Linkovi

Top priča

Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"

U.S. President Donald Trump reacts at the Republican National Convention in Charlotte.

Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.

Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.

Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".

Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".

Kina

Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.

Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)
Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)

Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.

Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".

Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.

Edward Alden​, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.

“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.

Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.​

Avganistan

Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.

Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.

Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)
Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)

Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona​, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.

Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.

Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.

Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".

Charles Stevenson​, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.

“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.

Međunarodni savezi

Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.

“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.

Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)
Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)

Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.

Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.

Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.

Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".

Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".

Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.

"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.

Sjeverna Koreja

Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.

To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".

Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.

Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine
Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine

Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.

Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.

Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.

See all News Updates of the Day

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu

Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.

"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.

State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.

Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".

"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.

Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

Komisija Predstavničkog doma glasa o preporuci da Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa

Steve Bannon

Komisija Predstavničkog doma, koja istražuje upad u Capitol 6. januara, u utorak glasa da savjetnika Bijele kuće Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa, dok bivši predsjednik Donald Trump pokušava da blokira istragu novom tužbom.

Trump je u ponedjeljak tužio kongresnu komisiju tvrdeći da su njeni članovi nelegalno tražili podatke iz Bijele kuće. U tužbi koja je podnijeta okružnom sudu u prijestolnici Washingtonu, navodi se da je materijal koji je tražila komisija pokriven pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće.

Međutim, članovi komisije kažu da neće ustuknuti, i da će nastaviti svoj zadatak prikupljanja činjenica i svjedočanstava o upadu Trumpovih pristalica u Kongres, u kome su povrijeđene desetine policajaca.

Članovi komisije, republikanka Liz Cheney​ i demokrata Beni Thompson, naveli su u pisanom saopštenju u odgovor na Trumpovu tužbu da bivši predsjednik pokušava da "odloži i opstruiše" njihovu istragu.

"Teško je zamisliti ubjedljiviji javni interes od pokušaja da se dođe do odgovora o napadu na našu demokratiju i pokušaj da se preokrenu rezultati izbora", saopštili su oni.

Trump je podnio tužbu nakon što je predsjednik Biden odlučio da se odrekne prava da blokira dostavu dokumenata Kongresu - prava koja mu daje izvršna privilegija. Bidenova administracija je navela da je nasilna opsada Capitola prije više od devet mjeseci bila tako izuzetan događaj da zavređuje odricanje od privilegije koja obično štiti komunikacije Bijele kuće.

Trumpova tužba ne odnosi se samo na prvih 125 stranica dokumenata čije je dostavljanje kongresnoj komisiji nedavno dozvolio Biden. Tužba, koja se odnosi na komisiju Predstavničkog doma ali i Nacionalni arhiv, traži poništavanje kompletnog zahtjeva komisije o dostavi dokumenata, navodeći da je suviše širok i suprotan principu podjele vlasti u SAD.

Stotine Trumpovih pristalica upale su u sjedište Kongresa 6. januara u pokušaju da spriječe članove Kongresa da potvrde pobjedu demokratskog predsjednika Bidena. Optužnice su podignute protiv više od 600 osoba.

Predstavnički dom, u kojem su većinu imale demokrate, glasao je za opoziv Trumpa na osnovu optužbe da je podstakao napad vatrenim govorom na skupu svojih pristalica tog dana. Senat je predsjednika oslobodio optužbi.

Za to vrijeme, komisija glasa o preporuci da se Bannon proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja zahtjeva komisije da svjedoči i dostavi dokumenta. U rezoluciji koja je objavljena u ponedjeljak, komisija ističe da bivši Trumpov savjetnik nema pravne osnove da odbija zahtjeve komisije, iako Trumpov advokat tvrdi da Bannon ne treba da otkriva informacije jer je zaštićen privilegijom položaja u administraciji bivšeg predsjednika.

Bannon je bio privatni građanin kada je razgovarao sa Trumpom prije napada, navodi komisija.

"Gospodin Bannon je, po svemu sudeći, igrao složenu ulogu u događajima 6. januara i građani Amerike imaju pravo da čuju njegove svjedočenje iz prve ruke", napisala je komisija u rezoluciji.

Također je navedeno na koje je sve načine Bannon učestvovao u događajima uoči pobune, uključujući izvještaje da je podsticao Trumpa da se fokusira na 6. januar, dan potvrde elektorskih glasova, i komentare 5. januara da će sljedećeg dana "nastati potpuni haos."

Kada odbor bude glasao o Bannonu, o tom pitanju će glasati cijeli Predstavnički dom, a zatim se proslijeđuje Sekretarijatu za pravosuđe, koji će odlučiti da li da podigne optužnicu.

Preminuo bivši državni sekretar Colin Powell

Arhiv - Colin Powell

General Colin Powell, prvi crnac koji je postao američki državni sekretar, i bivši načelnik združenog generalštaba američkih oružanih snaga, preminuo je u ponedjeljak od komplikacija povezanih sa Covidom-19. Imao je 84 godine.

Njegova porodica objavila je vijest o smrti na Facebooku. "Izgubili smo izuzetnog, nežnog supruga, oca, djecu i velikog Amerikanca", napisali su.

Porodica je navela da je bio potpuno vakcinisan protiv virusa, i zahvalila se osoblju Nacionalnog medicinskog centra Walter Reed, nadomak Washingtona "na brižnom njegovanju" Powella u njegovim posljednjim danima. Powell je imao druge zdravstvene probleme, uključujući i Parkinsonovu bolest, prenose američki mediji.

Colin Powell je bio sin imigranata sa Jamajke i veteran Vijetnamskog rata. Bio je državni sekretar od 2001. do 2005. za vrijeme prvog mandata republikanskog predsjednika Georgea Busha.

Prije toga, kao general sa četiri zvjezdice i veteran sa 35 godina službe, bio je vojni lider Pentagona, načelnik Združenih generalštaba od 1989. do 1993. za vrijeme Bushovog oca, predsjednika Georgea H.W. Busha. U toj ulozi je nadzirao američku invaziju na Panamu, a kasnije i invaziju na Kuvajt protiv iračke armije, 1991.

Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.
Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.

Međutim, njegovo naslijeđe je zauvijek narušeno kada je 2003. izašao pred Savjet bezbjednosti UN kao državni sekretar i obrazložio američke razloge za rat protiv Iraka. Pozvao se na netačne informacije da je Saddam Hussein nagomilao oružje za masovno uništenje. Iračke tvrdnje da nemaju takvo oružje su "mreža laži", rekao je tada Powell svjetskoj organizaciji.

Državni sekretar je privatno upozoravao Busha o ogromnim teškoćama invazije i okupacije Iraka. Međutim, kao najuvaženiji član Bushovog kabineta na globalnom nivou, pristao je da javno iznese argumente za rat, kako bi pridobio međunarodnu podršku.

U intervjuu za AP napisao je da su SAD, ako se sve uzme u obzir, postigle uspjeh u Iraku. "Mislim da smo imali puno uspjeha", rekao je. "Užasni irački diktator je smijenjen."

Colin Powell, umjereni republikanac i pragmatista, razmatrao je predsjedničku kandidaturu kako bi postao prvi afroamerički predsjednik 1996. godine, ali je odustao zbog strahova svoje supruge Alme za njegovu bezbjednost. 2008. godine, raskinuo je sa svojom partijom da bi podržao kandidaturu demokrate Baracka Obame.

Powell je odrastao u siromašnoj četvrti u New Yorku. "Moja priča je priča o jednom crnom dječaku bez velike perspektive, dječaku iz imigrantske porodice bez većih sredstava, koji je odrastao u Južnom Bronxu", napisao je u svojoj autobiografiji "Moje američko putovanje" 1995.

"Jedan od najvećih lidera"

Predsjednik George Bush u ponedjeljak je saopštio da su on i bivša prva dama Laura Bush "duboko ožalošćeni" zbog smrti Powella.

"Bio je sjajan javni službenik i poštovan u zemlji i inostranstvu", napisao je Bush. "Što je još važnije, bio je porodični čovjek i prijatelj."

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin je poručio: "Svijet je izgubio jednog od najvećih lidera koje smo ikada vidjeli. Alma je izgubila divnog muža, porodica izuzetnog oca a ja sam izgubio izuzetnog ličnog prijatelja i mentora. Bio je moj mentor više godina i uvijek sam mogao da mu se obratim kada sam imao dileme. Uvijek bi mi dao dobar savjet."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG