Linkovi

Top priča SAD

Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"

U.S. President Donald Trump reacts at the Republican National Convention in Charlotte.

Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.

Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.

Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".

Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".

Kina

Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.

Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)
Predsjednik Donald Trump rukuje se sa kineskim vicepremijerom Liu Heom, nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma u Bijeloj kući, 15. januar 2020. (Foto: AP/Evan Vucci)

Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.

Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".

Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.

Edward Alden​, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.

“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.

Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.​

Avganistan

Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.

Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.

Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)
Američki vojnici u Avganistanu (Foto: Reuters/Lucas Jackson)

Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona​, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.

Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.

Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.

Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".

Charles Stevenson​, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.

“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.

Međunarodni savezi

Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.

“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.

Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)
Predsjednik Donald Trump na samitu u Londonu, 4. decembar 2019. godine (Foto: AP)

Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.

Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.

Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.

Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".

Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".

Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.

"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.

Sjeverna Koreja

Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.

To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".

Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.

Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine
Predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski lider KimJong Un rukuju se tokom sastanka u demilitarizovanoj zoni, 30. jun 2019. godine

Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.

Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.

Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.

See all News Updates of the Day

Predsjednik i Potpredsjednica SAD muslimanima čestitali početak mjeseca Ramazana

Predsjednik Joe Biden sa potpredsjednicom Kamalom Harris,‬ Mart 29, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden u društvu supruge Jill obilježili su početak svetog muslimanskog mjeseca Ramazana šaljući "najtoplije čestitke i želje muslimanskim zajednicama u SAD i širom svijeta".

"Kako mnoge naši američke kolege sutra počinju postiti, podsjećamo se koliko je ova godina bila teška. U ovoj pandemiji, prijatelji i voljeni još se ne mogu okupljati zajedno na proslavi i u džematu, a previše će obitelji sjesti za iftar s nestalim voljenima," izjavili su predsjednik i prva dama u ponedjeljak.

Iako je obilježavanje ove godine u virtuelnoj formi zbog pandemije, Bidenovi su najavili će naredne godine nastaviti tradicionalno obilježavanje Bajrama u Bijeloj kući, koristeći arapsku riječ "inšalah".

U svoje i ime svog supruga na početku Ramazana muslimanskoj javnosti se obratila i potpredsjednica Kamala Harris. U video poruci na twitteru ona je također naglasila da je ovogodišnja forma obilježavanja virtuelna dok se naredne godine očekuje nastavak obilježavanja Bajrama u Bijeloj kući.

Bidena čekaju pregovori o paketu za modernizaciju infrastrukture

Bidena čekaju pregovori o paketu za modernizaciju infrastrukture
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Prijedlog Bidenovog budžeta dramatično bi promijenio prioritete potrošnje SAD-a

FILE - In this April 8, 2021, file photo President Joe Biden speaks about gun violence prevention in the Rose Garden at the White House in Washington. Biden released a $1.5 trillion wish list for the federal budget on Friday, asking for an 8.4%…

Administracija Bidena objavila je u petak nacrt kako želi da savezna vlada potroši svoj novac u fiskalnoj 2022. godini, a ako je netko bio iznenađen sadržajem, zacijelo nije obraćao pažnju.

Biden je vodio kampanju na obećanju da će ulagati u obrazovanje, radna mjesta, zdravstvenu zaštitu i okoliš, a sažetak od 58 stranica, koji pokriva otprilike jednu trećinu savezne potrošnje koja se smatra diskrecijskom - što znači da nije potreban zakon, poput plaćanja Medicare i socijalnog osiguranja - je upravo to.

Plan će razveseliti mnoge političke ljevčare vraćanjem sredstava agencijama čiji je proračun smanjio bivši predsjednik Donald Trump. Odjel za obrazovanje zabilježio bi skok u proračunu za 41% u odnosu na fiskalnu 2021. godinu, Odjel za trgovinu povećao bi se za 28%, Odjel za zdravstvo i socijalne usluge povećao bi se za 24%, a proračun Agencije za zaštitu okoliša povećao bi se za 21%.

Istodobno, neki demokrati i gotovo svi republikanci neće se slagati s niskom stopom povećanja troškova obrane. Šire gledano, republikanci će se vjerojatno usprotiviti trošenju na demokratske prioritete poput istraživanja čiste energije i napora na ublažavanju ekonomske nejednakosti.

Proračun 'novac stavlja tamo gdje su mu usta'

"Ovako izgleda proračun kad predsjednik misli da vlada može biti dio rješenja", rekao je William Gale, viši suradnik u Programu ekonomskih studija Instituta Brookings i bivši viši ekonomist Vijeća ekonomskih savjetnika pod Predsjednikom George HW Bushom.

"Veoma je agresivan u pogledu obrazovanja i stanovanja te Centra za kontrolu bolesti", rekao je Gale. "Predlaže da vlada može pomoći u rješavanju problema u tim područjima, a zatim novac stavlja tamo gdje su joj usta."

Prijedlog je prvi budžet od 2013. koji ne podliježe ograničenjima potrošnje zbog kojih su diskrecijska potrošnja za obranu i diskrecijska potrošnja koja nije obrana rasla približno istom brzinom. Otklonivši to ograničenje, administracija Joe Bidena predlaže 16-postotno povećanje ne-obrambenih izdataka na 769 milijardi dolara i znatno manji porast potrošnje za obranu na 753 milijarde dolara.

"Nisam iznenađen, ali mislim da će ovo biti glavno pitanje", rekao je G. William Hoagland, viši potpredsjednik Dvostranačkog političkog centra.

Odbrambeni jastrebovi nesretni

"Ovo će biti teško, jer čak i ako postoje demokratski članovi koji bi podržali povećanje diskrecijske potrošnje bez odbrane, još uvijek postoje demokratski jastrebovi koji bi rekli da to nije dovoljno za odbranu", rekao je Hoagland, bivši republikanac i direktor osoblja Senatskog odbora za proračun koji je također radio kao direktor proračuna i odobrenja u uredu tadašnjeg čelnika većine u Senatu Billa Frista. "Dakle, ovo će trebati neke pregovore."

Republikanci su sa svoje strane odmah stavili nulu na mali rast financiranja Pentagona.

U zajedničkoj izjavi čelnik manjinske manjine Mitch McConnell i najviši republikanci u odborima za oružane usluge, obavještajne poslove, proračun i odjela Senata rekli su: "Rezanje američkog odbrambenog proračuna u potpunosti potkopava oštre razgovore Washingtona o Kini i dovodi u pitanje spremnost administracije da se suoči s kineskom komunističkom partijom. "

Liberalne skupine zadovoljne

Bidenov prijedlog općenito su pozdravile skupine koje se zalažu za prioritete lijevog centra, smatrajući ga prijeko potrebnim korektivom za ono što smatraju da su bile godine nepotrebne štednje.

"Ono što je najznačajnije jest da je to zapravo potpuno drugačiji smjer nego što smo ga vidjeli tijekom posljednjih 10 godina, gdje smo imali desetljeće nedovoljnih ulaganja u niz područja koja se financiraju diskrecijskim sredstvima", rekla je Tamara Fucile, viši savjetnik Centra za prioritete proračuna i politike.

"To desetljeće nedovoljnih ulaganja imalo je značajne posljedice na naše gospodarstvo", rekao je Fucile. "I ovdje vidimo kako administracija Bidena predlaže razine financiranja koje bi stvarno mogle ojačati naše gospodarstvo dok se pokušavamo oporaviti i graditi prema pravednijem gospodarstvu nakon pandemije."

Budžetski jastrebovi nervozni

Prijedlog objavljen u petak nije puni sažetak proračuna koji bi Biden želio da bude usvojen, jer izostavlja nediskrecijsku potrošnju na Medicare, Medicaid i socijalno osiguranje, kao i projekcije prihoda. Zbog toga su grupe zabrinute zbog deficita saveznog proračuna i sa strepnjom čekaju dodatne informacije.

"Predsjednik Biden ima pravo slijediti svoj politički plan, ali istek diskrecijskih ograničenja potrošnje ne bi trebao značiti kraj proračunske discipline", rekla je Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za odgovorni savezni proračun.

"Sada nije vrijeme za kretanje u potrošnju, posebno bez utvrđivanja nadoknađivanja povećanja poreza ili smanjenja potrošnje", rekao je MacGuineas. “Važno je da diskrecijska potrošnja obuhvaća samo trećinu proračuna. Ne možemo istinski procijeniti dnevni red predsjednika dok ne saznamo kako će se raspolagati sa ostale dvije trećine proračuna i što će raditi s druge strane glavne knjige s porezima. "

Kojoj god stranci predsjednik pripadao, duga je tradicija Washingtona da zakonodavci suprotne stranke proglašavaju zahtjeve za proračun Bijele kuće "mrtvima po dolasku". Ovog puta, međutim, demokrati imaju malu većinu i u Domu i u Senatu i imaju mogućnost donošenja zakona o proračunu bez republikanske podrške.

To, plus činjenica da mnogi prijedlozi administracije Bidena imaju široku javnu potporu, navodi neke stručnjake da misle kako bi moglo biti nade da proračun u skladu s onim što administracija predlaže postane zakon.

"Mislim da postoji velika vjerojatnost da je ovaj proračun manje mrtav od ostalih proračuna", rekao je Gale iz Instituta Brookings. „Mislim da uprava vrlo dobro radi postavljajući markere na puno različitih područja. Ovo je ono u što vjeruju. Poruka je u skladu s onim što misle demokrati, i zapravo onim što mnogi republikanski glasači misle čak i ako republikanski političari nisu. "

Blinken kritikovao Kinu zbog sporog odgovora na koronavirus

Arhiva - Državni sekretar SAD Antony Blinken govori u State Departmentu u Washingtonu, 5. aprila 2021.

Američki državni sekretar napao je u intervjuu u nedjelju Kinu zbog njenog sporog ranog odgovora na prijetnju od koronavirusa prije više od godinu dana, rekavši da je to dovelo do "jačih efekata" u cijelom svijetu nego što je to mogao biti slučaj.

"Mislim da Kina zna da u ranim fazama Kovida nije učinila ono što je trebalo, a to je da, u realnom vremenu, omogući pristup međunarodnim stručnjacima, u realnom vremenu za razmjenu informacija, u realnom vremenu za pružanje stvarna transparentnost", rekao je Antony Blinken u intervjuu za NBC News.

Neposredni komentar iz Kine za sada nije uslijedio, nakon Blinkenovih primjedbi.

Bivši američki predsjednik Donald Trump takođe je bio kritičan prema kineskom odgovoru, često koristeći, kada je opisivao bolest, izraze poput "kineski grip" ili igru riječi "kung flu" (kung frue - "kung grip"), koja asocira na borilačku vještinu kung-fu.

Blinken je rekao da broj umrlih u svijetu, koji trenutno iznosi više od 2,9 miliona ljudi, "govori o tome šta Kina i druge zemlje sada moraju da urade. Kako imamo posla sa COVID 19, takođe moramo uspostaviti jači globalni sistem zdravstvene zaštite kako bismo bili sigurni da se ovo neće ponoviti ili da ćemo, ako se ponovi, biti u mogućnosti da ga ublažimo, da ga preduhitrimo".

Rekao je da se svijet mora "stvarno da se založi za transparentnost, razmjenu informacija i pristup stručnjaka. To znači jačanje Svjetske zdravstvene organizacije i njena reforma kako bi to mogla da učini. I Kina mora da igra ulogu u tome".

Blinken je rekao da je potrebno izvršiti dalju istragu porijekla virusa u mjestu Wuhan u Kini, "kako bismo u potpunosti razumjeli šta se dogodilo i kako bi se što bolje spriječilo da se to ponovi. Zbog toga moramo doći do dna ovoga".

WHO je u martu rekla da je virus vjerovatno počeo kod slijepih miševa i da je "krajnje malo vjerovatno" da je infekcija "pobjegla" iz laboratorije.

Sjedinjene Države sada vakcinišu na milione Amerikanaca protiv virusa svake nedjelje, znatno više nego u mnogim drugim zemljama, s tim što je predsjednik Joe Biden rekao da će za nedjelju dana sve odrasle osobe koje žele da se inokulišu, bez obzira na njihovu starost, imati pravo da dobiju vakcinu.

Blinken je rekao da je prva odgovornost američke vlade za vakcinaciju u Sjedinjenim Državama.

Ali rekao je, "Mislim da imamo značajnu odgovornost i da ćemo biti svjetski lider u pružanju pomoći da se cio svijet vakciniše".

"I evo zašto: Ukoliko i sve dok velika većina ljudi na svijetu ne bude vakcinisana, to će i dalje predstavljati problem za nas", rekao je Blinken. "Jer sve dok se virus negdje replicira, mogao bi da mutira, a onda bi mogao da se vratiti i ponovo nas pogodi."

Najviši američki diplomata rekao je da su Sjedinjene Države, osim što su se ponovo pridružile WHO iz koje ih je Trump povukao, namjeravale da učine vakcine "dostupnijim, posebno za zemlje sa niskim i srednjim prihodima. Radili smo na veoma važnom aranžmanu sa Indijom, Japanom i Australijom, takozvanim 'kvad zemljama', kako bismo povećali proizvodnju vakcina širom svijeta".

"I dali smo neke kredite najbližim susjedima, Meksiku i Kanadi", rekao je. "Kako nam je prijatnije da vakcinišemo svakog Amerikanca, onda gledamo šta možemo, šta još možemo da učinimo širom svijeta".

Proširuje se istraga upada u Capitol

ARHIVA - Članovi paravojne grupe Čuvari zakletve stoje među pristalicama predsjednika Trumpa za vrijeme protesta zbog izbornih rezultata, 6. januara 2021.

Federalni tužioci iznijeli su nove detalje o ulozi koju je ultradesničarska organizacija "Čuvari zakletve" imala u napadu pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američki Kongres 6. januara. Kako je nagoviješteno, istraga se proširuje i mogla bi da dovede do novih optužnica. 

Optužnice su već podignute protiv 12 članova "Čuvara zakletve", jedne od najvećih anti-vladinih naoružanih grupa u SAD, od kojih je sedmoro navodno formiralo kolonu u vojnom stilu prilikom upada u Capitol.

Petoro ljudi, među kojima i jedan pripadnik policije Capitola, je poginulo u neredima, a više od 100 policajaca je povrijeđeno, što je pokrenulo jednu od najvećih i najsloženijih krivičnih istraga u američkoj istoriji.

Tužioci su prethodno izjavili da se više od 10 Čuvara zakletve razmjestilo među izgrednicima koji su ušli u Capitol. Međutim, u četvrtak uveče tužilaštvo je objavilo nova dokumenta u kojima se ukazuje na ulogu još šestorice Čuvara zakletve.

Ta šestorica su snimljena na fotografiji koja je dio sudskih dokumenata. Na njoj, grupa Čuvara zakletve stoji oko lidera, Stewarta Rhodesa​, ispred zgrade Capitola, oko 4 sata popodne 6. januara, a tužioci to opisuju kao "skup procjene situacije poslije akcije."

ARHIVA - Stewart Rhodes, vođa Čuvara zakletve, snimljen 25. juna 2017.
ARHIVA - Stewart Rhodes, vođa Čuvara zakletve, snimljen 25. juna 2017.

Iz sudskog podneska proizilazi da tužioci skoro sigurno znaju identitet šestorice Čuvara zakletve protiv kojih još nisu podignute optužnice. Međutim, da li će svi, ili neki od njih, biti otpuženi, još nije izvjesno. Moguće je da neki sarađuju sa tužilaštvom da bi izbjegli duže zatvorske kazne, izjavio je jedan bivši zvaničnik.

Dvanaest Čuvara zakletve protiv kojih je podignuta optužnica terete se u pet tačaka za upad u Capitol, za šta bi mogli da dobiju maksimalnu kaznu i do 20 godina zatvora.

Rhodes, koji se u sudskim dokumentima zove "Osoba jedan", i dalje je pod istragom ali optužnica nije podignuta. On je porekao da je počinio bilo kakvo krivično djelo. Prošlog mjeseca je izjavio na jednom republikanskom skupu u Texasu da će možda ići u zatvor "ali ne zbog nečega što sam uradio, već zbog izmišljenih zločina".

Jordan Strauss​, direktor međunarodne konsultantske grupe Kroll za menadžment rizika, izjavio je da najnovija sudska dokumenta pružaju dokaze o još većoj zavjeri.

"Dokumenta su pokazala da su učesnici, koji su u Kongres ušli u 'vojnoj formaciji', zapravo tijesno sarađivali jedni sa drugima, i, vjerovatno, sa liderima organizacije", navodi Strauss, koji je ranije bio federalni tužilac.

Članstvo u ekstremističkim grupama kao što su Čuvari zakletve nije krivično djelo. Međutim, direktor FBI-ja, Christopher Wray​, prošlog mjeseca je upozorio da federalne vlasti "neće tolerisati nasilne provokatore i ekstremiste koji pod plaštom Prvog amandmana pokušavaju da podstaknu nasilje i izazivaju haos".

Prema podacima policije Capitola, oko 800 Trumpovih pristalica je ušlo u zgradu Kongresa 6. januara.

Prema evidenciji Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, protiv 369 osoba su podignute federalne optužnice u roku od tri mjeseca poslije napada.

Velika većina, koliko je poznato, nema veze sa ekstremističkim grupama. Međutim, među optuženim izgrednicima je 28 članova desničarske organizacije Ponosni momci, 13 članova Čuvara zakletve i petoro pripadnika naoružane grupe "Tri procenta".

Proteklih nedjelja, tužilaštvo se fokusiralo na te grupe u želji da identifikuje i krivično goni ključne protagoniste zavjere. U optužnici protiv 12 članova Čuvara zakletve navodi se da je grupa planirala da poništi rezultate novembarskih izbora ubrzo poslije glasanja.

U decembru, Rhodes je objavio dva otvorena pisma na web siteu Čuvara zakletve, pozivajući Trumpa da primjeni Zakon o pobuni kako bi "zaustavio krađu" i spriječio novoizabranog predsjednika Joea Bidena da stupi na položaj.

A dva dana prije napada na Capitol, Rhodes je objavio "poziv na akciju", navodeći da je "od ključnog značaja da sve patriote koje mogu da dođu u Washington budu u prestolnici, "u znak podrške borbi predsjednika Trumpa protiv domaćih i stranih neprijatelja".

Zakon o pobuni omogućava predsjedniku da za vrijeme građanskih nereda pošalje vojnike na aktivnoj dužnosti ili pripadnike Nacionalne garde da reaguju. Čuvari zakletve vjeruju da zakon predsjedniku omogućava da pozove i "paravojne grupe", uključujući "patriotske Amerikance uzrasta za vojnu službu".

Čuvari zakletve navodno su koristili različite platforme kao što je aplikacija Signal za razmjenu poruka, kako bi komunicirali, koordinisali i planirali napad, navode tužioci.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG