Najvažnije
Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"

Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.
Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.
Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".
Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".
Kina
Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.
Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.
Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".
Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.
Edward Alden, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.
“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.
Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.
Avganistan
Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.
Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.
Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.
Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.
Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.
Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".
Charles Stevenson, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.
“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.
Međunarodni savezi
Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.
“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.
Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.
Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.
Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.
Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".
Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".
Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.
"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.
Sjeverna Koreja
Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.
To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".
Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.
Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.
Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.
Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.
See all News Updates of the Day
Šta nakon smjene predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja ?

Predstavnički dom američkog Kongresa po prvi put u svojoj historiji smijenio je predsjedavajućeg sa te pozicije, jer su sukobi u podijeljenoj republikanskoj većini svrgnuli Kevina McCarthyja.
Ima li v.d. predsjedavajućeg?
Neposredno nakon glasanja za smjenu u utorak sa 216 prema 210, republikanski predstavnik Patrick McHenry, saveznik McCarthyja, imenovan je za privremenog predsjedavajućeg. On može služiti vrlo ograničeno vrijeme - do tri zakonodavna dana u ovom slučaju.
Dužnosti privremenog vršioca dužnosti predsjedavajućeg su nejasne. Prema postojećim pravilima, ta osoba „može vršiti one funkcije koje su neophodne do izbora predsjedavajućeg ili privremenog predsjedavajućeg”.
Dok predsjedavajući postavlja ukupni zakonodavni dnevni red u Domu, lider većine u Domu je taj koji zakazuje konkretne zakone o kojima će se raspravljati i glasati u Domu.
Republikanska predstavnica Kelly Armstrong rekla je novinarima da će McHenryjev glavni zadatak biti „da nam osigura novog predsjedavajućeg”. Sve dalje, rekla je, pokrenulo bi potez za svrgavanje McHenryja.
Zamrzavanje zakonodavstva?
Dok se ne imenuje novi predsjedavajući u Predstavničkom domu, malo je vjerovatno da će biti poduzete daljnje mjere u vezi s nacrtima zakona za finansiranje vlade, s tim da se zakonodavci suočavaju s rokom do 17. novembra da osiguraju više novca ili će se suočiti s djelomičnim zatvaranjem vlade.
Borbe oko toga i bijes zbog McCarthyjevog neuspjeha da postigne ekstremno duboke rezove potrošnje koje traže konzervativci tvrdokorne desnice izazvali su uspješan potez zastupnika Matta Gaetza da ga svrgne s mjesta.
Šta rade republikanci i demokrate?
221 republikanac i 212 demokrata Predstavničkog doma okupili su se privatno kako bi smislili svoje sljedeće korake - i političke i zakonodavne.
Od svake stranke se očekuje da pokuša da se dogovori sa kandidatom za predsjedavajućeg. To je prilično lako za demokrate jer čvrsto stoje iza lidera manjine Hakeema Jeffriesa, koji se u januaru kandidirao za predsjedavajućeg dok je protiv sebe imao McCarthyja i druge kandidate.
Republikanci bi, zbog svojih očiglednih podjela, posebno među malom grupom tvrdolinijaških konzervativaca koji traže veoma duboke rezove federalne potrošnje, mogli teže da se odluče za kandidata.
McHenry bi mogao imati prednost sada kada je vršilac dužnosti predsjedavajućeg. Nejasno je da li želi taj posao. McCarthyju nije zabranjeno da se ponovo kandiduje, iako je kasnije u utorak rekao da to neće učiniti.
Dom se našao u trenutku bez presedana, pa je nejasno kada će se održati proces izbora u punom Domu. Obično se biranje predsjedavajućeg zakazuje na početku novog Kongresa svake dvije godine.
Kada će biti biran predsjedavajući?
Lideri obje stranke će morati da odluče kada su spremni da uđu u proces izbora predsjedavajućeg.
Januarski poduhvat bio je traljav jer McCarthy danima nije mogao dobiti dovoljno glasova za pobjedu sve do 15 kruga glasanja.
Ovog puta bi moglo biti barem jednako haotično za republikance, osim ako ne zaključe da takav haos stvara reakciju javnosti koja bi mogla upropastiti njihove izborne izglede 2024.
Ko se može kandidovati za govornika?
Prema američkom ustavu, predsjedavajući Predstavničkog doma ne mora biti član Kongresa. To je razlog zašto su neki republikanci naveli ime bivšeg predsjednika Donalda Trumpa za tu funkciju, iako se on kandidirao za predsjednika i rekao da ne želi taj posao.
Predstavnički dom prvi put u historiji smijenio predsjedavajućeg

Članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa u utorak su izglasali smjenu predsjedavajućeg, prvi put u američkoj historiji.
Time je sukob u Republikanskoj stranci doveo do novog haosa u Kongresu, samo nekoliko dana nakon što je izbjegnuto djelimično zatvaranje vlade.
Za smjenu republikanca Kevina McCarthyja glasalo je 216 članova donjeg doma Kongresa, od kojih 208 demokrata i 8 republikanaca, dok je 210 bilo protiv.
Za odluku o njegovoj smjeni bila je potrebna prosta većina od 435 članova Predstavničkog doma koji kontrolišu republikanci, 221 naprema 212 demokrata.
Pripadnik desničarskog krila Republikanske stranke u donjem domu američkog Kongresa Matt Gaetz u ponedjeljak je podnio zahtjev za glasanje o McCarthyjevoj smjeni, pošto predsjedavajući nije uspio da prošle nedjelje usvoji zakonski prijedlog o finansiranju vlade koji bi sadržavao konzervativne prioritete.
McCarthy je na konferenciji za novinare, poslije glasanja o smjeni, rekao da ne planira ponovo da se kandiduje za predsjedavajućeg. Poručio je da ne žali zbog odluka koje su dovele do njegove smjene.
"To je moja odgovornost, moj posao. Ne kajem se što sam pregovarao. Cilj naše vlade je pronalaženje kompromisa. Ne kajem se zbog napora da pravim koalicije i pronalazim rešenja. Učen sam da rešavam probleme, a ne da ih stvaram...Borio sam se za ono u šta vjerujem. Vjerujem da mogu da nastavim da se borim, ali možda na drugačiji način", naglasio je McCarthy.
Još nije poznato ko bi mogao da zamijeni McCarthyja, a kao kandidati se pominju ostali republikanski lideri kao što su Steve Scalise i Tom Emmer. Za vršioca dužnosti predsjedavajućeg izabran je republikanac iz Sjeverne Karoline Patrick McHenry.
Predstavnički dom će biti bez predsjedavajućeg najmanje nedjelju. Više republikanaca navelo je da planiraju da o mogućem McCarthyjevom nasljedniku razgovaraju 10. oktobra, dok je glasanje planirano za dan kasnije.
McCarthyjevi republikanski saveznici u utorak su pokušali da da blokiraju glasanje o smjeni predsjedavajućeg, ali njihov prijedlog nije imao dovoljnu podršku.
"Ako bih računao koliko puta je neko želio da me obori, davno me ne bi bilo", rekao je McCarthy novinarima u utorak ujutro.
Tokom debate, Gaetz i njemu bliski kongresmeni kritikovali su McCarthyja zato što se oslonio na glasove demokrata da usvoji mjeru za privremeno finansiranje vlade kojom je prošle nedjelje spriječeno njeno djelimično zatvaranje.
Pristalice McCarthyja, među kojima su bili i neki najkonzervativniji kongresmeni, poručili su da je sada već bivši predsjedavajući uspješno ograničio potrošnju i pomogao da se proguraju drugi konzervativni prioriteti, iako demokrate kontrolišu Bijelu kuću i Senat.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries predložio je svojim kolegama da glasaju o McCarthyjevoj smjeni.
"Imajući u vidu njihovu nespremnost da raskinu sa MAGA ekstremizmom na istinski i sveobuhvatan način, demokratski lideri glasaće ZA", naveo je Jeffries u pismu demokratama uoči glasanja.
McCarthy je u ponedeljak veče razgovarao sa Jeffriesom kojem je, kako je naveo, rekao: "Vi radite što god mislite da treba. Razumijem politiku. Razumijem stavove ljudi. Istinski vjerujem u instituciju Predstavničkog doma - ako izglasate smjenu predsjedavajućeg koji ima podršku 99 posto svojih kolega, koji je držao vladu otvorenom i platio trupe, onda mislim da smo u veoma lošoj poziciji kada je riječ o načinu na koji vodimo Kongres."
Gaetz je zatražio McCarthyjevom ostavku nekoliko dana nakon što je predsjedavajući, zahvaljujući glasovima demokrata, uspio da usvoji prijedlog za privremeno finansiranje vlade i izbjegne njeno djelimično zatvaranje.
Njegova smjena u suštini će zaustaviti usvajanje zakona u Predstavničkom domu, u trenutku kada vladi ponovo prijeti zatvaranje 17. novembra ako Kongres ne usvoji budžet.
Iz Bijele kuće je saopšteno da se nada da će Predstavnički dom brzo izabrati predsjedavajućeg, koji je drugi u redu da zamijeni predsjednika poslije potpredsjednice SAD.
McCarthy, republikanac iz Kalifornije, za predsjedavajućeg je izabran u januaru nakon više rundi glasanja tokom kojih je bio suočen sa protivljenjem Gaetza i drugih konzervatvnih republikanca.
Na kraju je izabran zato što je pristao na ustupak da jedan član Predstavničkog doma može da zatraži glasanje o smjeni predsjedavajućeg.
Nastavljeno suđenje Trumpu u New Yorku, nazvao tužiteljicu "prevarantkinjom"

Suđenje, koje sada traje drugi dan, moglo bi da dovede do raspada Trumpovog poslovnog carstva dok on nastoji da vrati predsjedničku funkciju na izborima 2024.
Donald Trump sjedio je pogrbljen nad stolom za kojim se nalaze optuženi, dok je u utorak slušao svjedočenje na suđenju za prevaru u građanskoj parnici, a glavna tužiteljica države New York je željela da dokaže da je bivši američki predsjednik napuhao vrijednost vlastitog bogatstva lažući o svojoj imperiji nekretnina.
Državna tužiteljica Letitia James optužila je Trumpa, njegova dva odrasla sina i druge za napuhavanje vrijednosti imovine tokom jedne decenije kako bi obezbijedili povoljne bankarske kredite i uslove osiguranja, i preuveličali Trumpovo sopstveno bogatstvo za više od dvije milijarde dolara.
Prije nego što je svjedočenje nastavljeno, Trump je obnovio napade na James, rekavši novinarima ispred sudnice da je ona "krajnje nesposobna" i da je izmislila slučaj.
"Njeni brojevi su lažni", rekao je Trump, favorit za republikansku nominaciju da se suoči sa demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom na izborima 2024. "Ona je prevarantkinja."
James je ušla u zgradu suda bez razgovora sa novinarima.
Drugi dan suđenja počeo je tako što je prvi vladin svjedok Donald Bender, Trumpov bivši računovođa u kompaniji Mazars USA, nastavio iskaz. James pokušava da pokaže da su Trump i njegova kompanija prevarili čak i sopstvene računovođe.
Na pitanje Kevina Wallacea, advokata u kancelariji državnog tužioca, Bender je rekao da su finansijske izjave koje je pripremio za Trumpovu organizaciju uglavnom zasnovane na brojkama koje je sam prijavio.
Trump je nosio poznato plavo odijelo, crvenu kravatu i značku sa američkom zastavom. Činilo se da mu je dosadno, dok je Bender svjedočio, i često je razgovarao sa svojim advokatima.
James traži kaznu od najmanje 250 miliona dolara, trajnu zabranu Trumpu i njegovim sinovima Donaldu mlađem i Ericu da vode poslove u New Yorku i petogodišnju zabranu bavljenja komercijalnim nekretninama Trumpu i Trumpovoj organizaciji.
Trumpovi ostali pravni problemi
Sudija Arthur Engoron već je presudio da je bivši predsjednik SAD počinio prevaru i poništio poslovne certifikate kompanijama koje kontrolišu krunske dragulje imperije, među kojima su Trumpova kula i Wall Street 40 u centru Manhattanu-
Trump je negirao da je počinio prekršaj, a njegovi advokati su rekli da će se žaliti.
Tokom prvog dana suđenja, Wallace je optužio Trumpa da "laže iz godine u godinu" u finansijskim izvještajima koje je davao bankama i osiguravačima od 2011. do 2021.
Trumpov advokat Christopher Kise uzvratio je da su procjene njegovog klijenta zapravo preniske i da su zasnovane na poslovnom duhu koji je Trumpu omogućio da izgradi "jedno od najuspješnijih imperija nekretnina na svijetu".
Suđenje bi moglo da traje do kraja ove godine.
Očekuje se da će svjedočiti i bivši finansijski direktor i kontrolor Trumpove organizacije i nekadašnji advokat i posrednik Michael Cohen. Trump i njegovi punoletni sinovi takođe su na Jamesovom spisku svjedoka.
Pošto se suđenje završi, Trump se i dalje suočava sa četiri krivične optužnice zbog napora da poništi izborne rezultate 2020, rukovanja povjerljivim dokumentima i tajnog novca koji je isplaćen porno zvijezdi.
Tramp je negirao krivicu u svim slučajevima. On se također suočava sa januarskim građanskim suđenjem za odštetu zbog klevete po tužbi spisateljice koja ga je teretila za silovanje, što on poriče.
Do sada su ga vladini slučajevi politički ojačali, a njegova kampanja koristi ovo pitanje da prikupi novac predstavljajući ga kao mučenika jer navodno demokrate koriste lažne sudske procese kako bi ga spriječile da ponovo preuzme funkciju u Bijeloj kući.
Hunter Biden negirao krivicu u vezi optužbi za posjedovanje oružja. Suđenje bi se moglo održati 2024.

Hunter Biden se izjasnio da nije kriv po tri tačke federalne optužnice za posjedovanje vatrenog oružja, pošto je propala pogodba koju je ranije postigao sa tužilaštvom. To znači da bi suđenje moglo da se održi 2024. godine, u vrijeme dok njegov otac bude vodio kampanju za drugi mandat.
Sin predsjednika Joea Bidena optužen je da je u oktobru 2018. lagao da ne koristi drogu kada je potpisao formular prilikom kupovine pištolja, koji je poslije toga držao kod sebe 11 dana. Ukoliko bude proglašen krivim, mogla bi da mu se izrekne zatvorska kazna u trajanju od čak 25 godina.
Njegov advokat Abbe Lowell rekao je pred sudom da planira da podnese zahtjev da se optužnica odbaci, dovodeći u pitanje ustavnost optužbi.
Hunter Biden je priznao da se borio sa zavisnošću od krek kokaina u periodu kada je kupio pištolj 2018. godine, ali njegovi advokati kažu da nije prekršio zakon. Optužbe za posjedovanje oružja, poput ove, su rijetke, a apelacioni sud je ustanovio da zabrana korisnicima droge da posjeduju oružje krši Drugi amandman američkog Ustava po novim standardima Vrhovnog suda.
U utorak, sudija je primijetio da je Hunter Biden više puta testiran na drogu i da je svaki rezultat bio negativan.
Advokati Huntera Bidena su nagovijestili da su tužioci poklekli pod pritiskom republikanaca, koji su insistirali na tome da je sin demokratskog predsjednika dobio pogodbu sa tužilaštvom pod vrlo blagim i povoljnim uslovima, i da su optužbe rezultat političkog pritiska.
Ranije ovog ljeta, Hunter je pristao da prizna krivicu po optužbi za krivično djelo neplaćanje poreza, i mogao je da izbjegne gonjenje zbog posjedovanja oružja da tokom dvije godine nije bio počinio neko krivično djelo. Bila je to kulminacija višegodišnje istrage federalnih tužilaca o poslovnim aktivnostima predsjednikovog sina, i da je postignut dogovor da se izbjegne krivična procedura, Biden bi bio pošteđen negativnog medijskog publiciteta uoči izbora.
Međutim, Hunterova pogodba sa tužilaštvom se urušila nakon što je sudija, koji je trebalo da potpiše i odobri dogovor, umjesto toga otvorio seriju pitanja o pogodbi.
Sada je imenovan specijalni tužilac da vodi slučaj, a čini se da povoljan i lak epilog za Huntera Bidena nije na vidiku. Protiv njega je podignuta optužnica u tri tačke zbog posjedovanja pištolja, i iako još nema novih optužbi u vezi sa poreskim zakonom, specijalni tužilac je nagovijestio da bi takve optužnice mogle da se podignu u Washingtonu ili Kaliforniji, gdje Hunter Bajden sada živi.
Advokati odbrane kažu da ga i dalje štiti odredba imuniteta koja je bila dio propale pogodbe sa tužilaštvom, ali se pravnici koji rade pod nadzorom specijalnog tužioca Davida Weissa ne slažu. Weiss je također savezni tužilac Delawarea, a prvobitno ga je postavio bivši predsjednik Donald Trump.
Republikanac podnio zahtjev za smjenu republikanskog predsjednika Predstavničkog doma

Predsjednik Predstavničkog doma Kongresa Kevin McCarthy suočiće se sa referendumom o tome kako vodi taj dom, nakon što je konzervativni predstavnik iz njegove sopstvene partije, pokrenuo inicijativu za njegovu smjenu.
"Imam dovoljno republikanaca da se naredne nedjelje jedna ili dvije stvari dese: Kevin McCarthy ili više neće biti predsjednik Predstavničkog doma, ili će biti predsjednik tog doma koji radi u interesu demokrata. Meni svaki rezultat odgovara, jer američki narod ima pravo da zna koga ima na vlasti", izjavio je republikanac Matt Gaetz nakon što je predao zahtjev za smjenu.
McCarthy mu je odgovorio na društvenim mrežama nekoliko minuta kasnije: "Samo naprijed".
Gaetz, desničarski republikanac sa Floride, mjesecima je prijetio da će da napravi ovaj potez, a prijetnje su se pojačale nakon što je ovog vikenda McCarthy uz podršku demokrata dobio neophodnu količinu glasova da se izbjegne zatvaranje američke vlade.
Ovaj potez će biti test za McCarthyja, i moraće i da zatraži podršku demokrata. Kakav će biti rezultat glasanja još nije jasno, ali su i pristalice McCarthyja nedjeljama najavljivale da su spremne za ovaj potez.
Rezultat može biti poniženje, jer bi time postao prvi predsjednik Predstavničkog doma koji je smijenjen, ili može da dobije novi zamajac time što će preći još jednu prepreku dok vodi dom sa tijesnom većinom. McCarthy je nedavno pozdravio napore da ga smijene, i rekao da je to šansa da se kritičari ušutkaju jednom za zauvijek.
Gaetz je napomenuo da je njegov potez vjerovatno osuđen na neuspjeh. Tokom dana je optužio McCarthyja da pravi dogovor sa Bijelom kućom kako bi se donio zakon kojim bi bilo omogućena finansijska pomoć Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Gaetz za smjenu predsjednika Predstavničkog doma je jako rijedak i podrazumijeva strogu proceduru, koja je u proteklom vijeku samo dva puta bila pokrenuta protiv republikanskih predsjednika tog tijela.
Za sada je samo nekoliko republikanaca navelo da će podržati zahtjev. Bob Good, republikanac iz Virginije, koji već dugo priželjkuje smjenu McCarthyja, smatra da je njegov dogovor sa demokratama o privremenom finansiranju vlade, bez razmatranja prioriteta konzervativaca, dovoljan razlog da bude smijenjen.
Drugi desničari republikanci i saveznici Gaetza, nisu baš toliko uvjereni. Andy Ogles iz Tennesseea će tek odlučiti i navodi da će zajedno sa ostalim kolegama usaglasiti stav.
Jedan od vodećih tvrdih konzervativaca, Thomas Massie iz Kentuckyja smatra da je potez loša ideja. On navodi da je pravi historjski momenat bio da Predstavnički dom radi svoj posao u donošenju zakona o trošenju para, te da će ovaj zahtjev prekinuti te napore.