Najnovije
Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"
Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.
Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.
Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".
Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".
Kina
Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.
Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.
Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".
Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.
Edward Alden, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.
“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.
Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.
Avganistan
Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.
Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.
Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.
Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.
Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.
Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".
Charles Stevenson, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.
“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.
Međunarodni savezi
Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.
“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.
Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.
Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.
Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.
Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".
Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".
Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.
"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.
Sjeverna Koreja
Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.
To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".
Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.
Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.
Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.
Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.
See all News Updates of the Day
Akademici entiteta RS: Usvajanje rezolucije o Srebrenici moglo bi narušiti imidž srpskog naroda u svijetu
Iako je rezolucija o Srebrenici, o kojoj se očekuje rasprava u Ujedinjenim Nacijama, neobavezujuća njeno usvajanje bi moglo dodatno narušiti imidž srpskog naroda u svijetu. Stav je ovo akademske zajednice u Republici Srpskoj iznesen na okruglom stolu u banjalučkom Univerzitetu.
Virginia: Farma mesa životinja hranjenih travom
Bean Hollow Grassfed je prodavnica specijalizirana za prodaju mesa od životinja hranjenih travom, koja je takođe odobrena i certificirana za dobrobit životinja. Kupci mogu odabrati željene komade, izvagati ih, sami se poslužiti i platiti. Kupci se mogu sami poslužit.
Vojna pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu: Očekuje se brza potvrda u Senatu
Poslanici u Zastupničkom domu američkog Kongresa su prošle subote velikom većinom usvojili zakon o stranoj pomoći vrijedan 95 milijardi dolara. Mjera je sada upućena Senatu, za koji se očekuje da će glasati početkom ove sedmice.
New York: Ako Trump bude svjedočio, pitaće ga i o starim slučajevima
Sudac Vrhovnog suda New Yorka Juan Merchan odlučio je da, ukoliko bivši američki predsjednik Donald Trump odluči da svjedoči na suđenju koje ga optužuje da je planirao da se umiješa u ishod izbora za Bijelu kuću 2016, tužiocima će biti dopušteno da ga pitaju o građanskim parnicama koje izgubio.
Američki State Department ističe hitne prijetnje globalnim ljudskim pravima
Američki State Department je u ponedjeljak objavio svoje godišnje izvještaje o praksi ljudskih prava, u kojima se navodi ruska invazija na Ukrajinu, građanski rat u Sudanu i rat između Izraela i Hamasa kao samo neke od najvećih globalnih zabrinutosti za ljudska prava.
“Prilikom sastavljanja ovih … [izvještaja] crpili smo iz raznih vjerodostojnih izvora zasnovanih na činjenicama, uključujući izvještaje vladinih agencija, nevladinih organizacija i medija,” rekao je državni sekretar Antony Blinken u online izjavi.
Godina obuhvaćena izvještajima, 2023., poklopila se sa 75. godišnjicom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Izvještaji su zasnovani na međunarodno priznatim ljudskim pravima navedenim u deklaraciji, između ostalih sporazuma.
U predgovoru izvještaja, Blinken je najprije naveo rusku invaziju na Ukrajinu kao značajno kršenje ljudskih prava. “Nepoštivanje i prezir Kremlja prema ljudskim pravima su u potpunosti vidljivi”, rekao je on, navodeći njegovu upotrebu nasilja nad građanima kao “oruđe ratovanja”.
On je također govorio o građanskom ratu u Sudanu kao o značajnoj prijetnji ljudskim pravima, dodajući da su obje strane u sukobu "ispustile užasno nasilje, smrt i uništenje".
Sukob Izraela i Hamasa također izaziva "duboko zabrinjavajuću zabrinutost za ljudska prava", rekao je Blinken. Dodao je da su SAD osudile terorističke napade Hamasa 7. oktobra, istovremeno pozivajući Izrael da u svom odgovoru minimizira štetu civilima.
Blinken je također razgovarao o iranskom gušenju svojih građana - posebno žena - kao prijetnji ljudskim pravima. Dodao je da izvještaj pokriva suzbijanje ženskih prava u Afganistanu pod vlašću talibana, tretman Kine prema većinskom muslimanskom Ujgurskom stanovništvu i maltretiranje političkih zatvorenika na Kubi.
Uprkos ovim kršenjima ljudskih prava, „ohrabrujući razvoj događaja takođe se može naći u ovom izvještaju“, rekao je Blinken.
Blinken je opisao napredak Kenije, Japana, Estonije i Slovenije u unapređenju LGBTQI+ prava, kao i napredak koji je postigao Jordan u unapređenju prava osoba s invaliditetom. On se također osvrnuo na napredak Meksika u sprovođenju reformi rada kako bi se poboljšali uslovi rada.
"Ove svijetle tačke su važan podsjetnik da je napredak u ljudskim pravima zaista moguć, sve dok predani pojedinci u svakom dijelu svijeta nastave da rade na održavanju temeljnog dostojanstva svih ljudi", rekao je.
