Linkovi

Najnovije

Prva dama na konvenciji govorila o pandemiji i rasnim nemirima

First lady Melania Trump speaks on the second day of the Republican National Convention from the Rose Garden of the White House, Tuesday, Aug. 25, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)
First lady Melania Trump speaks on the second day of the Republican National Convention from the Rose Garden of the White House, Tuesday, Aug. 25, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)

Prva dama SAD Melania Trump izrazila je u utorak uveče saučešće žrtvama pandemije koronavirusa, što je naglašeni kontrast u odnosu na njenog supruga, predsjednika Donalda Trumpa, koji je često umanjivao značaj infektivne bolesti i govorio da će ona nestati.

"Od marta, naši životi su se drastično promijenili", rekla je prva dama u govoru održanom u utorak kasno uveče u nedavno redizajiranom Ružičnjaku Bijele kuće. "Moje najdublje saučešće ide svakome ko je izgubio nekog svog voljenog. Moje molitve su sa onima koji su bolesni ili pate."

"Znam da su mnogi ljudi zabrinuti i da se neki osjećaju beznadežno", rekla je ona. "Želim da znate da niste sami".

Ton govora označio je značajan otklon od većeg dijela politikom nabijene retorike prve dvije noći četvorodevne nacionalne konvencije, kada su Trumpove pristalice oštro napadale demokratskog izazivača Joe Bidena hvaleći istovremeno Trumpovo rukovođenje pandemijom i uništavajućim efektom koju ona ima po ekonomiju.

Prisjećajući se svoje vlastite priče o emigriranju iz Slovenije, kada je kao 26-ogodišnja manekenka na kraju stekla američko državljanstvo, Melania Trump možda se povezala sa mnogim ljudima koje je isključila politika njenog supruga usmjerena na nedokumentovane imigrante.

Prva dama se zahvalila zdravstvenim radnicima koji su liječili milione ljudi koji su oboljeli od COVID-19, bolesti uzrokovane koronavirusom.

"Stavili ste svoju zemlju na prvo mjesto i moj suprug i ja smo vam zahvalni", rekla je ona.

"Bilo je inspirativno vidjeti šta ljudi u našoj velikoj zemlji rade jedni za druge", rekla je Melania Trump u obraćanju, finalnom tokom druge noći Republikanske nacionalne konvencije koja je nominovala njenog supruga za drugi četvorogodišnji mandat.

A view of the restored Rose Garden is seen at the White House in Washington, Saturday, Aug. 22, 2020.
A view of the restored Rose Garden is seen at the White House in Washington, Saturday, Aug. 22, 2020.

Većim dijelom virtualna konvencija

Konvencija je uglavnom izvedena virtualno u Washingtonu, zbog straha od širenja koronavirusa. Uobičajeno, na hiljade delegata bilo bi spakovano u arenu svake četiri godine tokom predsjedničkih nominacionih konvencija.

Neki govornici u utorak uveče, uključujući državnog sekretara Mikea Pompea koji je govorio iz Jerusalima, aplaudirali su potezima koje je Trump napravio kao predsjednik, dok su drugi napadali kandidata demokrata po pitanjima ekonomije i spoljne politike, kao i zakona i reda, te kontrole naoružanja.

U.S. Secretary of State Mike Pompeo speaks by video feed from Jerusalem during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 25, 2020. 2020 Republican National Convention/Handout via REUTERS
U.S. Secretary of State Mike Pompeo speaks by video feed from Jerusalem during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 25, 2020. 2020 Republican National Convention/Handout via REUTERS

Tokom pandemije umrlo je više od 178.000 ljudi i inficirano više od 5,7 miliona u SAD, podaci su Johns Hopkins Univerziteta. Ti brojevi najveći su u svijetu.

Ali, način na koji se predsjednik Trump odnosi prema krizi koja se događa jednom u vijeku predstavlja prijetnju za njegove šanse na izborima 3. novembra protiv Bidena.

Istraživanja javnog mnijenja, uz široku marginu, pokazuju da Amerikanci ne odobravaju način na koji se Trump odnosio prema krizi.

Biden je napao Trumpove tvrdnje da je on bio "ratni predsjednik" u borbi protiv virusa. Demokrata, u svom govoru nakon prihvatnaja predsjedničke nominacije prošle nedjelje, rekao je da su predsjednikove akcije bile neoprostive i da su neuspjeh liderstva.

Ranije ove godine, Trump je odbacio opasnost od virusa, rekavši da će on uskoro nestati, što je procjena koju je ponovio nedavno i koja je u suprotnosti sa onim što vladini i univerzitetski medicinski eksperti govore.

Trump je promovisao neodobrena sredstva, obećavao da će vakcina biti dostupna mnogo ranije nego što su eksperti govoril i mjesecima odbijao da nosi masku u javnosti. Tek odnedavno, on je u nekim prilikama počeo da nosi masku u javnosti.

President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)
President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)

Rasni nemiri

Melania Trump takođe je govorila o rasnim nemirima u Sjedinjenim Državama koji su izazvani smrću Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota, 25. maja. Republikanci su osudili Floydovu smrt, ali su uglavnom na svojoj konvenciji bili fokusirani na napade na demokrate, za koje tvrde da neće okončati ulično nasilje u SAD generisano demonstracijama zbog rasne nepravde.

"Kao i svi vi, razmišljala sam o rasnim nemirima u našoj zemlji", rekla je prva dama. "To je teška realnost kojom se mi ne ponosimo u našoj istoriji. Ja ohrabrujem ljude da se fokusiraju na našu budućnost, dok i dalje uče iz naše prošlosti."

"Sa tim na umu, voljela bih da pozovem građane ove zemlje da zastanu na trenutak, naprave pauzu i pogledaju na stvari iz svih perspektiva", kazala je ona. "Tražim od ljudi da se okupljaju u građanskom maniru, kako bismo mogli da radimo i živimo po našim standardnim američkim idealima."

"Takođe tražim od ljudi da okončaju nasilje i pljačku koja se vrši u ime pravde i da nikad ne donose procjene na osnovu nečije boje kože. Umjesto što rušimo stvari, razmislimo o svojim greškama", rekla je.

Saradnica Melanije Trump, šefica osoblja Stephanie Grisham​, kazala je pred televizijsko obraćanje prve dame da "svaka riječ u ovom govoru je njena".

Melania Trump pozvala je na reizbor svog supruga, rekavši: "On ne izgovara samo riječi. On zahtijeva akciju."

First lady Melania Trump arrives to speak on the second night of the Republican National Convention from the Rose Garden of the White House, Tuesday, Aug. 25, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)
First lady Melania Trump arrives to speak on the second night of the Republican National Convention from the Rose Garden of the White House, Tuesday, Aug. 25, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)

Raskid sa tradicijom

Ona je govorila nakon za konvenciju izuzetno neobičnog obraćanja Pompea, koji se založio za Trumpa u svojoj poruci iz Jerusalima, gdje je na diplomatskoj misiji u Izraelu i na Bliskom istoku.

Uobičajeno, najviši diplomata SAD ne igra ulogu u izborima u SAD i na njega se gleda kao na apolitičnog predstavnika Sjedinjenih Država u međunarodnim odnsima, prije nego političke partije predsjednika koji ga je postavio.

Nekoliko opozicionih demokrata napalo je Pompea zbog prekida tradicije ostajanja po strani tokom predsjedničke trke. Kongresmen Joaquin Castr​o, predsjedavajući Podkomitetom Predstavničkog doma za nadzor inostranih poslova i istrage, objavio je da će povesti "punu istragu" o Pompeovom učešću.

Tokom svog govora, Pompeo je navodio Trumpova spoljnopolitička postignuća, rekavši "predsjednik je predvodio hrabre inicijative u gotovom svakom kutku na svijetu".

Šef State Departmenta rekao je da je Trump "umanjio tenzije" sa Sjevernom Korejom, iako Trump nije prisilio Pjongjang da se odrekne svog programa nuklearnog oružja. Odao je Trumpu priznanje za nedavni sporazum između Izraela i Ujdinjenih Arapskih Emirata o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

Eric Trump, son of President Donald Trump, speaks during a campaign rally as his wife, Lara watches in Charlotte, N.C., Monday, March 2, 2020. (AP Photo/Mike McCarn)
Eric Trump, son of President Donald Trump, speaks during a campaign rally as his wife, Lara watches in Charlotte, N.C., Monday, March 2, 2020. (AP Photo/Mike McCarn)

Tokom druge noći konvencije, govorilo je još dvoje odrasle djece američkog predsednika.

Eric Trump, prvi čovjek Trump organizacije, predsjednikove globalne kompanije za nekretnine i golf odmarališta sa sjedištem u New Yorku, i Tiffany Trump, koja je nedavno diplomirala na pravnom fakultetu, rekli su da njihov otac zaslužuje drugi mandat u Bijeloj kući.

Tiffany Trump je rekla: "Moj otac je izgradio naprednu ekonomij jednom i uradiće to ponovo. Moj otac ne bježi od izazova. On sanja velike snove za našu zemlju".

Eric Trump je rekao: "Svaki dan moj otac se bori za američki narod. Ponosan sam šta radiš za našu zemlju".

See all News Updates of the Day

Sud BiH dužan otkloniti povredu prava na pravično suđenje Fikretu Hodžiću

Fikret Hodžić (Foto: BIRN BiH)
Fikret Hodžić (Foto: BIRN BiH)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvažio je apelaciju Fikreta Hodžića, pravosnažno osuđenog na pet godina zatvora za zoupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije korona virusa i pravnog lica "F. H. Srebrena malina", te odlučio predmet vratiti Sudu BiH u dijelu koji će otkloniti povredu prava na pravično suđenje.

Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, utvrđena je povreda prava na pravično suđenje Hodžića i “Srebrene maline” kojim je odlučeno o njihovu prigovoru da nisu znali za što se terete.

„Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostupanjskoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti obranu. Stoga je Ustavni sud odlučio predmet u tom dijelu vratiti Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata“, navodi se u saopštenju.

Sa druge strane, Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju bivšeg federalnog premijeta Fadila Novalića i nekadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solaka koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u svezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u svezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode apelacija je odbijena.

„Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud BiH dao detaljno i jasno obrazloženje“, navodi se u saopštenju.

U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, došao do zaključka da su Solak i Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost.

„To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku“, navode u odluci.

U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud je zaključio da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.

Presudom Suda BiH su bivši federalni premijer Novalić, Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.

Firma “F.H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.

Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona

Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.
Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.

Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.

Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".

Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.

Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.
Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.

Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.

"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.

Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.

"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.

Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".

Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.

Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.

"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.

Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.

Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.

Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.

Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".

Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".

Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.

Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.

Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne

Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.
Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.

Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.

Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.

Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.

"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."

Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.

"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.

Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".

Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.

"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.

"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.

Human Rights Watch optužuje Izrael za ratne zločine zbog raseljavanja Palestinaca

Raseljeni Palestinci bježe iz sjevernog dijela Gaze usred izraelske vojne operacije, 12. novembar 2024.
Raseljeni Palestinci bježe iz sjevernog dijela Gaze usred izraelske vojne operacije, 12. novembar 2024.

Izraelske vlasti izazvale su prisilno raseljavanje palestinskog naroda u Gazi u mjeri koja predstavlja ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, navodi Human Rights Watch u izvještaju u četvrtak.

Izvještaj je posljednji u nizu humanitarnih grupa i međunarodnih tijela koji upozoravaju na tešku humanitarnu situaciju u opkoljenoj enklavi.

"Human Rights Watch je utvrdio da je prisilno raseljavanje bilo široko rasprostranjeno, a dokazi pokazuju da je bilo sistematično i dio državne politike. Takva djela također predstavljaju zločine protiv čovječnosti", navodi se u izveštaju.

Izraelska vojska ili Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah komentirali izvještaj, ali su izraelske vlasti ranije odbacile takve optužbe i kažu da njihove snage djeluju u skladu s međunarodnim pravom.

Zakon o oružanom sukobu zabranjuje prisilno raseljavanje civilnog stanovništva sa okupirane teritorije, osim ako je to neophodno radi sigurnosti civila ili imperativnih vojnih razloga.

Izrael je izvršio invaziju na pojas Gaze prošle godine nakon što su naoružani napadači predvođeni Hamasom napali zajednice na jugu Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim vlastima, i otevši više od 250 osoba.

Od tada, u izraelskoj kampanji je ubijeno više od 43.500 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, i uništen je veći dio infrastrukture enklave, što je primoralo većinu od 2,3 miliona stanovnika da se preseli nekoliko puta.

Proteklog mjeseca, izraelske trupe su premjestile desetine hiljada ljudi iz područja na sjeveru enklave dok su pokušavale uništiti Hamasove snage za koje vojska kaže da se reformišu oko gradova Jabalia, Beit Lahiya i Beit Hanoun.

Human Rights Watch navodi da je raseljavanje Palestinaca "vjerovatno planirano da bude trajno u tampon zonama i sigurnosnim koridorima", akcija za koju navodi da bi predstavljala "etničko čišćenje".

Izraelska vojska je negirala da traži stvaranje trajnih tampon zona, a ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je u ponedjeljak da će Palestincima koji su raseljeni iz svojih domova u sjevernoj Gazi biti dozvoljen povratak na kraju rata.

SAD: Inflacija blago porasla, nakon dvije godine postepenog smanjivanja

Arhiv - Walmartov supercentar
Arhiv - Walmartov supercentar

Inflacija u SAD je porasla u oktobru, podstaknuta poskupljenjem iznajmljivanja stanova, polovnih automobila i avio karata, što je prvi porast godišnje inflacije u proteklih sedam mjeseci.

Potrošačke cijene porasle su za 2,6% u odnosu na godinu ranije, u poređenju sa porastom od 2,4% zabilježenim u septembru, saopštio je u srijedu Sekretarijat rada. Na mjesečnom nivou, od septembra do oktobra, cijene su porasle za 0,2%, kao i prethodnog mjeseca.

Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, „osnovne“ cijene su porasle za 3,3% u odnosu na godinu ranije, kao i u septembru. Od septembra do oktobra, „osnovne“ cijene su porasle za 0,3%, treći mjesec zaredom. Dugoročno gledano, inflacija ovakvim tempom bi premašila cilj Federalnih rezervi (Američke centralne banke) od 2%.

Veći dio mjesečnog povećanja potrošačkih cijena odražava povećanje stanarina i troškova stanovanja, trend za koji zvaničnici Federalnih rezervi očekuju da će izblijediti u narednim mjesecima. Danas objavljene brojke mogle bi održati Federalne rezerve na putu da i u decembru snize svoju ključnu kamatnu stopu, što su zvaničnici ranije nagovijestili.

Federalne rezerve (američka centralna banka) su u novembru smanjile ključnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, a u septembru za pola procenta.

Većina ekonomista smatra da će inflacija nastaviti sa usporavanjem. Inflacija potrošačkih cijena, koja je dostigla vrhunac od 9,1% 2022. godine, od tada je u stalnom padu, iako su ukupne cijene i dalje za oko 20% više nego prije tri godine.

Toliki rast cijena doveo je kod Amerikanaca do negativnih stavova prema ekonomiji i prema ekonomskom upravljanju administracije Biden-Harris, te doprinio porazu potpredsjednice Kamale Harris na predsjedničkim izborima.

Istovremeno, pobjeda Donalda Trumpa na izborima povećala je neizvjesnost oko toga kako bi se inflacija mogla kretati i kako bi Federalne rezerve reagovale ako bi ponovo nastavila da raste.

Trump je obećao da će smanjiti inflaciju, uglavnom povećanjem bušenja nafte i gasa. Međutim, dio ekonomista upozorava da bi neki od njegovih prijedloga, posebno planovi za značajno povećanje uvoznih tarifa i masovne deportacije migranata pogoršali inflaciju, ako se u potpunosti sprovedu.

Nakon Trumpove izborne pobjede porasle su cijene dionica na berzi, uglavnom zbog optimizma da će njegovo predloženo smanjenje poreza i deregulacija dati podstrek ekonomiji i korporativnim profitima. Dodatno, ekonomski rast je ove godine veći nego su mnogi ekonomisti očekivali.

Prema danas objavljenim podacima, cijene goriva su u oktobru bile niže nego u septembru za 0,9%, što je usporilo rast inflacije, a dostupni podaci pokazuju da je smanjenje cijena na benzinskim pumpama nastavljeno i novembru.

U odnosu na septembar, cijene namirnica porasle su u oktobru za 0,1%, a u poređenju sa prošlom godinom su više za 1,1%. To je značajno usporavanje rasta cijena namirnica, imajući u vidu da su u protekle tri godine povećane za 23%.

Cijene rabljenih automobila bile su više za 2.7% u oktobru u odnosu na septembar, nakon višemjesečnog perioda opadanja cijena. Poredeći sa prethodnom godinom, polovni automobili koštaju 3,4% manje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG