Ove misije često prate pitanja poput zašto istraživati Mars ili zašto se troše tolika sredstva na ove misije? Šta je korist za čovječanstvo od istraživanja jedne planete čija je atmosfera rijetka, nije pogodna za život, i nema vode u onom obliku koji može podržati život kakav znamo?
Mars: neobični Zemljin komšija
Naravno, Mars je uvijek budio pažnju i radoznalost: kako je to jedna od planeta najbliži nama, uz Veneru, tako su ljudi još od drevnih vremena mogli da ga vide na nebu. Nije ni čudo što su se oko njega rojile legende i astrološka tumačenja – od pseudonaučnih i alhemijskih pokušaja objašnjenja ljudskih karaktera i tumačenja budućnosti, do stvaranja priča o Marsovcima.
Mars je četvrta planeta od Sunca i mnogo je manji od Zemlje (oko polovinu), a gravitacija mu je samo 38% Zemljine gravitacije. Rotira otprilike istom brzinom kao Zemlja, ali mu je za potpunu revoluciju oko Sunca potrebno znatno više te godina na Marsu iznosi 687 Zemljinih dana, a dan je na Marsu 36 minuta duži nego na Zemlji. Iako je polovinu manji od Zemlje, ima masu manju nego što bismo očekivali - svega oko 15% Zemljine mase.
Mars ima i dva prirodna satelita – Fobos i Deimos. Fobos obiđe Mars tri puta dnevno, a orbitira svega 6000 km iznad planete. Marsu se približava brzinom 1.8 cm godišnje. Naučnici predviđaju da će se stijene sa Phobosa prvo osipati i padati na Mars, te da će ovaj satelit nestati za nekih 20-30 miliona godina, ali da neće udarati u planetu punom silom nekog asteroida, već da će ti udari biti nešto blaži. Ostaci Fobosa će formirati prstenove, pa bi tako Mars postao jedina unutrašnja planeta s prstenovima.
Neke od ovih misija, poput rovera Persevarence imaju zadatke da odgovore na neka ključna astrobiološka pitanja – recimo, da li ima znakova da su nekada na Marsu postojali mikroorganizmi. Kineska misija se, pak koncentrira oko strukture same planete, Marsove geologije i istraživanja. Tianwen-1 je 10. februara ušao u orbitu planete, ali se spuštanje rovera planira za maj ili juni 2021.
Arapska sonda-orbiter Al Amal, nastala uz podršku nekoliko američkih univerziteta (Arizona State University, Berkeley), a lansirana iz japanskog Tanegashima svemirskog centra, ima zadatak pročuavati dnevne i sezonske vremenske cikluse Marsa. Ova sonda je ušla u Marsovu orbitu 9. februara 2021.
Ne treba zaboraviti ni prethodne NASA-ine rovere, Opportunity i Curiosity, koji su utrli put novim misijama, otvorili nova pitanja i usmjerili istraživanja.
Istraživanja Marsa pružaju i bolji uvid u evoluciju naše vlastite planete. Mars je na neki način „blizanac“ Zemlje i istraživanjem njega mogli bismo bolje shvatiti kako su izgledale rane faze razvoja Zemlje. Smatra se da prije 3.5 milijardi godina Mars nije bio suha, negostoljubiva planeta nego je izgleda mogao podržavati život u nekoj formi, pa naučnici pokušavju istražiti tu hipotezu. Također, i dalje postoji san da se Mars kolonizira i teraficira i NASA ispituje mogućnosti za to te ni ne čudi ovoliko intresovanje za ovu planetu.
Ustrajnost na Jezeru
Rover Perseverance ili „Percy“ je građanima BiH naročito drag – ova mašina slijeće u krater Jezero, nazvan po opštini u BiH, upravo zbog toga što je krater nekada davno bio potopljen u vodi. Povezanost imena i značenje te težnja ka multinacionalnoj inkluzivnosti u NASA-inim projektima kumovali su imenu kratera. Ovo mjesto na sjevernoj hemisferi planete nije izabrano tek tako kao mjesto slijetanja: krater sadrži sedimente, ostatke jedne drugačije Marsove prošlosti, a sam krater se širi u obliku lepeze koja odražava nekadašnju deltu marsovskih rijeka nazvanih po rijekama u BiH – Una, Neretva i Sava. Naučni tim koji vodi ovu misiju smatra kako su sedimenti iz drevne delte rijeka i jezera mogli sačuvati organske molekule i druge potencijalne znakove mikrobnog života.
Perseverance zaista ima zahtijevan naučni cilj koji zahtijeva najmodernije instrumente. Dva instrumenta će biti naročito važna u ovoj misiji: SHERLOC (skraćenica od „Scanning Habitable Environments with Raman & Luminescence for Organics & Chemicals“ tj. Skeniranje nastanjivih okoliša s Raman & luminiscencijom), koji može otkriti organske tvari i minerale, i PIXL (skraćenica od „Planetary Instrument for X-ray Lithochemistry“ tj. Planetarni Instrument za rentgensku litohemiju), koji prikazuje hemijski sastav stijena i sedimenata. Instrumenti će omogućiti naučnicima da temeljito analiziraju ove karakteristike planete, bolje nego s prethodnim misijama.
Na trbuhu rovera nalazi se i uređaj MOXIE (Mars Oxygen In-Situ Resource Utilization Experiment), koji će malu količinu ugljičnog dioksida iz Marsove atmosfere u katalitičkoj reakciji cijepati na kisik i ugljični monoksid, odnosno, uređaj će proizvoditi kisik iz Marsove atmosfere. Kisik će roveru služiti kao propelent, ali uređaj koji su dizajnirali naučnici s MIT (Massachusetts Institute of Technology) je prototip koji bi mogao proizvoditi kisik jednog dana za prve kolonizatore Crvene planete.
Ovaj rover ima električno napajanje koje je ovisno o plutonijumu. Izvor energije se zove "Multi-Mission Radioisotope Thermoelectric Generator" ili skraćeno MMRTG. MMRTG pretvara toplinu iz prirodnog radioaktivnog raspada plutonija u električnu energiju. Ovaj sistem napajanja puni dvije primarne baterije rovera. Toplina MMRTG-a također se koristi za održavanje alata i sitema rovera na ispravnim radnim temperaturama.
Perseverance će koristiti neke instrumente za prikupljanje naučnih podataka iz daljine: Mastcam-Z kamere koje mogu zumirati teksture stijena koje se nalaze jako daleko, dok će SuperCam koristiti laser za snimanje i analizu stijena i regolita (depoziti krhotina stijena) kako bi se proučio njihov sastav u nastaloj pari. RIMFAX (skraćeno od Radar Imager for Mars' Subsurface Experiment tj. Radar Imager za Marsov podzemni eksperiment) koristiće radarske valove za sondiranje geoloških značajki ispod površine Marsa. Od instrumenata, „Percy“ je još opremljen i s MEDA (Mars Environmental Dynamics Analyzer) koji će mjeriti temperaturu, brzinu i smjer vjetra, pritisak, vlažnost atmosfere, radijaciju i prisutnost čestica prašine.
S Percy putuje u marsovski helikopter-dron Ingenuity, eksperimentalni dron na solarni pogon koji će tražiti najbolje rute za rover i demonstrirati mogućnost upotrebe drona na Marsu.
U toku 11 godina planiranja i izgradnje ovog vozila potrošeno je 2.75 milijardi američkih dolara. Stvoren je u NASA-inoj JPL (Jet Propulsion Laboratory) koja je bila zadužena i za rovere Opportunity i Curiosity. Veličine je automobila: dužine oko 2m i mase oko jednu tonu. Putem kampanje „Pošaljite svoje ime na Mars“, koja je imala za cilj popularizirati ovu misiju, stiglo je preko 10 miliona imena, koja se sada nalaze pohranjena na pločici veličine nokta koju rover nosi na sebi.
