Lori Glaze, direktorica odjela planetarne nauke iz NASA, kaže da je glavni cilj misije poslati na površinu Marsa robotičkog geologa i astrobiologa, koji će postaviti veoma važno pitanje: „da li su na Marsu prije tri milijarde godina postojali uvjeti za nastanak života.”
Njena koleginica, istraživačka naučnica koja učestvuje u misiji, Katie Stack Morgan, objašnjava da je Međunarodna astronomska unija odgovorna za imenovanje različitih lokacija u Univerzumu, za šta postoje odgovarajuće smjernice:
„Smjernica za kratere manje od 50 kilometara, što je kategorija u koju Jezero spada, je da ih nazovu po malim mjestima i gradovima na Zemlji sa manje od 100.000 stanovnika. Tako da je Jezero odabrano kao ime za ovaj krater.”
Za ovu kompleksnu misiju, koju će realizirati sa partnerskim agencijama u Evropi, NASA je razmatrala nekoliko lokacija na Marsu ali je Jezero iz mnogo razloga najpogodnija.
„Krater Jezero posjeduje nepobitne dokaze da je tu nekoć postojalo jezero. To znamo stoga što postoje doline rijeka koje su tekle ka krateru, što je zapravo vrlo uobičajeno na Marsu, ali u Jezeru postoje i riječne doline koje teku iz kratera. Tako da znamo da se Jezero nekoć punilo poput kade za kupanje, voda je doticala, punila krater, a potom oticala”, objašnjava Katie Stack Morgan.
Stack Morgan dalje navodi da unutar kratera postoji ogromna ploča prepuna kratera, a jedno od mogućih objašnjenja je da ih je formirala vulkanska lava. To je naučnicima bitno jer laboratorije na Zemlji mogu odrediti starost vulkanskog kamenja.
„Jezero ima i divno očuvanu riječnu deltu, a upravo stoga što su delte sjajno mjesto za koncentraciju i očuvanje organske materije, mislimo da su slojevi koji sačinjavaju deltu sjajno mjesto za potragu za znakovima drevnog života“, dodaje Stack Morgan.
Naučnici pod „znakovima života” podrazumijevaju život na mikroskopskoj skali, čije će tragove tražiti u geološkom zapisu površine Marsa. Tragaće i za elementima potrebnim za njihov nastanak, kao što su voda i izvori energije, nastali iz gradivnih elemenata poput ugljika, dušika i oksigena. Za ovo istraživanje NASA će koristiti najsavremeniju tehnologiju.
Helikopter Ingenuity, koji će izviđati teren na Marsu, je prvi helikopter koji će ikada letjeti na drugoj planeti. Pored kamera preuzetih sa ranijih rovera lansiranih na Crveni planet, kao što su kamere Mastcam-Z i Supercam, Perseverance će imati i posve nove instrumente. Među njima je instrument RIMFAX, koji koristi radar za posmatranje ispod površine Marsa, kao i uređaji PIXL i SHERLOC za izradu detaljnih mapa teksture, kompozicije, minerološkog sastava i rasporeda organskih molekula u stijenama i tlu, što do sada nije bilo moguće praviti.
Pored naučnih instrumenata, rover posjeduje i tehnologiju koja će biti od pomoći za potencijalna ljudska istraživanja Marsa, kao što je MEDA, stanica za analizu vremenskih uvjeta na površini Marsa, koja će astronaute informirati o pritisku, temperaturi i vlažnosti zraka.
„Imamo i instrument po imenu MOXIE, koji pretvara ugljen dioksid, što je atmosfera Marsa, u oksigen, a koji bi u budućnosti mogli koristiti astronauti koji žive i rade na Marsu, a mogao bi se koristiti i za pravljenje raketnog goriva, kako bi se astronauti vratili na zemlju”, kaže Stack Morgan.
Bosanske rijeke na Marsu
Krater Jezero nije jedino mjesto na Marsu nazvano prema toponimu iz BiH. Morganova i kolege su nedavno izrađivali geološku mapu područja i dolinama rijeka oko kratera dali imena po rijekama u BiH, tako da cijelo područje sada ima bosanskohercegovačku temu.
„Studirali smo mape i odlučili da Neretva, Sava, Pliva i Una budu imena dolina drevnih rijeka koje su tekle pokraj kratera Jezero. Prije ovoga nisam znala mnogo o geografiji BiH, tako da je bilo zanimljivo upoznavati se sa Jezerom na Zemlji u isto vrijeme dok saznajemo više o Jezeru na Marsu”, kaže Stack Morgan.
Posebnost misije “Perseverance” je što će se odvijati u tri faze.
“Prva faza je sam rover Perseverance. On će sletjeti, kretati se okolo, identificirati elemente koje želimo donijeti na Zemlju, prikupiti uzorke bušenjem, a potom ih pohraniti u epruvete, koje će smjestiti ili u rover ili na površinu Marsa“, objašnjava Lori Glaze.
„U drugoj fazi ćemo poslati novo vozilo – lander - na površinu Marsa. Ono će pokupiti te epruvete s uzorcima, i pohraniti ih u malo lansirno vozilo Mars Ascent Vehicle, koje će potom biti lansirano sa Marsa. Treća faza je orbiter, koji će se nalaziti u orbiti Marsa, koji će pokupiti te uzorke, smjestiti ih u posebnu kapsulu a potom ih dopremiti nazad na Zemlju”, kaže Glaze.
Perseverance će biti u mogućnosti da prikupi do 43 epruvete sa uzorcima, od kojih je svaka zapremine jedne golf loptice. Za one kojima povratak marsovskih uzoraka na Zemlju zvuči kao početak naučnofantastičnog horora – Stack Morgan poručuje da nema razloga za brigu:
„NASA ima poseban ogranak koji se bavi planetarnom zaštitom. Perseverance ne mora brinuti o tome, ali smo mnogo razmišljali o čistoći epruveta koje šaljemo na Mars, i o tome koliko je čist rover, iz naučnih razloga - jer kada se ti uzorci vrate, ukoliko postoje tragovi života, želimo biti sigurni da je to život koji dolazi s Marsa, a ne sa Zemlje, koji smo mi nehotice odnijeli na Crvenu planetu. Postoji tim ljudi koji će razmišljati o tome šta činiti sa uzorcima kada se vrate na Zemlju, i postoji čitav protokol za zaštitu planete”.
Iako se istraživanje svemira u BiH svodi isključivo na privatne napore, bez sistemske podrške, Lori Glaze naučnicima i zaljubljenicima u svemir iz BiH poručuje da ne odustaju:
„Želim ohrabriti svakoga ko se zanima za matematiku, nauku i inženjerstvo, i reći da je jedna od najinspirativnijih stvari o istraživanju svemira to da ne poznaje granice. Sve zemlje sarađuju u istraživanju i postoje brojne prilike širom svijeta za one koji žele biti dio toga.”
