Linkovi

Najvažnije

Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"

U.S. President Donald Trump reacts at the Republican National Convention in Charlotte.

Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.

Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.

Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".

Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".

Kina

Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.

Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)
Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)

Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.

Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".

Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.

Edward Alden​, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.

“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.

Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.​

Avganistan

Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.

Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.

Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)
Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)

Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona​, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.

Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.

Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.

Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".

Charles Stevenson​, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.

“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.

Međunarodni savezi

Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.

“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.

Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)
Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)

Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.

Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.

Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.

Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".

Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".

Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.

"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.

Sjeverna Koreja

Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.

To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".

Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.

Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine
Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine

Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.

Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.

Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.

See all News Updates of the Day

Stanovnici traže nestale nakon što je uragan Ian poharao obalu Meksičkog zaljeva na Floridi

Hurricane Ian destruction in southwestern Florida

Spasioci i stanovnici floridske obale Meksičkog zaljeva tražili su nestale ljude i kupili ostatke iz uništenih domova u četvrtak nakon što je uragan Ian harao područjem s vjetrovima, olujnim kišama i bijesnim valovima i izazvao velike nestanke struje.

Jedna od najjačih oluja koje su pogodile kopno SAD-a posljednjih godina, Ian je poplavila zajednice prije nego što je prešla preko poluotoka do obale Atlantika. Lokalne elektroenergetske tvrtke priopćile su da je više od 2,5 miliona domova i poslovnih prostora na Floridi ostalo bez struje.

Guverner Ron DeSantis rekao je da su okruzi Lee i Charlotte, u kojima živi više od 900.000 ljudi, "u osnovi izvan mreže".

Ian je eksplodirao na obalu na barijernom otoku Cayo Costa u srijedu poslijepodne kao uragan 4. kategorije s maksimalnom brzinom vjetra od 241 km/h. Brzo je transformirao jugozapadnu obalu Floride, prošaranu pješčanim plažama, obalnim gradovima i parkovima mobilnih kućica, u zonu katastrofe jer je morska voda ušla u kuće na obali.

"Utjecaji ove oluje su povijesni i šteta koja je učinjena je povijesna", rekao je DeSantis tokom brifinga za novinare. "Nikada nismo vidjeli ovakvu poplavu. Nikada nismo vidjeli olujni val ove veličine."

Tropical Weather Florida
Tropical Weather Florida

Dogodila su se dva nepotvrđena smrtna slučaja povezana s olujom, rekao je DeSantis. Razmjeri poginulih i ozlijeđenih bili su nejasni u četvrtak ujutro jer su spasioci tek počeli odgovarati na pozive nakon što nisu mogli izaći tijekom opasnih uvjeta.

DeSantis je rekao da je 28 helikoptera izvodilo spašavanje iz vode. Također je rekao da je most do otoka Sanibel - barijernog otoka na obali Meksičkog zaljeva - ozbiljno oštećen i neprohodan. Dvije područne bolnice su evakuirane, a pacijenti su premješteni na uzvisine.

U ranim jutarnjim satima nakon što je prošao, stanovnici i spasioci u teško pogođenim područjima kao što je Venice, koja se nalazi u okrugu Sarasota oko 75 120 km južno od Tampe, tražili su obitelj i prijatelje dok su stabla, krhotine i dalekovodi prekrivali ceste a stajaća voda ispirala zemlju.

Kurt Hoffman, šerif okruga Sarasota, rekao je stanovnicima u objavi na Twitteru da je bilo više od 500 poziva za pomoć i "trijažu" za najhitnije.

"Zamjenici su nastavili s radom prije nekoliko sati i prvi odgovaraju na pozive najvišeg prioriteta", napisao je Hoffman. "Smirite se, znamo da mnogima od vas treba pomoć."

Potraga za voljenima bila je otežana jer su usluge mobilne telefonije često prekidane.

"Puno srušenog drveća, puno poplava posvuda. Pokušavamo uhvatiti moju kćer", rekla je Terri Byrd dok je sjedila u vozilu na parkiralištu Walmarta pokušavajući dobiti uslugu mobitela nakon što je provela noć u osnovnoj školi u Veneciji.

PROGLAŠAVANJE KATASTROFE

Ian, sada tropska oluja, oslabila je dok je prolazila Floridom, ali je i dalje proizvodila jake vjetrove, obilne kiše i olujne valove, uključujući Džordžiju, Južnu i Sjevernu Karolinu, objavio je američki Nacionalni centar za uragane.

Oluja s maksimalnom brzinom vjetra od 100 km/h bila je oko 70 km jugoistočno od Orlanda, rekao je prognostičar iz Miamija. Očekivalo se da će stići do atlantske obale u četvrtak poslijepodne, izazivajući jake kiše i prijeteći da će donijeti opsežnije poplave. Predviđa se da će u dijelovima središnje Floride pasti do 76 cm kiše, objavio je centar za uragane.

Predsjednik Joe Biden razgovarao je s DeSantisom u četvrtak, rekavši da je njegova administracija predana nastavku bliske koordinacije i da će ravnateljica Federalne agencije za upravljanje u hitnim situacijama Deanne Criswell biti u petak na Floridi.

A flooded street is seen in downtown as Hurricane Ian makes landfall in southwestern Florida, in Fort Myers, Florida, Sept. 28, 2022.
A flooded street is seen in downtown as Hurricane Ian makes landfall in southwestern Florida, in Fort Myers, Florida, Sept. 28, 2022.

Biden je također odobrio proglašenje katastrofe, stavljajući federalne resurse na raspolaganje okruzima pogođenim olujom.

Šteta koju je prouzročio Ian bit će katastrofalna i FEMA se priprema za potencijalno dugoročno raseljenje hiljada ljudi, rekao je Criswell za CNN.

"Mislim da to još ne možemo kvantificirati", rekao je Criswell na pitanje o šteti od oluje. "Ali mogu vam reći da će biti katastrofalno."

Rekla je da se FEMA priprema za hiljade dugotrajno raseljenih ljudi u regiji, jer su pogođeni veliki naseljeni centri, kao i obitelji koje žive u mobilnim kućicama.

Neke su komunalne firme počele vraćati struju za korisnike sada kada je oluja prošla južnu Floridu, ali se broj prekida povećao kako se oluja kretala Floridom.

Florida Power & Light Co (FPL) mobilizirao je više od 13.000 zaposlenika kako bi podržao napore za obnovu struje.

U fotografijama: Uragan Ian jedna od najjačih oluja u SAD

Uragan Ian, jedna od najsnažnijih oluja ikad zabilježenih u SAD-u, preplavio je jugozapadnu Floridu, poplavivši ulice i zgrade, onemogućivši struju za 2.5 miliona ljudi i prijeteći katastrofalnim štetama dalje u unutrašnjosti.

Harris: Agresivno ponašanje Kine prijeti međunarodnom redu

Harris: Agresivno ponašanje Kine prijeti međunarodnom redu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:39 0:00

Američka potpredsjednica Kamala Harris napala je vanjsku politiku Kine u govoru u Japanu, rekavši da agresivno ponašanje Pekinga prijeti "međunarodnom redu temeljenom na pravilima"

U Aziji, Harris kritikovala kinesko "zastrašivanje" i "prisilu"

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris domaćin je rasprave za okruglim stolom s japanskim poslovnim direktorima iz kompanija u industriji poluprovodnika, u rezidenciji glavne misije u Tokiju, 28.09. 2022.

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris kritikovala je vanjsku politiku Kine u srijedu u govoru izvan Tokija, rekavši da agresivno ponašanje Pekinga prijeti "međunarodnom poretku temeljenom na pravilima".

Harris je to komentirala u obraćanju pripadnicima američke vojske na USS Howardu, mornaričkom razaraču usidrenom u mornaričkoj bazi Yokosuka, najvećem pomorskom objektu američke mornarice na svijetu.

“Kina potkopava ključne elemente međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. Kina je dovela u pitanje slobodu mora. Kina je iskoristila svoju vojnu i ekonomsku moć kako bi prisilila i zastrašila svoje susjede”, rekla je Harris.

Harris, koja je u Japanu kako bi prisustvovala državnom sprovodu bivšeg premijera Shinza Abea, također je kritizirala kinesko "uznemirujuće ponašanje u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru, a nedavno i provokacije preko Tajvanskog tjesnaca".

Proteklih tjedana Kina je okružila Tajvan vojnim vježbama, u nečemu što se čini kao pokušaj preoblikovanja statusa quo u osjetljivom Tajvanskom tjesnacu.

Kina polaže pravo na demokratski Tajvan, iako otokom nikada nije vladala Komunistička partija Kine. Peking optužuje Sjedinjene Države za neprimjerenu potporu onome što oni smatraju "snagama neovisnosti" u Tajvanu.

Iako Sjedinjene Države nemaju službene odnose s Tajvanom, Washington je jedan od najvažnijih međunarodnih partnera Taipeija i redovito odobrava veliku prodaju oružja demokratskoj vladi otoka. Također je plovio vojnim brodovima kroz Tajvanski tjesnac, razbjesnivši Kinu.

U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.
U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.

"Sjedinjene Države vjeruju da su mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključna značajka slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika", rekao je Harris. "Nastavit ćemo letjeti, ploviti i djelovati, neustrašivi i bez straha, gdje god i kad god međunarodno pravo dopušta."

“Nastavit ćemo se protiviti svakoj jednostranoj promjeni statusa quo. I nastavit ćemo podržavati tajvansku samoobranu, u skladu s našom dugogodišnjom politikom. Tajvan je živahna demokratija koja pridonosi globalnom dobru – od tehnologije do zdravlja i šire, a Sjedinjene Države nastavit će produbljivati naše neslužbene veze”, dodala je.

Tajvan se spominjao u razgovorima potpredsjednice SAD s japanskim, južnokorejskim i australskim premijerima u Tokiju, prema visokom dužnosniku administracije koji je izvijestio novinare, koji je odbio otkriti identitet.

“Moramo biti usklađeni. I mislim da smo značajno usklađeni… Mislim da postoji uzajamna predanost svih uključenih zemalja miru i sigurnosti u Tajvanskom tjesnacu,” rekao je dužnosnik.

U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.
U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.

Harris u četvrtak odlazi u Seul, gdje će posjetiti demilitariziranu zonu koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju.

Sjeverna Koreja lansirala je rekordno veliki broj projektila ove godine, uključujući balističku raketu kratkog dometa u nedjelju uoči posjete Harris .

Zaustavljanje ima za cilj signalizirati predanost SAD-a obrani Južne Koreje, prema visokom dužnosniku administracije.

“Ključna poruka o kojoj ona govori na ovom putovanju je kako su naše obrambene obveze čvrste. Znamo da je bilo mnogo rasprava s Korejcima o obavezama proširenog odvraćanja. I da bismo te riječi doista proveli u djelo, vjerujemo da je to snažan signal", rekao je dužnosnik.

Dok bude u Seoulu, Harris će se sastati i s južnokorejskim predsjednikom Yoon Suk Yeolom, konzervativcem koji je preuzeo dužnost u maju. Yoon se zalagao za proširenje saveza Južne Koreje sa Sjedinjenim Državama i podržava sve veće prikazivanje američke i južnokorejske vojne moći.

Takve su demonstracije učestalije i intenzivnije zbog predviđanja da će Sjeverna Koreja uskoro izvesti svoj sedmi nuklearni test.

State Department: Sankcije su najvažniji način za Zapadni Balkan

Glasnogovornik State Departmenta Ned Price

Sankcije tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine Diani Kajmaković komentirao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

"Jedan od naših ciljeva kada se radi o Zapadnom Balkanu je da se radi s vladama i s narodima regije sa ciljem iskorjenjivanja korupcije. Sankcije su važan dio toga. Mi smo objavili sankcije, a i Ministarstvo financija je ovog jutra objavilo sankcije državnoj tužiteljici koja je sudjelovala u korupciji. Pružili smo informacije u tom priopćenju. Ministarstvo financija možda ima i dodatne informacije o utemeljenosti sankcija.

Sankcije ostaju važan način - najvažniji način! - kada se radi o čitavoj regiji. One su važne za naš cilj, cilj koji dijelimo sa vladama i narodima regije, a to je iskorjenjivanje korupcije."

Novinari su se interesirali i potencijalnim o mehanizmima suzbijanja ruskog i kineskog uticaja u regionu.

"Nije upitno da je Zapadni Balkan dinamična regija, atraktivna zemljama širom svijeta. Naravno atraktivna je i Kini i Rusiji iz različitih razloga. Mi vjerujemo - a to smo rekli i javno i u privatnim angažmanima sa zemljama Zapadnog Balkana - da interesi koji su nam zajednički i vrijednosti koje dijelimo predodređuju odnos koji je na mnogo načina jedinstven i različit od vizije odnosa koje bi za regiju imale Rusija ili Kina.

Dakle, bilo da se radi o razvoju, o sigurnosti, o ekonomiji, ili o humanitarnoj pomoći, mi smo jasno izrazili našu želju da budemo partner zemljama Zapadnog Balkana i da - a to smo podrazumijevali implicitno, a u nekim slučajevima izrazili i eksplicitno - partnerstvo koje donosimo bude različito od odnosa kakve bi željele dvije druge zemlje koje ste spomenuli."

U pisanom saopćenju State Department je objavio:

"Program sankcija Sjedinjenih Država za zapadni Balkan usmjeren je na pojedince i subjekte koji podrivaju ili ugrožavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog mira i Daytonskog mirovnog sporazuma. BiH se suočava s najozbiljnijom političkom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje iskorištavaju pokroviteljske mreže kako bi zadržale moć i bogatstvo. Štoviše, pravosudni sustav zemlje sve je više zarobljen od strane političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža i pod njihovom kontrolom.

Sjedinjene Američke Države će nastaviti koristiti sva ovlaštenja koja su im na raspolaganju za promicanje odgovornosti za one koji su uključeni u koruptivne aktivnosti ili podrivaju demokratske procese i institucije BiH."

Šef tužiteljice Kajmaković Milanko Kajganić, vršilac dužnosti Glavnog tužioca BiH izjavio je u Sarajevu da će rezultati istrage Tužilaštva odlučiti o eventualnoj smjeni tužiteljice Kajmaković, te da ona, za sada, ostaje na funkciji tužioca Tužilaštva BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG