Trump je, pri objavljivanju nominacije, opisao Beret kao "jedan od najbrilijantnijih i najnadarenijih pravnih umova u zemlji" i ženu koja je "nezaustavljivo lojalna Ustavu".
Barrett je trenutno sudija federalnog apelacionog suda, a nekada je radila sa konzervativnim sudijom Vrhovnog suda, Antoninom Scalia-om, koji je preminuo 2016. Očekuje se da, uz sudije Niel Gorssuch i Brett Cavanaugh-a, koje je Trump ranije postavio u Vrhovni sud, ojača većinu konzervativaca na šest, prema troje liberalnih sudija.
Ali, ne može se sa sigurnošću predvidjeti kako će glasati o gorućim socijalnim i ekonomskim pitanjima o kojima će se sud izjašnjavati u narednom periodu i koja utiču na živote miliona Amerikanaca - kao što je Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (Obamacare).
Tokom procesa nominacije za federalni apelacioni sud 2017, sudiji Beret su najčešće postavljana pitanja o tome da li može svoju katoličku vjeru da odvoji od prava, te da li će poštovati sudske odluke o abortusu, pravima LGBTQ populacije.
Ova pitanja će vjerovatno ponovo biti postavljana tokom pretresa u Senatu koji bi mogao da počne najranije 12 oktobra, kako prenose mediji.
Vjera i pravo
Beret je posvećena katolkinja i majka sedmoro dece.
Baš njena vjera je bila u fokusu demokrata tokom potvrđivanja na mjesto u federalnom apelacionom sudu 2017, a ona je nastojala da ih uvjeri da neće dozvoliti da njena lična religijska uvjerenja utiču na odluke koje donosi.
"Sudija nikada ne treba da svoja lična uvjerenja stavlja iznad zakona", rekla je Beret i istakla da će poštovati odluke Vrhovnog suda, među kojima je i odluka o legalizaciji abortusa.
Ni tada nije ubijedila demokrate u Kongresu, a i danas mnogi sumnjaju u njenu deklarisanu nepristrasnost.
"Mislim da će njena religijska uvjerenja dominirati", ocjenjuje Caroline Fredericson, profesorka na univerzitetu Georgetown.
Ali, oni koji brane sudiju Beret vjeruju da će svoje stavove odvojiti od prava.
"Nema sumje da je sudija Beret konzervativna. Ali, važno je razdvojiti to od stava da će svoja uvjerenja nametati cijelom svijetu", kaže Andrew Hesik, profesor na Univerzitetu Severne Karoline.
Kakav je njen stav o odlukama Vrhovnog suda?
Odluke Vrhovnog suda su najviši akt prema kojem se ravnaju svi niži sudovi u SAD.
Ipak, Vrhovni sud ponekad mijenja sopstvene odluke, što je, kao princip, podržala i sudija Ejmi Koni Beret.
"Ponekad odluku treba preinačiti i ispraviti greške", rekla je na panelu organizacije Društvo federalista, uticajnog skupa konzervativaca i liberterijanaca, koje savjetuje predsjednika Trumpa pri izboru sudija.
U stručnom članku koji je napisala 2013. sudija Beret je ipak napomenula da postoje odluke koje se nikada ne smiju mijenjati, kao što je odluka Vrhovnog suda iz 1954. o okončanju rasne segregacije u Americi. Ipak, među odlukama koje se ne smiju mijenjati nije navela onu o abortusu, a na pretresu 2017. nije željela da se izjasni da li bi glasala za promjenu odluke kojom se dozvoljavaju gej brakovi.
I to brine borce za prava LGBTQ populacije.
"Ona je javno rekla da je brak zajednica muškarca i žene, što ukazuje da nije baš naklonjena odluci o gej brakovima iz 2015. i da bi možda mogla da traži da se preinači", kaže Kevin Dženings iz organizacije Lambda Legal.
Profesor Hesik smatra da je stav sudije Beret o odlukama Vrhovnog suda "malo agresivniji" nego kod drugih pravnika.
"U nekoliko članaka koje je objavila zastupala je stav da, ako postoje dobri razlozi, Vrhovni sud treda ponovo da razmotri svoje odluke i da ih ispravi ako treba".
Ipak, male su šanse da u skorije vrijeme odluka o abortusu iz 1973. bude preinačena, uprkos žestokoj kampanji religijskih grupa. Odluka o legalizaciji gay brakova je u većoj opasnosti.
"Ta odluka je veoma važna, ali je skoro donijeta. To možda otvara prostor da neki ljudi pomisle da će se lakše promijeniti, nego odluke koje važe već decenijama", kaže Hesik.
Ono na šta bi sudija Ejmi Koni Beret mogla da utiče je odluka o Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (Obamacare) o kojem će se sud izjasniti 10. novembra.
Kao profesorka prava na univerzitetu Notra Dame 2012.Beret se negativno izjašnjavala o Obamacare-u i ocijenila ga kao "napad na religijsku slobodu".
Tokom tri godine u federalnom apelacionom sudu, Beret se pokazala kao nezavisna sudija, kažu oni koji je brane. Glasala je u korist Trumpove administracije u dva slučaja o imigraciji i podržala dvije restrikcije na abortus u dva slučaja, ali je takođe presudila protiv Republikanske stranke u jednom slučaju.
