Linkovi

Top priča

Trump nominovao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda

Predsjednik SAD Donald Trump objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.

Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett
Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

"Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.
Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.
Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

See all News Updates of the Day

Biden "vrlo optimističan" da će plan za mrežu socijalne zaštite biti odobren

Predsjednik SAD Džo Bajden u Kerniju, Nju Džersi, 25. oktobra 2021.

Predsednik SAD Joe Biden rekao je u ponedeljak da je "veoma optimističan" u vezi sa dovršavanjem dogovora ove nedelje o njegovom umanjenom planu potrošnje na mrežu socijalnog osiguranja, što je procjena koju je ponovio jedan od demokratskih zakonodavaca centrista koji je oklijevao u davanju podrške.

Biden je rekao novinarima u Delaveru da je njegov nedeljni sastanak sa senatorom Zapadne Virdžinije Džoom Mančinom, koji je tražio oštre rezove u Bidenovom originalnom paketu od 3,5 hiljade milijardi dolara, "prošao dobro".

Razgovarali su o posljednjim detaljima u paketu koji bi mogao da se smanji na otprilike polovinu tog iznosa, a Mančin je insistirao na iznosu od 1,5 hiljada milijardi dolara.

"Još nekoliko stvari koje treba riješiti, ali prošlo je dobro", rekao je Biden.

Kasnije je Mančin rekao da vjeruje da će postojati "konceptualni okvir" za Bidenov paket kasnije tokom nedelje. Čak i sa smanjenjem potrošnje, to bi predstavljalo jednu od najvećih ekspanzija u SAD. vladina mreža socijalne zaštite za američke porodice od 1960-ih.

Ali ostalo je nejasno na kojim je pozicijama druga demokratska članica kongresa, senatorka Kirsten Sinema iz Arizone, po pitanju ove verzije dogovora. Ona se protivila Bidenovom planu da poveća poreze na korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Nakon toga, Biden i ključni demokratski zakonodavci sada predlažu da se pojačaju prinude protiv poreskih prestupnika kako bi se povećali državni prihodi i osmislili nova povećanja poreza koja bi ciljala na procijenjenih 700 američkih milijardera.

Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je za CNN u nedelju da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno oporezovati njihove nerealizovane kapitalne dobiti koje se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu.

Podrška i Mančina i Sineme, politički najumjerenijih zakonodavaca u klubu demokrata u Senatu, od suštinskog je značaja da bi bilo koji Bidenov zakon o mreži socijalne zaštite dobio odobrenje Kongresa.

Sa Senatom koji čini 100 mjesta i koji je ravnomjerno podijeljen između republikanaca i demokrata, svih 50 demokrata bi moralo da podrži zakon, na šta se dodaje glasanje potpredsjednice SAD Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Nensi Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN u nedelju da je čak i sa upola prvobitne veličine paket "još uvijek veći od bilo čega što smo ikada uradili u pogledu rješavanja potreba američkih radnih porodica", sa univerzalnim predškolskim obrazovanjem i poreskim olakšicama za sve osim za najbogatije roditelje.

Ona je rekla da je 90 odsto mjera dogovoreno.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne zaštite, lider Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj hiljadu milijardi dolara koja je već odobrena u Senatu za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo da uradimo", rekla je ona.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa svih 50 demokrata, ali su progresivne demokrate u Domu blokirale njegov prolaz dok se ne postigne dogovor o zakonu o mreži socijalne zaštite koji smatraju većim zakonodavnim prioritetom.

Ukida se zabrana putovanja u SAD, potrebno da putnici budu vakcinisani

ARHIVA - Putnici na aerodromu (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)

Američki predsjednik Joseph Biden donio je izvršnu uredbu po kojoj će biti potrebno da strani državljani koji putuju u Sjedinjene Države budu potpuno imunizovani, saopštila je Bijela kuća.

Istovremeno se od 8. novembra ukida zabrana putovanja u Sjednjene Države, uvedena početkom 2020.godine, putnicima iz Šengenskog prostora, Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike.

U interesu je Sjedinjenih Država da se odstupe od ograničenja koja važe za svaku pojedinačnu zemlju koja su se primjenjivala tokom pandemije COVID19 i usvoje politiku koja se prvenstveno oslanja na vakcinaciju – da bi se unaprijedio bezbjedan nastavak međunarodnih avioputovanja u Sjedinjene Države”, navodi se u objavi američkog predsjednika.

Bijela kuća je potvrdila da su djeca mlađa od 18 godina izuzeta od novih pravila, kao i osobe sa zdravstvenim problemima.

Takođe, Bidenova administracija precizirala je šta aviokompanije treba da učine kako bi potvrdile da su putnici vakcinisani prije ukrcavanja na letove prema Sjedinjenim Državama.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), naveli su da će biti prihvaćene sve vakcine koje su odobrila američka regulatorna tijela ili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Takođe, prihvatiće i ukoliko su putnici primali mješovite doze vakcina.

CDC bi sljedećeg ponedeljka trebalo da izda nove smjernice za praćenje kontakata – prema kojima će aviokompanije biti u obavezi da prikupljaju podatke od putnika zbog praćenja onih koji su potencijalno bili izloženi različitim sojevima kovida 19.

Takođe, putnici će biti u obavezi da dostave dokumentaciju o vakcinaciji dobijenu od, kako je navedeno, zvaničnog izvora. Istovremeno, aviokompanije bi trebalo da pruže dokaz da je putnik posljednju dozu vakcine primio dvije nedelje uoči putovanja.

Mjerama je propisano i da bi putnici trebalo da dostave negativan test na koronavirus urađen 72 sata od momenta polaska na put.

Bijela kuća je navela da je potrebno da nevakcinisani Amerikanci i strani državljani, koji mogu biti izuzeti od novih pravila, dostave negativan kovid test u roku od 24 časa prije polaska.

Biden u finalnom pokušaju da osigura prolaz zakona o socijalnoj sigurnosti

The US Capitol is seen in Washington, DC on October 24, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden održao je u nedjelju privatni sastanak s dva ključna senatora dok žuri da dovrši detalje o zakonu socijalne sigurnosti i planu potrošnje za kontrolu klime koji će biti predstavljen u Kongresu već u ponedjeljak.

Predsjednik je ugostio lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera u svom domu u (sjeveroistočnom gradu) Wilmingtonu, Delaware, zajedno sa senatorom Joeom Manchinom iz Zapadne Virdžinije, jednim od dva ključna poslanika u Bajdenovoj vlastitoj Demokratskoj stranci koji je pozvao na oštre rezove predsjednikovog originalnog plana od 3,5 triliona dolara kojim se predlaže najveće proširenje državnih beneficija američkim porodicama u posljednjih pet decenija.

U saopćenju ureda za štampu Bijele kuće kaže se da su trojica muškaraca vodili “produktivnu diskusiju o Agendi Build Back Better”, formalnom nazivu Bajdenovog takozvanog plana “ljudske infrastrukture”, “uključujući opremanje Amerikanaca da se vrate na posao i stvaranje naše ekonomije za srednju klasu – ne samo one na vrhu.”

U saopštenju se navodi da je trojac "nastavio da napreduje" i pristao da ostane "u bliskom kontaktu jedni s drugima i širokim spektrom članova koji su naporno radili na ovim pregovorima".

FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.
FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.

S obzirom na to da je Senat od 100 članova podjednako podijeljen između republikanaca i demokrata, politički dogovor i glasovi Manchina i senatora Kyrsten Sinema iz Arizone, dva najumjerenija člana demokratskog kluba, ključni su za usvajanje zakona, zajedno sa glasom potpredsjednice Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Bajden je izrazio nadu da će ove sedmice moći postići dogovor o onome što je priznao da će biti ograničeniji plan potrošnje od oko 2 biliona dolara ili manje, uz neke odredbe, kao što su dvije godine koledža bez školarine, izbačene iz konačnog paketa i drugi, poput plaćenog odsustva radnika i stomatološkog osiguranja za starije Amerikance, skraćeni ili odgođeni.

House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.
House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, liderka Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je 90% mjere "saglasno" i da se piše u nedelju, a konačni detalji tek treba da budu biti razrađen. Ona je rekla da će to biti predstavljeno u ponedjeljak.

„Sada smo skoro tamo“, rekla je.

Pelosi je rekla da će, uprkos vjerovatnoći da će originalni Bidenov prijedlog potrošnje biti približno prepolovljen, biti "veći od svega što smo do sada učinili u smislu pomoći porodicama", s produženim poreznim kreditima za sve osim za najbogatije roditelje i univerzalne predškolsko školovanje za trogodišnju i četverogodišnju djecu.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne sigurnosti, čelnica Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj trilione dolara koja je već odobrena od strane Senata za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo učiniti", rekla je.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa podrškom svih 50 demokrata, ali napredni demokrati u Domu blokirali su njen prolaz tamo dok se ne postigne dogovor o zakonodavstvu o mreži socijalne sigurnosti.

Predstavnik Ro Khanna iz Kalifornije, ključni član Progresivnog poslaničkog kluba Predstavničkog doma, rekao je za "Fox News Sunday" da je predsjednik nedavno rekao grupi zakonodavaca da mu je potrebno usvajanje zakona o mreži socijalne sigurnosti i odvojene mjere od 1,2 biliona dolara koja finansira ključnu nadogradi fizičku infrastrukturu nacije prije nego što sljedeće sedmice otputuje u Glascow u Škotskoj na klimatsku konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda COP26.

Bajden je predložio povećanje poreza za korporacije i bogate pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje kako bi platili svoju mjeru socijalne zaštite, ali Sinema se usprotivila i jednom i drugom. To je dovelo do toga da Bijela kuća i demokrate koji podržavaju Bidenov plan potrošnje pokušavaju pronaći druge načine da to plate.

Pelosi je rekla: "Imamo niz" drugih načina da platimo tu mjeru, uključujući takozvani "porez na bogatstvo" koji cilja na oko 700 američkih milijardera. "U potpunosti ćemo platiti račun."

Ministarka finansija Janet Yellen rekla je za CNN da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno će oporezivati njihove nerealizovane kapitalne dobitke koji se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu. Ona je rekla da će se također pojačati prinuda plaćanja poreza kako bi se prikupio veći prihod.

Nejasnoće u američkoj strategiji prema Tajvanu

Predsjednik Joe Biden učestvuje u razgovoru sa biračima u organizaciji mreže CNN, u Baltimoru, 21. oktobra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Joea Bidena dan ranije da su SAD riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.

"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."

U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.

Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."

Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."

Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.

"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.

Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.

"Strateška neodređenost"

Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu​ u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".

Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.

Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.

Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig​, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."

Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann​ iz Centra za američki progres.

"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."

Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.

Kineska hipersonična raketa

Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.

Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.

Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.

Carla Baab je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG