Linkovi

Najnovije

Trump nominovao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda

Predsjednik SAD Donald Trump objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Reuters/Carlos Barria)
Predsjednik SAD Donald Trump objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.

Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett
Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

"Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.
Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.
Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

See all News Updates of the Day

Koji će izbori u 2024. utjecati na globalni poredak?

Znak sa natpisom "Glasajte" na kampusu Univerziteta Texasa (Foto: AP Photo/Eric Gay)
Znak sa natpisom "Glasajte" na kampusu Univerziteta Texasa (Foto: AP Photo/Eric Gay)

Da li će se Donald Trump vratiti na položaj predsjednika? Da li će Vladimir Putin u Rusiji imati protivkandidata? Naredne godine, polovina svijeta ide na birališta, dok se u oko 30 zemalja biraju predsjednici. Izbori u pet zemalja su ključni.

Nova izborna trka između Trumpa i Bidena?

Desetine miliona Amerikanaca će 5. novembra 2024. godine birati 60. predsjednika Sjedinjenih Država, na izborima na kojima bi aktuelni predsjednik Joe Biden mogao da ostane na vlasti do svoje 86. godine.

Ankete pokazuju da većina birača smatra da je Biden, koji je sklon gafovima, previše star da bi bio glavnokomandujući iako njegov vjerovatno rival, bivši predsjednik Donald Trump, ima 77 godina i pravi slične ispade.

Očekuje se da kampanju, između ostalog, obilježe dezinformacije preostale sa prošlih izbora koji se se okončali nasilnim upadom Trumpovih pristalica u kompleks američkog Kongresa da bi zaustavili potvrdu Bidenove pobjede.

Trump je trenutno favorit za osvajanje predsjedničke nominacije Republikanske stranke uprkos tome što je protiv njega podignuto više krivičnih optužnica.

Putin se kandiduje za još jedan šestogodišnji mandat

Vladimir Putin je lider Rusije već 23 godine. Zahvaljujući ustavnom amandmanu, usvojenom 2020. godine, Putin bi u teoriji na vlasti mogao da ostane do 2036. godine, što znači da bi potencijalno mogao da vlada duže od Jozefa Staljina.

S obzirom na to da je rat u Ukrajini iskorišten da se zatvore ili ušutkaju Putinovi protivnici, male su šanse da će mu neko biti prepreka da osvoji još jedan šestogodišnji mandat na izborima u martu ako odluči da se kandiduje, što se očekuje.

Putinov dugogodišnji protivnik Aleksej Navalni služi 19-godišnju kaznu u jednoj zatvorskoj koloniji.

Još jedan potencijalni protivkandidat, veteran iz ukrajinskog rata i nacionalistički bloger Igor Gurkin objavio je da namjerava da se kandiduje, ali je i on u zatvoru na neograničeno vrijeme.

Modi favorit na izborima u Indiji

Gotovo milijardu Indijaca glasaće u aprilu i maju, kada se u najmogoljudnijoj državi u svijetu budu održavali izbori na kojima će premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP pokušati da osvoje treći mandat.

Modijeva politička karijera i uspjeh zasnovani su na podršci više od milijardu indijskih Hindusa čime se, kako kažu kritičari, podstiče netrpeljivost prema najvećoj muslimanskoj manjini u zemlji.

Uprkos obračunu sa građanskim slobodama za vrijeme njegovog mandata, Modi je jasni favorit na izborima, a pristalice mu pripisuju zasluga za jačanje pozicije Indije na svjetskoj sceni.

Indija je u augustu postala tek četvrta zemlja u svijetu koja je poslala letjelicu bez posade na Mjesec, poslije Rusije, SAD i Kine. Također planira da pošalje ljudsku posadu na Mjesec do 2040.

Evropski test za populiste

Na najvećim transnacionalnim izborima u svijetu, koji će biti održani u junu, više od 400 miliona birača iz 27 članica Evropske uniije biraće 720 poslanika Evropskog parlamenta koji odlučuju o nizu pitanja, od cijene roaminga za mobilne telefone do privatnosti online podataka.

Glasanje će biti test podrške desničarskih populista, koji su dobili na zamahu posle pobjede anti-islamske i anti-EU Stranke za slobodu Geerta Wildersa na nedavnim izborima u Holandiji i prošlogodišnje pobjede desničarske partije Braća Italije, premijerke Giorgije Meloni.

Predsjednik francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalni front Jordan Bardella napisao je na Facebooku: "Jedva čekamo juni 2024."

Prva predsjednica Meksika?

Ljevičarka i bivša gradonačelnica glavnog grada Meksika i jedna preduzetnica sa starosjedelačkim korijenima pokušaće da na izborima u junu uđu u istoriju kao prve žene na čelu te zemlje.

Bivša gradonačelnica Meksiko Cityja Claudia Sheinbaum kandiduje se u ime stranke Morena odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora.

Njena protivkandidatkinja Xochitl Galvez predstavljaće opozicionu koaliciju, Široki front za Meksiko. Mladi guverner iz države Nuevo Leon, Samuel Garcia, također se nedavno kandidovao na izborima. Prema ranim anketama, Sheinbaum je u prednosti.

Roy Gutman: Utjecaj novinarstva tokom rata u BiH bio je veći nego što to sam tada shvaćao

Roy Gutman: Utjecaj novinarstva tokom rata u BiH bio je veći nego što to sam tada shvaćao
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:04 0:00

Roy Gutman je bio prvi novinar koji je izvještavao o srpskim logorima tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Gutman je 1993. nagrađen Pulitzerovom nagradom. Trideset godina kasnije, u razgovoru za Glas Amerike, Gutman se osvrće na izvještavanje o sukobima sa kojima se svijet i danas suočava.

Henry Kissinger, uticajni bivši državni sekretar, preminuo u 101. godini

Henry Kissinger
Henry Kissinger

Henry Kissinger, kontroverzni dobitnik Nobelove nagrade i moćni diplomata čija je služba za vrijeme dvojice predsjednika ostavila neizbrisivi trag na američku spoljnu politiku, preminuo je u srijedu, saopštila je njegova firma za geopolitički konsalting, Kissinger Associates Inc.

Kissinger je imao 100 godina, a umro je u svom domu u Connecticutu, saopštila je firma, ne navodeći više detalja. Biće sahranjen u krugu porodice, a kasnije će u New Yorku biti održana javna komemorativna služba.

Kissinger je bio aktivan i nakon što je proslavio 100. rođendan. Prisustvovao je sastancima u Bijeloj kući, objavio knjigu o liderskim stilovima i svjedočio pred senatskim odborom o nuklearnoj prijetnji koju predstavlja Sjeverna Koreja. U julu 2023. je iznenada posjetio Peking da bi se sastao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

1970-ih je, kao državni sekretar u administraciji Richarda Nixona, učestvovao u ključnim globalnim događajima te decenije. Njegovi napori su doveli do diplomatskog otvaranja Kine, historijskih razgovora SAD i Sovjetskog Saveza o kontroli naoružanja, proširenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda, i Pariskog mirovnog sporazuma sa Severnim Vijetnamom.

Kissingerova vladavina kao glavnog tvorca američke spoljne politike je prestala kada je Nixon podnio ostavku zbog afere Watergate. Pa ipak, ostao je diplomatska sila za vrijeme Nixonovog nasljednika, predsjednika Geralda Forda, i nastavio da iznosi snažna mišljenja do kraja svog života.

Predsednik Ricard Nixon i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Henry Kissinger u predsjedničkom avionu Air Force 1 tokom posjete Kini, 20. februara 1972. (Foto: Reuters/Richard Nixon Presidential Library/Handout)
Predsednik Ricard Nixon i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Henry Kissinger u predsjedničkom avionu Air Force 1 tokom posjete Kini, 20. februara 1972. (Foto: Reuters/Richard Nixon Presidential Library/Handout)

Dok su mnogi veličali Kissingera zbog briljantnosti i širokog iskustva, drugi su ga opisivali kao ratnog zločinca, zbog podrške anti-komunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi. Kasnijih godina, putovanja su mu bila ograničena zbog pokušaja drugih nacija da ga uhapse zbog ranije američke spoljne politike.

Nobelova nagrada za mir 1973, koja je dodijeljena Kissingeru i lideru Sjevernog Vijetnama Le Duc Tohu, koji je odbio da je primi - bila je jedna od najkontroverznijih u historiji. Dvoje članova Nobelovog komiteta je podnijelo ostavku zbog tog izbora, a postavljena su i pitanja o američkom tajnom bombardovanju Kambodže.

Ford je Kissingera nazvao "super državnim sekretarom", ali je također pominjao njegovu osornost i samouvjerenost, koje su kritičari bili skloniji da zovu paranojom i egoizmom.

Namrgođen i promuklog glasa, sa njemačkim akcentom, Kissinger je bio daleko od privlačnog muškarca, ali je ipak stekao reputaciju zavodnika, i prije braka je izlazio sa brojnim starletama po Washingtonu i New Yorku. Moć je - kako je rekao - ultimativni afrodizijak.

Početak karijere

Heinz Alfred Kissinger rođen je u Furthu u Njemačkoj 27. maja 1923. i preselio se u Sjedinjene Države sa porodicom 1938, prije nego što su nacisti krenuli u kampanju istrijebljenja evropskih Jevreja.

Ime je "amerikanizovao" u Henry i postao naturalizovani državljanin SAD 1943. Služio je u američkoj vojsci u Drugom svjetskom ratu, i dobio stipendiju Harvardskog univerziteta, gdje je magistrirao 1952, i doktorirao 1954. godine. Predavao je na Harvardu narednih 17 godina.

Državni sekretar Henry Kissinger i predsjednik Gerald Ford za vrijeme samita OTAN u Briselu 30. maja 1975. (Foto: AFP)
Državni sekretar Henry Kissinger i predsjednik Gerald Ford za vrijeme samita OTAN u Briselu 30. maja 1975. (Foto: AFP)

U to vrijeme je služio kao konsultant vladinih agencija, a 1967. je bio posrednik State Departmenta u Vijetnamu. Iskoristio je svoje veze sa administracijom predsjednika Lindona Johnsona da Nixonovom timu dostavi informacije o mirovnim pregovorioma.

Kada je Nixonu obećanje da će okončati Vijetnamski rat donijelo pobjedu na predsjedničkim izborima 1968. godine, poveo je Kissingera u Bijelu kuću, kao svog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Međutim, proces "vijetnamizacije" - kada je teret rata sa pola miliona američkih vojnika prebačen na vojsku Južnog Vijetnama - bio je dug i krvav, a obilježili su ga veliko američko bombardovanje Sjevernog Vijetnama, miniranje luka sjevera i bombardovanje Kambodže.

Kissinger je 1972. proglasio da je "mir na domak ruke", ali je pariski mirovni sporazum u januaru 1973. bio samo uvod u konačno komunističko preuzimanje Južnog Vijetnama dvije godine kasnije.

1973. godine, pored uloge savjetnika za nacionalnu bezbjednost imenovan je za državnog sekretara - zbog čega je dobio neprikosnoveni autoritet u spoljnopolitičkim pitanjima.

Zbog sve snažnijeg arapsko-izraelskog konflikta, Kissinger je krenuo u svoju prvu misiju "shuttle diplomatije" - vrste vrlo lične i energične diplomatije vršenja pritiska, po kojoj je bio poznat.

Trideset dva dana putovanja između Jerusalima i Damaska pomogli su Kissingeru da postigne dugotrajni sporazum između Izraela i Sirije na Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael.

U nastojanju da smanji sovjetski uticaj, okrenuo se glavnom komunističkom rivalu Sovjeta - Kini, i dva puta posjetio tu zemlju, uključujući tajnu posjetu tokom koje se susreo sa premijerom Zhouon Enlaijom. Rezultat je bio Nixonov historijski samit u Pekingu sa Mao Zedongom, i kasnije uspostavljanje formalnih odnosa dvije zemlje.

Sporazum o strateškom naoružanju

Afera Watergate, koja je primorala Nixona da podnese ostavku, jedva da je okrznula Kissingera, koji nije bio povezan sa zataškavanjem, i nastavio je da radi kao državni sekretar kada je Gerald Ford stupio na dužnost u ljeto 1974. Međutim, Ford ga je smijenio sa položaja savjetnika za nacionalnu bezbjednost u želji da čuje više ideja o spoljnoj politici.

Kasnije te godine, Kissinger je sa Fordom otputovao u Vladivostok u Sovjetskom Savezu, gdje se predsjednik sastao sa sovjetskim liderom Leonidom Brezhnevom i dogovorio okvire pakta o strateškom naoružanju. To je bila kruna Kissingerovih napora da se smanje tenzije u odnosima SAD i Sovjetskog Saveza.

Američki državni sekretar Henry Kissinger na sastanku sa Leonidom Brezhnevom, generalnim sekretarom Komunističke partije SSSR-a, 21. oktobra 1973. u Moskvi. (Foto: AFP/Tass)
Američki državni sekretar Henry Kissinger na sastanku sa Leonidom Brezhnevom, generalnim sekretarom Komunističke partije SSSR-a, 21. oktobra 1973. u Moskvi. (Foto: AFP/Tass)

Međutim, Kissingerove diplomatske vještine su imale limit. 1975, nije uspio da ubijedi Izrael i Egipat da pristanu na drugu fazu povlačenja na Sinaju.

U ratu Indije i Pakistana 1971, Nixson i Kissinger su žestoko kritikovani zbog naklonosti prema Pakistanu.

Kao i Nixon, plašio se širenja ljevičarskih ideja po zapadnoj hemisferi, a potezi koje je povukao izazvali su duboku sumnjičavost prema Washingtonu u brojnim zemljama Latinske Amerike godinama kasnije.

1970. godine, kovao je planove sa CIA-om kako da destabilizuje i smijeni markističkog, ali demokratski izabranog predsjednika Čilea Salvadora Alendea, a u memorandumu uoči krvavog puča u Argentini 1976. godine rekao je da bi trebalo podržati vojne diktatore.

Kada je Ford izgubio izbore od Jimmyja Cartera, demokrate, 1976, Kissingerovi dani moći su bili u najvećoj mjeri završeni. Sljedeći republikanac u Bijeloj kući Ronald Reagan distancirao se od Kissingera, za koga je smatrao da ne odgovara njegovom konzervativnom biračkom tijelu.

Kada je napustio vladu, Kissinger je formirao skupu, moćnu konsultantsku firmu u New Yorku, koja je nudila savjete svetskoj korporativnoj eliti. Bio je član bordova brojnih kompanija i raznih spoljnopolitičkih i bezbjednosnih foruma, pisao je knjige i postao redovni medijski komentator za međunarodna pitanja.

Poslije napada 11. septembra 2001, predsjednik George Bush je izabrao Kissingera da predvodi istražnu komisiju, ali je zbog protivljenja demokrata, koje su vidjele konflikt interesa zbog brojnih klijenata njegove konsultantske firme, bio primoran da se povuče iz komisije.

Henry Kissinger razveo se od svoje prve supruge Ann Fleischer 1964, sa kojom je imao dvoje djece, a zatim se oženio Nancy Maginnes, saradnicom guvernera New Yorka Nelsona Rockfellera 1974.

Radio Slobodna Evropa traži pomoć State Departmenta da se oslobodi američka novinarka

Alsu Kurmaševa, novinarka Radija Slobodne Evrope
Alsu Kurmaševa, novinarka Radija Slobodne Evrope

Šef Radija Slobodna Evropa (RSE/RL) pozvao je američku vladu da učini više da se na slobodu pusti novinarka te mreže, koja je uhapšena u Rusiji.

Govoreći o slučaju Alsu Kurmaševe u Washingtonu, Jeffrey Gedmin, vršilac dužnosti predsjednika Radija Slobodne Evrope, rekao je da je State Department bio netransparentan kada je u pitanju reakcija na pritvaranje novinara.

Ruske vlasti su sredinom oktobra pritvorile Kurmaševu pod optužbom da se nije registrovala kao „strani agent”. Ona i njen poslodavac odbacuju optužbe.

Jedan od glavnih zahtijeva Slobodne Evrope je da State Department proglasi Kurmaševu nezakonito pritvorenom. Tako bi se otvorili dodatni resursi što bi pomoglo da ona izađe na slobodu, navodi mreža. Međutim, govoreći u Nacionalnom press klubu u Washingtonu, Gedmin je rekao da ne zna kako se taj slučaj sada kvalifikuje.

„Do sada je američka vlada je bila upadljivo nepristrasna, a mi tražimo bilo kakvu podršku koju možemo da dobijemo. Za sada nam je prilično netranparentna”, rekao je Gedmin.

Odbijen zahtjev za konzularnu posjetu

Kao i Glas Amerike, Radio Slobodu Evropu finansira Kongres SAD, ali je uređivački nezavisan. Gedmin je rekao da finansiranje Kongresa nije olakšalo rad sa Washingtonom na slučaju Kurmaševe.

„Još nisam vidio korist od toga”, rekao je Gedmin.

Na pitanje da li će Kurmaševa biti označena kao nezakonito pritvorena, portparol State Departmenta je rekao da se kontinuirano preispituju okolnosti pod kojima su pritvoreni američki državljani u inostranstvu, uključujući i one u Rusiji, u potrazi za indikacijama da su nezakonite.

„Kada pravi te procjene, State Department sprovodi pravnu reviziju zasnovanu na činjenicama, kako bi sagledali okolnosti za svaki slučaj pojedinačno”, napisao je portparol u mailu.

Portparol je dodao da je zahtjev za konzularnu posjetu Kurmaševoj odbijen 15. novembra i da State Department pomno prati njen slučaj.

„I dalje smo duboko zabrinuti zbog produženja istražnog pritvora Kurmaševu”, dodao je portparol.

Oduzeti pasoši

Sa sjedištem u Pragu, Kurmaševa je urednica u Tatarsko-baškirskoj službi Radija Slobodne Evrope. Američko-ruska državljanka otputovala je u Rusiju u maju zbog hitnog porodičnog slučaja.

Pasoši su joj zaplijenjeni kada je pokušala da otputuje u junu, a čekala je da joj se dokumenti vrate kada su je vlasti privele u oktobru.

Ministarstvo pravde Rusije je 2017. proglasilo Radio Slobodna Evropa stranim agentom. Više od 30 novinara tog medija od tada su proglašeni stranim agentima, ali Kurmaševa nije među njima.

Pritvor Kurmaševe je posebno težak za njenu porodicu.

„Za mene Alsu nije priča iz medija, ona je mnogo više od toga. To je nešto sa čim naša porodica živi svaki dan”, rekao je njen suprug Pavel Butorin u Nacionalnom pres klubu.

Butorin je direktor Current Time TV, televizijske i digitalne mreže na ruskom jeziku koju vodi Radio Slobodna Evropa u partnerstvu sa Glasom Amerike.

„Svakog dana, po cijeli dan, od jutra do večeri, kada legnem, kada ustanem, imam istu misao: Da li radim dovoljno za njeno oslobađanje? Što više dignem buke oko njnenog slučaja, to je bolje”, rekao je Butorin.

Grupe za slobodu medija također su pozvale američku vladu da proglasi Kurmaševu nezakonito pritvorenom.

„Kao američka novinarka na meti zbog svog rada, Kurmaševa ne zaslužuje ništa manje od punog kapaciteta njene vlade da radi na njenom oslobađanju”, rekao je u saopštenju Clayton Weimers, izvršni direktor američkog biroa Reportera bez granica.

Kurmaševa je jedna od dvoje američkih novinara koji su trenutno u zatvoru u Rusiji. Reporter Wall Street Journala Evan Gerškovič je u zatvoru od marta zbog optužbi za špijunažu koje on, njegov poslodavac i američka vlada negiraju.

State Department je proglasio Gerškoviča nezakonito pritvorenim.

„Za mene su oboje novinari koje su Rusi zatvorili kako bi uticali na Sjedinjene Države”, rekao je Paul Beckett, pomoćnik urednika Wall Street Journala, koji vodi kampanju tog medija da obezbijedi Gerškovičevo oslobađanje.

Ruski sud je u utorak produžio Gerškoviču istražni pritvor do 30. januara 2024. Prvobitno je trebalo da istekne u maju, ali je Gerškoviču tri puta produžen istražni pritvor.

„Evan je sada nepravedno zatvoren skoro 250 dana, a svaki dan je dan predugačak” navodi Wall Street Journal u saopštenju o najnovijem razvoju događaja.

„Optužbe protiv njega su kategorički lažne, a njegovo dalje držanje u zatvoru je drzak i nečuven napad na slobodnu štampu, što je od ključne važnosti za slobodno društvo. Mi smo uz Evana i pozivamo na njegovo hitno oslobađanje”, navodi se u saopštenju.

Finska zatvorila i posljednji prelaz na granici sa Rusijom

Finski graničar na granici Finske i Rusije (Foto: Lehtikuva/Otto Ponto/via REUTERS)
Finski graničar na granici Finske i Rusije (Foto: Lehtikuva/Otto Ponto/via REUTERS)

Članica NATO-a Finska u srijedu je zatvorila posljednji prelaz na granici sa Rusijom, u svjetlu rasta napetosti između dvije zemlje

Kabinet finskog premijera Peterija Orpa u utorak je odlučio da privremeno zatvori cijelu granicu sa Rusijom od 1.340 kilometara zbog strahovanja da Moskva koristi migrante da destabilizuje Finsku, u okviru navodnog "hibridnog rata".

Granični prelaz u finskom arktičkom regionu Lapland, koji je udaljen 250 kilometara od sjevernog ruskog grada Murmanska, zatvoren je u 2 popodne po lokalnom vremenu.

Zamjenik komandanta pogranične službe u Laplandu Vile Ahtiainen rekao je novinarima da je prije zatvaranja, na prelazu - koji se nalazi u divljini - bilo samo nekoliko automobila na putu ka Rusiji ili iz te zemlje. Granica se ne može prelaziti pješke. Dodao je da migranti nisu pokušali da pređu taj granični prelaz u srijedu.

Finske vlasti saopštile su da je oko 1.000 migranata bez viza ili validnih dokumenata stiglo na granicu od avgusta, od kojih više od 900 samo u novembru. Finska čini značajan dio sjeveroistočnog oboda NATO-a i predstavlja spoljnu granicu Evropske unije na sjeveru.

Migranti između ostalog dolaze iz Avganistana, Eritreje, Etiopije, Iraka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena, a velika većina je zatražila azil u Finskoj nakon što je stigla na granicu, saoštile su vlasti.

Finska optužuje Rusiju da namjerno dovodi migrante u pograničnu zonu, koju na ruskoj strani obično strogo kontroliše Federalna služba bezbjednosti (FSB).

Formalno zatvaranje cijele granice sa Rusijom stupa na snagu u srjedu u ponoć, ali je prelaz u Laplandu bio jedini otvoren nakon što je finska vlada ranije ovog mjeseca zatvorila sedam.

Zbog trenutne situacije, eskalirale su tenzije između Helsinkija i Moskve posle višedecenijskih pragmatičnih odnosa koji su pogoršani posle odluke Finske da u maju 2022. godine postane članica NATO-a. To je bio direktan rezultat ruske invazije na Ukrajinu. Finska se formalno pridružila Sjevernoatlantskom savezu u aprilu ove godine.

Kremlj odbacuje optužbe da Rusija podstiče migrante da uđu u Finsku i izražava žaljenje zbog zatvaranja granice. Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova rekla je da je Finska u srijedu formalno obavijestila Moskvu da je zatvorila poslednji granični prelaz na dalekom sjeveu. Prethodno je ocijenila da Finska, odlukom da zatvori granicu, nanosi štetu svojim građanima.

Na pitanje novinara da prokomentariše vijest o tome da NATO saveznici navodno planiraju da rasporede trupe na finsko-ruskoj granici, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u srijedu da "niko i ništa ne prijeti Finskoj" i da je taj potez "pretjeran".

Istovremeno je upozorio da bi "napetosti mogle da porastu tokom raspoređivanja dodatnih trupa" na ruskoj granici.

"Grupisanje trupa na našoj granici smatramo apsolutno ničim izazvanim i neosnovanim. Finci moraju da budu svjesni da nagomilavanje trupa na našoj granici predstavlja prijetnju za nas", rekao je Peskov.

Na finskoj teritoriji ili duž granice sa Rusijom, trenutno nema stalno stacioniranih NATO vojnika osim stranih trupa koje učesvuju u redovnim vojnim vježbama sa finskom vojskom.

Granica Finske i Rusije trebalo bi da bude zatvorena najmanje dvije nedelje, do 13. decembra, nakon čega bi mogao da bude otvoren jedan prelaz, saopšteno je iz finske vlade. Otvoren je željeznički prelaz, ali samo za teretne vozove.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG