Izborni dan u SAD odvija se bez većih problema na biračkim mjestima, a nadzor je posebno pooštren nakon dvije godine lažnih tvrdnji i teorija zavjere o tome kako se glasa i kako se broje glasovi.
Ipak, registrovane su manje nepravilnosti - u jednom okrugu u Nju Džerziju nije radila mašina za glasanje, kao i na jednom biračkom mjestu u Arizoni, dok su u Pensilvaniji neka birališta otvorena kasnije jer se zaposleni nisu pojavili na vrijeme. Zvaničnici u Arizoni objasnili su da glasači imaju izbor - ako ne radi mašina, mogu da ubace glasački listić u osiguranu kutiju ili da odu na drugo biračko mjesto ako ne žele da čekaju.
Glavni ulog na ovim izborima je kontrola nad Kongresom, koju sada imaju Demokrate. Očekuje se da Republikanci osvoje Predstavnički dom, dok su trke za Senat, gdje obje partije trenutno imaju po 50 mesta - tijesne. Zvanično, novi sastav Kongresa stupiće na dužnost u januaru 2023.
Biračka mjesta otvorena su na istočnoj obali SAD, a očekuje se da širom Amerike budu otvorena unutar 5 sati poslije - koliko su Havaji vremenski iza istočne obale.
SAD imaju veoma decentralizovan sistem glasanja, što znači da se u saveznim državama glasa na različite načine: negdje se može glasati poštom, negdje mora uživo, a neke države dozvoljavaju oba. Takođe, moguće je bilo glasati i prije izbornog dana.
Više od 40 miliona Amerikanaca je već glasalo na biračkom mjestu ili poštom.
Različiti načini i tempo glasanja znače da neće svi rezultati biti poznati u izbornoj noći. Neke države, poput Pensilvanije i Viskonsina, ne dozvoljavaju da se glasovi pristigli poštom broje prije izbornog dana, dok druge države daju grejs period i poslije izbornog dana da ti glasovi pristignu.
Zbog takvog sistema glasanja, u nekim saveznim državama brojanje glasova će trajati danima ili nedeljama nakon izbornog dana.
Ne postoji jedna federalna agencija koja proglašava pobjednike izbora, već svaka država to čini za sebe i svojim tempom. Agencija AP, na osnovu svog reprezentativnog uzorka, takođe objavljuje rezultate izbora.
Šta ako republikanci osvoje Kongres?
Glavni ulog na ovim izborima je kontrola nad Kongresom, koji trenutno drže demokrate, a nastoje da preuzmu republikanci. Istraživanja pokazuju da bi demokrate mogle da izgube Predstavnički dom koji su osvojile tokom mandata Donalda Trumpa, 2018. godine. Međutim, zbog tanke većine, republikancima treba samo šest mjesta više nego što sada imaju da preuzmu kontrolu.
To bi značilo da će agenda demokratskog predsjednika Joe Bidena biti blokirana, odnosno da predsjednik neće imati podršku za usvajanje svojih zakonskih prijedloga kakvu je imao do sada. Biden i dalje zadržava pravo veta na odluke Kongresa.
Trka za Senat, u kojem trenutno obje partije imaju po 50 mjesta, ali demokrate imaju i glas više - potpredsjednice Kamale Haris, je neizvesnija i zavisiće od rezultata izbora u nekoliko ključnih država – među kojima su Pensilvanija, Džordžija, Arizona i Nevada.
Senat, između ostalog, potvrđuje predsjedničke nominacije za visoke zvaničnike, sudije, ambasadore i može da ih blokira ako želi.
Zašto su važna i guvernerska mjesta?
U 36 saveznih država održavaju se i izbori za guvernera.
Iako su ove trke manje u fokusu, mogu da imaju dugoročne posljedice na odluke o pitanjima poput abortusa, oružja i prihvatanja ili poricanja rezultata nekih budućih izbora.
Demokrate se trude da zadrže mjesta guvernera u Pensilvaniji, Viskonsinu, Mičigenu - kako bi zadržali pravo veta jer većinu u parlamentima tih saveznih država imaju Republikanci, koji mogu da uvedu dodatne restrikcije na pravo na abortus i slično.
Republikancima je stalo da pobijede u državama koje su važne za naredne predsjedničke izbore 2024, poput Arizone. Stranka je u takvim državama kandidovala i one koji smatraju da su izbori 2020. pokradeni, što lažno tvrdi bivši predsjednik Donald Trump.
Republikanci trenutno imaju 28 guvernerskih mjesta, a Demokrate 22.
Prognoze su da bi demokrate mogle od republikanaca da preuzmu guvernerska mjesta u Merilendu i Masačusetsu, ali su u ostalim državama gdje se glasa, trke prilično tijesne.
