Budućnost američke pomoći Ukrajini mogla bi da bude pod znakom pitanja ako Bijelu kuću u novembru 2024. osvoje republikanci, pokazalo se na prvoj debati za predsjedničku nominaciju.
Na bini u Milwaukeeju u srijedu, kandidati su iznijeli stavove prema podršci SAD-a Ukrajini koja pokušava da se odbrani od ruske invazije. Neki su pozivali na eliminaciju ili smanjenje američke podrške, dok su drugi govorili u korist osnaživanja pomoći.
Spor naglašava razlike u mišljenju unutar šire Republikanske partije o ratu u Ukrajini, ono što se od prošle godine odražava u istraživanjima javnog mnijenja.
Nedavna anketa CNN-a pokazala je da veliki dio republikanskog biračkog tijela želi da smanji ili eliminiše davanje SAD, sa 71% ispitanika koji su rekli da Kongres ne bi trebalo da odobri nova finansiranja, a 59% kaže da vjeruje da su SAD već učinile dovoljno da podrže Kijev.
Guverner Floride Ron DeSantis bio je prvi među kandidatima koji su se pozabavili tim pitanjem, rekavši da će dodatna američka pomoć zavisiti od povećanja pomoći iz evropskih zemalja.
„Evropa treba da daje više. Natjeraću Evropu da daje više i uradi svoj posao”, kaže DeSantis.
Statistički podaci o pomoći Ukrajini pokazuju su SAD poslale najviše u dolarima, dok su evropske zemlje dale više u odnosu na svoj BDP.
Kandidat najuporniji u pogledu ograničavanja američke pomoći Ukrajini bio je Vivek Ramaswamy, biznismen u IT sektoru koji nema iskustva na javnoj funkciji.
Upitan da li bi podržao povećanje davanja Ukrajini, Ramaswamy je rekao: „Ne bih, i mislim da je ovo katastrofalno, da se štitimo od invazije preko tuđe granice, kada treba da koristimo te iste vojne resurse da spriječimo invaziju naše sopstvene južne granice ovdje u SAD".
Tvrdio je i da američka podrška Ukrajini „gura Rusiju u ruke Kine”, i optužio je političare koji žele da nastave sa podrškom da stavljaju probleme te zemlje iznad potreba SAD.
„Smatram da je uvrijedljivo da imamo profesionalne političare koji će otići na hodočašće u Kijev, svom papi Zelenskom, a neće to uraditi za svoj narod na Mauiju ili južnom dijelu Chicaga.”
Bivši potpredsjednik Mike Pence, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley i bivši guverner New Jerseyja Chris Christie oštro su kritikovali Ramswamyjevu poziciju, braneći kontinuiranu podršku SAD Kijevu.
Christie, koji je nedavno putovao u Ukrajinu, podsjetio je publiku na zločine koje su počinile ruske trupe i na hiljade ukrajinske djece koja su odvedena iz Ukrajine i preseljena u Rusiju.
„Ako se ne suprotstavimo ovoj vrsti autokratskog ubijanja u svijetu, mi ćemo biti sljedeći“, rekao je on.
Pence je odbacio Ramaswamyjevu tvrdnju da američka pomoć Ukrajini umanjuje sposobnost zemlje da se bavi sopstvenim problemima.
„Svako ko misli da ne možemo da riješimo probleme ovdje u SAD i da budemo lider slobodnog svijeta, ima prilično uzak pogled na najveću naciju na zemlji. Možemo i jedno i drugo.”
Nikki Haley, koja je bila američki ambasador u UN tokom Trumpove administracije, napomenula je da pomoć Ukrajini iznosi samo oko 3,5 posto ukupnog vojnog budžeta SAD.
Ona je napala Ramaswamyja zbog njegovih stavova o spoljnoj politici, uključujući njegovu izjavu da se neće protiviti kineskom neprijateljskom preuzimanju Tajvana nakon 2028.
„On želi da preda Ukrajinu Rusiji. On želi da pusti Kinu da pojede Tajvan. On želi da ode i prestane da finansira Izrael. To ne radiš prijateljima. Umjesto toga, čuvate leđa prijateljima. Ukrajina je prva linija odbrane”, rekla je Halley.
Ramaswamy je uzvratio sugerišući da se Haley nada da će se pridružiti upravnim odborima američkih vojnih proizvođača Lockheed Martin i Raytheon, koji proizvode veći dio opreme koju su SAD poslale Ukrajini.
Haley je istakla da nema veze ni sa jednom kompanijom i dodala: „Nemate iskustva u spoljnoj politici, i to se vidi”.
Šta kaže Trump?
U intervjuu sa konzervativnim komentatorom Tuckerom Carlsonom koji je objavljen na platformi X, Trump se samo kratko osvrnuo na sukob u Ukrajini.
Dok je kritikovao predsjednika Joea Bidena zbog odlaska na odmor, rekao je: „On bi trebalo da radi. On bi trebalo da nas izvuče iz tog užasnog, užasnog rata u koji smo veoma uključeni sa Rusijom i Ukrajinom”.
Trump je pozvao na prekid rata. Također je tvrdio da bi to mogao „lako” da zaustavi i da Rusija nikada ne bi napala Ukrajinu da je on bio predsjednik. Nije iznio dokaze ni za jednu tvrdnju.
Američka pomoć se smatra vitalnom
Ostavljajući politiku po strani, stručnjaci su za Glas Amerike rekli da je nastavak pomoći SAD Ukrajini od suštinske važnosti za borbu te zemlje protiv Rusije, i da bi njeno ukidanje imalo velike posljedice.
Nicholas Lokker, naučni saradnik u Transatlantskom bezbjednosnom programu u Centru za novu američku bezbjednost, rekao je za Glas Amerike da je podrška SAD „ključna” za nastavak odbrane Ukrajine.
„Washington je do sada pružio najveću vojnu pomoć, a bez nje vrlo je vjerovatno da bi ukrajinske snage bile u mnogo gorem stanju nego što su sada. SAD su također imale veoma važnu ulogu u koordinaciji isporuka pomoći iz više od 40 zemalja preko rukovođenja Ukrajinskom odbrambenom kontakt grupom”, rekao je on.
Gian Gentile, penzionisani pukovnik američke vojske koji sada radi kao pomoćnik direktora Odjeljenja za istraživanje vojske RAND korporacije, rekao je za Glas Amerike da bi povlačenje američke podrške bilo „katastrofa” za Ukrajinu.
On je rekao da bi to moglo da podrazumijeva ukidanje ne samo novca i materijala, već i obuke ukrajinskih snaga.
„Cijela ukrajinska ofanziva bi prestala. Morali bi da pokušaju da konsoliduju ono što imaju i pređu na odbranu u u cijelosti.”
Ali tu možda nije kraj šteti.
„Ako Rusija zna da nema američke podrške, to bi joj moglo biti dovoljno da započne velike kontraofanzivne ili ofanzivne operacije kako bi povratili ono što su izgubili”, rekao je Gentile. „A bez podrške SAD Ukrajini, Rusija bi mogla biti prokleto uspješna.”
