Linkovi

Najnovije

Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"

U.S. President Donald Trump reacts at the Republican National Convention in Charlotte.
U.S. President Donald Trump reacts at the Republican National Convention in Charlotte.

Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.

Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.

Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".

Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".

Kina

Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.

Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)
Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)

Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.

Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".

Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.

Edward Alden​, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.

“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.

Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.​

Avganistan

Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.

Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.

Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)
Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)

Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona​, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.

Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.

Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.

Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".

Charles Stevenson​, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.

“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.

Međunarodni savezi

Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.

“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.

Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)
Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)

Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.

Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.

Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.

Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".

Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".

Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.

"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.

Sjeverna Koreja

Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.

To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".

Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.

Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine
Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine

Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.

Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.

Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.

See all News Updates of the Day

Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike

Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)
Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)

Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.

Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.

„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.

Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.

„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.

Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.

U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.

Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.

„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.

Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.

On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.

Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.

Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.

„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.

Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.

„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.

Jedna osoba se zapalila pred sudom u kojem se vodi proces protiv Donalda Trumpa

Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhttanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu. (REUTERS/Brendan McDermid)
Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhttanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu. (REUTERS/Brendan McDermid)

Jedna osoba zapalila se pred njujorškim sudom u kojem se održava suđenje bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na izjave očevidaca.

Jedan od njih prenio je da je video muškarca kako baca papirne pamflete, poslije čega se polio tečnošću iz konzerve i zapalio.

Televizija CNN izvijestila je da je čovjek u plamenu bio duže od tri minuta.

Neimenovani njujorški zvaničnik za vanredne situacije izjavio je da je jedna osoba na nosilima nakon što se očigledno zapalila. Razlog incidenta nije poznat.

Neki od očevidaca prenijeli su da je muškarac djelovao smireno prije nego što se polio tečnošću.

Pred zgradom suda u centru Manhattana pojačane su mere bezbjednosti, zbog prisustva demonstranata, koji se okupljaju od ponedjeljka kada je proces počeo. U petak je njihov broj bio nešto manji u poređenju sa ostatkom nedjelje.

Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhattanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu.
Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhattanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu.

Incident se dogodio u danu okončanja izbora porotnika – što je preduslov za održavanje uvodnih riječi u prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika.

Dvanaest porotnika i njihovih šest zamenika razmotriće dokaze kako bi utvrdili da li je Donald Trump kriv za falsifikovanje poslovne dokumentacije, za šta ga terete optužnica. Optužen je, između ostalog, da je novac uplaćivan porno glumici Stormy Daniels za diskreciju o njihvoj aferi predstavljao kao pravne troškove.

Radi se o isplati 130.000 dolara koje je njegov bivši advokat Michael Cohen uplatio Daniels prije izbora 2016. u zamjenu za diskretnost o seksualnom odnosu koji su imali deceniju ranije.

Trump, koji je osvojio dovoljan broj glasova za stranačku nominaciju na predstojećim predsjedničkim izborima, izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih zapisa i negira susret sa Daniels.

Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika.

Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen.

Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi, gdje je optužen za pogrešno rukovanje poverjivim dokumentima.

Tramp se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.

Rasprava u UN-u: Genocid u Srebrenici globalno osuditi

Memorijalni centar u Potočarima
Memorijalni centar u Potočarima

Genocid u Srebrenici mora biti osuđen na globalnom nivou, mora se izraziti podrška žrtvama te spriječiti negiranje genocida i osuditi veličanje ratnih zločinaca kako bi se spriječili budući genocidi i ratni zločini.

Poručili su to Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u govoru pred ambasadorima Ujedinjenih nacija 19. aprila u New Yorku.

Bećirović je najprije podsjetio da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama UN-ovih sudova kao i sudova u BiH, te naglasio da rezolucija o genocidu u Srebrenicu koja se predlaže "nije prijetnja nijednom narodu".

"Postoje pojedinci zločinci. Nema nijedne rečenice o kolektivnoj odgovornosti", kazao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i naglasio da treba razbiti lažnu propagandu da je rezolucija protiv srpskog naroda.

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Bećirović je, tokom brifinga o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o "Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", kazao da se rezolucijom traži da se ustanovi Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida 1995. godine u Srebrenici.

Pored ostalog, kazao je da se poziva da države članice u svoje obrazovne programe unesu i genocid u Srebrenici kako bi se podigla svijest i spriječili budući genocidi.

Bećirović je naveo da je rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici potrebna zbog jačanja kulture sjećanja, očuvanja mira, vladavine pravde i jačanja povjerenja. Rezolucija je, kako je kazao, potrebna i zbog okretanja prema budućnosti, zbog pomirenja u regiji Zapadnog Balkana, zaštite sudova UN-a i civilizacijske vrijednosti te zbog solidarnosti sa žrtvama i njihovim porodicama.

"Ako i površno pogledate tekst rezolucije, nećete naći nijedan argument da je ova rezolucija protiv bilo kojeg naroda ili države", kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Komšić je, pored ostalog, kazao kako je cilj rezolucije spriječiti negiranje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Komšić.

Naglasio je da su "ti ljudi sistemski i planski ubijani zbog svoje vjere i nacije".

Svjedočio je i Azir Osmanović, preživjeli Srebreničanin koji je u genocidu izgubio gotovo sve najbliže članove porodice.

"Mogao sam lako biti među hiljadama ubijenih. Skrili smo se u UN-ovu bazu u Potočarima. Slušao sam vriskove, gledao izvođenje ljudi iz baze koji su ubijani", kazao je Osmanović.

On je, pored ostalog, kazao kako je genocid u Srebrenici univerzalna tragedija o kojoj je potrebna globalna svijest.

"Imate šansu da stavite tačku na negiranje genocida", kazao je Osmanović.

Na početku brifinga u zgradi Skupštine Ujedinjenih nacija pušten je film s osnovnim činjenicama o genocidu u Srebrenici, pored ostalog, da je ubijeno više od 8700 ljudi, među kojima 563 djece, da je pronađeno 85 masovnih grobnica i da se i dalje traga za više od 800 nestalih.

Navedeno je i da je u počinjenju genocida učestvovalo više od 2.500 ljudi, da je osuđeno 75 na 783 godine zatvora, uz pet doživotnih kazni.

Izrael u posljednji tren upozorio SAD o napadu na Iran, kaže italijanski ministar vanjskih poslova

Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, domaćin ministarskog sastanka Grupe 7 u Capriju u Italiji, rekao je u petak da je Izrael obavijestio SAD "u zadnji čas" o napadu.

Obraćajući se novinarima na brifingu u petak nakon sastanaka G-7 u Capriju u Italiji, od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena više puta je zatražen komentar, ali je on to odbio.

"Sjedinjene Države nisu bile uključene ni u jednu ofanzivnu operaciju", rekao je Blinken u odgovoru. "Ono na šta smo fokusirani, na šta je fokusiran G-7, i opet se to odražava u našoj izjavi i u našem razgovoru, jeste naš rad na deeskalaciji."

Iran je rano u petak ispalio protivzračnu odbranu iz velike zračne baze i nuklearne lokacije u blizini centralnog iranskog grada Isfahana nakon što je uočio bespilotne letjelice.

Bio je to dio očiglednog izraelskog napada kao odmazde za napad Teherana dronom i projektilima na zemlju prošlog vikenda.

Upitan da opiše trenutni američko-izraelski odnos, Blinken je rekao da Izrael sam donosi odluke i da su Sjedinjene Države predane njegovoj sigurnosti.

"Predani smo pomoći Izraelu da se odbrani i prema potrebi sudjelujemo u njegovoj odbrani, kao što ste vidjeli prije samo nekoliko dana", rekao je Blinken, misleći na akciju SAD-a i saveznika da pomognu Izraelu u odbijanju iranskih bespilotnih letjelica i raketa tokom vikenda.

Tajani je rekao da su svi partneri G7 u petak razmijenili informacije o onome što znaju o događanjima u Iranu.

"G7 je radio i radit će na deeskalaciji", rekao je Tajani na završnoj konferenciji za medije.

Glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Antonio Guterres, Stephane Dujarric, rekao je da je šef UN-a "ponavljao da je krajnje vrijeme da se zaustavi opasan ciklus odmazde na Bliskom istoku".

"Generalni sekretar osuđuje svaki čin odmazde i apeluje na međunarodnu zajednicu da zajedno radi na sprečavanju bilo kakvog daljeg razvoja koji bi mogao dovesti do razornih posljedica za cijeli region i šire", navodi se u saopštenju.

U saopštenju nakon trodnevnog sastanka zemalja G7, ministri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država pozvali su strane "da spriječe daljnju eskalaciju".

Grupa je također upozorila Iran da ne prenosi balističke projektile i srodnu tehnologiju Rusiji.

O ratu u Gazi, grupa je pozvala Hamas da oslobodi taoce i podsjetila Izrael da poštuje međunarodno i humanitarno pravo.

Navodi se da se zemlje G7 i dalje protive "vojnoj operaciji punog opsega u Rafahu koja bi imala katastrofalne posljedice na civilno stanovništvo", te su pozvale na povećanje protoka pomoći u Gazu.

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U UN-u održana je prezentacija nacrta rezolucije o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. Srbija snažno lobira za neusvajanje rezolucije. Usvajanje rezolucije bi moglo pomoći u procesu zatvaranja ratnih rana na Balkanu, smatraju analitičari koji su govorili za Glas Amerike (VOA).

Učitajte još

XS
SM
MD
LG