U gradskim bolnicama primjećeno je nekoliko pacijenata sa "upalom pluća nepoznatog uzroka". U obavještenju je navedeno da bi medicinske ustanove trebale pojačati svoje hitne planove.

Godinu dana kasnije, više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od COVID-19.

Od toga petina u Sjedinjenim Državama, dok je riječ o samo četiri posto svjetske populacije.

Prije pandemije, stručnjaci su Sjedinjene Države svrstali u državu koja je najbolje pripremljena za borbu protiv izbijanja epidemije.

"Pogriješili smo", rekao je Lawrence Gostin, direktor Instituta O'Neill za nacionalno i globalno zdravstveno pravo na Univerzitetu Georgetown, dio tima koji je kreirao rangiranje.

Niz neuspjeha svrstao je Sjedinjene Države među vodeće u svijetu po stopama novih slučajeva i smrtnosti po glavi stanovnika.

Evo osvrta na neke od ključnih trenutaka kada su ove godine stvari krenule po zlu.

5. februar: CDC isporučuje neispravne testove

Adekvatna količina tačnih testova je prvi alat koji je potreban ljekarima kako bi utvrdili ko je zaražen.

U tom pogledu Sjedinjene Države su rano zakazale.

"Umjesto oslanjanja na testove koji su već dokazani, poput testova (Svjetske zdravstvene organizacije) koji su bili dostupni SAD-u, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti odlučili su da će proizvesti svoj vlastiti test. Taj test pokazao se neispravnim", rekao je Gostin.

Proizvodni problem s jednim od sastojaka učinio je testove nepreciznim. Propisi su zabranjivali bolničkim i univerzitetskim laboratorijima da proizvode vlastite testove do 3. marta, kada je Trumpova administracija ukinula ograničenja.

Potpredsjednik Mike Pence obećao je milione testova koji se očekuju u drugoj sedmici marta. Međutim, nedostatak zaliha, nestašica i duga čekanja na rezultate trajali su mjesecima i još nisu u potpunosti riješeni.

Na taj način došlo je do toga da virus izmakne kontroli.

3. april: Trump obezvrijeđuje maske

Podcjenjivanjem zdravstvenih zvaničnika i poticanjem ljudi da zanemaruju njihove savjete, predsjednik Donald Trump pomogao je širenju virusa, kažu stručnjaci.

"Ovo nije bila administracija koja je navikla da ima posla sa stručnjacima. Trump ne samo da im nije bio zahvalan, već ih nije ni poštovao", rekao je Howard Markel, istoričar medicine sa Univerziteta Michigan.

Na primjer, kad je CDC prvi put, 3. aprila, preporučio da ljudi javno nose maske od platna, Trump je pročitao preporuku na press konferenciji u Bijeloj kući, a zatim je umanjio njen značaj.

"Ovo je dobrovoljno. Mislim da to neću raditi", rekao je.

Trump je kontrirao direktoru Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthonyu Fauciju na tome da li bi lijek protiv malarije hidroksiklorokin mogao liječiti COVID-19. Trump je više puta podržao lijek prije nego što su provedene konačne studije. Fauci je bio sumnjičav. Studije će kasnije pokazati da to nije uspjelo.

Predsjednik se u jednom trenutku takođe zalagao za ubrizgavanje dezinficijensa ili zračenje tijela pacijenata UV zrakama.

"Političari s dobrim razlogom nemaju dozvolu izdavanja recepata", rekao je Markel.

17. april: OSLOBODITI MICHIGAN!

U politički polariziranoj Americi tokom izborne 2020. godine čak je i smrtonosna pandemija postala partijska.

Kad je širenje virusa bez kontrole prisililo zajednice na zatvaranje, politika je uzdrmala tešku ravnotežu između zaštite zdravlja i ekonomije.

Trump i republikanci uglavnom su se priklonili ekonomiji. Trump je podržao proteste u nekoliko država protiv ograničenja zbog koronavirusa.

Dok su naoružani demonstranti stajali na kapitolskim stepenicama u Lansingu u Michiganu, 17. aprila, Trump je tweetao: "OSLOBODITI MICHIGAN!".

"Kada predsjednik Sjedinjenih Država poziva na pobunu protiv tih mjera, to nije mala stvar", rekao je Gostin. "To je razarajući udarac na sposobnost lidera naše nacije i agencija za javno zdravstvo da se zapravo bore protiv ove pandemije."

"Ne samo da je bilo neprikladno, bilo je i veoma potencijalno opasno", dodao je Markel. Primijetio je da su vlasti kasnije razbile zavjeru za otmicu guvernerke Michigana.

Čak su se i maske, jedna od rijetkih učinkovitih mjera prevencije, našle u partijskoj politici.

Trump je odbio da nosi masku pred novinarima tokom obilaska tvornice automobila u maju. Tada je rekao: "Nisam htio pružiti novinarima zadovoljstvo da je vide."

"Sjedinjene Države su doslovno jedina država na svijetu u kojoj maska nije maska. To je politički i ikonski simbol", rekao je Gostin. "I to zato što ju je Bijela kuća toliko politizovala. Postala je crveno-plavo državno pitanje, kada smo zapravo svi mi pokušavali zaštititi jedni druge."

Dan sjećanja

Lideri nisu jedini krivci. Amerikanci koji su ignoririsali upozorenja javnog zdravstva omogućili su virusu da se širi.

"Čini se da kao nacija nismo sposobni činiti one male stvari koje bi nam međusobno obezbijedile sigurnost, poput maski ili distance", rekao je Gostin.

U tom smislu praznici su opasan period, kada se ljudi ne mogu oduprijeti okupljanju bez dovoljno mjera predostrožnosti.

Na primjer, krajem maja došlo je do pada broja slučajeva. Tada je uslijedio Dan sjećanja.

Pojavile su se slike sa plaža i bazena prebukiranih ljudima bez maski.
Poslije toga broj slučajeva je počeo rasti i taj trend je nastavljen do sredine jula.

"Uočili smo veliki talas nakon Dana sjećanja, nakon Praznika rada i sada na Dan zahvalnosti", rekao je Gostin. "I vidjećemo ga ponovo za Božić."

Dnevno prebrojavanje novih slučajeva premašilo je sve prethodne statistike. Broj svakodnevnih smrtnih slučajeva dosegao je vrhunac u aprilu.

14. decembar: Isporučena prva doza američke vakcine

Uprkos mnogim propustima, stručnjaci odaju priznanje Trumpovoj administraciji što je uložila milijarde dolara u razvoj vakcine.

Administracija je svoj operativni program za razvoj lijekova nazvala Operacija Warp Speed, što, kako kažu kritičari, ne ulijeva povjerenje da će njihovi proizvodi biti sigurni.

Međutim, stručnjaci kažu kako nijedan korak nije zanemaren u rekordnom procesu, kojem je trebalo manje od godinu dana da isporuči vakcinu za koju su regulatori utvrdili da je sigurna i učinkovita.

Kako se godina pandemije približava kraju, počinju stizati vakcine koje bi mogle okončati pandemiju.

Trump je u saopštenju izdatom u nedjelju veče objavo da je potpisao zakon usvojen u Kongresu prošle nedjelje.

Zakonom je predviđeno izdvajanje 900 milijardi dolara za pomoć ugroženima u pandemiji i 1,4 hiljadu milijardi dolara za finansiranje vladinih službi do septembra naredne godine.

Nakon što je Trump odustao od prijetnje da će blokirati zakon i ipak ga potpisao, obnovljena je pomoć za milione nezaposlenih Amerikanca i spriječeno zatvaranje vladinih službi u ponedjeljak u ponoć.

Nekoliko članova Kongresa zatražilo je ranije u nedjelju od Trumpa da odmah potpiše već usvojeni zakonski prijedlog.

„Ovo što predsjednik sada radi je nevjerovatno okrutno. Veliki broj ljudi pati”, rekao je u nedelju senator iz Vermonta Bernie Sanders.

Republikanski senator iz Pennsylvanije​ Pat Toomey​ takođe je rekao da bi Trump trebalo da potpiše zakonski prijedlog, a da onda zatraži da se odobri dodatna pomoć.

„Sada imamo prijedlog u čijem utvrđivanju je učestovala i njegova administracija. Mislim da bi to trebalo da završimo”, rekao je Tumi.

Trump je i nedjelju proveo na golf terenu na Floridi.

Zakonski o pomoći zbog pandemije i budžetu za vladu usvojen je ubjedljivom većinom glasova u oba doma Kongresa, nakon što je Bijela kuća uvjerila republikanske lidere da će Trump da ga podrži.

Umjesto toga, predsjednik je tražio da se prijedlog izmijeni i poveća predviđeni iznos jednokratne novčane pomoći za Amerikance sa 600 na 2.000 dolara. Još nije poznato zašto je Trump promijenio mišljenje i na kraju ipak potpisao zakon.

Republikanci u Predstavničkom domu su uoči božićnih praznika blokirali povećanje pomoći. Demokrate obećavaju dodatnu pomoć kada novoizabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost.

Fauci, koji je prošle nedjelje primio vakcinu, rekao je za CNN da je ljudima veoma teško da se ne viđaju tokom praznika, uprkos upozorenjima da to ne rade.

„Ljudi su u gužvama na aerodromima, miješaju se domaćinstva, bez obzira na to što smo protiv toga - to se dešava”, rekao je on.

Nadležni procjenjuju da je oko 85 miliona Amerikanaca otputovalo da posjeti porodicu ili prijatelje, što može da dovede do porasta broja oboljelih. U SAD se nedjeljama unazad bilježi i do 200 hiljada novozaraženih dnevno.

Fauci, koji je nominovan da postane glavni medicinski savjetnik u Bidenovoj administraciji, poziva Amerikance da se vakcinišu.

On se nada da će u narednim mjesecima biti vakcinisano oko 209 miliona Amerikanaca, odnosno 75-80 odsto stanovništva, što bi moglo da bude dovoljno za kolektivni imunitet.

Fauci očekuje da se taj broj ljudi vakcinište do kraja ljeta, i da će tada zemlja moći da se vrati u „nekakvu normalu”.

Vakcine su u SAD prvo dobili zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova, a sljedeći na redu su pripadnici različitih službi i stariji od 75 godina.

Među radnicima koji će sljedeći dobiti vakcinu, prema definiciji Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, su pripadnici hitnih službi, nastavnici i drugi zaposlenih u prosvjeti, zaposleni u oblasti kontrole hrane, osoblje u zatvorima, radnici pošte, zaposleni u javnom prevozu, prodavci i zanatlije.

Fauci kaže i da nadležni u SAD prate da li će se pojaviti novi soj, poput onog u Britaniji i Južnoafričkoj republici. SAD provjeravaju i da li su vakcine kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna efikasne protiv novog soja.

U Americi je od COVID-19 umrlo više od 332 hiljade ljudi, a registrovano je 19 miliona inficiranih, što je više od bilo koje druge zemlje na svijetu.

Tvit je stigao samo nekoliko sati nakon što je taj visoki sud odbacio tužbu koju je teksaški državni tužilac pokrenuo protiv četiri druge, za izbore ključne, države u kojima je Trump izgubio od novoizabranog predsjednika Joe Bidena.

Tužba je težila poništavanju izbornih rezultata, ali sud je odbio da čak i razmotri slučaj.

To nije bilo prvi put da je Vrhovni sud razljutio Trumpa nepovoljnom presudom. Samo pet dana ranije, sudije su jednoglasno presudile protiv još jednog republikanskog pokušaja da se poništi Bidenova pobjeda u Pensilvaniji.

Iako je sud odbio da bude uvučen u Trumpovu težnju da poništi izborne rezultate, odlazeći predsjednik i dalje bi mogao da hvalisavo traži zasluge zbog toga što je Vrhovni sud - i šire federalno sudstvo - postalo konzervativnije.

Za predsjednika koji je služio jedan mandat, Trump je imao zavidno dobru sreću sa svojim postavljenicima u Vrhovni sud. Za samo četiri godine, on je postavio troje sudija - više nego i jedan predsjednik u jednom mandatu još od Ričarda M. Niksona, pomažući tako uspostavljanju dramatične ideološke promjene u tom tijelu na novu konzervativnu većinu od 6:3.

Dok su prva dva Trumpova izbora za Vrhovni sud - sudije Nil Gorsuč i Bret Kavano - naslijedili druge konzervativne sudije koje su imenovali republikanci, njegova treća i posljednja imenovana Ami Koni Baret zamijenila je svoju potpunu suprotnost, pokojnu liberalnu ikonu Rut Bader Ginsberg.

"To je sud sa većinom od 6:3, nakon godina finog balansiranja 5:4 između konzervativaca i liberala", rekla je Melisa Maraj, profesorka na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku i kovoditeljka podkasta o Vrhovnom sudu "Stroga kontrola".

Sa konzervativnom većinom od 5:4, samo jedan prebjeg sa strane kozervativaca mogao je rezultirati liberalnim ishodom, primijetila je Marej. Taj odlučujući peti glas često je davao umjereni do konzervativni vrhovni sudija Džon Roberts.

Međutim, sada sa čeličnom natpolovičnom većinom od 6:3 koju čine konzervativnije sudije, "to je, mislim, sasvim drugačija računica za dalje", rekla je, dodajući da glasanje Robertsa više nije presudno.

Štaviše, relativno mlada životna dob Trumpovih postavljenika obezbijediće im dugovječnost u sudu. Njihova prosječna starost je 52 godine.

Sa starošću od 48 godina, Baret je najmlađa sudija, 39 godina mlađa od svoje prethodnice. To znači da će se Trumpov uticaj na Vrhovni sud osjećati dugo nakon što on napusti funkciju, rekao je Endrju Hesik, profesor prava na Univerzitetu Sjeverne Karoline.

"Oni će potencijalno biti na funkciji i više od 30 godina, a to je jako dugo i to može imati zaista značajan uticaj na pojedina prava", rekao je Hesik.

Uticaj na visoko sudstvo moglo bi se, pak, osjetiti širom federalnog pravosuđa, u kom je Trump imenovao više od 200 solidno konzervativnih sudija, rekao je Hesik.

Sudijsko proklizavanje

Poslednjih decenija nekoliko sudija koje su imenovali republikanci skrenulo je ulijevo, povećavajući mogućnost da će jedan ili više Trumpovih postavljenika krenuti njihovim stopama.

Međutim, Trumpovi postavljenici su u svojim stavovima "ideološki stabilniji", rekla je Marej. "Dakle, mislim da postoje stvarna pitanja o tome da ćete ili ne vremenom vidjeti istu vrstu proklizavanja", rekla je.

Svakako su i Gorsuč i Kavano, na zgražanje nekih konzervativaca, povremeno bili stali na stranu liberalnog krila suda. Gorsuč je, na primjer, napisao značajno mišljenje u junu rekavši da zakon iz 1964. štiti LGBT radnike od diskriminacije.

Odluku su podržala četvorica liberalnih sudija u to vrijeme, kao i sudija Roberts.

Ipak, sud je postao izrazito konzervativniji nego što je bio prije četiri godine, kada je Trump stupio na dužnost. Prema široko citiranom mjerilu ideologije suda, Vrhovni sud je gravitirao nadesno tokom protekle dvije godine, a Roberts i Kavano su sada u sredini.

Adam Feldman, tvorac Empirijskog SCOTUS-a, bloga o Vrhovnom sudu, rekao je da je Trump "pomjerio sud udesno".

"To je jasno iz dokaza koje imamo iz posljednjih par krugova", rekao je Feldman.

Unaprijeđenje vjerskih sloboda

Iako ankete pokazuju da Amerikanci postaju sve manje religiozni, vjerske slobode postale su "koz seleb" (cause célèbre - tema koja izaziva raširene kontroverze ili izaziva javn debatu) među mnogim konzervativcima, pri čemu je Vrhovni sud stao na stran onoga što Marej naziva "snažnijim tumačenjem" ustavnog prava na slobodno upražnjavanje religije.

Samo ove godine, sudije su donijele nekoliko glavnih pobjeda zagovornicima vjerskih sloboda, presudivši u korist javnog finansiranja vjerskih škola, dajući vjerskim školama široka ovlašćenja za zapošljavanje i otpuštanje nastavnika i podržavajući plan Trumpove administracije za izuzimanje ovlašćenja poslodavaca po pitanjima vjerskih sloboda i pitanjima morala iz Zakona o pristupačnoj njezi.

Imenovanjem sudije Beret, Sud je zauzeo još agresivniji stav o vjerskim slobodama.

U novembru, odstupajući od dvije ranije presude, sud je blokirao ograničenja New Yorka na lične vjerske usluge tokom pandemije kao teret za vjerske slobode.

Kritičari su rekli da sud stavlja vjersku slobodu ispred javnog zdravlja.

Poštovanje izvršne vlasti

Kako je Trump često pribjegavao uredbama za sprovođenje svojih kontroverznih politika, višegodišnje ustavno pitanje izvršnih ovlaštenja posltednjih se godina nekoliko puta pojavilo pred sudom.

Uopšteno govoreći, konzervativne sudije pristaju na snažniji pojam predsjedničkih ovlaštenja.

Ipak, iako je sud u nekim slučajevima stao na stranu Trampove administracije, u drugim slučajevima ju je odbacivao.

Saikrišna Prakaš, ugledni profesor prava na Univerzitetu Virdžinija, primijetio je da je Trump po pitanju ustavnih ovlašctenja predsjednika vjerovatno izgubio više slučajeva nego što je dobio.

Ali u vezi sa ostalim pitanjima koja se odnose na izvršnu vlast, rezultat je mješovit.

"Ali to nije neobično", rekao je Prakaš u intervjuu. "Predsjednici ne pobjeđuju uvijek. Ne gube uvijek".

Najkontroverznija odluka suda donijeta je 2018. godine kada je odbacio državni izazov Trumpovoj uredbi za uvođenje zabrane putovanja građanima osam država u svijetu sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

Pišući u ime konzervativne većine od pet sudija, Roberts je rekao da Zakon o imigraciji i državljanstvu daje predsjedniku "široko diskreciono pravo" da zaustavi ulazak nedržavljana u Sjedinjene Države.

Još jedna pobjeda za Trumpa došla je 2019. godine kada je sud dozvolio njegovu upotrebu hitnih ovlašctenja za preusmjeravanje milijardi dolara vojnih sredstava za izgradnju kontroverznog zida duž američko-meksičke granice.

Međutim, Trumpova administracija pretrpjela je i velike neuspjehe na Vrhovnom sudu. 2019. sudije su presudile 5:4 protiv administrativnog plana da se popisu stanovništva 2020. doda pitanje o državljanstvu.

U junu 2020. godine sud je spriječio administraciju da okonča program DACA koji štiti mnoge mlade imigrante bez dokumenata od deportacije.

A u jednom od dva slučaja koji uključuju sudske pozive zbog Trumpovih finansija, sudije su odbile Trumpovu tvrdnju o apsolutnom imunitetu od krivičnih naloga.

Steni Hojer, lider demokratke većine u Predstavvničkom domu, zatražio je da članovi tog tijela jednoglasno usvoje Trumpov prijedlog - čemu se usprotivio lider republikanske manjine Kevin Mekarti.

Time je okončano dvanaestominutno zasijedanje Predstavničkog doma američkog Kongresa.

Trump je, uprkos širokom protivljenju unutar Republikanske stranke, u utorak uveče zatražio da se suma za direktnu uplatu poveća sa 600 na 2.000 dolara za pojedince i na 4.000 dolara za parove. Najavio je da neće potpisati novčani paket pomoći u iznosu od 900 miljardi dolara, koji je Kongres odobrio u ponedjeljak, ukoliko se njegovi članovi ne usaglase o isplati veće sume novca.

Mič Mekonel, lider senatske većine, rekao je da se republikanci protive smatrajući da je takav vid pomoći preskup i neadekvatno raspoređen.

Trumpov veto bi vjerovatno inicirao delimično zatvaranje fedralne vlade počevši od 29. decembra.

Takođe, ako Trump ne potpiše zakon, to znači da će milioni ljudi ostati bez novčane pomoći dan poslije Božića, a moguće je da ostanu i bez krova nad glavom jer krajem godine ističe moratorijum na izbacivanje iz stanova onih koji ne plate kiriju.

Iako su i mnogi analitičari saglasni da je iznos od 600 dolara mali, smatraju da je hitno potreban u trenutku kada paket pomoći usvojen u martu ističe.

Novim predlogom zakona se produžavaju programi pomoći za one koji su honorarci ili one koji su samozaposleni, a predviđena je i pomoć od 300 dolara nedjeljno za više od 20 miliona nezaposlenih.

Prema podacima Sekretarijata za rad SAD, čak 14,1 miliona ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene bi 26. decembra moglo da ostane bez primanja.

Do sada su Amerikanci dobijali po 1.200 dolara koje su trošili na kiriju i pokrivanje kredita, navodi Reuters.

Istraživanje Instituta JPMorgan pokazuje da će oni sa niskim primanjima, ako se ukine pomoć, još više kasniti sa otplatom kredita i drugih računa.

Novi paket pomoći predviđa 25 milijardi dolara pomoći za one koji iznajmljuju stanove, a ne mogu da plate kiriju, a produžava i moratorijum na izbacivanje iz stanova koji ističe 31. decembra.

Ako ga Trump ne potpiše, skoro 40 miliona ljudi bi moglo da ostane na ulici u narednim mjesecima i kako navodi Reuters, procjenjuje se da su dugovi za kiriju i račune dostigli 70 milijardi dolara.