Na pitanje da li planira da na biralištima rasporedi federalne posmatrače 3. novembra da bi se spriječile izborne neregularnosti, Trump je u intervjuu kablovskoj mreži Fox News rekao: "Imaćemo sve".
"Imaćemo šerife, pripadnike organa za sprovođenje zakona i nadam se glavne tužioce. Međutim, to je veoma teško", rekao je Trump.
Trump sve češće iznosi uglavnom neosnovane tvrdnje o rasprostranjenoj korupciji u američkom izbornom sistemu - naročito kada je riječ o očekivanom povećanom glasanju poštom zbog pandemije koronavirusa - i da je zbog toga potreban nadzor federalnih vlasti.
Nije međutim jasno da li je samo riječ o Trumpovim spekulacijama ili je predsjednik bio ozbiljan u svojoj namjeri, ali pojedini analitičari tumače njegovu najnoviju izjavu ne samo kao želju da se na glasačkim mjestima rasporede "izborni posmatrači", već i pripadnici organa za sprovođenje zakona.
Na svakim izborima, angažuju se desetine hiljada posmatrača koje često imenuju stranački odbori. Zaduženi su da prate da li ima izbornih neregularnosti i da utvrde da li građani ispunjavaju uslove da glasaju.
Međutim, prisustvo organa za sprovođenje reda na biralištima nije uobičajeno. Angažovanje trupa i naoružanih agenata na biračkim mjestima je zabranjeno federalnim zakonom, dok brojne države ograničavaju njihovo prisustvo.
Može li Trump da pošalje lokalne šerife na biračka mjesta?
Sjedinjene Države imaju sistem ograničene vlade. Prema američkom Ustavu, nacionalna vlada je "vrhovna", ali 10. amandman daje državama šira "ovlaštenja za sprovođenje reda i zakona".
Prema tumačenju 10. amandmana, u odluci Vrhovnog suda iz 1997. godine, "federalna vlada ne može da izdaje direktne naredbe pripadnicima državnih i lokalnih organa za sprovođenje zakona kao da je riječ o agentima federalne vlade", ocjenjuje Edward Foley, profesor ustavnog prava i direktor programa za izborno pravo na Univerzitetu Ohio.
Može li predsjednik da pošalje naoružane federalne agente na biračka mjesta?
Federalni zakon zabranjuje vojnim i civilnim "oficirima" da šalju "trupe" ili "oružane ljude" na biračka mjesta, osim da "potisnu naoružane neprijatelje Sjedinjenih Država".
Prema verziji tog zakona, usvojenoj poslije građanskog rata, federalnim snagama je bilo dozvoljeno da budu na biračkim mjestima da bi "održavale mir", navodi Foley.
Predsjednik Ulysses S. Grant je iskoristio tu odredbu da obezbjedi poštovanje građanskih prava Afroamerikanaca na jugu. Međutim, poslije okončanja Doba rekonstrukcije i povlačenja federalnih snaga sa američkog juga, Kongres je promijenio zakon i zabranio raspoređivanje trupa i oružanih agenata.
Zabrana se odnosi na Sekretarijat za odbranu, kao i na agencije za sprovođenja zakona kao što su Sekretarijati za pravosuđe i za unutrašnju bezbjednost.
U smjernicama Sekretarijata za pravosuđe iz 2017. godine, federalni tužioci se podsjećaju da nemaju "ovlaštenje da šalju specijalne agente FBI-a ili zamjenike šerifa na biračka mjesta".
Prema uredbi Sekretarijata za odbranu iz 2018. godine, vojska i pripadnici Nacionalne garde "neće sprovoditi operacije na glasačkim mjestima".
Vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf rekao je u nedavnom intervjuu kablovksoj TV mreži CNN da Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost nema ovlaštenje da raspoređuje agente na biralištima.
Hans von Spakovsky, bivši federalni tužilac, kaže da je malo vjerovatno da će Trump naložiti raspoređivanje trupa i agenata na glasačkim mjestima.
Međutim "ako predsjednik naloži pojedincima u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost ili pravosuđe da urade nešto čime bi prekršili zakon, ne mislim da bi oni poslušali tu naredbu", kaže von Spakovsky, visoki saradnik konzervativne Heritage fondacije.
Da li postoji presedan za slanje pripadnika organa za sprovođenje zakona na biračka mjesta?
Tokom kampanje za guvernera New Jerseyja 1981. godine, Republikanska stranka rasporedila je šerife koji nisu bili na dužnosti i policajce na biračkim mjestima u pretežno afroameričkim i hispanskim četvrtima.
Nacionalni komitet Demokratske stranke podnio je tužbu, tvrdeći da je "program za bezbjednost glasanja" dio šireg napora zastrašivanja birača. Republikanci su pod pritiskom javnosti pristali poslije godinu dana da se nagode, podnošenjem "dekreta o davanju saglasnosti".
Dekret, koji je na snazi 35 godina, zabranjuje Republikanskoj stranci da sprovodi "bezbjednost glasanja" na biračkim mjestima u pretežno manjinskim zajednicama.
Von Spakovsky kaže da političke stranke ne mogu da šalju naoružano osoblje na glasačka mjesta, ali da bi trebalo da im bude dozvoljeno da za izborne posmatrače angažuju bivše pripadnike organa za sprovođenje zakona.
Šta piše u zakonima država o prisustvu policije na biračkim mjestima?
Edward Foley kaže da države imaju različite zakone o prisustvu policije na biralištima. Neke države, kao što je Iowa, dozvoljavaju policajcima da vode računa o bezbjednosti na dan izbora, dok druge, među kojima su Pennsylvania i Florida, to izričito zabranjuju, osim ako nisu došli da glasaju.
"Postoji osjećaj da prisustvo naoružanih policajaca može da bude faktor zastrašivanja, a ideja je da se glasa u atmosferi koja nije neprijateljska", ističe Foley.
Konzervativci kažu da se ne protive raspoređivanju policajaca koji bi obezbjeđivali birališta.
"Ne smatram da je to problem, ako je to ono što žele države. Ne krši zakon, ako jednostavno žele da rasporede policajca na biralištima da bi osigurali da nema nasilja", ocenjuje von Spakovsky.
