Linkovi

Top priča

Prva dama na konvenciji govorila o pandemiji i rasnim nemirima

First lady Melania Trump speaks on the second day of the Republican National Convention from the Rose Garden of the White House, Tuesday, Aug. 25, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)

Prva dama SAD Melania Trump izrazila je u utorak uveče saučešće žrtvama pandemije koronavirusa, što je naglašeni kontrast u odnosu na njenog supruga, predsjednika Donalda Trumpa, koji je često umanjivao značaj infektivne bolesti i govorio da će ona nestati.

"Od marta, naši životi su se drastično promijenili", rekla je prva dama u govoru održanom u utorak kasno uveče u nedavno redizajiranom Ružičnjaku Bijele kuće. "Moje najdublje saučešće ide svakome ko je izgubio nekog svog voljenog. Moje molitve su sa onima koji su bolesni ili pate."

"Znam da su mnogi ljudi zabrinuti i da se neki osjećaju beznadežno", rekla je ona. "Želim da znate da niste sami".

Ton govora označio je značajan otklon od većeg dijela politikom nabijene retorike prve dvije noći četvorodevne nacionalne konvencije, kada su Trumpove pristalice oštro napadale demokratskog izazivača Joe Bidena hvaleći istovremeno Trumpovo rukovođenje pandemijom i uništavajućim efektom koju ona ima po ekonomiju.

Prisjećajući se svoje vlastite priče o emigriranju iz Slovenije, kada je kao 26-ogodišnja manekenka na kraju stekla američko državljanstvo, Melania Trump možda se povezala sa mnogim ljudima koje je isključila politika njenog supruga usmjerena na nedokumentovane imigrante.

Prva dama se zahvalila zdravstvenim radnicima koji su liječili milione ljudi koji su oboljeli od COVID-19, bolesti uzrokovane koronavirusom.

"Stavili ste svoju zemlju na prvo mjesto i moj suprug i ja smo vam zahvalni", rekla je ona.

"Bilo je inspirativno vidjeti šta ljudi u našoj velikoj zemlji rade jedni za druge", rekla je Melania Trump u obraćanju, finalnom tokom druge noći Republikanske nacionalne konvencije koja je nominovala njenog supruga za drugi četvorogodišnji mandat.

A view of the restored Rose Garden is seen at the White House in Washington, Saturday, Aug. 22, 2020.
A view of the restored Rose Garden is seen at the White House in Washington, Saturday, Aug. 22, 2020.

Većim dijelom virtualna konvencija

Konvencija je uglavnom izvedena virtualno u Washingtonu, zbog straha od širenja koronavirusa. Uobičajeno, na hiljade delegata bilo bi spakovano u arenu svake četiri godine tokom predsjedničkih nominacionih konvencija.

Neki govornici u utorak uveče, uključujući državnog sekretara Mikea Pompea koji je govorio iz Jerusalima, aplaudirali su potezima koje je Trump napravio kao predsjednik, dok su drugi napadali kandidata demokrata po pitanjima ekonomije i spoljne politike, kao i zakona i reda, te kontrole naoružanja.

U.S. Secretary of State Mike Pompeo speaks by video feed from Jerusalem during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 25, 2020. 2020 Republican National Convention/Handout via REUTERS
U.S. Secretary of State Mike Pompeo speaks by video feed from Jerusalem during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 25, 2020. 2020 Republican National Convention/Handout via REUTERS

Tokom pandemije umrlo je više od 178.000 ljudi i inficirano više od 5,7 miliona u SAD, podaci su Johns Hopkins Univerziteta. Ti brojevi najveći su u svijetu.

Ali, način na koji se predsjednik Trump odnosi prema krizi koja se događa jednom u vijeku predstavlja prijetnju za njegove šanse na izborima 3. novembra protiv Bidena.

Istraživanja javnog mnijenja, uz široku marginu, pokazuju da Amerikanci ne odobravaju način na koji se Trump odnosio prema krizi.

Biden je napao Trumpove tvrdnje da je on bio "ratni predsjednik" u borbi protiv virusa. Demokrata, u svom govoru nakon prihvatnaja predsjedničke nominacije prošle nedjelje, rekao je da su predsjednikove akcije bile neoprostive i da su neuspjeh liderstva.

Ranije ove godine, Trump je odbacio opasnost od virusa, rekavši da će on uskoro nestati, što je procjena koju je ponovio nedavno i koja je u suprotnosti sa onim što vladini i univerzitetski medicinski eksperti govore.

Trump je promovisao neodobrena sredstva, obećavao da će vakcina biti dostupna mnogo ranije nego što su eksperti govoril i mjesecima odbijao da nosi masku u javnosti. Tek odnedavno, on je u nekim prilikama počeo da nosi masku u javnosti.

President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)
President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)

Rasni nemiri

Melania Trump takođe je govorila o rasnim nemirima u Sjedinjenim Državama koji su izazvani smrću Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota, 25. maja. Republikanci su osudili Floydovu smrt, ali su uglavnom na svojoj konvenciji bili fokusirani na napade na demokrate, za koje tvrde da neće okončati ulično nasilje u SAD generisano demonstracijama zbog rasne nepravde.

"Kao i svi vi, razmišljala sam o rasnim nemirima u našoj zemlji", rekla je prva dama. "To je teška realnost kojom se mi ne ponosimo u našoj istoriji. Ja ohrabrujem ljude da se fokusiraju na našu budućnost, dok i dalje uče iz naše prošlosti."

"Sa tim na umu, voljela bih da pozovem građane ove zemlje da zastanu na trenutak, naprave pauzu i pogledaju na stvari iz svih perspektiva", kazala je ona. "Tražim od ljudi da se okupljaju u građanskom maniru, kako bismo mogli da radimo i živimo po našim standardnim američkim idealima."

"Takođe tražim od ljudi da okončaju nasilje i pljačku koja se vrši u ime pravde i da nikad ne donose procjene na osnovu nečije boje kože. Umjesto što rušimo stvari, razmislimo o svojim greškama", rekla je.

Saradnica Melanije Trump, šefica osoblja Stephanie Grisham​, kazala je pred televizijsko obraćanje prve dame da "svaka riječ u ovom govoru je njena".

Melania Trump pozvala je na reizbor svog supruga, rekavši: "On ne izgovara samo riječi. On zahtijeva akciju."

First lady Melania Trump arrives to speak on the second night of the Republican National Convention from the Rose Garden of the White House, Tuesday, Aug. 25, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)
First lady Melania Trump arrives to speak on the second night of the Republican National Convention from the Rose Garden of the White House, Tuesday, Aug. 25, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)

Raskid sa tradicijom

Ona je govorila nakon za konvenciju izuzetno neobičnog obraćanja Pompea, koji se založio za Trumpa u svojoj poruci iz Jerusalima, gdje je na diplomatskoj misiji u Izraelu i na Bliskom istoku.

Uobičajeno, najviši diplomata SAD ne igra ulogu u izborima u SAD i na njega se gleda kao na apolitičnog predstavnika Sjedinjenih Država u međunarodnim odnsima, prije nego političke partije predsjednika koji ga je postavio.

Nekoliko opozicionih demokrata napalo je Pompea zbog prekida tradicije ostajanja po strani tokom predsjedničke trke. Kongresmen Joaquin Castr​o, predsjedavajući Podkomitetom Predstavničkog doma za nadzor inostranih poslova i istrage, objavio je da će povesti "punu istragu" o Pompeovom učešću.

Tokom svog govora, Pompeo je navodio Trumpova spoljnopolitička postignuća, rekavši "predsjednik je predvodio hrabre inicijative u gotovom svakom kutku na svijetu".

Šef State Departmenta rekao je da je Trump "umanjio tenzije" sa Sjevernom Korejom, iako Trump nije prisilio Pjongjang da se odrekne svog programa nuklearnog oružja. Odao je Trumpu priznanje za nedavni sporazum između Izraela i Ujdinjenih Arapskih Emirata o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

Eric Trump, son of President Donald Trump, speaks during a campaign rally as his wife, Lara watches in Charlotte, N.C., Monday, March 2, 2020. (AP Photo/Mike McCarn)
Eric Trump, son of President Donald Trump, speaks during a campaign rally as his wife, Lara watches in Charlotte, N.C., Monday, March 2, 2020. (AP Photo/Mike McCarn)

Tokom druge noći konvencije, govorilo je još dvoje odrasle djece američkog predsednika.

Eric Trump, prvi čovjek Trump organizacije, predsjednikove globalne kompanije za nekretnine i golf odmarališta sa sjedištem u New Yorku, i Tiffany Trump, koja je nedavno diplomirala na pravnom fakultetu, rekli su da njihov otac zaslužuje drugi mandat u Bijeloj kući.

Tiffany Trump je rekla: "Moj otac je izgradio naprednu ekonomij jednom i uradiće to ponovo. Moj otac ne bježi od izazova. On sanja velike snove za našu zemlju".

Eric Trump je rekao: "Svaki dan moj otac se bori za američki narod. Ponosan sam šta radiš za našu zemlju".

See all News Updates of the Day

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Vrhovni sud Sjedinjenih Država je, zahvaljujući konzervativnoj većini, pri kraju svog proteklog mandata donio nekoliko odluka koje su izazvale veliku pažnju javnosti jer su poništili odluke i pravila koji su bili na snazi dugo godina unazad.

Biden se obratio javnosti nakon petodnevne evropske turneje

Predsednik SAD Džo Bajden govori na konferenciji za novinare na samitu u Madridu

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je da je odluka Vrhovnog suda kojom je ukinuto ustavno pravo na abortus "destabilizujuća", ali da ne utiče na američku poziciju u svijetu.

Biden je govorio na konferenciji za novinare na kraju petodnevne evropske turneje u okviru koje se sastao sa NATO saveznicima na samitu u Madridu i liderima G7 u Bavarskim Alpima, dok se Amerika i dalje suočava sa posljedicama prošlonedeljne odluke najviše sudske instance u zemlji, prenosi agencija AP.

"Amerika je u boljoj poziciji da bude svjetski lider nego ikada ranije. Međutim, jedna stvar koja je destabilizujuća je nečuveno ponašanje Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koji nije samo ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda, već i u suštini doveo u pitanje pravo na privatnost. Mogu da razumijem zašto su Amerikanci nezadovoljni onim što je uradio Vrhovni sud", poručio je Biden.

Takođe je naglasio da bi podržao izmjenu filibastera - procedure u Senatu prema kojoj je potrebno 60 glasova za usvajanje većine zakona - da bi se omogućilo usvajanje prijedloga o zaštiti prava na abortus na nacionalnom nivou prostom većinom. Međutim, demokrate nemaju dovoljno glasova u Senatu za to, navodi AP.

Bidenova administracija je na trodnevnom samitu između ostalog najavila da će dugoročno ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, objavljen je i dogovor sa Turskom kojim je otvoren put za članstvo Švedske i Finske u NATO-u, te usvojen novi strateški koncept alijanse u kojem se navodi da je Rusija "direktna prijetnja", a kineska "politika prinude" izazov za interese Zapada.

"Mislim da svi možemo da se saglasimo da je ovo bio historijski samit NATO-a", rekao je Biden.

Takođe je podsjetio da je zapadna vojna alijansa posljednji put usvojila strateški koncept prije 12 godina, da je Rusija tada označena partnerom, dok se Kina nije pominjala. Dokument utvrđen na samitu je to promijenio.

"Svijet se mnogo promijenio od tada. Cilj ovog samita bio je da se jačaju naši savezi, rješavaju svjetski izazovi i prijetnje s kojima ćemo se suočiti u budućnosti", naglasio je američki predsjednik.

Biden je istakao i obaveze preuzete na sastanku G7, uključujući više ekonomske i vojne pomoći Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije, kao i oštrije sankcije protiv Moskve.

"Bićemo uz Ukrajinu, i alijansa će biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno. Ne znam kako će se sve završiti, ali se neće okončati porazom Ukrajine u Ukrajini", zaključio je predsjednik SAD.

Nova NATO strategija cilja Rusiju, Kinu

A general view during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Čelnici država i vlada NATO-a na sastanku u Madridu u srijedu odobrili su novi Strateški koncept saveza, u kojem se imenuju “agresija Rusije”, “sistemski izazovi koje postavlja Narodna Republika Kina” i “produbljivanje strateškog partnerstva” između dviju zemalja kao glavni prioriteti.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

NATO: Rusija "najznačajnija i direktna prijetnja"

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski govori, putem video linka, na samitu NATO-a u Madridu (Foto: AP /Manu Fernandez)

NATO je proglasio Rusiju "najznačajnijom i direktnom prijetnjom" po mir i bezbjednosti članica alijanse, na samitu u Madridu na kojem lideri raspravljaju o, kako je naveo generalni sekretar, najvećoj bezbjednosnoj krizi od Drugog svjetskog rata.

NATO je takođe obećao da će "povećati političku i praktičnu podršku" Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zato što nije još više podržao njegovu zemlju, a zatražio je i više oružja da porazi ruske snage.

Ruska invazija na susjednu zemlju primorala je NATO da u istočnoj Evropi rasporedi najviše trupa i oružja od Hladnog rata, te podstakla Finsku i Švedsku da odustanu od dugogodišnjeg neutralnog statusa i pridruže se alijansi, podsjeća agencija AP.

"Rat predsjednika (Vladimira) Putina srušio je mir u Evropi i doveo do najveće bezbjednosne krize u Evropi od Drugog svjetskog rata", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Alijansa je obećala veću podršku za Ukrajinu, koja je od NATO članica već dobila vojnu i civilnu pomoć vrijednu više milijardi dolara. Međutim, Zelenski je istakao da se politika otvorenih vrata za nove članice, po svemu sudeći, ne odnosi na njegovu zemlju.

"Politika otvorenih vrata NATO-a ne bi trebalo da podsjeća na stare okretaljke u Kijevskom metrou, koje su otvorene ali se zatvaraju kada im se približite dok ne platite. Zar Ukrajina nije platila dovoljno?, upitao je Zelenski lidere 30 članica NATO-a na samitu u Madridu.

Zatražio je modernije artiljerijske sisteme i drugo oružje i upozorio lidere da ili obezbijede Ukrajini pomoć koja joj je potrebna da porazi Rusiiju ili "se suoči sa dugim ratom između Rusije i vas".

"Pitanje je ko je sljedeći? Moldavija? Ili baltičke zemlje? Ili Poljska? Odgovor je: sve one. Odvraćamo Rusiju da bi je spriječili da uništi nas i vas", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Priznao je da su mali izgledi za skoro članstvo Ukrajine u NATO, koji dozvoljava svojim članicama da naoružavaju Kijev, bez izazivanja direktnog konflikta sa nuklearno naoružanom Rusijom.

Prema NATO ugovoru, napad na bilo koju članicu smatrao bi se napadom na sve i izazvao bi vojni odgovor cijele alijanse.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će na samitu u Madridu biti poslata "nepogrešiva poruka da je NATO snažan i ujedinjen".

"Jačamo napore. Dokazujemo da je NATO sada potrebniji nego ikada ranije", poručio je Biden. Takođe je najavio veliko povećanje američkog vojnog prisustva u Evropi, uključujući i stalnu američku bazu u Poljskoj, još dva ratna razarača u Španiji i letjelica F35 u Velikoj Britaniji.

Rat u Ukrajini je doveo do najvećeg pojačanja NATO snaga u istočnoj Evropi, i očekuje se da lideri na samitu u Madridu usaglase veliko povećanje snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 trupa, do naredne godine.

Stoltenberg je ocijenio da je to dio "najveće izmjene kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata".

Samit je otvoren sa jednim riješenim problemom, nakon što je Turska u utorak pristala da odustane od protivljenja članstvu Švedske i Finske kojima je u srijedu upućena formalna pozivnica.

NATO Samit: SAD povećavaju prisustvo u Evropi

US President Joe Biden (R) speaks with Netherland's Prime Minister Mark Rutte (2nd R), Turkish President Recep Tayyip Erdogan (L) and Foreign minister Mevlut Çavusoglu (3rd L) at the NATO summit in Madrid, June 29, 2022.

Čelnici NATO-a okupljaju se u Madridu, u Španjolskoj, na summitu koji će uključivati raspravu o potpori Ukrajini i tome kako će se savez prilagoditi suočavanju s trenutnim i budućim izazovima.

Očekuje se da će čelnici pristati na jačanje potpore Ukrajini dok se brani od ruske invazije. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy obraća se summitu putem videa.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da u vrijeme kada je ruski predsjednik Vladimir Putin "srušio mir u Europi i napao same principe poretka utemeljenog na pravilima", Sjedinjene Države i njihovi saveznici "dokazuju da je NATO sada potrebniji nego ikad".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima kako će skup biti "povijesni i transformativni summit za naš savez", dodajući da dolazi usred "najozbiljnije sigurnosne krize s kojom smo se suočili od Drugog svjetskog rata".

Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.
Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.

Ruski napad također utječe na dugoročne planove NATO-a, s novim strateškim konceptom koji uključuje ono što je savez nazvao "promijenjenim sigurnosnim okruženjem". Vodeći sporazum također će se baviti drugim izazovima, uključujući Kinu.

Kratkoročno, NATO jača svoju spremnost da odgovori na vanjske prijetnje, uključujući povećanje broja vojnika pod izravnim zapovjedništvom NATO-a i prethodno postavljanje više teškog naoružanja i logističkih resursa.

"Danas najavljujem da će Sjedinjene Države pojačati položaj naših snaga u Evropi kako bi odgovorile na promijenjeno sigurnosno okruženje, kao i jačanje naše kolektivne sigurnosti", rekao je Biden. "Ranije ove godine, povukli smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi povećali na 100.000. Nastavit ćemo prilagođavati svoje držanje na temelju prijetnje u bliskoj konzultaciji s naši saveznici."

Biden je rekao da Sjedinjene Države šalju dodatne pomorske razarače koji će biti stacionirani u Španjolskoj, uspostavljajući stalno sjedište za 5. armijski korpus SAD-a u Poljskoj, dodajući rotirajuću brigadu od 3.000 vojnika i 2.000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, te šalju dva dodatna F-35 borbena aviona u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Budući da NATO poziva Švedsku i Finsku da se pridruže savezu, summit će također uključivati razgovore o jačanju partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. "On dobiva suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez."

Ostala područja rasprave uključuju terorizam, cyber napade i klimatske promjene.

Dopisnica VOA-e iz Bijele kuće Anita Powell pridonijela je ovoj priči.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG