Najnovije
Spoljnopolitička platforma republikanaca zasnovana na Trumpovoj agendi "Amerika prvo"
Spoljnopolitička agenda Republikanske stranke je protekle četiri godine gotovo u potpunosti definisana pristupom predsjednika Donalda Trumpa međunarodnim odnosima, koji obuhvata nove trgovinske sporazume, spekticizam prema međunarodnim organizacijama i pozive da se smanji broj američkih vojnika u inostranstvu.
Zbog pandemije koronavirusa i mjera za njeno suzbijanje, republikanci ove godine nisu utvrđivali novu stranačku platformu, u kojoj se tradicionalno iznosi partijska vizija i politički prioriteti.
Međutim, Republikanska stranka je u rezoluciji, objavljenoj na konvenciji u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, navela da bi "nesumnjivo jednoglasno podržala agendu Trumpove administracije, da je mogla da se sastane ove godine i napiše novu platformu".
Stranka je podržala Trumpove spoljnopolitičke ciljeve, koji uglavnom odražavaju predsjednikov slogan "Amerika prvo", prvobitno iznesen tokom kampanje 2016. godine a zatim ponovljen u ponedjeljak u agendi za drugi mandat, koju je objavio njegov izborni štab. Među drugim spoljnopolitičkim ciljevima su "vraćanje trupa kući" i "kraj zavisnosti od Kine".
Kina
Kina je postala jedna od glavnih spoljnopolitičkih tema u kampanji za izbore 2020. godine zbog Trumpovog trgovinskog rata, ali i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa.
Sjedinjene Države i Kina su u junu potpisale prvu fazu trgovinskog dogovora poslije međusobnog uvođenja tarifa na proizvode vrijedne milijarde dolara. Republikanska stranka je pozdravila sporazum kao dokaz da predsjednik može da ispuni svoje trgovinske ciljeve. Dogovor je potpisan nakon što je Trumpova administracija postigla novi trgovinski sporazum za Sjevernu Ameriku.
Međutim, pregovori o drugoj fazi dogovora sa Kinom su u zastoju. Trump je u julu rekao da mu taj sporazum "znači mnogo manje" zbog, kako je ocijenio, kineske uloge u širenju pandemije koronavirusa. Ovog mjeseca je otkazao novu rundu trgovinskih pregovora sa Kinom, navodeći da "trenutno ne želi da priča s njom".
Pojedini članovi Republikanske stranke zatražili su od Trumpa da zauzme još oštriji stav o Kini.
Edward Alden, visoki saradnik Savjeta za spoljnopolitičke ondnose, očekuje da će Trump, ako bude ponovo izabran, još više zaoštriti spor sa Kinom.
“Obje stranke, a naročito republikanska, vide Kine ne samo kao ekonomskog rivala, već i kao sve veću bezbjednosnu pretnju", ocenjuje Alden.
Među ciljevima u Trumpovoj agendi za drugi mandat su i "povratak milion radnih mjesta u proizvodnom sektoru iz Kine" i sprječavanje sklapanje federalnih ugovora sa kompanijama koje sele poslove u Kinu.
Avganistan
Predsjednik Trump u platformi za drugi mandat obećava i da će "zaustaviti beskonačne ratove" i vratiti američke vojnike kući, a slično je poručio i u kampanji 2016. godine.
Iako često ponavlja da želi da okonča ratove u Iraku, Siriji i Avganistanu, Trump se suočava sa problemima kada je riječ o ispunjenu cilja da smanji broj američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.
Predsjednik Trump je 2017. godine, na zahtjev tadašnjeg komandanta snaga u Avganistanu Johna Nicholsona, pristao da poveća broj vojnika u toj zemlji na oko 14.000.
Broj pripadnika američkih snaga u Avganistanu sada je ponovo 8.500 što je gotovo isti nivo kao i kada je Trump preuzeo položaj 2017. godine.
Predsjednik je nedavno iznio plan za dalje povlačenje američkih trupa, što je dio još neispunjenih uslova iznesenih u sporazumu koji su SAD i Talibani potpisali ranije ove godine.
Trump je pravdao pregovore sa Talibanima, navodeći u obraćanju u Ujedinjenim nacijama 2019. godine da "SAD nikada nisu vjerovale da postoje stalni neprijatelji".
Charles Stevenson, profesor američke spoljne politike na Univerzitetu Johns Hopkins (SAIS), rekao je da kandidati obje stranke često obećavaju da će smanjiti broj vojnika, ali da teško ispunjavaju to obećanje kada preuzmu predsjednički položaj.
“Postoji cijena potpunog povlačenja iz regiona, uključujući diplomatsku i političku", ističe Stevenson.
Međunarodni savezi
Trumpov pristup diplomatiji je mnogo drugačiji od većine bivših američkih predsjednika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija, među kojima su NATO, Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Kada je riječ o NATO-u, Trump je tvrdio da mnoge članice ne troše dovoljno novca na odbranu i da time ne ispunjavaju u potpunosti zacrtane ciljeve.
“NATO članice moraju da plaćaju više, SAD moraju da plaćaju manje. To nije fer", tweetovao je Trump prije samita alijanse 2018. godine.
Ekonomski troškovi često su ključni faktor u Trumpovim spoljnopolitičkiom stavovima. Američki lider preispitivao je troškove održavanja velikih američkih vojnih baza širom svijeta, uključujući u Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj.
Takođe je povukao SAD iz niza međunarodnih sporazuma od preuzimanja položaja, među kojima su Pariski klimatski sporazum, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa sa Rusijom i nuklearni sporazum sa Iranom.
Trump je kritikovao i tradicionalne američke saveznike, a sporio se i sa nizom svjetskih lidera, između ostalog, i sa liderima Njemačke, Francuske i Kanade.
Alden smatra da Trumpova agenda "Amerika prvo" često zalazi u politiku koja se može bolje opisati kao "Samo Amerika".
Ističe da su SAD, pod Trumpom, "potpuno napustile ideju o važnosti saveznika i međunarodne saradnje".
Trump je pravdao svoj pristup, a u Ujedinjenim nacijama je 2019. godine poručio da "pametni lideri uvijek na prvo mjesto stavljaju dobrobit svog naroda i zemlje.
"Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama", naglasio je američki predsjednik.
Sjeverna Koreja
Trumpovi odnosi sa svjetskim liderima često imaju ključnu ulogu u njegovoj spoljnoj politici.
To je najviše očigledno u odnosima sa Sjevernom Korejom. Trump je na početku mandata nazvao sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una "mali raketaš" i prijetio Severnoj Koreji "vatrom i bijesom", da bi zatim poručio da je "razvio veoma dobar odnos sa Kimom".
Trump se sastao sa Kimom tri puta, a navodno su razmijenili i najmanje 25 ličnih pisama.
Na prvom samitu u Singapuru 2018. godine, dvojica lidera saglasila su se da rade na "potpunoj demilitarizaciji Korejskog poluostrva", ali nikada nisu usaglasila detalje tog sporazuma.
Uprkos nedostatku detalja, Trump je postigao određen uspjeh u sastancima sa Kimom. Od početka održavanja samita, Pjongjang se uzdržao od velikih raketnih i nuklearnih testova.
Međutim, pregovori su već mjesecima u zastoju, a Sjeverna Koreja odbija da razgovara. Kim je u januaru 2020. godine rekao da je spreman na "dugoročni" spor sa Amerikom.
See all News Updates of the Day
Izraelski zračni napad pogodio centar Bejruta, kažu sigurnosni izvori
Snažan izraelski zračni napad ciljao je u subotu centar Bejruta, rekli su sigurnosni izvori, potresajući libanonsku prijestolnicu dok Izrael nastavlja ofanzivu protiv grupe Hezbollah koju podržava Iran.
Najmanje četiri osobe su ubijene, a 23 ranjene u napadu u bejrutskom naselju Basta, izvijestila je Hezbolahova televizija al-Manar, pozivajući se na ministarstvo zdravlja.
Libanska Nacionalna novinska agencija saopćila je rano u subotu da je napad rezultirao velikim brojem mrtvih i ozlijeđenih te da je uništena zgrada od osam spratova. Snimci koje je emitovala libanska stanica Al Jadeed pokazuju najmanje jednu uništenu zgradu i nekoliko drugih teško oštećenih oko nje.
Izrael je koristio bombe za uništavanje bunkera u napadu, ostavljajući dubok krater, navodi agencija. Bejrut je jako zaudarao na eksploziv nekoliko sati nakon napada.
Eksplozije su potresle glavni grad oko 4 sata ujutro, rekli su svjedoci Reutersa. Sigurnosni izvori rekli su da su u napadu bačene najmanje četiri bombe.
To je bio četvrti izraelski zračni napad ove sedmice usmjeren na centralno područje Bejruta, gdje je najveći dio izraelskih napada usmjeren na južna predgrađa koja kontroliše Hezbollah. U nedjelju je u izraelskom zračnom napadu ubijen medijski zvaničnik Hezbollaha u distriktu Ras al-Nabaa u centralnom Bejrutu.
Izrael je ubio nekoliko vođa svog dugogodišnjeg neprijatelja Hezbollaha, najvažnijeg saveznika Teherana u regionu, u zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta.
Izrael je pokrenuo veliku ofanzivu protiv Hezbollaha u Libanu u septembru, nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava izazvanih ratom u Gazi, udarajući po širokim područjima Libana vazdušnim napadima i slanjem trupa na jug.
Sukob je počeo kada je Hezbollah otvorio vatru u znak solidarnosti sa svojim palestinskim saveznikom Hamasom nakon što je 7. oktobra 2023. pokrenuo napad na južni Izrael.
U tom napadu, Hamasovi militanti ubili su 1.200 ljudi i zarobili oko 250 talaca, što je izazvalo rat u Gazi. Izrael kaže da vjeruje da Hamas još uvijek drži 101 taoca, uključujući 35 za koje vojska kaže da su mrtvi.
U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi poginulo je više od 44.000 ljudi, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja, koje u svom broju ne pravi razliku između boraca i civila.
Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanu su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Američki posrednik otputovao je ove sedmice u Liban i Izrael u nastojanju da osigura prekid vatre. Izaslanik, Amos Hochstein, ukazao je da je postignut napredak nakon sastanaka u Bejrutu u utorak i srijedu, prije nego što je otišao na sastanak s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i ministrom odbrane Israelom Katzom.
Sjevernokorejske trupe gomilaju se u Rusiji. "Uskoro" ulaze u rat u Ukrajini, kaže šef Pentagona
Sjedinjene Države očekuju da će hiljade sjevernokorejskih vojnika koji se gomilaju u Rusiji "uskoro" ući u borbu protiv Ukrajine, izjavio je u subotu šef Pentagona Lloyd Austin.
Vjeruje se da se oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u ruskoj pograničnoj regiji Kursk, rekao je Ostin, gdje su "integrisani u ruske formacije".
"Na osnovu onoga o čemu su obučeni, načina na koji su integrisani u ruske formacije, u potpunosti očekujem da ću ih uskoro vidjeti u borbama", rekao je Austin novinarima tokom zaustavljanja u pacifičkoj državi Fidži.
Austin je rekao da "nije vidio značajnije izvještaje" o tome da su sjevernokorejske trupe "aktivno uključene u borbu" do danas.
Zvaničnici južnokorejske vlade i istraživačka grupa u četvrtak su rekli da je Rusija Pjongjangu dostavila naftu, protivvazdušne rakete i ekonomsku pomoć u zamjenu za trupe.
Kijev je upozorio da je Moskva, zajedno sa sjevernokorejskim vojnicima, sada okupila snage od 50.000 vojnika da povrate dijelove pograničnog regiona koje su zauzele ukrajinske snage.
Ukrajina je preuzela dio Kurska u avgustu tokom munjevite ofanzive, iako su njene trupe bile malo razvučene u regionu Donjecka, koji je podnio teret skoro trogodišnjih borbi.
U Washingtonu se proširuju pozivi na ukidanje trgovinskog statusa Kine
Utjecajni članovi Kongresa, uključujući senatora koji je spreman da postane državni sekretar u dolazećoj Trumpovoj administraciji, snažno vrše pritisak da se povuku Trajni normalni trgovinski odnosi Kine sa SAD.
Uobičajeno poznat kao status „najpovoljnije nacije“, PNTR znači da se kineskoj robi koja se uvozi u Sjedinjene Države odobravaju najpovoljniji uslovi koje ta zemlja nudi kada primjenjuje carine i druga ograničenja.
Kina je dobila PNTR 2000. godine, dok se pripremala za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Od tada su neke od prednosti koje status daje uklonjene sankcijama koje je primijenila prva Trumpova administracija i povećane za vrijeme predsjedavanja Joea Bidena.
Nekoliko zemalja koje nisu PNTR
Potpuno uklanjanje PNTR-a izložilo bi čitav širok spektar kineskog izvoza u SAD – 427,2 milijarde dolara vrijedan 2023. – još većim nametima. Carine koje su SAD nametnule na robu iz zemalja bez PNTR kreću se od najmanje 35% do čak 100%.
Trenutno postoje samo četiri zemlje u svijetu koje nemaju status PNTR-a sa SAD: Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja i Kuba. Sjeverna Koreja i Kuba nikada nisu imale status PNTR, dok je status PNTR Rusije i Bjelorusije ukinut nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, koju je omogućila Bjelorusija.
Ako se na robu iz Kine nametnu normalne carine koje nisu PNTR, a povećane carine koje su primjenjivale Trumpove i Bidenove administracije prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, prosječni porez na kineski uvoz mogao bi se približiti 60%. Tokom svoje kampanje ove godine, novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio je uvođenje carine od 60 posto na kinesku robu, iako nije jasno kako je došao do te brojke.
Asertivnija politika
Ove sedmice je američko-kineska komisija za ekonomski i sigurnosni pregled izdala svoj godišnji izvještaj Kongresu. Među njegovim preporukama za promjenu odnosa SAD s Kinom bilo je i opoziv PNTR-a. Dvostranačko vijeće, koje izdaje godišnje izvještaje od 2002. godine, ranije nije jednoglasno pozivalo na opoziv PNTR-a.
U izvještaju se Kina optužuje da se "uključuje u prakse kao što su krađa intelektualnog vlasništva i manipulacija tržištem". U njemu se navodi da bi ukidanje PNTR-a poboljšalo utjecaj SAD u trgovinskim pregovorima i "da bi signaliziralo pomak ka asertivnijoj trgovinskoj politici koja ima za cilj zaštitu američkih industrija i radnika od ekonomske prisile".
Upitan za komentar ove priče, Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, poslao je Glasu Amerike saopštenje u kojem kritikuje komisiju.
"[Američko-kineska komisija za ekonomsku i sigurnosnu reviziju] već dugo izdaje takozvane izvještaje o Kini, koji su puni dezinformacija i blaćenja, zasnovane na njenoj ukorijenjenoj pristrasnosti o Kini", rekao je Liu.
"Na PNTR-u, nakon sporazuma između Kine i SAD-a o pristupanju Kine WTO-u, SAD su 2001. objavile da će Kini dati Stalni status normalnih trgovinskih odnosa. Pokušaji da se trgovinski i ekonomski odnosi Kine i SAD-a povuku natrag u eru Hladnog rata krši pravila Svjetske trgovinske organizacije i samo će naštetiti zajedničkim interesima obje zemlje i poremetiti globalnu ekonomiju."
Zakonodavni napori
Izvještaj američko-kineske komisije za ekonomsku i sigurnosnu reviziju uslijedio je nakon predstavljanja zakona 14. novembra od strane predstavnika Johna Moolenaara, predsjedavajućeg Komisije za odabir Predstavničkog doma Komunističke partije Kine, kojim bi se službeno okončao status Kine PNTR.
Moolenaar je opisao davanje Kini PNTR kao eksperiment koji nije uspio, navodeći u izjavi da bi ukidanje "zaštitilo našu nacionalnu sigurnost, podržalo otpornost lanca nabavke i vratilo proizvodne poslove SAD-u i našim saveznicima".
U septembru je sličan zakon uveden u Senat. Jedan od ključnih sponzora bio je senator Floride Marko Rubio, koga je novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio da bude državni sekretar u svojoj novoj administraciji.
Oba zakona uključuju jezik koji bi precizirao da se 100% carine primjenjuju na širok spektar proizvoda uvezenih iz Kine, uključujući potrošačku elektroniku, mašine, opremu za solarnu energiju i još mnogo toga.
Predviđanje ekonomskog rasta
Pristalice eliminacije kineskog statusa PNTR tvrde da bi to dovelo do povećanja proizvodnje u Sjedinjenim Državama, ekonomskog rasta i povećanja dobro plaćenih poslova.
Kada je u septembru objavljen senatski zakon o oduzimanju Kine od PNTR-a, senator Tom Cotton je rekao: “Ovo sveobuhvatno ukidanje statusa Kine PNTR-a i reforma trgovinskih odnosa SAD-a i Kine zaštitit će američke radnike, poboljšati našu nacionalnu sigurnost i okončati kineske komuniste, te utjecati na našu ekonomiju.”
U izjavi objavljenoj kada je predstavljen zakon o Moolenaaru, Michael Stumo, izvršni direktor zagovaračke organizacije Koalicija za prosperitetnu Ameriku, rekao je: „Jačanje američkih domaćih industrijskih kapaciteta je najvažnije za rast ekonomije, stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta i očuvanje budućnosti naše nacije . ... Kongresna ukidanja statusa Kine [PNTR] je neophodan korak da se osigura američki prosperitet i nezavisnost."
Predviđanje katastrofe
S druge strane argumenta, mnogi ekonomisti i organizacije za zagovaranje trgovine kažu da bi veliki skokovi carina na kinesku robu bili ekonomski katastrofalni za SAD.
Marcus Noland, izvršni potpredsjednik i direktor studija na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, rekao je za Glas Amerike da kada su on i njegove kolege modelirali rezultate opoziva PNTR-a, nalazi su bili upravo suprotni od onoga što zagovornici politike očekuju. Utvrdili su sporiji privredni rast, više cijene i negativan utjecaj na proizvodnju.
“Oduzimanje statusa trajniT normalnih trgovinskih odnosa od Kine čini suprotno od onoga što bi zagovornici željeli”, rekao je Noland. “To zapravo ne doprinosi industrijskom preporodu u Sjedinjenim Državama. Upravo suprotno. Ono što se dešava je da povećanjem carina na Kinu... činite industrijske inpute u Sjedinjenim Državama mnogo skupljima.
„I tako Sjedinjene Države postaju lokacija sa visokim troškovima proizvodnje za mnoge proizvođače i gube konkurentnost u tom sektoru“, rekao je.
Vremenom bi ekonomski rast i nivoi proizvodnje ponovo počeli da rastu, a porast cijena bi donekle opao, ali se nikada ne vraćaju na istu dugoročnu putanju, pokazali su nalazi.
"Nanosite trajnu štetu", rekao je Noland.
Američko Kinesko poslovno vijeće, ili USCBC, koje radi na produbljivanju trgovinskih veza između dvije najveće svjetske ekonomije, također se protivi planu.
„Opozivanje statusa Trajnih normalnih trgovinskih odnosa za Kinu bi značajno štetilo američkoj ekonomiji, potrošačima i preduzećima tako što bi podiglo cijene, uklonilo stotine hiljada radnih mjesta i otežalo američkim kompanijama da se takmiče na globalnom nivou“, predsjednik USCBC Craig Allen navodi se u izjavi poslanoj e-poštom Glasu Amerike.
“Svaka politika koja utječe na odnose SAD i Kine trebala bi biti usmjerena na postizanje specifičnih ciljeva, rješavanje nepoštenih kineskih tržišnih praksi i koordinaciju sa saveznicima i partnerima SAD-a, umjesto stvaranja jednostranog okvira koji ne postiže nijedan od ovih ciljeva”, dodao je Allen.
Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD
Južni Teksas i dalje je jedna od najboljih destinacija za migrante mlađe od 18 godina koji ulaze u Sjedinjene Države bez dokumenata ili odraslih pratilaca. Iako je došlo do smanjenja broja prelazaka, opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju i dalje su razlog za zabrinutost.
Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno
Mnogi Ukrajinci pozdravljaju odluku SAD da dopusti Ukrajini da izvrši udar duboko u rusku teritoriju. Ali na ulicama glavnog grada Ukrajine, mnogi takođe kažu da smatraju da je odluka pomalo i prekasna.
