Najvažnije
Prva dama na konvenciji govorila o pandemiji i rasnim nemirima
Prva dama SAD Melania Trump izrazila je u utorak uveče saučešće žrtvama pandemije koronavirusa, što je naglašeni kontrast u odnosu na njenog supruga, predsjednika Donalda Trumpa, koji je često umanjivao značaj infektivne bolesti i govorio da će ona nestati.
"Od marta, naši životi su se drastično promijenili", rekla je prva dama u govoru održanom u utorak kasno uveče u nedavno redizajiranom Ružičnjaku Bijele kuće. "Moje najdublje saučešće ide svakome ko je izgubio nekog svog voljenog. Moje molitve su sa onima koji su bolesni ili pate."
"Znam da su mnogi ljudi zabrinuti i da se neki osjećaju beznadežno", rekla je ona. "Želim da znate da niste sami".
Ton govora označio je značajan otklon od većeg dijela politikom nabijene retorike prve dvije noći četvorodevne nacionalne konvencije, kada su Trumpove pristalice oštro napadale demokratskog izazivača Joe Bidena hvaleći istovremeno Trumpovo rukovođenje pandemijom i uništavajućim efektom koju ona ima po ekonomiju.
Prisjećajući se svoje vlastite priče o emigriranju iz Slovenije, kada je kao 26-ogodišnja manekenka na kraju stekla američko državljanstvo, Melania Trump možda se povezala sa mnogim ljudima koje je isključila politika njenog supruga usmjerena na nedokumentovane imigrante.
Prva dama se zahvalila zdravstvenim radnicima koji su liječili milione ljudi koji su oboljeli od COVID-19, bolesti uzrokovane koronavirusom.
"Stavili ste svoju zemlju na prvo mjesto i moj suprug i ja smo vam zahvalni", rekla je ona.
"Bilo je inspirativno vidjeti šta ljudi u našoj velikoj zemlji rade jedni za druge", rekla je Melania Trump u obraćanju, finalnom tokom druge noći Republikanske nacionalne konvencije koja je nominovala njenog supruga za drugi četvorogodišnji mandat.
Većim dijelom virtualna konvencija
Konvencija je uglavnom izvedena virtualno u Washingtonu, zbog straha od širenja koronavirusa. Uobičajeno, na hiljade delegata bilo bi spakovano u arenu svake četiri godine tokom predsjedničkih nominacionih konvencija.
Neki govornici u utorak uveče, uključujući državnog sekretara Mikea Pompea koji je govorio iz Jerusalima, aplaudirali su potezima koje je Trump napravio kao predsjednik, dok su drugi napadali kandidata demokrata po pitanjima ekonomije i spoljne politike, kao i zakona i reda, te kontrole naoružanja.
Tokom pandemije umrlo je više od 178.000 ljudi i inficirano više od 5,7 miliona u SAD, podaci su Johns Hopkins Univerziteta. Ti brojevi najveći su u svijetu.
Ali, način na koji se predsjednik Trump odnosi prema krizi koja se događa jednom u vijeku predstavlja prijetnju za njegove šanse na izborima 3. novembra protiv Bidena.
Istraživanja javnog mnijenja, uz široku marginu, pokazuju da Amerikanci ne odobravaju način na koji se Trump odnosio prema krizi.
Biden je napao Trumpove tvrdnje da je on bio "ratni predsjednik" u borbi protiv virusa. Demokrata, u svom govoru nakon prihvatnaja predsjedničke nominacije prošle nedjelje, rekao je da su predsjednikove akcije bile neoprostive i da su neuspjeh liderstva.
Ranije ove godine, Trump je odbacio opasnost od virusa, rekavši da će on uskoro nestati, što je procjena koju je ponovio nedavno i koja je u suprotnosti sa onim što vladini i univerzitetski medicinski eksperti govore.
Trump je promovisao neodobrena sredstva, obećavao da će vakcina biti dostupna mnogo ranije nego što su eksperti govoril i mjesecima odbijao da nosi masku u javnosti. Tek odnedavno, on je u nekim prilikama počeo da nosi masku u javnosti.
Rasni nemiri
Melania Trump takođe je govorila o rasnim nemirima u Sjedinjenim Državama koji su izazvani smrću Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota, 25. maja. Republikanci su osudili Floydovu smrt, ali su uglavnom na svojoj konvenciji bili fokusirani na napade na demokrate, za koje tvrde da neće okončati ulično nasilje u SAD generisano demonstracijama zbog rasne nepravde.
"Kao i svi vi, razmišljala sam o rasnim nemirima u našoj zemlji", rekla je prva dama. "To je teška realnost kojom se mi ne ponosimo u našoj istoriji. Ja ohrabrujem ljude da se fokusiraju na našu budućnost, dok i dalje uče iz naše prošlosti."
"Sa tim na umu, voljela bih da pozovem građane ove zemlje da zastanu na trenutak, naprave pauzu i pogledaju na stvari iz svih perspektiva", kazala je ona. "Tražim od ljudi da se okupljaju u građanskom maniru, kako bismo mogli da radimo i živimo po našim standardnim američkim idealima."
"Takođe tražim od ljudi da okončaju nasilje i pljačku koja se vrši u ime pravde i da nikad ne donose procjene na osnovu nečije boje kože. Umjesto što rušimo stvari, razmislimo o svojim greškama", rekla je.
Saradnica Melanije Trump, šefica osoblja Stephanie Grisham, kazala je pred televizijsko obraćanje prve dame da "svaka riječ u ovom govoru je njena".
Melania Trump pozvala je na reizbor svog supruga, rekavši: "On ne izgovara samo riječi. On zahtijeva akciju."
Raskid sa tradicijom
Ona je govorila nakon za konvenciju izuzetno neobičnog obraćanja Pompea, koji se založio za Trumpa u svojoj poruci iz Jerusalima, gdje je na diplomatskoj misiji u Izraelu i na Bliskom istoku.
Uobičajeno, najviši diplomata SAD ne igra ulogu u izborima u SAD i na njega se gleda kao na apolitičnog predstavnika Sjedinjenih Država u međunarodnim odnsima, prije nego političke partije predsjednika koji ga je postavio.
Nekoliko opozicionih demokrata napalo je Pompea zbog prekida tradicije ostajanja po strani tokom predsjedničke trke. Kongresmen Joaquin Castro, predsjedavajući Podkomitetom Predstavničkog doma za nadzor inostranih poslova i istrage, objavio je da će povesti "punu istragu" o Pompeovom učešću.
Tokom svog govora, Pompeo je navodio Trumpova spoljnopolitička postignuća, rekavši "predsjednik je predvodio hrabre inicijative u gotovom svakom kutku na svijetu".
Šef State Departmenta rekao je da je Trump "umanjio tenzije" sa Sjevernom Korejom, iako Trump nije prisilio Pjongjang da se odrekne svog programa nuklearnog oružja. Odao je Trumpu priznanje za nedavni sporazum između Izraela i Ujdinjenih Arapskih Emirata o uspostavljanju diplomatskih odnosa.
Tokom druge noći konvencije, govorilo je još dvoje odrasle djece američkog predsednika.
Eric Trump, prvi čovjek Trump organizacije, predsjednikove globalne kompanije za nekretnine i golf odmarališta sa sjedištem u New Yorku, i Tiffany Trump, koja je nedavno diplomirala na pravnom fakultetu, rekli su da njihov otac zaslužuje drugi mandat u Bijeloj kući.
Tiffany Trump je rekla: "Moj otac je izgradio naprednu ekonomij jednom i uradiće to ponovo. Moj otac ne bježi od izazova. On sanja velike snove za našu zemlju".
Eric Trump je rekao: "Svaki dan moj otac se bori za američki narod. Ponosan sam šta radiš za našu zemlju".
See all News Updates of the Day
SAD: Moguća zabrana pilule za abortus
Očekuje se da će federalni sudija uskoro odlučiti o sudbini pilule koja izaziva abortusa. Pilula o kojoj se radi, mifepriston, na tržištu je već 20 godina, ali protivnici prava na abortus kažu da nije sigurna.
Žena koju ćemo zvati Sara, živi u Teksasu. Kaže da ima stabilan posao, karijeru i dvije diplome.
Pošto su hirurški abortusi ilegalni u Teksasu, Sara je kontaktirala prijateljicu da bi dobila potrebne pilule i obavila medicinski abortus.
“To je bila kombinacija mifepristona i misoprostola, koji je 98 odsto efikasan", kaže Sara.
Međutim, o budućoj upotrebi jedne od tih pilula odlučivaće konzervativni federalni sudija u Teksasu kojeg je imenovao bivši predsjednik Donald Trump.
Ispred sudnice, okupili su se predstavnici obje strane. Ljekari i medicinske grupe iz Saveza za hipokratovu medicinu, koji se protivi abortusu, podnijeli su tužbu sa zahtjevom da se mifepriston ukloni sa tržišta. Oni tvrde da je pilula prvobitno odobrena bez dokaza da je sigurna.
Ingrid Skop, ljekarka kaže da izgleda da je proces politizovan od samog početka. "Kada je pilula odobrena 2000. godine, Federalna agencija za hranu i lijekove prekršila je nekoliko sopstvenih pravila."
Prošle godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio je 50 godina staru odluku u slučaju Ro protiv Vejda koja je garantovala žensko pravo na abortus. Administracija predsjednika Bidena odgovorila je pružanjem većeg pristupa nehirurškim abortusima, tako što je apotekama dozvoljeno da prodaju više mifepristona i misoprostola.
Prije odluke Vrhovnog suda, Institut Gatmaher, grupa koja podržava prava na abortus, ustanovila je da se više od polovine svih abortusa obavlja pilulama, a ne hirurški.
Kada se uzmu zajedno, lijekovi koje je Sara koristila su skoro 100 odsto efikasni za okončanje trudnoće do 10 nedelja. Međutim, neki protivnici abortusa tvrde da ljekari ponekad moraju da spašavaju život ženama ugroženim zbog uzimanja tih pilula.
Kristan Hokins, iz organizacije Studenti za život Amerike tvrdi da pristalice zabrane abortusa znaju da "postoje značajni, realni rizici povezani sa hemijskim tabletama za abortus."
Bez obzira šta sudija odluči u ovom slučaju, druga pilula misoprostol, i dalje bi bila legalna. Međutim, stručnjaci kažu da je manje efikasna kada se uzima sama.
Aktivistkinja Džanda Rejker osjeća se veoma obeshrabreno. "Kao da smo se vratili u prošlost. Žene Amerike moraju da protestuju. Mladi birači moraju da izađu i promijene stvari.”
Džuli Sims, stanovnica Teksasa ističe da je bilo veoma zanimljivo čuti obje strane. "Zapravo sam se osjećala kao da smo čuli tri strane, jer smo čuli i farmaceutski ugao.”
Bez obzira šta sudija odluči, slučaj neće uskoro biti završen. Da bi zabrana lijeka koji je odobrila federalna agencija bila primjenjena, potrebno je više godina. Stručnjaci kažu da bi obje strane mogle da se žale, jedna zbog djelimične zabrane, a druga zbog pridržavanja postojećeg zakona, pa bi o cijelom slučaju na kraju mogao da odlučuje Vrhovni sud.
Biden širi mrežu na summitu Nove demokratije dok raste zabrinutost zbog Rusije i Kine
Sjedinjene Američke Države u utorak otvaraju svoj drugi Samit za demokratiju s pogledom na ostatak svijeta, tražeći ujedinjeni front protiv autoritarizma dok Rusija napada Ukrajinu i dok Kina pokreće diplomatsku ofanzivu.
Predsjednik Joe Biden preuzeo je dužnost obećavajući da će zagovarati demokratiju, a u svojoj prvoj godini poentirao je na inauguracijskom samitu, koji je nastojao reafirmirati američko vodstvo.
Ovog puta, u znak zabrinutosti da je prvo izdanje bilo previše fokusirano na SAD, Biden je pozvao ko-domaćine na svakom kontinentu - predsjednike Zambije, Kostarike i Južne Koreje i premijera Holandije.
Ukupno je pozvao 121 lidera na trodnevni, uglavnom virtuelni samit - osam više nego 2021.
Samit dolazi u trenutku kada prijetnje demokratiji evoluiraju "od onoga što se smatralo važnim pitanjem, premda kao prijetnja koja se sporo razvija, u ono koje je sada važno i izuzetno hitno", rekao je Marti Flacks, direktor inicijative za ljudska prava u Centar za strateške i međunarodne studije.
Na sesijama će se okupiti predstavnici civilnog društva koji će razgovarati o nizu izazova za demokratiju, uključujući tehnologiju nadzora, koju Sjedinjene Države vide kao rastuću prijetnju dok Kina ostvaruje brzi tehnološki napredak.
"U nedostatku neriješene akcije Kongresa u tom prostoru, važno je da se administracija bilateralno angažuje sa drugim zemljama, kao i sa kompanijama na dobrovoljnim akcijama koje se mogu preduzeti u međuvremenu", rekao je Flacks.
Izbjegavanje Turske, Mađarske
Samit će biti otvoren u utorak virtuelnim razgovorom o miru u Ukrajini s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ne samo poruka, već i ambijent će biti upečatljiv kontrast u odnosu na prvi samit na kojem je Zelenski, sada ratni lider u vojnim uniformama, bio glatko obrijan i nosio oštro crno odijelo.
Iako je Biden održao svoje predizborno obećanje na samitu demokratije, razočarao je neke aktiviste za ljudska prava ublaživši svoja ranija obećanja da će se kloniti autokratskih lidera.
Biden je prošle godine posjetio i Saudijsku Arabiju, priznajući ulogu kraljevstva na naftnim tržištima, i Egipat, domaćina klimatskog samita i američkog partnera u regionalnoj sigurnosti, a sve više je radio s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o Ukrajini.
Nijedna od te tri zemlje nije pozvana na samit, što je nepovratna kritika, posebno Erdoğana, koji se suočava sa reizborom 14. maja nakon dvije decenije na vlasti u kojoj ga optužuju za puzeći autoritarizam.
Jedinstveno među državama Evropske unije, Biden nije pozvao Mađarsku, gdje je premijer Viktor Orban prošle godine osvojio četvrti mandat, ali je optužen da je odstupio od liberalnih vrijednosti pritiskajući štampu, osuđujući neevropske izbjeglice i blagonaklono govoreći o Moskvi.
Američki partneri koji se izbjegavaju na samitu uključuju Singapur, čiji se izbori općenito smatraju slobodnim, ali koji ograničava slobodno okupljanje i regulira medije, i Bangladeš, gdje je stotine uhapšeno prema Zakonu o digitalnoj sigurnosti.
Američki State Department odbio je raspravljati o kriterijima za uključivanje na samit.
"Međutim, ponavljamo da za samit želimo da budemo inkluzivni i reprezentativni za regionalno i socioekonomski raznoliku grupu zemalja", rekao je glasnogovornik State Departmenta. "Ne tražimo da definišemo koje zemlje jesu, a koje nisu demokratije."
Sve veći američki partner Indija, proglašena najvećom svjetskom demokratijom, nalazi se na listi prisutnih nekoliko dana nakon što je opozicioni lider Rahul Gandhi izbačen iz parlamenta, što je posljednji korak premijera Narendre Modija koji je uzbunio grupe za ljudska prava.
Indijski susjed i najveći rival Pakistan, gdje je Imran Khan prošle godine svrgnut s mjesta premijera i kasnije optužen, također je na listi.
Pozvano više afričkih nacija
Od zemalja koje su dobile pozive nakon što su zadržane 2021. godine, pet je u Africi, uključujući Tanzaniju, gdje je predsjednik Samia Suluhu Hassan obećao da će obnoviti konkurentsku politiku, i Obalu Slonovače, gdje su se tenzije smanjile pošto su izbori 2021. također prošli mirno kao Gambija, Mauritanija i Mozambik.
U Latinskoj Americi, Biden po prvi put poziva Honduras, koji je dobio pohvale za bolje vođenje izbora 2021. godine, uprkos upornom nasilju i nedavnom odbacivanju tajvanskih veza s Kinom.
Samit dolazi kada se Sjedinjene Države fokusiraju na Afriku, gdje i Kina i Rusija napreduju.
Potpredsjednica Kamala Harris putuje ove sedmice u Ganu, Tanzaniju i Zambiju — čijeg predsjednika Hakaindea Hichilema Washington smatra uzorom za demokratiju i održava svoje događaje kao sudomaćin samita.
Freedom House, istraživačka grupa koju podržavaju SAD, u svom najnovijem godišnjem izvještaju uočila je sveukupno pogoršanje globalne demokratije, ali i sve veći broj svijetlih tačaka.
Katie LaRoque, koordinatorica grupe za samit, rekla je da, iako jedan sastanak sam po sebi nije odlučujući, skup daje priliku za jedinstvo.
Demokratije mogu "koordinirati promjene politike koje mogu sadržavati raširenu autoritarnu agresiju", rekla je ona.
Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada
Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.
Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.
Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.
Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.
Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.
Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:
Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."
“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."
Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.
"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.
Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.
Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.
Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.
Biden upozorava Iran nakon smrtonosnog napada u Siriji
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Sjedinjene Države odgovoriti "snažno" kako bi zaštitile Amerikance nakon što je američka vojska rekla da je izvela zračne napade u istočnoj Siriji kao odgovor na sumnjivi napad koji podržava Iran.
Govoreći tokom državne posjete Kanadi u petak, Biden je rekao da Sjedinjene Države "ne traže sukob s Iranom, ali su spremne djelovati snažno kako bi zaštitile naš narod".
"Upravo to se dogodilo sinoć", dodao je.
Američka vojska je saopćila da je izvela više "preciznih" zračnih napada tokom noći u četvrtak na ciljeve u istočnoj Siriji kao odgovor na napad dronom u kojem je ubijen američki izvođač.
Portparol Ministarstva odbrane Patrick Ryder rekao je novinarima u Pentagonu u petak da je namjera operacije bila da se "pošalje vrlo jasna poruka da ćemo ozbiljno shvatiti zaštitu našeg osoblja i da ćemo brzo i odlučno odgovoriti ako budu ugroženi".
On je udare opisao kao "proporcionalnu i namjernu akciju s ciljem ograničavanja rizika od eskalacije kako bi se žrtve svele na minimum".
Sirijska opservatorija za ljudska prava, grupa sa sjedištem u Britaniji koja prati rat u Siriji, saopćila je da je 14 ljudi ubijeno u američkim udarima u Siriji.
U petak su američki zvaničnici rekli da je više dronova lansirano u Green Village na sjeveroistoku Sirije, gdje su također smještene američke trupe. Zvaničnici su rekli da u tim napadima nije bilo povrijeđenih.
U saopćenju, američki ministar odbrane Lloyd Austin opisao je udare na objekte koje koriste grupe povezane s iranskim Korpusom garde islamske revolucije.
"Zračni napadi su izvedeni kao odgovor na današnji napad, kao i niz nedavnih napada na koalicione snage u Siriji od strane grupa povezanih s IRGC", rekao je Austin.
"Nijedna grupa neće nekažnjeno udarati naše trupe," dodao je on.
Dron je udario u objekat za održavanje u bazi u Hasaki u Siriji u 13.38 sati po lokalnom vremenu, navodi Pentagonu
U napadu je ranjeno još šest Amerikanaca, uključujući pet pripadnika američke vojske. Dvojica ranjenih pripadnika su zbrinuta na licu mjesta, dok su trojica i američki izvođač medicinski evakuisani u koalicione medicinske ustanove u Iraku, navodi se u saopštenju američke vojske.
Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u istočnoj Siriji kako bi pomogli snagama sirijskih Kurda da spriječe ponovno oživljavanje terorističke grupe Islamska država.
Predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Milley, najviši američki vojni oficir i šef američke Centralne komande, koja nadgleda američke vojne operacije na Bliskom istoku, upozorio je zakonodavce na odvojenim saslušanjima u četvrtak da Iran nastavlja da destabilizuje Bliski istok kroz svoje podrška terorističkim grupama i „proxy” snagama.
Iranski opunomoćenici napali su američke trupe u Iraku i Siriji 78 puta koristeći bespilotne letjelice i rakete od januara 2021. godine, izjavio je komandant CENTCOM-a, general Erik Kurilla.
"Ovo je bio još jedan u nizu napada na naše trupe i partnerske snage", rekao je Kurilla kasno u četvrtak.
"Uvijek ćemo poduzeti sve potrebne mjere da odbranimo naš narod i uvijek ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje odaberemo. Predviđeni smo za skalabilne opcije u slučaju bilo kakvih dodatnih iranskih napada", dodao je.
Neke informacije korištene u izvještaju dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Ukrajina spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je vojska spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa, ali joj je potrebna pomoć evropskih susjeda.
"Ako Evropa čeka", upozorio je Zelenski evropske lidere u četvrtak, "zlo će možda imati vremena da se pregrupiše i pripremi za godine rata".
U video obraćanju, dostavljenom iz voza, Zelenski je pozvao lidere da prošire i ubrzaju svoje isporuke oružja i municije Ukrajini kako bi ih koristili u svojoj kampanji za suzbijanje ruske invazije.
Evropski lideri potpisali su u četvrtak sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji su ranije ove nedjelje podržali ministri spoljnih poslova i odbrane EU, pozivajući i na slanje municije iz postojećih zaliha, i na to da zemlje EU rade zajedno na izdavanju novih narudžbi za više metaka.
Pošto je pokušaj Rusije da zauzme Bahmut zaustavljen, dugo očekivana kontraofanziva će početi "vrlo brzo", rekao je u četvrtak najviši komandant ukrajinskih kopnenih snaga.
Ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je na društvenoj mreži Telegram da plaćenici ruske grupe Wagner, često osuđenici regrutovani iz zatvora, "gube značajnu snagu" u pokušaju da preuzmu kontrolu nad Bahmutom.
Pošto su najprije razmišljala o povlačenju iz grada na istoku, Ukrajina je zadržala svoje trupe na položaju, a istovremeno je poslala i pojačanje.
"Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupijanska", rekao je on, navodeći gradove koje je Ukrajina branila ili preuzela nazad od ruske kontrole.
Sirski je bio jedan od najviših komandanata koji stoje iza ukrajinske strategije prošle godine u prvim nedeljama rata koji je odbio napad Rusije na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, i naterao moskovske snage na povlačenje do druge polovine 2022.
Britansko ministarstvo odbrane je u srijedu saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule lokalni kontranapad zapadno od Bahmuta koji će vjerovatno ublažiti pritisak na glavnu rutu koja se koristi za snabdijevanje kijevskih snaga unutar grada.
Ministarstvo je saopštilo da i dalje postoji prijetnja da bi ukrajinske snage u Bahmutu mogle da budu opkoljene, ali da postoji "realna mogućnost da ruski napad na grad izgubi ograničeni zamah koji je bio dobio".
Linije fronta rata u istočnoj Ukrajini su u velikoj mjeri na istom mjestu posljednjih mjeseci, pri čemu nijedna strana nije uspjela da zauzme značajnu novu teritoriju, iako obje imaju ogroman broj žrtava.
Moskva nije komentarisala ukrajinske tvrdnje da gubi zamah u Bahmutu, ali Jevgenij Prigožin, šef plaćenika Wagner grupe, poslednjih dana pesimistički upozorava na ukrajinski kontranapad.
Ranije ove nedelje, Prigožin je objavio pismo ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu, upozoravajući da Ukrajina pokušava da odsječe snage Wagnera od redovnih ruskih trupa i zahtijeva od Šojgua da preduzme akciju kako bi to spriječio. Prigožin je rekao da će biti "negativnih posljedica" ako ne uspije.
Zelenski je u četvrtak nastavio obilazak oblasti na liniji fronta, posjetivši Hersonsku oblast na jugu dan poslije susreta sa trupama u blizini Bahmuta.
Na snimku se vidi kako se sastaje sa stanovnicima u Posadu Pokrovske, bombardovanom selu na bivšoj liniji fronta u Hersonu, ponovo zauzetom u posljednjem velikom napredovanju Ukrajine prošle godine.
"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo obnoviti. Kao i svaki grad i selo koji su stradali od okupatora", napisao je on.
