Najnovije
Prva dama na konvenciji govorila o pandemiji i rasnim nemirima
Prva dama SAD Melania Trump izrazila je u utorak uveče saučešće žrtvama pandemije koronavirusa, što je naglašeni kontrast u odnosu na njenog supruga, predsjednika Donalda Trumpa, koji je često umanjivao značaj infektivne bolesti i govorio da će ona nestati.
"Od marta, naši životi su se drastično promijenili", rekla je prva dama u govoru održanom u utorak kasno uveče u nedavno redizajiranom Ružičnjaku Bijele kuće. "Moje najdublje saučešće ide svakome ko je izgubio nekog svog voljenog. Moje molitve su sa onima koji su bolesni ili pate."
"Znam da su mnogi ljudi zabrinuti i da se neki osjećaju beznadežno", rekla je ona. "Želim da znate da niste sami".
Ton govora označio je značajan otklon od većeg dijela politikom nabijene retorike prve dvije noći četvorodevne nacionalne konvencije, kada su Trumpove pristalice oštro napadale demokratskog izazivača Joe Bidena hvaleći istovremeno Trumpovo rukovođenje pandemijom i uništavajućim efektom koju ona ima po ekonomiju.
Prisjećajući se svoje vlastite priče o emigriranju iz Slovenije, kada je kao 26-ogodišnja manekenka na kraju stekla američko državljanstvo, Melania Trump možda se povezala sa mnogim ljudima koje je isključila politika njenog supruga usmjerena na nedokumentovane imigrante.
Prva dama se zahvalila zdravstvenim radnicima koji su liječili milione ljudi koji su oboljeli od COVID-19, bolesti uzrokovane koronavirusom.
"Stavili ste svoju zemlju na prvo mjesto i moj suprug i ja smo vam zahvalni", rekla je ona.
"Bilo je inspirativno vidjeti šta ljudi u našoj velikoj zemlji rade jedni za druge", rekla je Melania Trump u obraćanju, finalnom tokom druge noći Republikanske nacionalne konvencije koja je nominovala njenog supruga za drugi četvorogodišnji mandat.
Većim dijelom virtualna konvencija
Konvencija je uglavnom izvedena virtualno u Washingtonu, zbog straha od širenja koronavirusa. Uobičajeno, na hiljade delegata bilo bi spakovano u arenu svake četiri godine tokom predsjedničkih nominacionih konvencija.
Neki govornici u utorak uveče, uključujući državnog sekretara Mikea Pompea koji je govorio iz Jerusalima, aplaudirali su potezima koje je Trump napravio kao predsjednik, dok su drugi napadali kandidata demokrata po pitanjima ekonomije i spoljne politike, kao i zakona i reda, te kontrole naoružanja.
Tokom pandemije umrlo je više od 178.000 ljudi i inficirano više od 5,7 miliona u SAD, podaci su Johns Hopkins Univerziteta. Ti brojevi najveći su u svijetu.
Ali, način na koji se predsjednik Trump odnosi prema krizi koja se događa jednom u vijeku predstavlja prijetnju za njegove šanse na izborima 3. novembra protiv Bidena.
Istraživanja javnog mnijenja, uz široku marginu, pokazuju da Amerikanci ne odobravaju način na koji se Trump odnosio prema krizi.
Biden je napao Trumpove tvrdnje da je on bio "ratni predsjednik" u borbi protiv virusa. Demokrata, u svom govoru nakon prihvatnaja predsjedničke nominacije prošle nedjelje, rekao je da su predsjednikove akcije bile neoprostive i da su neuspjeh liderstva.
Ranije ove godine, Trump je odbacio opasnost od virusa, rekavši da će on uskoro nestati, što je procjena koju je ponovio nedavno i koja je u suprotnosti sa onim što vladini i univerzitetski medicinski eksperti govore.
Trump je promovisao neodobrena sredstva, obećavao da će vakcina biti dostupna mnogo ranije nego što su eksperti govoril i mjesecima odbijao da nosi masku u javnosti. Tek odnedavno, on je u nekim prilikama počeo da nosi masku u javnosti.
Rasni nemiri
Melania Trump takođe je govorila o rasnim nemirima u Sjedinjenim Državama koji su izazvani smrću Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota, 25. maja. Republikanci su osudili Floydovu smrt, ali su uglavnom na svojoj konvenciji bili fokusirani na napade na demokrate, za koje tvrde da neće okončati ulično nasilje u SAD generisano demonstracijama zbog rasne nepravde.
"Kao i svi vi, razmišljala sam o rasnim nemirima u našoj zemlji", rekla je prva dama. "To je teška realnost kojom se mi ne ponosimo u našoj istoriji. Ja ohrabrujem ljude da se fokusiraju na našu budućnost, dok i dalje uče iz naše prošlosti."
"Sa tim na umu, voljela bih da pozovem građane ove zemlje da zastanu na trenutak, naprave pauzu i pogledaju na stvari iz svih perspektiva", kazala je ona. "Tražim od ljudi da se okupljaju u građanskom maniru, kako bismo mogli da radimo i živimo po našim standardnim američkim idealima."
"Takođe tražim od ljudi da okončaju nasilje i pljačku koja se vrši u ime pravde i da nikad ne donose procjene na osnovu nečije boje kože. Umjesto što rušimo stvari, razmislimo o svojim greškama", rekla je.
Saradnica Melanije Trump, šefica osoblja Stephanie Grisham, kazala je pred televizijsko obraćanje prve dame da "svaka riječ u ovom govoru je njena".
Melania Trump pozvala je na reizbor svog supruga, rekavši: "On ne izgovara samo riječi. On zahtijeva akciju."
Raskid sa tradicijom
Ona je govorila nakon za konvenciju izuzetno neobičnog obraćanja Pompea, koji se založio za Trumpa u svojoj poruci iz Jerusalima, gdje je na diplomatskoj misiji u Izraelu i na Bliskom istoku.
Uobičajeno, najviši diplomata SAD ne igra ulogu u izborima u SAD i na njega se gleda kao na apolitičnog predstavnika Sjedinjenih Država u međunarodnim odnsima, prije nego političke partije predsjednika koji ga je postavio.
Nekoliko opozicionih demokrata napalo je Pompea zbog prekida tradicije ostajanja po strani tokom predsjedničke trke. Kongresmen Joaquin Castro, predsjedavajući Podkomitetom Predstavničkog doma za nadzor inostranih poslova i istrage, objavio je da će povesti "punu istragu" o Pompeovom učešću.
Tokom svog govora, Pompeo je navodio Trumpova spoljnopolitička postignuća, rekavši "predsjednik je predvodio hrabre inicijative u gotovom svakom kutku na svijetu".
Šef State Departmenta rekao je da je Trump "umanjio tenzije" sa Sjevernom Korejom, iako Trump nije prisilio Pjongjang da se odrekne svog programa nuklearnog oružja. Odao je Trumpu priznanje za nedavni sporazum između Izraela i Ujdinjenih Arapskih Emirata o uspostavljanju diplomatskih odnosa.
Tokom druge noći konvencije, govorilo je još dvoje odrasle djece američkog predsednika.
Eric Trump, prvi čovjek Trump organizacije, predsjednikove globalne kompanije za nekretnine i golf odmarališta sa sjedištem u New Yorku, i Tiffany Trump, koja je nedavno diplomirala na pravnom fakultetu, rekli su da njihov otac zaslužuje drugi mandat u Bijeloj kući.
Tiffany Trump je rekla: "Moj otac je izgradio naprednu ekonomij jednom i uradiće to ponovo. Moj otac ne bježi od izazova. On sanja velike snove za našu zemlju".
Eric Trump je rekao: "Svaki dan moj otac se bori za američki narod. Ponosan sam šta radiš za našu zemlju".
See all News Updates of the Day
Policija zatvorila protestni kamp na Sveučilištu George Washington, desetine uhapšenih
Policija je rano u srijedu počela raščišćavati propalestinski šatorski kamp na Sveučilištu George Washington i uhapsila desetine prosvjednika, nekoliko sati nakon što su mnogi napustili mjesto i marširali do kuće predsjednice Ellen Granberg.
Dužnosnici univerziteta u Washingtonu, D.C., upozorili su na moguću suspenziju studenata koji sudjeluju u prosvjednim aktivnostima u univerzitetskom kampusu.
"Iako je univerzitet predan zaštiti prava studenata na slobodno izražavanje, logorovanje je evoluiralo u nezakonitu aktivnost, sa sudionicima u izravnom kršenju više sveučilišnih politika i gradskih propisa", stoji u priopćenju sveučilišta.
Lokalni mediji izvijestili su da su neki prosvjednici poprskani biber-sprejom dok ih je policija spriječila da uđu u kamp te je uhićeno gotovo 30 ljudi, prema organizatorima.
U saopćenju, Metropolitan policijska uprava Distrikta Kolumbija navodi da su hapšenja izvršena zbog napada na policajca i nezakonitog ulaska u posjed, ali broj hapšenja nije odmah objavljen. Ministarstvo je saopštilo da je krenulo da rastjera demonstrante jer je "došlo do postepene eskalacije nestabilnosti protesta".
U utorak uveče, demonstranti sa natpisima na kojima je pisalo "Slobodna Palestina" i "Ruke dalje od Rafaha", marširali su do kuće Granberg. Pozvana je policija da zadrži gužvu. Nije bilo hapšenja.
Ovo dolazi u trenutku kada gradonačelnica Muriel Bowser i šefica MPD-a Pamela Smith treba da svjedoče o postupanju Distrikta Columbia sa protestom na saslušanju Predstavničkog doma za nadzor i odgovornost u srijedu popodne.
Propalestinski šatorski kamp očišćen je u utorak na Univerzitetu u Čikagu nakon što su administratori koji su u početku usvojili popustljiv pristup rekli da je protest prešao granicu i izazvao sve veću zabrinutost za sigurnost.
Predsjednik univerziteta Paul Alivisatos priznao je ulogu škole kao zaštitnika slobode govora, ali i zauzeli stav „dosta je bilo“.
“Sveučilište ostaje mjesto gdje glasovi neslaganja imaju mnogo načina da se izraze, ali ne možemo omogućiti okruženje u kojem izražavanje nekih dominira i remeti zdravo funkcionisanje zajednice za ostale”, napisao je Alivisatos u poruci univerzitetskoj zajednici .
Tenzije su nastavile da rastu u sukobima sa demonstrantima u kampusima širom SAD-a - i sve više u Evropi - skoro tri nedelje nakon pokreta pokrenutog protestom na Univerzitetu Kolumbija. Neki fakulteti su odmah razbili proteste protiv rata između Izraela i Hamasa. Među onima koji su tolerisali šatorske kampove, neki su počeli da gube strpljenje i pozivaju policiju zbog zabrinutosti zbog poremećaja u životu u kampusu, bezbjednosti i uključenosti nestudenta.
Od 18. aprila, nešto više od 2.600 ljudi je uhapšeno u 50 kampusa, podaci su zasnovani na izvještajima AP-a i izjavama univerziteta i agencija za provođenje zakona.
Ali ne koriste sve škole taj pristup, neke dopuštaju demonstrantima da održavaju skupove i organiziraju svoje kampove kako im odgovara.
Predsjednik Univerziteta Wesleyan, škole liberalnih umjetnosti u Connecticutu, pohvalio je demonstracije u kampusu - koje uključuje propalestinski šatorski kamp - kao čin političkog izražavanja. Tamošnji kamp je sa 20-ak šatora prije nedelju dana narastao na više od 100.
"Slučaj demonstranata je važan - skretanje pažnje na ubijanje nevinih ljudi", napisao je predsjednik univerziteta Michael Roth zajednici u kampusu u četvrtak. “I nastavljamo stvarati prostor za njih da to učine, sve dok taj prostor ne ometa rad kampusa.”
Škola dizajna na Rhode Islandu, u kojoj su učenici u ponedjeljak počeli zauzimati zgradu, potvrđuje prava učenika na slobodu govora i mirnog okupljanja i podržava sve članove zajednice, rekao je portparol. Škola je saopštila da je predsjednica Kristal Vilijams provela više od pet sati sa demonstrantima te večeri razgovarajući o njihovim zahtjevima.
Škola je u utorak objavila da premiješta nastavu koja je bila predviđena da se odvija u zgradi. Bila je prekrivena posterima s natpisima “Slobodna Palestina” i “Neka Gaza živi”, a golub je bio nacrtan kredom u boji na trotoaru.
Kampusi su isprobali taktike od smirivanja do prijetnji disciplinskim mjerama kako bi riješili proteste i otvorili put, za početak.
Na Univerzitetu u Čikagu stotine demonstranata okupljalo se najmanje osam dana sve dok ih administratori u petak nisu upozorili da odu ili se suoče sa uklanjanjem. Policija je u utorak demontirala logor.
Policajci su kasnije podigli barikadu kako bi demonstrante spriječili da uđu u i pomaknuli je prema demonstrantima, od kojih su neki uzvikivali: „Gore, oslobođenje. Dole, okupacija!” Policija i demonstranti su se gurali naprijed-natrag duž barikade dok su se policajci kretali da ponovo uspostave kontrolu.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 6. oktobra
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (BiH) je u srijedu raspisala lokalne izbore, koji će biti održani 6. oktobra.
Izbori se raspisuju za 58 opštinskih vijeća u entitetu Federacija BiH, 53 skupštine opštine u entitetu Republika Srpska (RS), 111 načelnika opština u BiH, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, deset skupština gradova u RS-u, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko distrikta, rečeno je na sjednici Centralne izborne komisije BiH, 8. maja.
Izbori će biti održani u skladu sa tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kako bi smanjio mogućnost izbornih manipulacija, koje su zabilježene prethodnih godina.
Izmjenama je uvedena stroža, biometrijska identifikacija birača, "kako bi na izborima glasali samo oni koji na to imaju pravo, te kako bi mogli glasati samo jednom".
Jedna od izmjena je i skeniranje svih glasačkih listića kako bi se spriječila njihova naknadna izmjena ili krađa, pojasnili su tada iz Ureda Visokog predstavnika (OHR).
U međuvremenu, Skupština RS-a je usvojila Prijedlog entitetskog izbornog zakona, kojim vlasti tog bh. entiteta pokušavaju prisvojiti državne nadležnosti u oblasti izbora.
U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH od završetka rata 1995. godine nikada nisu imali nadležnost nad provođenjem izbora u državi, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju tog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Nakon toga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske 29. aprila zatražio zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, čime je pokušao spriječiti usvajanje entitetskog izbornog zakona u RS-u.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase "štetnim za vitalne interese naroda kojeg predstavljaju", i zatraže zaštitu od Ustavnog suda RS-a.
Inače, Vlada RS je zatražila od članova Republičke izborne komisije da podnesu ostavke, što je pet od sedam članova ovog entitetskog tijela i uradilo 11. aprila.
Ta entitetska komisija je nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i opštinskih načelnika, te za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i opštinama.
Kineski predsjednik Xi u Srbiji: Politika i investicije
Srbija je u srijedu dočekala kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping) u počasnoj vojnoj gardi uoči sastanka sa njegovim kolegom iz Srbije, na kojem je tema kineska investicija od više milijardi eura u toj balkanskoj zemlji i mogući novi poslovi.
Sijeva posjeta se poklapa sa 25. godišnjicom NATO-ovog slučajnog bombardovanja kineske ambasade u Beogradu i dio je njegove prve evropske turneje u posljednjih pet godina, koja je uključivala Francusku sa Mađarskom kao sljedećom stanicom.
„Danas pišemo istoriju“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić hiljadama u publici ispred Predsjedničke palate, aplaudirajući i skandirajući „Kina, Kina“.
Oba lidera se hvale čvrstim partnerstvom između svojih zemalja. Zajedno sa Mađarskom, koja je sljedeća stanica Sija, Srbija je najčvršći evropski pristalica velikog kineskog infrastrukturnog projekta Pojas i put u dijelovima Azije i Evrope.
Xi je rekao da je dirnut toplom dobrodošlicom i da očekuje da će njegova posjeta "otvoriti novo poglavlje" u odnosima dvije zemlje.
Predsednik Kine izjavio je na početku razgovora sa predsednikom Srbije da su odnosi dve zemlje na visokom nivou i da pokazuju duboko prijateljstvo.
"Nadam se da će ova posjeta otvoriti novo poglavlje naših odnosa", kazao je Đinping.
On se osvrnuo i na jučerašnji doček koji je delegacija Srbije priredila na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu.
"Bio sam počastvovan da vidim tako veličanstvenu ceremoniju, bio sam zaista impresioniran i duboko dirnut. Kao što ste i sami rekli, mi smo iz prve ruke svjedoci tome da srpski narod kineski narod posmatra kao čelične, najbolje prijatelje. Ovo je zaista obostrano i iskreno prijateljstvo, postoji snažan osjećaj prijateljstva između naših zemalja, to zaista pozdravljam i zaista je na mene ostavilo izuzetno dubok utisak", rekao je Si Đinping.
„Srbija je postala prvi strateški partner Kine u centralnoj i istočnoj Evropi“, rekao je Si, govoreći o sporazumu o strateškom partnerstvu između dvije zemlje iz 2016.
Govoreći pred okupljenim građanima, predsjednik Srbije rekao je da su Srbija i Kina iskreni prijatelji i da je u saradnji dvije zemlje "samo nebo granica". Kasnije je kazao i da očekuje veliki napredak u odnosima dvije zemlje - podizanje od statusa strateškog partnerstva na nivo zajedničke budućnosti.
"Kao što mi imamo jasne stavove po pitanju kineskog integriteta, da je Tajvan Kina, tako i oni podržavaju tetritoriju Srbije bez ikakve rezerve. U najtežim trenucima bili su uz nas, bili su s nama i pre 25 godina kada je ova zemlja bila rušena i bombardovana, zajedno sa nama su platili visoku cenu, izgubili ljude na današnji dan. Hvala predsedniku Siju jer sve što smo izgradili u Beogradu izgradili smo zahvaljujući jačoj privredi. Hvala mu i na podršci za Železaru, rudnik u Boru, privatnim investicijama. I još mnogo toga možemo i moramo zajednički da uradimo, samo je nebo granica", poručio je Vučić.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je u utorak državnoj televiziji da će dva lidera potpisati skoro 30 sporazuma i neke komercijalne ugovore. On je rekao da će se razgovarati o projektima visoke tehnologije.
„Srbija nema vizni režim sa Kinom“, rekao je Mali za državnu TV RTS. "Tako smo potpuno otvoreni za njihova ulaganja", rekao je on, dodajući da zapadne zemlje nameću barijere i kvote kineskim investicijama i proizvodima.
Posmatrači kažu da je Xijev izbor Srbije i Mađarske dizajniran da približi dvije evropske zemlje koje su proruske i veliki primaoci kineskih investicija. Zapadni partneri Srbije vide zemlju kao kinesko čvorište na ulazu u EU.
Tokom posjete Francuskoj, predsjednik Emmanuel Macron i šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen izvršili su pritisak na Xija da osigura uravnoteženiju trgovinu s Evropom i da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju za okončanje rata u Ukrajini, ali bezuspješno, smatraju analitičari.
SIMBOLIKA POSJETE
Sijeva poseta dolazi na godišnjicu NATO bombardovanja kineske ambasade tokom kampanje protiv bivše Jugoslavije da bi se primorao pokojni srpski moćnik Slobodan Milošević da prekine obračun sa etničkim Albancima na Kosovu.
Bombaški napad, u kojem su ubijena tri kineska novinara i ranjeno 20 kineskih državljana, izazvao je bijes u Kini i izvinjenje tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.
„Kineski narod cijeni mir, ali nikada neće dozvoliti da se istorijska tragedija ponovi“, rekao je Si u tekstu u dnevnom listu Politika u utorak.
Prošle godine, Vučić je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini sa Sijem koji bi trebalo da počne u julu, otvarajući vrata ogromnom kineskom tržištu za srpske kompanije.
„Sporazum o slobodnoj trgovini donijeće sigurnost našim poljoprivrednicima“, rekao je Vučić u pozdravnom govoru.
Kina posjeduje rudnike i fabrike širom Srbije i pozajmila je milijarde za puteve, mostove i nove objekte, čime je postala ključni partner Srbije u prijeko potrebnom razvoju infrastrukture.
Kina je 2023. godine bila drugi najveći trgovinski partner Srbije poslije EU sa ukupnom trgovinskom razmjenom od 6,1 milijardu dolara i među pet najvećih investitora, navodi nacionalna investiciona agencija.
Katar poziva na 'hitnu međunarodnu akciju' da spriječi izraelsku invaziju na Rafah
Srijeda je donijela nove pozive na međunarodni pritisak protiv izraelske ofanzive na grad Rafah na jugu Gaze, pri čemu su Katar i Afrička unija izrazili zabrinutost zbog eskalacije humanitarne krize.
Katar je bio među vodećim posrednicima koji žele osigurati sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, a u srijedu je rekao da bi svako prisilno raseljavanje civila iz Rafaha predstavljalo ozbiljno kršenje međunarodnog prava.
Ministarstvo vanjskih poslova Katara osudilo je izraelske napade na Rafah i pozvalo na "hitnu međunarodnu akciju" kako bi se spriječile izraelske snage da napadnu grad.
Predsjedavajući Komisije Afričke unije Moussa Faki Mahamat pozvao je međunarodnu zajednicu da zajedno radi na zaustavljanju smrtonosne eskalacije sukoba u Rafahu, ističući važnost tog područja kao koridora za dovođenje humanitarne pomoći u Gazu.
Izrael je u utorak zauzeo stranu Gaze na prelazu Rafah, dok je također zatvorio obližnji prelaz Kerem Shalom, što je izazvalo kritike humanitarnih grupa. Izrael je u srijedu rekao da je ponovo otvorio Kerem Shalom.
Šef UN-a za pomoć Martin Griffiths rekao je da je zatvaranjem prelaza Rafah prekinut pristup gorivu i mogućnost za humanitarne radnike da pređu u Gazu.
Izraelski čelnici kažu da je vojna operacija u Rafahu neophodna kako bi postigli svoje ciljeve osiguranja oslobađanja talaca koji se još drže u Gazi i poraza militantne grupe Hamas.
Generalni sekretar UN-a António Guterres rekao je u utorak da bi napad na Rafah bio "strateška greška, politička katastrofa i humanitarna noćna mora" u vrijeme kada se glad nadvija nad sjevernom Gazom.
"Bilo bi tragično da sedmice intenzivne diplomatske aktivnosti za mir u Gazi ne dovedu do prekida vatre, oslobađanja talaca i razorne ofanzive u Rafahu", rekao je on novinarima u Ujedinjenim nacijama.
Pozvao je i izraelsku vladu i Hamas da pokažu "političku hrabrost" da osiguraju dogovor i zaustave krvoproliće i pozvao zemlje koje imaju utjecaj na strane da to iskoriste.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da se u Rafi nalazi oko 1,2 miliona ljudi, a više od polovine su djeca. Mnogi su došli iz drugih dijelova Gaze, bježeći u potrazi za sigurnošću i skloništem jer je izraelska kampanja protiv Hamasa ostavila veći dio pojasa Gaze u ruševinama.
Rat Izraela i Hamasa pokrenut je Hamasovim napadom 7. oktobra na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja oko 250 talaca, prema izraelskim zvaničnicima. Oko 100 talaca oslobođeno je u jednonedeljnom primirju krajem novembra.
Izraelska kontraofanziva u Gazi je ubila više od 34.700 Palestinaca, od kojih su dvije trećine žene i djeca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.
Margaret Besheer iz Glasa Amerike doprinijela je ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Rusija zabranila grupu za ljudska prava Freedom House koju finansiraju SAD
Rusija je u utorak saopćila da je grupu za ljudska prava koju finansiraju SAD Freedom House proglasila "nepoželjnom organizacijom", zabranivši bilo kome da radi za tu grupu ili da ima veze s njom.
Vlasti u Rusiji su od 2015. proglasile desetine medija, trustova mozgova i neprofitnih organizacija "nepoželjnim", a grupe za prava kažu da je etiketa osmišljena da odvrati neslaganje.
U saopćenju, ruski glavni tužilac je rekao da je Freedom House pozvao na "sveobuhvatnu pomoć Ukrajini da porazi Rusiju" i da je "diskreditirao" rusku vojsku.
Organizacija pruža informacijsku, finansijsku, pravnu i drugu podršku ruskim opozicionim strukturama, prozapadnim i LGBT aktivistima, zajednicama koje brane svoje interese i osobama osuđenim za terorističke zločine.
Freedom House kaže da podržava i obezbjeđuje sredstva lokalnim demokratskim aktivistima i grupama za građansku slobodu u više od 30 zemalja, primajući veći dio finansiranja od američkog State Departmenta.
Najpoznatija je po indeksu "Sloboda u svijetu" koji mjeri građanske slobode svake zemlje i označava ih kao "slobodne" ili "neslobodne". Rusija je označena kao "Nije slobodna".
Otkako je pokrenula ofanzivu na Ukrajinu, Moskva je poduzela neviđeno suzbijanje neslaganja koje su grupe za ljudska prava usporedile s masovnom represijom iz sovjetske ere.
Među ostalim organizacijama koje su u Rusiji označene kao "nepoželjne" su Svjetski fond za divlje životinje, Greenpeace, Transparency International i Radio Free Europe/Radio Liberty.
