Linkovi

Top priča SAD

Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"

U.S. President Donald Trump reacts at the Republican National Convention in Charlotte.

Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.

Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.

Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".

Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".

Kina

Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.

Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)
Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)

Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.

Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".

Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.

Edward Alden​, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.

“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.

Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.​

Avganistan

Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.

Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.

Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)
Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)

Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona​, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.

Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.

Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.

Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".

Charles Stevenson​, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.

“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.

Međunarodni savezi

Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.

“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.

Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)
Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)

Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.

Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.

Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.

Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".

Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".

Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.

"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.

Sjeverna Koreja

Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.

To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".

Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.

Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine
Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine

Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.

Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.

Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.

See all News Updates of the Day

Najviše državne počasti za sutkinju Ginzberg

Justice Ruth Bader Ginsburg lies in state in Statuary Hall of the U.S. Capitol in Washington on Sept. 25, 2020.

Memorijal za Rut Bejder Ginzberg, sudiju Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koja je privrženost američkih građana stekla borbom za ljudska i manjinska prava, premješten je zgradu američkog Kongresa.

U petak su u to zdanje položeni njeni posmrtni ostaci – čime je postala prva žena u američkoj istoriji kojoj je ukazana takva čast.

U prethodna dva dana kovčeg sa njenim tijelom bio je izložen pred zgradom Vrhovnog suda – gdje od nje u tom periodu oprostilo više hiljada građana.

Kolone ljudi smjenjivale su se na stepenicama institucije čiji je sudija bila punih dvadeset sedam godina.

Dostignuća sudije Ginzberg u oblastima zaštite ljudskih prava, seksualnih manjina, prava žena - mnogobrojnim poštovaocima postala su životna inspiracija.

Bez nje ne bi postojala jednaka prava za sve. Ne samo za žene, već i za muškarce, sve ljude. Obezbjedila mi je pravo da živim živo tovako kako ga živim. Da sudija Ginzberg nije promijenila zakon – danas ne bih mogla biti vlasnica svog stana. Ili, ne bih imala kreditnu karticu – ili još mnoštvo drugih stvari“, rekla je Glasu Amerike Lorejn Mejnkjuso koja je doputovala iz Njujorka da počivšoj sudiji Ginzberg oda poštu.

Najbolja studenktinja u svojoj klasi i prva profesorka prava na prestižnom Kolumbija univerzitetu – bila je i prvi sudija koja je vjenčala istopolni par – što je danas širom Sjedinjenih Država uobičajena praksa. Ono što je u svom životu postigla za druge donijeli su joj kultni i u status u popularnoj kulturi.

Bila je dobra žena i sjajni sudija Vrhovnog suda“, kaže nam Tomas Hart, koji je i sam više decenija radio u Vrhovnom sudu – jedno vrijeme i kao izvještač iz najviše institucije američkog pravnog sistema.

Sudija Ginzberg nosila je nadimak "Ozloglašena RBG" zbog kako se vjeruje odlučne odbrane prava žena i manjina, ali i snage koju je pokazala noseći se sa zdravstvenim i privatnim životnim krizama.

Meri, koja je prije zgradu Vrhovnog suda došla iz države Virdžinija, kaže nam da je sudija Ginzberg bila heroj velikog broja ljudi.

Prevashodno ženama, ali i svakome, ko vjeruje u jednakost. Bilo da pričamo o rasnoj jednakosti ili pravima LGBTQ osoba. Bila je sposobna da se nosi sa toliko različitih izazova“, podvlači Meri.

Justice Ruth Bader Ginsburg's flag-draped casket leaves the Statuary Hall at the Capitol
Justice Ruth Bader Ginsburg's flag-draped casket leaves the Statuary Hall at the Capitol

Istovremeno, Meri Harvud takođe iz Virdžinije, podsjeća na njene zasluge u oblasti rodne ravnopravnosti.

Divim joj se. Mnogo mi je značilo što sam uspjela da uvidim i razumijem koliko se žestoko, između ostalog, borila za jednakost polova“, rekla nam je Meri Harvud – jedna od okupljenih građanki ispred zgrade Vrhovnog suda.

Rut Bejder Ginzberg važila je za jednu od četvoro sudija Vrhovnog suda liberalnije orijentacije. Nakon njene smrti, gotovo je izvjesno da će predsjednik Donald Tramp, povećati broj konzervativnijih sudija u Vrhovnom sudu – prije predsedničkih izbora koji se održavaju u novembru.

To je izazvalo kritike dijela američke javnosti, ali i pristalica sudije Ginzberg, koja je pijre smrti zatražila da se mjesto koje će ostati upražnjeno nakon nje – popuni poslije novembarskih izbora. Lorejn Mejnkjuso smatra da je tako nešto neprihvatljivo.

U 2016. godini Antonin Skalija je iznenada preminuo (sudija konzervativnog usmerenja prim.nov). Obama (Barak Obama, bivši američki predsjednik u dva mandata do 2016. godine, prim.nov.) imao je pravo da ga zamijeni – ali su se republikanci usprotivili tome. Odjednom mijenjaju pravilo koje su postavili 2016. Jer im to sada odgovara. To se direktno suprotstavlja onome što je Rut Ginzberg predstavljala - vladavini prava. Ili svi igraju po istim pravilima, jer se u suprotnom postavlja pitanje, čemu ta pravila uopšte služe“, pita se njujorčanka Lorejn Mejnkjuso.

Mogućnost da američka javnost već u subotu sazna ime nasljednice Rut Ginzberg na funkciji sudije Vrhovnog suda – naišla je na kritike i ostalih naših sagovornika.

Capitol Hill staff members pay their respects to Justice Ruth Bader Ginsburg.
Capitol Hill staff members pay their respects to Justice Ruth Bader Ginsburg.

Meri Harvud podvlači da sa imenovanjem novog sudije Vrhovnog suda ne treba žuriti.

U potpunosti sam uvjerena da bi Kongres trebalo da sačeka i da bi imenovanje trebalo da se odloži za period poslije izbora“, ukazuje Harvud – dok Marta, pristalica sudije Grinzberg iz Virdžinije, prema toj inicijativi ima oštriji stav.

Ideja koju trenutno imamo, po kojoj senatori govore da će podržati kandidata iako im još nije poznato ime te osobe, ukazuje da im je nebitno ko će biti novi sudija Vrhovnog suda“, podvlači Marta iz Virdžinije.

Inače, nasljednika Antonina Skalije sudije preminulog 2016, devet mjeseci prije predsjedničkih izbora, naslijedio je Nil Gorsuč. Nominovao ga je tada novoizabrani predsjednik Donald Tramp, 31. januara 2017. Republikanci su osam mjeseci blokirali prijedlog koji je za nasljednika Skalije iznio bivši predsjednik Barak Obama.

Mič Mekonel, vođa republikanske većine u Senatu, 2016. protivio se mogućnosti da nasljednika sudije Skalije predloži tadašnji predsjednik Obama navodeći da bi tu odluku trebalo prepustiti pobjedniku predsjedničkih izbora. Sada, međutim, podržava i zagovara da predsjednik Tramp nominuje nasljednicu preminule Rut Bejder Ginzburg.

Različite stavove iznesene 2016. i 2020. godine, branio je tvrdnjama da su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Belu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oba nivoa vlasti.

Prema anketi koju je sprovela televizija CNBC, 37 odsto anketiranih glasača smatra da bi aktuelni predsjednik Tramp trebalo da imenuje nasljednika Rut Ginzberg, čak i u slučaju da izgubi predsjedničke izbore – nasuprot 57 odsto koji smatraju da, u slučaju poraza, to ne bi trebalo da čini.

Vodeći republikanci ističu važnost mirnog prenosa vlasti u SAD

Lider senatske većine Mitch McConnell (lijevo) i republikanski senator Lindsey Graham.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ pokušala je u četvrtak da ublaži oštre reakcije republikanaca i demokrata nakon što je predsjednik Donald Trump u srijedu odbio da se obaveže na miran prenos vlasti, ako izgubi na izborima 3. novembra. 

"Predsjednik će prihvatiti rezultate slobodnih i fer izbora. Prihvatiće volju američkog naroda", rekla je ona u odgovoru na pitanje novinara da prokomentariše izjavu koju je Trump dao dan ranije u istoj sali za brifinge.

McEnany​ je naglasila da bi isto pitanje trebalo postaviti demokratama i ponovila da Trump "želi da se otarasi masovnog glasanja poštom".

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​

"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je Trump u odgovoru na novinarsko pitanje tokom brifinga za novinare u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Prigovaram veoma snažno zbog glasačkih listića, koji su katastrofa."

Trump je, bez dokaza, više puta prognozirao masovnu prevaru u vezi sa desetinama miliona glasova, koji treba da stignu putem pošte, načina glasanja koji su demokrate ohrabrivale zbog pandemije koronavirusa.

"Želimo da imamo - da se otarasimo glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući da, ukoliko se to dogodi, kako je naveo, "neće biti prenosa, iskreno; biće kontinuiteta".

Vodeći republikanci u Kongresu naglasili su u četvrtak važnost mirnog prenosa vlasti.​

Lider senatske većine Mitch McConnell​ u četvrtak je objavio na svom Twitter nalogu da će “Pobjednik izbora 3. novembra bit će ianugurisan 20. januara" i dodao: "Imaćemo odgovarajuću tranziciju kao što je to bio slučaj svake četiri godine od 1792."

Senator sa Floride Marco Rubio rekao je: "U podne 20. januara 2021. u miru ćemo prisustvovati zakletvi predsjednika".

Dugogodišnji republikanski senator Lindsay Graham​ rekao je za Fox News: "Ukoliko republikanci izgube, prihvatićemo rezultat".

Trumpov demokratski rival Joe Biden takođe je odgovorio na Trumpovu opsaku od srijede.

"U kojoj zemlji se nalazimo? Ciničan sam", rekao je bivši potpredsjednik SAD. “Rekao sam gdje se nalazimo? Vidite, on govori najneracionalnije stvari, Ne znam šta da kažem."

Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden
Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden

Senator Bernie Sanders optužio je u govoru Trumpa da je "spreman da podrije američku demokratiju da bi ostao na vlasti".

Sanders, kandidat za predsjedničku nominaciju demokrata 2016. i 2020. godine, rekao je da "američki narod, bez obzira na stranačku pripadnost, mora da stavi do znanja da američka demokratija neće biti uništena".

Oglasila se i jedna od najstarijih organizacija za zaštitu ustavnih prava.

"Miran prenos vlasti je ključan za funkcionalnu demokratiju. Izjava predsjednika Sjedinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, direktor za pravna pitanja Američke unije za građanske slobode.

Trump je prethodno u srijedu rekao da misli da će se o rezultatu novembarskih izbora "na kraju odlučivati u Vrhovnom sudu i da je važno da u njemu sjedi devet sudija".

Predsjednik planira da u subotu objavi ime kandidata koji će popuniti mjesto upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg.

Ako Senat potvrdi predsjednikovog kandidata prije izbora, to bi učvrstilo konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu.

Trump odbio da potvrdi spremnost na miran prenos vlasti, ukoliko izgubi na izborima

Predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump odbio je da potvrdi da je spreman da pristane na miran prenos vlasti ako izgubi borbu za reizbor 3. novembra od kandidata Demokratske stranke Joe Bidena.

"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je predsjednik odgovarajući na novinarsko pitanje tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Snažno prigovaram zbog glasačkih listića i glasački listići su katastrofa."

Trump je, bez dokaza, više puta iznosio prognoze o masovnim prevarama sa desetinama miliona glasova putem pošte, što je način glasanja koji demokrate ohrabruju zbog pandemije koronavirusa.

"Želimo da se - otarasimo (tih) glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući ako se to dogodi "neće biti prenosa (vlasti), iskreno; biće nastavka".

Joe Biden je, nakon što je avion njegove kampanje sletio u Delaware u srijedu uveče, zamoljen da odgovori na Trumpovu primjedbu.

"U kojoj smo zemlji? Izrazit sam", rekao je bivši potpredsjednik. "Rekao sam u kojoj smo zemlji? On govori najiracionalnije stvari... Ne znam šta da kažem."

Najamanje jedan republikanac u Senatu SAD izazio je zabrinutost zbog predsjednikovih izjava.

"Osnova demokratije je miran prelazak vlasti; bez toga postoji Bjelorusija", rekao je senator Mitt Romney preko Twittera. "Svaka naznaka da predsjednik možda neće poštovati ovu ustavnu garanciju je i nezamisliva, i neprihvatljiva."

Romney je bio kandidat za predsjednika ispred Republikanske partije 2012. i jedan je od nekoliko republikanaca koji povremeno osporava Trumpovu retoriku i postupke.

"Nema sumnje da misli tačno ono što je rekao", rekao je kongresmen Adam Schiff, predsjednik Odbora Predstavničkog doma za obavještajne službe, govoreći na MSNBC u vezi sa predsjednikovim komentarom, dodajući da je vrijeme da oni koji služe u Trumpovoj administraciji "podnesu ostavku" u znak protesta.

Jedna od najstarijih grupa za ustavna prava u zemlji takođe se oglasila.

"Mirna predaja vlasti esencijalna je za funkcionisanje demokratije. Ova izjava predsjednika Sjdinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, nacionalni pravni direktor Američke unije za građanske slobode.

Ranije u srijedu, Trump je rekao da misli da će novembarski izbori "završiti na Vrhovnom sudu" i da misli da je "veoma važno da imamo devet sudija".

Predsjednik planira da u subotu objavi svog kandidata za Vrhovni sud kako bi se popunilo mjesto upražnjeno smrću liberalne sudije Ruth Bader Ginsburg, koja je preminula prošlog petka.

Ako Senat potvrdi kandidata za predsjednika prjee izbora, to bi konzervativnom krilu dalo većinu od 6-3 u tom tijelu.

"Ova prevara koju demokrate vuku, to je prevara, prevara će biti pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država i mislim da imati situaciju 4-4 nije dobra situacija", rekao je Trump.

Predsjednik je više puta izrazio zabrinutost zbog planova niza država, uključujući Californiju, Colorado, Havaje, Nevadu, New Jersey, Oregon, Utah, Vermont i Washington, da automatski pošalju glasačke listiće poštom svim stanovnicima države.

Benjamin Ginsberg​, najviši pravni stručnjak za izbore koji je zastupao četiri republikanska predsednička kandidata, citiran je ovog mjeseca kako govori da Trumpovom prognoziranju prevare sa takvim glasačkim listićima nedostaju dokazi.

"Predsjednikove reči čine da njegova retorika i retorika Republikanske stranke izgledaju manje kao iskrena zabrinutost, a više kao transakciono licemjerje osmišljeno da pruži izbornu prednost", napisao je Ginsberg u ličnom stavu u Washington POstu.

"I dolaze u trenutku kada republikanci, koji pokušavaju da iznose svoje predmete na sudovima, moraju da se suoče sa osnovnom istinom da su četiri decenije posvećene istrage pokazale samo izolovane slučajeve prevara na izborima."

Amerikanci se opraštaju od sutkinje Ruth Bader Ginsburg

The casket of Ruth Bader Ginsburg is brought to the front of the Supreme Court for two days of public viewing in Washington, DC on September 23, 2020.

U Sjedinjenim Državama počelo je trodnevno odavanje posljednje pošte sutkinji Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg od koje će se, kako se očekuje, oprostiti hiljade Amerikanaca.

Uprkos tome što je zgrada suda zatvorena za javnost zbog pandemije koronavirusa, bivše kolege, porodica, prijatelji i javnost imaće priliku da u srijedu i četvrtak prođu pored kovčega sa posmrtnim ostacima tek druge žene koja je služila u Vrhovnom sudu.

Kovčeg prekriven zastavom unijet je u srijedu ujutro u zgradu Vrhovnog suda, gdje je Ginsburg služila 27 godina. Kovčeg su na stepenicama dočekale desetine njenih bivših stručnih saradnika.

Na privatnoj službi u Vrhovnom sudu, kojoj je prisustvovalo preostalih osam sudija, glavni sudija John Roberts rekao je da Ruth Bader Ginsburg najbolje opisuju riječi "čvrsta, hrabra, borac, pobjednik", ali i "pažljiva, saosjećajna, iskrena".

hief Justice of the US Supreme Court, John Roberts, speaks during a private ceremony for Justice Ruth Bader Ginsburg at the Supreme Court in Washington, DC, on September 23, 2020.
hief Justice of the US Supreme Court, John Roberts, speaks during a private ceremony for Justice Ruth Bader Ginsburg at the Supreme Court in Washington, DC, on September 23, 2020.

“Njen glas u sudnici i u našoj sali za sastanke je bio tih, ali kada je govorila ljudi su slušali", rekao je Roberts.

Poslije privatne službe, kovčeg je premješten na stepenice zgrade, gdje će od Ginsburg do četvrtka uveče moći da se oproste građani.

U petak, posmrtni ostaci Ruth Bader Ginsburg biće položeni u zgradi američkog Kongresa, pod stražom pripadnika američkih oružanih snaga. Ginsburg je prva žena kojoj je ukazana ta čast.

U saopštenju Vrhovnog suda navodi se da će Ginsburg biti sahranjena pored svog supruga Martina naredne sedmice na Nacionalnom groblju u Arlingtonu, gdje je sahranjen i predsjednik John F. Kennedy​, kao i njegova braća Robert i Edward, obojica istaknuti senatori.

A woman wipes away tears as people pay respects to Justice Ruth Bader Ginsburg as she lies in repose in front of the US Supreme Court in Washington, DC on September 23, 2020.
A woman wipes away tears as people pay respects to Justice Ruth Bader Ginsburg as she lies in repose in front of the US Supreme Court in Washington, DC on September 23, 2020.

Ginsburg je preminula prošlog petka od raka pankreasa u 88. godini. Smatrala se ikonom liberala i borbe za jednaka prava žena. Od njene smrti, građani dolaze ispred zgrade Vrhovnog suda, ostavljaju cvijeće i pale svijeće kako bi odali poštu liderki liberalnog bloka u sudu.

Njena smrt dovela je do političke borbe oko popunjavanja upražnjenog mjesta u Vrhovnom sudu, čije odluke utiču na mnoge sfere američkog života.

Predsjednik Donald Trump i republikanci u Senatu najavili su da će imenovati i potvrditi novog sudiju prije predsjedničkih izbora 3. novembra, čime bi učvrstili konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu. Predsjednik Trump najavio je da će nasljednika Ginsburg imenovati u subotu.

Trump u subotu objavljuje ime kandidatkinje za Vrhovni sud

Donald Trump

Predsjednik Donald Trump objavio je na Twitteru da će su subotu objaviti ime sudije koju želi da imenuje u Vrhovni sud, na mjesto sudije Ruth Bader Ginsburg koja je preminula u petak.

Ranije je rekao da će njegov izbor biti između pet konzervativnih sudija, a sa jednom od tih kandidatkinja - Amy Coney Barrett​, sastao se u ponedjeljak.

Osim nje, na listi potencijalnih su i sudija sa Floride Barbara Lagoa, Allison Jones Rushing i Joan Larsen​, kao i zamjenica pravnog savjetnika Bele kuće Kate Todd. ​

Kanidat demokrata na predsjedničkim izborima Joe Biden pozvao je kandidata koji pobijedi na izborima da sačeka sa nominacijom za Vrhovni sud do poslije inauguracije u januaru 2021.

Ali, republikanci žele da iskoriste priliku i uz pomoć većine koju imaju u Senatu od 53 mjesta, ojačaju konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu na 6-3, dok je prije smrti sudije Ginsburg ta većina bila 5-4. Trump je već postavio dvojicu sudija Vrhovnog suda, Neila Gorsucha id Bretta Kavanaugha​.

Nova kandidatkinja mogla bi da bude potvđena u Senatu do kraja godine, najavio je lider većine Mitch McConnell​.

"Naredni korak će biti da Odbor za pravosuđe u kojem predsjedava Lindsey Graham da odluči kako će teći proces potvrde nominacije".

Republikanci imaju dovoljno glasova da potvrde novu kandidatkinju, s obzirom na to da je senator Mitt Romney, inače Trumpov kritičar, potvrdio da će glasati za imenovanje sudije.

Dvije republikanske senatorke, Susan Collins i Lisa Murkosski, najavile su da će glasati protiv imenovanja sudije prije izbora.

Mogu li demokrate da spriječe nominaciju?

Demokrate, međutim, ukazuju na licemjerje lidera većine u Senatu Mitch McConnell, koji u istoj situaciji poslije smrti sudije 2016. nije htio da stavi na glasanje kandidata Baracka Obame za Vrhovni sud jer je tada rekao da treba prepustiti Amerikancima da na izborima odaberu predsjednika, koji će onda birati sudiju. Tada su izbori bili za devet mjeseci, sada za manje od 45 dana.

Demokrate su manjina u Senatu i nemaju mogućnosti da spriječe eventualno postavljenje novog sudije Vrhovnog suda.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer kazao je da će "potezi lidera McConnell​a uništiti Senat kao instituciju" i da će, ako im prođe nominacija, republikanci u Senatu potvrditi sudiju vođeni dijametralno različitim principom u odnosu na prije četiri godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG