Sada je na redu da se o tome izjasni američki Senat u kome većinu čine republikanci - a glasanje o tome očekuje se tokom nedjelje. Ukoliko to tijelo američkog Kongresa donese odluku saglasnu Predstavničkom domu - to će biti prvo poništavanje veta tokom vladavine aktuelnog predsjednika Trumpa.

Za poništavanje predsjedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina članova oba doma Kongresa.

Zakonom o finansiranju odbrambenih programa trebalo bi da budu regulisane povišice pripadnika američke vojske, ali i politika Sekretarijata za odbranu – Pentagona u smislu broja trupa, oružanih sistema i kadrovskih pitanja.

Donald Trump je iznio niz kritika na račun tog zakona, tvrdeći bez pruženih obrazloženja, da ide u korist Kini. Zahtijevao je elimnisanje odrednica kojima se omogućava preimenovanje vojnih baza koja nose imena vođa Konfederacije – dijela teritorije SAD-a koji je pokušao da se otcijepi tokom Građanskog rata 1861-1865.

Takođe je tražio dodavanje odredbi koje bi omogućavale lakše utuživanje kompanija - vlasnica društvenih mreža povodom sadržaja objavljenih na njihovim platformama.

Usvojen prijedlog o većoj novčanoj pomoći zbog koronavirusa

Prethodno je Predstavnički dom podržao veća novčana izdvajanja u paketu pomoći ugroženima pandemijom koronavirusa.

Prema tom prijedlogu za koji se zalagao aktuelni predsjednik Donald Trump, predviđena direktna novčana isplata pomoći iznosila bi 2.000 dolara po osobi. Podržalo ga je 275 članova Predstavničkog doma - dok ih je 134 bilo protiv. Prijedlogu se usprotivilo 130 republikanaca, dva nezavisna člana Predstavničkog doma i dva demokratska člana tog tijela.

Nakon većinski demokratskog Predstavničkog doma o tom prijedlogu trebalo bi da se izjasni i republikanski Senat. Za usvajanje tog prijedloga potrebna je dvotrećinska većina oba doma Kongresa.

Stupa na snagu predsjedničkim potpisom.

Glasanje o većem novčanom paketu pomoći održano je pošto je aktuelni predsjednik Donald Trump u nedjelju postpisao zakon koji podrazumijeva direktnu isplatu novčane pomoći u iznosu od 600 dolara – zakonskog rješenja koje je prethodno žestoko kritikovao.

Trump je tražio da se suma poveća na 2.000 dolara – istovremeno kritikujući finansiranje više vladinih programa, poput pomoći stranim zemljama i naučnih istraživanja.

Podrška odlazećeg predsjednika značajnijim izdvajanjima ocijenjena je kao prijekor članovima njegove Republikanske stranke - koji su se usprotivili nastojanjima demokrata da se pregovara o većim isplatama.

„Kao predsjednik poručio sam Kongresu da želim manje rasipanja i više novca koji bi bio isplaćen američkim građanima – u vidu 2.000 dolara odraslima i 600 dolara po djetetu“, poručio je Trump u objavi pošto je odlučio da potpiše zakon.

Njime je predviđeno izdvajanje 900 milijardi dolara za pomoć ugroženima u pandemiji i 1,4 hiljadu milijardi dolara za finansiranje vladinih službi do septembra naredne godine.

Nakon što je Trump odustao od prijetnje da će blokirati zakon i ipak ga potpisao, obnovljena je pomoć za milione nezaposlenih Amerikanca i spriječeno zatvaranje vladinih službi u ponedjeljak u ponoć.

Republikanci u Predstavničkom domu su uoči božićnih praznika blokirali povećanje pomoći. Demokrate obećavaju dodatnu pomoć kada novoizabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost.

„U ovom trenutku jednostavno ne dobijamo sve potrebne informacije od odlazeće administracije u ključnim oblastima nacionalne bezbjednosti. Po mom mišljenju – to je neodgovorno”, rekao je izabrani američki predsjednik nakon sastanka sa nominovanim članovima svog spoljnopolitičkog tima.

Biden je iznio tvrdnje da su se on i tim koji predvodi suočili sa opstrukcijama, kako se izrazio, političkog rukovodstva Sekretarijata za odbranu – Pentagona i Kancelarije za upravljanje i budžet.

Istakao je da su brojne američke obavještajne agencije izgubile mnogo izgubile tokom vladavine aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa.

„Istina je da su mnoge ključne za našu bezbjednost pretrpjele ogromnu štetu. Veliki broj njih mnogo je izgubio u pogledu osoblja, kapaciteta i morala”, rekao je Biden tokom obraćanja.

Elektorski koledž je 14. decembra potvrdio Bidenovu pobjedu na američkim predsjedničkim izborima.

Međutim, uprkos tome, aktuelni predsjednik Trump odbija da se saglasi sa izbornim ishodom i dovodi u pitanje rezultate glasanja tvrdeći, bez prezentovanja validnih dokaza, da su izborni proces obilježile neregularnosti koje su doprinijele Bidenovoj pobjedi.

Trumpova kampanja i njegovi advokati podnijeli su brojne tužbe i prigovore u državama koje su bile ključne za ishod predsjedničkih izbora, kao i dvije tužbe pred Vrhovnim sudom – ali nijedan od tih poteza do sada nije urodio plodom. U najvećem broju slučajeva tužbe i prigovori odbacivani su kao neosnovani.

Inače, susreti članova Bienovog tranzicionog tima sa članovima administracije u okviru procesa predaje vlasti – počeli su tek krajem novembra.

Trump, koji odbija da prizna izborni poraz, sa početkom tranzicije saglasio se 23. novembra.

U procesu potvrde izborne pobjede Bidena ostalo je još da se Kongres 6. januara 2021. izjasni o rezultatima glasanja Elektorskog koledža.

Nakon toga, pobjednik predsjedničkih izbora Joe Biden zvanično bi dužnost trebalo da preuzme 20. januara.

U gradskim bolnicama primjećeno je nekoliko pacijenata sa "upalom pluća nepoznatog uzroka". U obavještenju je navedeno da bi medicinske ustanove trebale pojačati svoje hitne planove.

Godinu dana kasnije, više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od COVID-19.

Od toga petina u Sjedinjenim Državama, dok je riječ o samo četiri posto svjetske populacije.

Prije pandemije, stručnjaci su Sjedinjene Države svrstali u državu koja je najbolje pripremljena za borbu protiv izbijanja epidemije.

"Pogriješili smo", rekao je Lawrence Gostin, direktor Instituta O'Neill za nacionalno i globalno zdravstveno pravo na Univerzitetu Georgetown, dio tima koji je kreirao rangiranje.

Niz neuspjeha svrstao je Sjedinjene Države među vodeće u svijetu po stopama novih slučajeva i smrtnosti po glavi stanovnika.

Evo osvrta na neke od ključnih trenutaka kada su ove godine stvari krenule po zlu.

5. februar: CDC isporučuje neispravne testove

Adekvatna količina tačnih testova je prvi alat koji je potreban ljekarima kako bi utvrdili ko je zaražen.

U tom pogledu Sjedinjene Države su rano zakazale.

"Umjesto oslanjanja na testove koji su već dokazani, poput testova (Svjetske zdravstvene organizacije) koji su bili dostupni SAD-u, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti odlučili su da će proizvesti svoj vlastiti test. Taj test pokazao se neispravnim", rekao je Gostin.

Proizvodni problem s jednim od sastojaka učinio je testove nepreciznim. Propisi su zabranjivali bolničkim i univerzitetskim laboratorijima da proizvode vlastite testove do 3. marta, kada je Trumpova administracija ukinula ograničenja.

Potpredsjednik Mike Pence obećao je milione testova koji se očekuju u drugoj sedmici marta. Međutim, nedostatak zaliha, nestašica i duga čekanja na rezultate trajali su mjesecima i još nisu u potpunosti riješeni.

Na taj način došlo je do toga da virus izmakne kontroli.

3. april: Trump obezvrijeđuje maske

Podcjenjivanjem zdravstvenih zvaničnika i poticanjem ljudi da zanemaruju njihove savjete, predsjednik Donald Trump pomogao je širenju virusa, kažu stručnjaci.

"Ovo nije bila administracija koja je navikla da ima posla sa stručnjacima. Trump ne samo da im nije bio zahvalan, već ih nije ni poštovao", rekao je Howard Markel, istoričar medicine sa Univerziteta Michigan.

Na primjer, kad je CDC prvi put, 3. aprila, preporučio da ljudi javno nose maske od platna, Trump je pročitao preporuku na press konferenciji u Bijeloj kući, a zatim je umanjio njen značaj.

"Ovo je dobrovoljno. Mislim da to neću raditi", rekao je.

Trump je kontrirao direktoru Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthonyu Fauciju na tome da li bi lijek protiv malarije hidroksiklorokin mogao liječiti COVID-19. Trump je više puta podržao lijek prije nego što su provedene konačne studije. Fauci je bio sumnjičav. Studije će kasnije pokazati da to nije uspjelo.

Predsjednik se u jednom trenutku takođe zalagao za ubrizgavanje dezinficijensa ili zračenje tijela pacijenata UV zrakama.

"Političari s dobrim razlogom nemaju dozvolu izdavanja recepata", rekao je Markel.

17. april: OSLOBODITI MICHIGAN!

U politički polariziranoj Americi tokom izborne 2020. godine čak je i smrtonosna pandemija postala partijska.

Kad je širenje virusa bez kontrole prisililo zajednice na zatvaranje, politika je uzdrmala tešku ravnotežu između zaštite zdravlja i ekonomije.

Trump i republikanci uglavnom su se priklonili ekonomiji. Trump je podržao proteste u nekoliko država protiv ograničenja zbog koronavirusa.

Dok su naoružani demonstranti stajali na kapitolskim stepenicama u Lansingu u Michiganu, 17. aprila, Trump je tweetao: "OSLOBODITI MICHIGAN!".

"Kada predsjednik Sjedinjenih Država poziva na pobunu protiv tih mjera, to nije mala stvar", rekao je Gostin. "To je razarajući udarac na sposobnost lidera naše nacije i agencija za javno zdravstvo da se zapravo bore protiv ove pandemije."

"Ne samo da je bilo neprikladno, bilo je i veoma potencijalno opasno", dodao je Markel. Primijetio je da su vlasti kasnije razbile zavjeru za otmicu guvernerke Michigana.

Čak su se i maske, jedna od rijetkih učinkovitih mjera prevencije, našle u partijskoj politici.

Trump je odbio da nosi masku pred novinarima tokom obilaska tvornice automobila u maju. Tada je rekao: "Nisam htio pružiti novinarima zadovoljstvo da je vide."

"Sjedinjene Države su doslovno jedina država na svijetu u kojoj maska nije maska. To je politički i ikonski simbol", rekao je Gostin. "I to zato što ju je Bijela kuća toliko politizovala. Postala je crveno-plavo državno pitanje, kada smo zapravo svi mi pokušavali zaštititi jedni druge."

Dan sjećanja

Lideri nisu jedini krivci. Amerikanci koji su ignoririsali upozorenja javnog zdravstva omogućili su virusu da se širi.

"Čini se da kao nacija nismo sposobni činiti one male stvari koje bi nam međusobno obezbijedile sigurnost, poput maski ili distance", rekao je Gostin.

U tom smislu praznici su opasan period, kada se ljudi ne mogu oduprijeti okupljanju bez dovoljno mjera predostrožnosti.

Na primjer, krajem maja došlo je do pada broja slučajeva. Tada je uslijedio Dan sjećanja.

Pojavile su se slike sa plaža i bazena prebukiranih ljudima bez maski.
Poslije toga broj slučajeva je počeo rasti i taj trend je nastavljen do sredine jula.

"Uočili smo veliki talas nakon Dana sjećanja, nakon Praznika rada i sada na Dan zahvalnosti", rekao je Gostin. "I vidjećemo ga ponovo za Božić."

Dnevno prebrojavanje novih slučajeva premašilo je sve prethodne statistike. Broj svakodnevnih smrtnih slučajeva dosegao je vrhunac u aprilu.

14. decembar: Isporučena prva doza američke vakcine

Uprkos mnogim propustima, stručnjaci odaju priznanje Trumpovoj administraciji što je uložila milijarde dolara u razvoj vakcine.

Administracija je svoj operativni program za razvoj lijekova nazvala Operacija Warp Speed, što, kako kažu kritičari, ne ulijeva povjerenje da će njihovi proizvodi biti sigurni.

Međutim, stručnjaci kažu kako nijedan korak nije zanemaren u rekordnom procesu, kojem je trebalo manje od godinu dana da isporuči vakcinu za koju su regulatori utvrdili da je sigurna i učinkovita.

Kako se godina pandemije približava kraju, počinju stizati vakcine koje bi mogle okončati pandemiju.

Trump je u saopštenju izdatom u nedjelju veče objavo da je potpisao zakon usvojen u Kongresu prošle nedjelje.

Zakonom je predviđeno izdvajanje 900 milijardi dolara za pomoć ugroženima u pandemiji i 1,4 hiljadu milijardi dolara za finansiranje vladinih službi do septembra naredne godine.

Nakon što je Trump odustao od prijetnje da će blokirati zakon i ipak ga potpisao, obnovljena je pomoć za milione nezaposlenih Amerikanca i spriječeno zatvaranje vladinih službi u ponedjeljak u ponoć.

Nekoliko članova Kongresa zatražilo je ranije u nedjelju od Trumpa da odmah potpiše već usvojeni zakonski prijedlog.

„Ovo što predsjednik sada radi je nevjerovatno okrutno. Veliki broj ljudi pati”, rekao je u nedelju senator iz Vermonta Bernie Sanders.

Republikanski senator iz Pennsylvanije​ Pat Toomey​ takođe je rekao da bi Trump trebalo da potpiše zakonski prijedlog, a da onda zatraži da se odobri dodatna pomoć.

„Sada imamo prijedlog u čijem utvrđivanju je učestovala i njegova administracija. Mislim da bi to trebalo da završimo”, rekao je Tumi.

Trump je i nedjelju proveo na golf terenu na Floridi.

Zakonski o pomoći zbog pandemije i budžetu za vladu usvojen je ubjedljivom većinom glasova u oba doma Kongresa, nakon što je Bijela kuća uvjerila republikanske lidere da će Trump da ga podrži.

Umjesto toga, predsjednik je tražio da se prijedlog izmijeni i poveća predviđeni iznos jednokratne novčane pomoći za Amerikance sa 600 na 2.000 dolara. Još nije poznato zašto je Trump promijenio mišljenje i na kraju ipak potpisao zakon.

Republikanci u Predstavničkom domu su uoči božićnih praznika blokirali povećanje pomoći. Demokrate obećavaju dodatnu pomoć kada novoizabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost.

Fauci, koji je prošle nedjelje primio vakcinu, rekao je za CNN da je ljudima veoma teško da se ne viđaju tokom praznika, uprkos upozorenjima da to ne rade.

„Ljudi su u gužvama na aerodromima, miješaju se domaćinstva, bez obzira na to što smo protiv toga - to se dešava”, rekao je on.

Nadležni procjenjuju da je oko 85 miliona Amerikanaca otputovalo da posjeti porodicu ili prijatelje, što može da dovede do porasta broja oboljelih. U SAD se nedjeljama unazad bilježi i do 200 hiljada novozaraženih dnevno.

Fauci, koji je nominovan da postane glavni medicinski savjetnik u Bidenovoj administraciji, poziva Amerikance da se vakcinišu.

On se nada da će u narednim mjesecima biti vakcinisano oko 209 miliona Amerikanaca, odnosno 75-80 odsto stanovništva, što bi moglo da bude dovoljno za kolektivni imunitet.

Fauci očekuje da se taj broj ljudi vakcinište do kraja ljeta, i da će tada zemlja moći da se vrati u „nekakvu normalu”.

Vakcine su u SAD prvo dobili zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova, a sljedeći na redu su pripadnici različitih službi i stariji od 75 godina.

Među radnicima koji će sljedeći dobiti vakcinu, prema definiciji Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, su pripadnici hitnih službi, nastavnici i drugi zaposlenih u prosvjeti, zaposleni u oblasti kontrole hrane, osoblje u zatvorima, radnici pošte, zaposleni u javnom prevozu, prodavci i zanatlije.

Fauci kaže i da nadležni u SAD prate da li će se pojaviti novi soj, poput onog u Britaniji i Južnoafričkoj republici. SAD provjeravaju i da li su vakcine kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna efikasne protiv novog soja.

U Americi je od COVID-19 umrlo više od 332 hiljade ljudi, a registrovano je 19 miliona inficiranih, što je više od bilo koje druge zemlje na svijetu.