Najnovije
Prva dama na konvenciji govorila o pandemiji i rasnim nemirima
Prva dama SAD Melania Trump izrazila je u utorak uveče saučešće žrtvama pandemije koronavirusa, što je naglašeni kontrast u odnosu na njenog supruga, predsjednika Donalda Trumpa, koji je često umanjivao značaj infektivne bolesti i govorio da će ona nestati.
"Od marta, naši životi su se drastično promijenili", rekla je prva dama u govoru održanom u utorak kasno uveče u nedavno redizajiranom Ružičnjaku Bijele kuće. "Moje najdublje saučešće ide svakome ko je izgubio nekog svog voljenog. Moje molitve su sa onima koji su bolesni ili pate."
"Znam da su mnogi ljudi zabrinuti i da se neki osjećaju beznadežno", rekla je ona. "Želim da znate da niste sami".
Ton govora označio je značajan otklon od većeg dijela politikom nabijene retorike prve dvije noći četvorodevne nacionalne konvencije, kada su Trumpove pristalice oštro napadale demokratskog izazivača Joe Bidena hvaleći istovremeno Trumpovo rukovođenje pandemijom i uništavajućim efektom koju ona ima po ekonomiju.
Prisjećajući se svoje vlastite priče o emigriranju iz Slovenije, kada je kao 26-ogodišnja manekenka na kraju stekla američko državljanstvo, Melania Trump možda se povezala sa mnogim ljudima koje je isključila politika njenog supruga usmjerena na nedokumentovane imigrante.
Prva dama se zahvalila zdravstvenim radnicima koji su liječili milione ljudi koji su oboljeli od COVID-19, bolesti uzrokovane koronavirusom.
"Stavili ste svoju zemlju na prvo mjesto i moj suprug i ja smo vam zahvalni", rekla je ona.
"Bilo je inspirativno vidjeti šta ljudi u našoj velikoj zemlji rade jedni za druge", rekla je Melania Trump u obraćanju, finalnom tokom druge noći Republikanske nacionalne konvencije koja je nominovala njenog supruga za drugi četvorogodišnji mandat.
Većim dijelom virtualna konvencija
Konvencija je uglavnom izvedena virtualno u Washingtonu, zbog straha od širenja koronavirusa. Uobičajeno, na hiljade delegata bilo bi spakovano u arenu svake četiri godine tokom predsjedničkih nominacionih konvencija.
Neki govornici u utorak uveče, uključujući državnog sekretara Mikea Pompea koji je govorio iz Jerusalima, aplaudirali su potezima koje je Trump napravio kao predsjednik, dok su drugi napadali kandidata demokrata po pitanjima ekonomije i spoljne politike, kao i zakona i reda, te kontrole naoružanja.
Tokom pandemije umrlo je više od 178.000 ljudi i inficirano više od 5,7 miliona u SAD, podaci su Johns Hopkins Univerziteta. Ti brojevi najveći su u svijetu.
Ali, način na koji se predsjednik Trump odnosi prema krizi koja se događa jednom u vijeku predstavlja prijetnju za njegove šanse na izborima 3. novembra protiv Bidena.
Istraživanja javnog mnijenja, uz široku marginu, pokazuju da Amerikanci ne odobravaju način na koji se Trump odnosio prema krizi.
Biden je napao Trumpove tvrdnje da je on bio "ratni predsjednik" u borbi protiv virusa. Demokrata, u svom govoru nakon prihvatnaja predsjedničke nominacije prošle nedjelje, rekao je da su predsjednikove akcije bile neoprostive i da su neuspjeh liderstva.
Ranije ove godine, Trump je odbacio opasnost od virusa, rekavši da će on uskoro nestati, što je procjena koju je ponovio nedavno i koja je u suprotnosti sa onim što vladini i univerzitetski medicinski eksperti govore.
Trump je promovisao neodobrena sredstva, obećavao da će vakcina biti dostupna mnogo ranije nego što su eksperti govoril i mjesecima odbijao da nosi masku u javnosti. Tek odnedavno, on je u nekim prilikama počeo da nosi masku u javnosti.
Rasni nemiri
Melania Trump takođe je govorila o rasnim nemirima u Sjedinjenim Državama koji su izazvani smrću Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota, 25. maja. Republikanci su osudili Floydovu smrt, ali su uglavnom na svojoj konvenciji bili fokusirani na napade na demokrate, za koje tvrde da neće okončati ulično nasilje u SAD generisano demonstracijama zbog rasne nepravde.
"Kao i svi vi, razmišljala sam o rasnim nemirima u našoj zemlji", rekla je prva dama. "To je teška realnost kojom se mi ne ponosimo u našoj istoriji. Ja ohrabrujem ljude da se fokusiraju na našu budućnost, dok i dalje uče iz naše prošlosti."
"Sa tim na umu, voljela bih da pozovem građane ove zemlje da zastanu na trenutak, naprave pauzu i pogledaju na stvari iz svih perspektiva", kazala je ona. "Tražim od ljudi da se okupljaju u građanskom maniru, kako bismo mogli da radimo i živimo po našim standardnim američkim idealima."
"Takođe tražim od ljudi da okončaju nasilje i pljačku koja se vrši u ime pravde i da nikad ne donose procjene na osnovu nečije boje kože. Umjesto što rušimo stvari, razmislimo o svojim greškama", rekla je.
Saradnica Melanije Trump, šefica osoblja Stephanie Grisham, kazala je pred televizijsko obraćanje prve dame da "svaka riječ u ovom govoru je njena".
Melania Trump pozvala je na reizbor svog supruga, rekavši: "On ne izgovara samo riječi. On zahtijeva akciju."
Raskid sa tradicijom
Ona je govorila nakon za konvenciju izuzetno neobičnog obraćanja Pompea, koji se založio za Trumpa u svojoj poruci iz Jerusalima, gdje je na diplomatskoj misiji u Izraelu i na Bliskom istoku.
Uobičajeno, najviši diplomata SAD ne igra ulogu u izborima u SAD i na njega se gleda kao na apolitičnog predstavnika Sjedinjenih Država u međunarodnim odnsima, prije nego političke partije predsjednika koji ga je postavio.
Nekoliko opozicionih demokrata napalo je Pompea zbog prekida tradicije ostajanja po strani tokom predsjedničke trke. Kongresmen Joaquin Castro, predsjedavajući Podkomitetom Predstavničkog doma za nadzor inostranih poslova i istrage, objavio je da će povesti "punu istragu" o Pompeovom učešću.
Tokom svog govora, Pompeo je navodio Trumpova spoljnopolitička postignuća, rekavši "predsjednik je predvodio hrabre inicijative u gotovom svakom kutku na svijetu".
Šef State Departmenta rekao je da je Trump "umanjio tenzije" sa Sjevernom Korejom, iako Trump nije prisilio Pjongjang da se odrekne svog programa nuklearnog oružja. Odao je Trumpu priznanje za nedavni sporazum između Izraela i Ujdinjenih Arapskih Emirata o uspostavljanju diplomatskih odnosa.
Tokom druge noći konvencije, govorilo je još dvoje odrasle djece američkog predsednika.
Eric Trump, prvi čovjek Trump organizacije, predsjednikove globalne kompanije za nekretnine i golf odmarališta sa sjedištem u New Yorku, i Tiffany Trump, koja je nedavno diplomirala na pravnom fakultetu, rekli su da njihov otac zaslužuje drugi mandat u Bijeloj kući.
Tiffany Trump je rekla: "Moj otac je izgradio naprednu ekonomij jednom i uradiće to ponovo. Moj otac ne bježi od izazova. On sanja velike snove za našu zemlju".
Eric Trump je rekao: "Svaki dan moj otac se bori za američki narod. Ponosan sam šta radiš za našu zemlju".
See all News Updates of the Day
Izraelski zračni napad pogodio centar Bejruta, kažu sigurnosni izvori
Snažan izraelski zračni napad ciljao je u subotu centar Bejruta, rekli su sigurnosni izvori, potresajući libanonsku prijestolnicu dok Izrael nastavlja ofanzivu protiv grupe Hezbollah koju podržava Iran.
Najmanje četiri osobe su ubijene, a 23 ranjene u napadu u bejrutskom naselju Basta, izvijestila je Hezbolahova televizija al-Manar, pozivajući se na ministarstvo zdravlja.
Libanska Nacionalna novinska agencija saopćila je rano u subotu da je napad rezultirao velikim brojem mrtvih i ozlijeđenih te da je uništena zgrada od osam spratova. Snimci koje je emitovala libanska stanica Al Jadeed pokazuju najmanje jednu uništenu zgradu i nekoliko drugih teško oštećenih oko nje.
Izrael je koristio bombe za uništavanje bunkera u napadu, ostavljajući dubok krater, navodi agencija. Bejrut je jako zaudarao na eksploziv nekoliko sati nakon napada.
Eksplozije su potresle glavni grad oko 4 sata ujutro, rekli su svjedoci Reutersa. Sigurnosni izvori rekli su da su u napadu bačene najmanje četiri bombe.
To je bio četvrti izraelski zračni napad ove sedmice usmjeren na centralno područje Bejruta, gdje je najveći dio izraelskih napada usmjeren na južna predgrađa koja kontroliše Hezbollah. U nedjelju je u izraelskom zračnom napadu ubijen medijski zvaničnik Hezbollaha u distriktu Ras al-Nabaa u centralnom Bejrutu.
Izrael je ubio nekoliko vođa svog dugogodišnjeg neprijatelja Hezbollaha, najvažnijeg saveznika Teherana u regionu, u zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta.
Izrael je pokrenuo veliku ofanzivu protiv Hezbollaha u Libanu u septembru, nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava izazvanih ratom u Gazi, udarajući po širokim područjima Libana vazdušnim napadima i slanjem trupa na jug.
Sukob je počeo kada je Hezbollah otvorio vatru u znak solidarnosti sa svojim palestinskim saveznikom Hamasom nakon što je 7. oktobra 2023. pokrenuo napad na južni Izrael.
U tom napadu, Hamasovi militanti ubili su 1.200 ljudi i zarobili oko 250 talaca, što je izazvalo rat u Gazi. Izrael kaže da vjeruje da Hamas još uvijek drži 101 taoca, uključujući 35 za koje vojska kaže da su mrtvi.
U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi poginulo je više od 44.000 ljudi, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja, koje u svom broju ne pravi razliku između boraca i civila.
Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanu su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Američki posrednik otputovao je ove sedmice u Liban i Izrael u nastojanju da osigura prekid vatre. Izaslanik, Amos Hochstein, ukazao je da je postignut napredak nakon sastanaka u Bejrutu u utorak i srijedu, prije nego što je otišao na sastanak s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i ministrom odbrane Israelom Katzom.
Sjevernokorejske trupe gomilaju se u Rusiji. "Uskoro" ulaze u rat u Ukrajini, kaže šef Pentagona
Sjedinjene Države očekuju da će hiljade sjevernokorejskih vojnika koji se gomilaju u Rusiji "uskoro" ući u borbu protiv Ukrajine, izjavio je u subotu šef Pentagona Lloyd Austin.
Vjeruje se da se oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u ruskoj pograničnoj regiji Kursk, rekao je Ostin, gdje su "integrisani u ruske formacije".
"Na osnovu onoga o čemu su obučeni, načina na koji su integrisani u ruske formacije, u potpunosti očekujem da ću ih uskoro vidjeti u borbama", rekao je Austin novinarima tokom zaustavljanja u pacifičkoj državi Fidži.
Austin je rekao da "nije vidio značajnije izvještaje" o tome da su sjevernokorejske trupe "aktivno uključene u borbu" do danas.
Zvaničnici južnokorejske vlade i istraživačka grupa u četvrtak su rekli da je Rusija Pjongjangu dostavila naftu, protivvazdušne rakete i ekonomsku pomoć u zamjenu za trupe.
Kijev je upozorio da je Moskva, zajedno sa sjevernokorejskim vojnicima, sada okupila snage od 50.000 vojnika da povrate dijelove pograničnog regiona koje su zauzele ukrajinske snage.
Ukrajina je preuzela dio Kurska u avgustu tokom munjevite ofanzive, iako su njene trupe bile malo razvučene u regionu Donjecka, koji je podnio teret skoro trogodišnjih borbi.
U Washingtonu se proširuju pozivi na ukidanje trgovinskog statusa Kine
Utjecajni članovi Kongresa, uključujući senatora koji je spreman da postane državni sekretar u dolazećoj Trumpovoj administraciji, snažno vrše pritisak da se povuku Trajni normalni trgovinski odnosi Kine sa SAD.
Uobičajeno poznat kao status „najpovoljnije nacije“, PNTR znači da se kineskoj robi koja se uvozi u Sjedinjene Države odobravaju najpovoljniji uslovi koje ta zemlja nudi kada primjenjuje carine i druga ograničenja.
Kina je dobila PNTR 2000. godine, dok se pripremala za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Od tada su neke od prednosti koje status daje uklonjene sankcijama koje je primijenila prva Trumpova administracija i povećane za vrijeme predsjedavanja Joea Bidena.
Nekoliko zemalja koje nisu PNTR
Potpuno uklanjanje PNTR-a izložilo bi čitav širok spektar kineskog izvoza u SAD – 427,2 milijarde dolara vrijedan 2023. – još većim nametima. Carine koje su SAD nametnule na robu iz zemalja bez PNTR kreću se od najmanje 35% do čak 100%.
Trenutno postoje samo četiri zemlje u svijetu koje nemaju status PNTR-a sa SAD: Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja i Kuba. Sjeverna Koreja i Kuba nikada nisu imale status PNTR, dok je status PNTR Rusije i Bjelorusije ukinut nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, koju je omogućila Bjelorusija.
Ako se na robu iz Kine nametnu normalne carine koje nisu PNTR, a povećane carine koje su primjenjivale Trumpove i Bidenove administracije prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, prosječni porez na kineski uvoz mogao bi se približiti 60%. Tokom svoje kampanje ove godine, novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio je uvođenje carine od 60 posto na kinesku robu, iako nije jasno kako je došao do te brojke.
Asertivnija politika
Ove sedmice je američko-kineska komisija za ekonomski i sigurnosni pregled izdala svoj godišnji izvještaj Kongresu. Među njegovim preporukama za promjenu odnosa SAD s Kinom bilo je i opoziv PNTR-a. Dvostranačko vijeće, koje izdaje godišnje izvještaje od 2002. godine, ranije nije jednoglasno pozivalo na opoziv PNTR-a.
U izvještaju se Kina optužuje da se "uključuje u prakse kao što su krađa intelektualnog vlasništva i manipulacija tržištem". U njemu se navodi da bi ukidanje PNTR-a poboljšalo utjecaj SAD u trgovinskim pregovorima i "da bi signaliziralo pomak ka asertivnijoj trgovinskoj politici koja ima za cilj zaštitu američkih industrija i radnika od ekonomske prisile".
Upitan za komentar ove priče, Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, poslao je Glasu Amerike saopštenje u kojem kritikuje komisiju.
"[Američko-kineska komisija za ekonomsku i sigurnosnu reviziju] već dugo izdaje takozvane izvještaje o Kini, koji su puni dezinformacija i blaćenja, zasnovane na njenoj ukorijenjenoj pristrasnosti o Kini", rekao je Liu.
"Na PNTR-u, nakon sporazuma između Kine i SAD-a o pristupanju Kine WTO-u, SAD su 2001. objavile da će Kini dati Stalni status normalnih trgovinskih odnosa. Pokušaji da se trgovinski i ekonomski odnosi Kine i SAD-a povuku natrag u eru Hladnog rata krši pravila Svjetske trgovinske organizacije i samo će naštetiti zajedničkim interesima obje zemlje i poremetiti globalnu ekonomiju."
Zakonodavni napori
Izvještaj američko-kineske komisije za ekonomsku i sigurnosnu reviziju uslijedio je nakon predstavljanja zakona 14. novembra od strane predstavnika Johna Moolenaara, predsjedavajućeg Komisije za odabir Predstavničkog doma Komunističke partije Kine, kojim bi se službeno okončao status Kine PNTR.
Moolenaar je opisao davanje Kini PNTR kao eksperiment koji nije uspio, navodeći u izjavi da bi ukidanje "zaštitilo našu nacionalnu sigurnost, podržalo otpornost lanca nabavke i vratilo proizvodne poslove SAD-u i našim saveznicima".
U septembru je sličan zakon uveden u Senat. Jedan od ključnih sponzora bio je senator Floride Marko Rubio, koga je novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio da bude državni sekretar u svojoj novoj administraciji.
Oba zakona uključuju jezik koji bi precizirao da se 100% carine primjenjuju na širok spektar proizvoda uvezenih iz Kine, uključujući potrošačku elektroniku, mašine, opremu za solarnu energiju i još mnogo toga.
Predviđanje ekonomskog rasta
Pristalice eliminacije kineskog statusa PNTR tvrde da bi to dovelo do povećanja proizvodnje u Sjedinjenim Državama, ekonomskog rasta i povećanja dobro plaćenih poslova.
Kada je u septembru objavljen senatski zakon o oduzimanju Kine od PNTR-a, senator Tom Cotton je rekao: “Ovo sveobuhvatno ukidanje statusa Kine PNTR-a i reforma trgovinskih odnosa SAD-a i Kine zaštitit će američke radnike, poboljšati našu nacionalnu sigurnost i okončati kineske komuniste, te utjecati na našu ekonomiju.”
U izjavi objavljenoj kada je predstavljen zakon o Moolenaaru, Michael Stumo, izvršni direktor zagovaračke organizacije Koalicija za prosperitetnu Ameriku, rekao je: „Jačanje američkih domaćih industrijskih kapaciteta je najvažnije za rast ekonomije, stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta i očuvanje budućnosti naše nacije . ... Kongresna ukidanja statusa Kine [PNTR] je neophodan korak da se osigura američki prosperitet i nezavisnost."
Predviđanje katastrofe
S druge strane argumenta, mnogi ekonomisti i organizacije za zagovaranje trgovine kažu da bi veliki skokovi carina na kinesku robu bili ekonomski katastrofalni za SAD.
Marcus Noland, izvršni potpredsjednik i direktor studija na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, rekao je za Glas Amerike da kada su on i njegove kolege modelirali rezultate opoziva PNTR-a, nalazi su bili upravo suprotni od onoga što zagovornici politike očekuju. Utvrdili su sporiji privredni rast, više cijene i negativan utjecaj na proizvodnju.
“Oduzimanje statusa trajniT normalnih trgovinskih odnosa od Kine čini suprotno od onoga što bi zagovornici željeli”, rekao je Noland. “To zapravo ne doprinosi industrijskom preporodu u Sjedinjenim Državama. Upravo suprotno. Ono što se dešava je da povećanjem carina na Kinu... činite industrijske inpute u Sjedinjenim Državama mnogo skupljima.
„I tako Sjedinjene Države postaju lokacija sa visokim troškovima proizvodnje za mnoge proizvođače i gube konkurentnost u tom sektoru“, rekao je.
Vremenom bi ekonomski rast i nivoi proizvodnje ponovo počeli da rastu, a porast cijena bi donekle opao, ali se nikada ne vraćaju na istu dugoročnu putanju, pokazali su nalazi.
"Nanosite trajnu štetu", rekao je Noland.
Američko Kinesko poslovno vijeće, ili USCBC, koje radi na produbljivanju trgovinskih veza između dvije najveće svjetske ekonomije, također se protivi planu.
„Opozivanje statusa Trajnih normalnih trgovinskih odnosa za Kinu bi značajno štetilo američkoj ekonomiji, potrošačima i preduzećima tako što bi podiglo cijene, uklonilo stotine hiljada radnih mjesta i otežalo američkim kompanijama da se takmiče na globalnom nivou“, predsjednik USCBC Craig Allen navodi se u izjavi poslanoj e-poštom Glasu Amerike.
“Svaka politika koja utječe na odnose SAD i Kine trebala bi biti usmjerena na postizanje specifičnih ciljeva, rješavanje nepoštenih kineskih tržišnih praksi i koordinaciju sa saveznicima i partnerima SAD-a, umjesto stvaranja jednostranog okvira koji ne postiže nijedan od ovih ciljeva”, dodao je Allen.
Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD
Južni Teksas i dalje je jedna od najboljih destinacija za migrante mlađe od 18 godina koji ulaze u Sjedinjene Države bez dokumenata ili odraslih pratilaca. Iako je došlo do smanjenja broja prelazaka, opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju i dalje su razlog za zabrinutost.
Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno
Mnogi Ukrajinci pozdravljaju odluku SAD da dopusti Ukrajini da izvrši udar duboko u rusku teritoriju. Ali na ulicama glavnog grada Ukrajine, mnogi takođe kažu da smatraju da je odluka pomalo i prekasna.