s tenzijama s Iranom zbog njegovog spornog nuklearnog sporazuma.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za napad, Iran i njegove savezničke milicije ranije su u napadima koristili takozvane "samoubilačke" bespilotne letjelice.

"Iranci koji su napali bespilotnim avionima Mercer street namjeravali su da naštete izraelskom cilju", rekao je Benet na početku nedeljnog sastanka izraelske vlade. "Umjesto toga, njihov piratski čin izazvao je smrt britanskog i rumunskog državljanina".

On je upozorio: "U svakom slučaju, znamo kako da prenesemo poruku Iranu na svoj način".

Katibzadeh je u nedjelju opisao navode da je Iran izveo napad kao "neosnovane" tokom svoje posljednje konferencije za novinare kao portparola Ministarstva spoljnih poslova.

"Nije prvi put da je cionistički režim koji je okupirao Jerusalim iznio tako prazne optužbe protiv Islamske Republike Iran", rekao je Khatibzadeh. "Gdje god je ovaj režim otišao, sa sobom je nosio nestabilnost, teror i nasilje".

On je dodao: "Ko sije vetar, požnjeće oluju".

Khatibzadeh je govorio oko sat vremena nakon što je odlazeći iranski predsjednik priznao da njegova vlada javnosti povremeno "nije saopštavala dio istine" tokom svog mandata.

Američki nosač aviona sa nuklearnim pogonom "USS Ronald Reagan" i razarač sa navođenim raketama "USS Mitsčer" pratili su "Mercer street" na putu ka bezbjednoj luci, saopštila je rano u subotu Peta flota američke mornarice sa Bliskog istoka. Rečeno je da mornarički stručnjaci za eksplozive vjeruju da je bespilotna letjelica napala plovilo.

Napad bespilotnom letelicom probio je rupu na vrhu mosta naftnog tankera, gdje se nalaze kapetan i posada koji komanduju plovilom, rekao je američki zvaničnik. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer je istraga o napadu još uvijek u toku.

Brodom "Mercer street" upravlja "Zodiak meritajm" iz Londona, dio Zodiak grupe izraelskog milijardera Ejala Ofera. Kompanija je saopštila da su u napadu poginula dva člana posade, jedan iz Velike Britanije, a drugi iz Rumunije. Imena im nisu navedena, niti je opisano šta se dogodilo u napadu. Rečeno je da se vjeruje da niko drugi od članova posade na brodu nije povrijeđen.

Britanska pomorska bezbjednosna kompanija Ambrej saopštila je da je u napadu na Mercer street poginuo jedan od članova njenog tima na brodu.

Benet je iz Jerusalima izrazio saučešće Ujedinjenom Kraljevstvu i Rumuniji zbog ubistva njihovih građana. Rekao je da izraelska obavještajna služba ima dokaze koji povezuju Iran sa napadom, ali ih nije iznio.

"Iran je taj koji je izveo napad na brod", rekao je on. "Iransko agresivno ponašanje opasno je ne samo za Izrael, već šteti globalnim interesima u slobodi plovidbe i međunarodnoj trgovini."

Benet je preuzeo dužnost premijera u junu nakon što je koalicionim sporazumom smijenjen dugogodišnji izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Netanjahu je osumnjičen za pokretanje niza napada na Iran, uključujući eksplozije na glavnom mjestu bogaćenja uranijuma i ubistvo istaknutog vojnog nuklearnog naučnika.

Međutim, i Benet je u prošlosti davao "jastrebovske" komentare o potrebi napada na "glavu hobotnice" u Teheranu, za razliku od iranskih regionalnih milicija poput Hezbolah u Libanu. Napad na Mercer street prvi je otkako je postao premijer, a analitičari sugerišu da bi mogao da traži veliki napad kao odmazdu.

"Izrael bi možda želio da zada snažan udarac; to je duh komentara političkih izvora u Jerusalimu", napisao je Amos Harel, dugogodišnji vojni analitičar izraelskih novina "Haretz". "Ovaj napad će imati za cilj okončanje stvari bez 'oko za oko' pristipa koji bi mogao da eskalira. Ali, kao i obično, događaji zavise i od druge strane".

Florida zabilježila dnevni rekord sa više od 21.000 novih slučajeva Covida-19

Automobili stoje u koloni u Miami Dade North kampusu, pred punktom za testiranje na Covid-19, 29. juli 2021.

Florida je u subotu prijavila rekordna 21.683 slučaja Covida-19, čime je ta država na jugoistoku SAD postala nacionalni epicentar pandemije koronavirusa, saopštili su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Prethodni rekord države bio je 19.334 slučaja prijavljena 7. januara, prije nego što su vakcine postale široko dostupne, prema federalnim zdravstvenim podacima, prenio je Associated Press (AP).

Slučajevi na Floridi, koja ima populaciju od skoro 21,5 miliona ljudi, sada čine jednu petinu svih novih slučajeva Covida-19 u SAD-u, saopštio je CDC. Država je u petak prijavila oko 17.000 novih slučajeva, istog dana kada je guverner države Ron DeSantis zabranio školama da zahtijevaju od učenika da nose maske kada se vrate u klupe u augustu.

AdventHealt, jedan od najvećih državnih zdravstvenih sistema, saopštio je u petak da njihovo odjeljenje na Centralnoj Floridi neće izvoditi hitne operacije u nastojanju da očuva resurse zbog povećanja broja pacijenata sa Covida-19 u tom regionu.

Od početka pandemije, Florida je zabilježila 2,6 miliona potvrđenih slučajeva Covida-19 i više od 39.000 smrtnih slučajeva, prema Centru za resurse za koronavirus Univerziteta Johns Hopkins.

Slučajevi na kruzeru

Industrija brodskih krstarenja, koja čini veliki dio turističke industrije Floride, teško je pogođena početkom pandemije početkom 2020. U subotu je brod Mardi Gras Carnival Cruise Line trebalo da isplovi iz Port Canaverala na Floridi, što bi bilo prvo takvo isplovljavanje od marta 2020.

Brod koji je planirao sedmodnevno putovanje do Kariba, popunio je samo 70 posto normalnog kapaciteta od 5.282 putnika.

Pandemija je prisilila kompanije da obustave putovanja kruzerima iz američkih luka. Carnival Cruise Line zahtijeva - bar za svoja julska i augustovska putovanja - da se 95 posto putnika i posade vakciniše, navodi AP.

Dan ranije, Royal Caribbean je objavio da je šest putnika - četiri potpuno vakcinisane odrasle osobe i dvoje nevakcinisanih maloljetnika - pozitivno testirano na Covid.19. Svih šest su bili Amerikanci, rekla je za AP portparol Royal Caribbeana Lyan Sierra-Caro. Rekla je da se šestorica, koja nisu putovala zajedno, iskrcala u Nassau, na Bahamima, nakon sedmodnevnog krstarenja. Royal Caribbean je planirao da šest preveze nazad u SAD privatnim avio-prevozom, rekla je Sierra-Caro, prenosi AP.

Florida je također dom za nekoliko velikih tematskih parkova, uključujući Walt Disney World, Universal Orlando Resort i SeaWorld. U subotu su Universal i SeaWorld počeli da traže od gostiju da nose maske u zatvorenom prostoru. Universal takođe zahtijeva od zaposlenih da nose maske dok su u zatvorenom prostoru i da se pridržavaju protokola o društvenom distanciranju.

"Zdravlje i bezbjednost naših gostiju i članova tima uvijek su nam najveći prioritet", navodi Universal u saopćenju.

U petak je kompanija Walt Disney počela da zahtijeva od zaposlenih i gostiju starijih od dvije godine da nose maske u zatvorenom prostoru i u Disneyevom prevozu i saopštio da će zahtijevati i da svi zaposleni koji nisu u sindikatima rade na njihovim imanjima u SAD -u budu potpuno vakcinisani. Za sada, zaštitne maske nisu potrebne na otvorenom u parkovima.

Oni zaposleni u kompaniji Disney koji nisu vakcinisani imaće rok od 60 dana da prime vakcine.

A u država Arizona, na jugozapadu SAD -a, za razliku od prošle godine kada je polazak u školu obilježio pad stopa zaraze, sada se suočava sa pogoršanjem epidemije uzrokovane delta varijantom koronavirusa, kao i niskim stopama vakcinacije u državi, rekli su zdravstveni zvaničnici.

Prema izvještaju AP, država je prvi put u skoro pet mjeseci prijavila više od 2.000 novih dnevnih slučajeva Covida-19. Prema riječima zvaničnika, broj hospitalizovanih pacijenata sa Covidom-19 premašio je 1.000 treći dan zaredom.

Arizona, sa 7,2 miliona stanovnika, prijavila je 925.169 potvrđenih slučajeva Covida-19 i 18.224 smrti od početka pandemije, podaci su Johns Hopkinsa.

Distribucija vakcine

CDC je takođe izvijestio da je od subote u SAD podijeljeno 400,6 miliona doza vakcina i da su građani primili 345,6 miliona doza vakcina protiv Covid-19, koje uključuju dvije doze Pfizerove i Modernine vakcine i jedno-dozne Johnson & Johnson.

Više od 190,8 miliona ljudi primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 164,4 miliona potpuno vakcinisano do subote.

Prema podacima Johns Hopkins, u subotu je na svjetskom nivou broj registrovanih slučajeva Covida-19, bolesti uzrokovane koronavirusom, porastao na 197,7 miliona, uz 4,2 miliona smrtnih slučajeva. Prema podacima univerziteta, Sjedinjene Američke Države prednjačile su u svijetu po broju slučajeva Covida-19, sa skoro 35 miliona slučajeva zaraze i 613.113 smrtnih slučajeva povezanih sa zarazom.

U izvještaju su korištene infomacije AP-a i Reutersa.

Američki nadzornik o angažmanu SAD u Afganistanu: "Oholost" i "lažljivost"

Arhiv - Snage SAD mimoilaze se sa patrolom afganistanskih komandosa u okolini Džalabada, istočno od Kabula, Afganistan, aprila 2014.

Sadašnji i budući pokušaji Sjedinjenih Država da iskoriste svoju vojnu moć u inostranstvu mogli bi da imaju istu sudbinu kao skoro dvije decenije dug rat u Afganistanu, upozorio je nadzorni organ američke vlade, navodeći kao razlog ponavljanje neuspjeha najviših zvaničnika da uče iz svojih grešaka.

Specijalni generalni inspektor SAD za obnovu Afganistana John Sopko iznio je u četvrtak tu ocjenu tokom razgovora sa novinarima, optužujući redom najviše zvaničnike odbrane i diplomate da obmanjuju sami sebe, ali i američku javnost.

"Preuveličali smo, pretjerivali", rekao je Sopko u odgovoru na pitanje Glasa Amerike. "Naši generali jesu. Naši ambasadori jesu. Svi naši zvaničnici jesu, otišli bi u Kongres i pred američki narod sa 'Upravo smo zaokrenuli iza ćoška'."

"Toliko smo zaokrenuli iza ugla, da smo napravili okret od 360 stepeni (pun krug)", rekao je on. "Mi smo kao vrh."

Sopko je u obraćanju grupi novinara koji pišu o pitanjima odbrane rekao da, iako postoji "više razloga", SAD nisu uspjele da stvore efikasniju i kohezivnu afganistansku vojsku, te da je jedan od razloga "ta oholost da možemo nekako uzeti zemlju koja je bila pusta 2001. i pretvorimo je u malu Norvešku".

Ali drugi ključni faktor, rekao je, bila je "laž".

Najviši američki vojni lideri "znali su koliko je loša afganistanska vojska", rekao je Sopko, dodajući da su pokušavali da takve probleme skrivaju.

"Promijenili bismo stative"

"Svaki put kada smo imali problem sa afganistanskom vojskom, mijenjali smo stative", rekao je on. "Američka vojska je promijenila stative na golovima i olakšala prikazivanje uspjeha. I onda su, konačno, kada čak ni to nisu mogli više da čine, proglasili su tajnim alat za procjenjivanje".

Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko
Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko

Sopko je upozorio da je dio problema sa pripremanjem Afganistana za uspjeh takođe zavisio od odbijanja Washingtona tokom skoro 20 godina da planira dugoročni uspjeh.

"Uvijek smo isticali da smo imali nerealne rokove za sav naš rad", rekao je on, ukazujući na niz izvještaja njegove kancelarije u proteklih 12 godina.

"Generali sa četiri zvjezdice, vojni ambasadori sa četiri zvjezdice, ambasadori sa četiri zvjezdice natjerali su USAID (Američku agenciju za međunarodni razvoj) da pokuša da prikaže uspjeh u kratkim rokovima, za koje su i sami znali da nikada neće uspjeti", rekao je Sopko. "Ovi kratki rokovi, koji nemaju nikakvu osnovu u stvarnosti osim političke realnosti ciklusa izdvajanja ili čega već drugog, šta god da je trenutno popularno, osuđuju nas na propast."

"I to nažalost nije problem samo u Afganistanu", dodao je on. "Mislim da ćete ga pronaći u drugim zemljama u koje smo ušli."

Sopkova kritika u četvrtak uslijedila je neposredno nakon objavljivanja posljednjeg izvještaja njegove kancelarije, koji opisuje situaciju na terenu u Afganistanu kao "mračnu" i upozorava da bi se afganistanska vlada mogla suočiti sa "egzistencijalnom krizom".

Zvaničnici Pentagona i State Departmenta nisu odmah odgovorili na Sopkovu kritiku, ali su više puta branili napore SAD u Afganistanu i drugdje.

Prošle nedjelje najviši američki vojni oficir, predsjedavajući Združenim generalštabom general Mark Milley​, rekao je da su afganistanske snage dobro obučene i dobro opremljene, iako su talibani imali "strateški zamah".

On je također branio američki model poznat kao "obučavanje, savjetovanje i pomoć", nazivajući ga "najboljim pristupom" u borbi protiv terorizma.

Biden traži od zaposlenih u federalnim agencijama da se vakcinišu ili redovno testiraju

Predsjednik Biden govori o koronavirusu u Bijeloj kući, 29. juli 2021.

Milioni zaposlenih u američkim federalnim agencijama moraće da potvrde da su vakcinisani protiv Covida-19 ili da u suprotnom nose maske, drže fizičku distancu i redovno se testiraju, navodi se u novim smjernicama koje je administracija predsjednika Joea Bidena objavila u četvrtak.

Zaposleni koji ne potvrde da su vakcinisani moraće da se testiraju jednom ili dva puta nedjeljeno, a biće im ograničeni i poslovni putevi.

Riječ je o najnovijem pokušaju predsjednika Bidena da podstakne veći broj Amerikanaca da se vakcinišu dok se delta soj brzo širi i naročito teško pogađa one koji nisu primili vakcinu.

"Ovo je pandemija nevakcinisanih. Ovo je američka tragedija. Ljudi umiru - i umiraće - koji ne moraju da umru. Ako ste nevakcinisani, ne morate da umrete", rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

Prema izjavama zvaničnika, nove smjernice ne predstavljaju obaveznu vakcinaciju i oni koji odluče da se ne vakcinišu neće biti u opasnosti da dobiju otkaz, prenosi agencija Reuters.

Biden je poručio da su vakcine veoma efikasne i "da ih ima dovoljno za sve da se vakcinišu".

"Proteklih šest mjeseci smo dali više od 325 miliona doza. Imamo sredstva da spriječimo da novi talas Covida zatvori naše biznise, škole, društva kao što je to bio slučaj prošle godine. Od početka sam govorio da ćemo biti vođeni naukom", rekao je Biden.

Dodao je da su mu eksperti prenijeli da će broj slučajeva nastaviti da raste, "prije nego što počne da pada".

"Prema ekspertima, dok broj slučajeva raste vjerovatno nećemo vidjeti uporedni porast hospitalizacija ili smrtnih slučajeva u većini područja. Morate se zapitati zašto. Zato šte je 164 miliona Amerikanaca u potpunosti imunizovano, među kojima je 80 posto najranjivijih, starijih građana", naglasio je američki predsjednik.

Predsjednik je također naložio Sekretarijatu za odbranu da razmotri kako i kada će početi da zahtijeva od pripadnika vojske da se vakcinišu protiv Covida, uz ostale obavezne vakcine.

"Naši muškarci i žene u uniformi štite zemlju od ozbiljnih prijetnji i trebalo bi što je više moguće da budu zaštićeni od zaraze Covidom-19. Mislim da je to naročito važno zato što služe u mjestima širom svijeta, a u mnogima je broj vakcinisanih nizak, a bolest prevladava", rekao je Biden.

Predsjednik je na konferenciji za novinare rekao i da je moguće da će dodatna doza vakcine biti potrebna kasnije, ali da to nije slučaj sada.

Biden se založio i za povratak đaka u učionice na jesen, a Amerikance je pozvao da poštuju nove smjernice o maskama - da ih nose u zatvorenom prostoru u područjima u kojima raste broj zaraženih.

Iz Bijele kuće je takođe saopšteno da će prema novim mjerama, mnogi posjetioci u federalnim agencijama morati da se vakcinišu ili pokažu negativan test na koronavirus.

Federalna vlada je najveći poslodavac u SAD i Bidenov potez bi mogao da poslužio kao primjer kompanijama i drugim institucijama koje razmatraju povratak zaposlenih na radna mjesta.

Prema podacima iz 2020 godine, američka federalna vlada zapošljava oko 2,2 miliona civilnih radnika i još 570.000 koji rade za Poštu (USPS). Prema istraživanju univerziteta u New Yorku, za vladu pod ugovorom radi 3,7 miliona ljudi.

Pojedine savezne države i grad New York već su najavili slične mjere.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo u srijedu je rekao da će se od zaposlenih u državnim službama tražiti da se vakcinišu ili da se nedjeljno testiraju na koronavirus.

Sekretarijat za pitanja veterana u ponedjeljak je uveo obaveznu vakcinaciju svojih ljekara i medicinskog osoblja. To je prva federalna agenija koja je uvela takvu obavezu.

Sekretarijat je zadužen za najveći američki zdravstveni sistem, koji zapošljava više od 360.000 zdravstvenih radnika i pomoćnog osoblja u 1,293 objekata.

Brojne federalne agencije u sredu su ponovo uvele obavezno nošenje maski u federalnim zgradama u područjima u kojima naglo raste broj zaraženih, u skladu sa nalogom kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet.

Sekretarijat za odbranu u srijedu je objavio da će i zaposleni u Pentagonu morati da nose maske.

Bijela kuća je saopštila da su maske obavezne u zatvorenom prostoru u federalnim zgradama za sve zaposlene i posjetioce, bez obzira na to da li su vakcinisani, u područjima u kojima raste broj novozaraženih.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u sredu su saopštili da je stopa prenošenja zaraze značajna ili visoka u gotovo 67 posto okruga u Americi, među kojima je prijestolnica Washington pa se maske ponovo nose i u Bijeloj kući.

Federalna vlada pokušava da suzbije širenje pandemije da bi izbjegla uvođenje restrikcija na nacionalnom nivou, dok se delta soj neumoljivo širi u dijelovima SAD, a kampanja imunizacije posustaje. U potpunosti je imunizovano oko 60 posto punoljetnih građana.

Nuklearni razgovori SAD i Rusije u Ženevi

Ilustracija - Zastave SAD i Rusije (Foto: AP)

Visoki američki i ruski zvaničnici u srijedu su započeli razgovore o ublažavanju napetosti između najvećih svjetskih nuklearnih sila i saglasili se da se ponovo sastanu u septembru poslije neformalnih konsultacija, saopšteno je iz američkog State Departmenta, a prenosi agencija Reuters.

Zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman​ i zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov predvodili su delegacije na sastanku u američkoj diplomatskoj misiji u Ženevi.

Novinska agencija TASS prenijela je da je Rjabkov naveo da je zadovoljan konsultacijama i da su Sjedinjene Države tokom razgovora iskazale spremnost na konstruktivan dijalog.

To je bio prvi put za gotovo godinu dana da su dvije strane održale takozvane razgovore o strateškoj stabilnosti u svjetlu sporenja u pogledu niza pitanja, među kojima je i kontrola naoružana.

Predsjednik SAD Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin, u čijim zemljama se nalazi 90 odsto svjetskog nuklearnog naoružanja, saglasili su se u junu da pokrenu bilaternalni dijalog o strateškoj stabilnosti da bi se "postavile osnove za buduće mjere za kontrolu naoružanja i smanjivanje rizika".

Poslije neformalnih konsultacija, čiji cilj je bio "da se utvrde teme za ekspertske radne grupe" u narednoj rundi razgovora, dvije strane su se saglasile da se ponovo sastanu krajem septembra, naveo je u saopštenju portparol State Departmenta Ned Price.

Price je ocijenio da su razgovori bili "profesionalni i sadržajni", da je američka strana govorila o svojim prioritetima, aktuelnoj međunarodnoj bezbjednosnoj situaciji, "izgledima za novu kontrolnu nuklearnog naoružanja" i formatu budućih razgovora.

Odluka o ponovnom sastanku pokazuje da dvije strane razumiju potrebu da se riješe sporovi u pogledu kontrole naoružanja, rekao je neimenovani zvaničnik State Departmenta, zbog kojih je okončano nekoliko sporazuma iz doba Hladnog rata.

"Znamo da kao države sa najvećim nuklearnim naoružanjem imamo odgovornost da pronađemo način da poboljšamo stratešku stabilnosti i riješimo problem urušavanja sistema za kontrolu naoružanja", rekao je američki zvaničnik novinarima.

Dodao je da to obuhvata i pretnje od "novih tehnologija koje mogu da poremete stratešku stabilnost", među kojima su mogući cyber napadi na postojeće sisteme za nuklearno naoružanje, te supersonično oružje koje može da zaobiđe odbrambene sisteme.

SAD i Rusija su u februaru na pet godina produžile bilateralni sporazum o kontroli naoružanja - novi START - kojim se ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava, raketa i borbenih aviona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG