Linkovi

Analize i istraživanja

Novi detalji o pregovorima za oživljavanje Iranskog nuklearnog sporazuma

Two unidentified members of an Iranian delegation walk in Vienna on April 5, 2021 as they prepare for talks the next day aimed at reviving the 2015 Iran nuclear deal. (VOA Persian/Guita Aryan)

Pojavili su se novi detalji o planiranim diplomatskim pregovorima u utorak u Beču kako bi se pokušao oživjeti Iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine, uključujući i moguća mjesta održavanja pregovora na kojima će predstavnici svjetskih sila imati odvojene sastanke s američkim i iranskim delegacijama.

U Washingtonu, portparol američkog State Departmenta Ned Price rekao je na brifingu za novinare da će američki specijalni izaslanik za Iran Robert Malley predvoditi američku delegaciju na bečkim pregovorima u kojima Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija nastoje oživjeti Iranski nuklearni sporazum, poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA). Četiri druge svjetske sile nastoje vratiti SAD u sporazum iz 2015. godine i u potpunosti uskladiti Iran s sporazumom.

Najvjerovatnija mjesta održavanja razgovara biće Hotel Imperial i Grand hotel Vienna u austrijskoj prestolnici, navodi persijski servis Glasa Amerike.

Persijski reporter Glasa Amerike u gradu je identifikovao mjesta događaja promatrajući članove iranske delegacije kako se kreću između dva hotela koji se nalaze na nekoliko minuta hoda jedan od drugog, na suprotnim stranama velikog bulevara, i razgovarajući s nekoliko predstavnika hotela.

Članovi iranske delegacije viđeni u video klipovima i na fotografijama koje je ekskluzivno pribavio persijski servis Glasa Amerike nisu odmah mogli biti identifikovani.

Nije bilo jasno koji će od dva bečka hotela biti domaćin sastanka SAD-a i četiri druge svjetske sile u utorak, a koji će biti domaćin iranskog sastanka s iste četiri države.

Price je rekao da će razgovori u utorak biti "strukturirani oko radnih grupa" koje će Europska unija formirati s Iranom i drugim preostalim stranama u JCPOA. Rekao je da će se dnevni red fokusirati na "nuklearne korake" koje će Iran trebati preduzeti da bi obnovio svoju usklađenost sa JCPOA, te "korake za ublažavanje sankcija" koje bi SAD trebale preduzeti kako bi se ponovo pridružile sporazumu.

Price je rekao da će SAD razmotriti ukidanje nuklearnih sankcija koje je bivši predsjednik Donald Trump ponovno uveo Iranu u zamjenu za "trajnija i provjerljivija ograničenja" iranskog nuklearnog programa.

Govoreći u ponedjeljak u Teheranu, portparol iranskog Ministarstva spoljnjih poslova Saeed Khatibzadeh ponovio je kako njegova strana želi da se razgovori fokusiraju na ukidanje američkih, kako ih je nazvao, okrutnih iranskih sankcija. Rekao je da Teheran neće prihvatiti da SAD to čine na način "korak po korak" u tandemu s Iranom koji preduzima korake za nastavak poštivanja JCPOA.

"Mi tražimo samo jedan korak, koji uključuje ukidanje svih američkih sankcija. Zauzvrat, Iran je spreman da obustavi svoje korektivne mjere i obrnute akcije", rekao je Khatibzadehsaid. Iran je svoju ekspanziju obogaćenog urana i druge nuklearne aktivnosti nazvao korektivnim mjerama za koje tvrdi da se mogu poništiti. Ali neki zapadni nuklearni stručnjaci rekli su da se barem neki od nedavnih napredaka Irana u osjetljivim nuklearnim sposobnostima ne mogu lako poništiti.

Price je pokušao umanjiti očekivanja od bečkih pregovora, rekavši da SAD ne očekuju rane i trenutne iskorake.

"U potpunosti očekujemo da će ove diskusije biti teške", rekao je. "Ali vjerujemo da su ove diskusije s našim partnerima i, s druge strane, diskusije naših partnera s Iranom, zdrav korak naprijed", dodao je.

Khatibzadeh je, takođe, ponovio zahtjev Irana da se neće sastati direktno s SAD-om u sklopu razgovora u utorak. Price je rekao da SAD ne očekuju direktne razgovore s Iranom, ali su otvorene za tu opciju

See all News Updates of the Day

SAD: Produžen moratorijum na prinudna iseljavanja

Protesti protiv pridnudnog iseljenja u Bostonu

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdali su novi moratorijum na iseljenja koji važi do 3. oktobra, pošto Bidenova administracija nije uspjela da produži važenje tog akta, zbog čega su milioni Amerikanaca rizikovali da ostanu bez krova nad glavom.

Novi moratorijum omogućiće onima koji su ostali bez posla u pandemiji i nemaju da plate kiriju, da ipak ostanu u svojim domovima, u trenutku kada se širi delta soj koronavirusa. Kako se navodi u obrazloženju CDC, moratorijum će spriječiti izbacivanje na ulicu u momentu "visokog nivoa transmisije virusa" i pokriće područja gde živi oko 90 odsto populacije u SAD.

Odluka CDC je u suprotnosti sa onim što je uradila Bidenova administracija, koja nije uspjela da produži moratorijum jer nije bilo dovoljno glasova za to u većinski demokratskom Kongresu.

Prethodno je Vrhovni sud SAD, po žalbi stanodavaca, odlučio da se moratorijum ne može produžavati poslije 31. jula, a Bidenova administracija se na tu odluku nije žalila.

Pošto moratorijum nije produžen, predsjednik SAD je pokušao da odgovornost prebaci na nivo saveznih država i lokalnih samouprava i naložio im da pomognu ugroženim Amerikancima, ali su pojedini progresivni demokratski predstavnici u Kongresu nastavili da pritiskaju administraciju da ipak nešto uradi.

Visoko rangirane demokrate pridružile su se predstavnici Kori Buš koja je kampovala na Kapitolu. Ona je nekada živjela u automobilu sa malim djetetom i sad vodi pokret da se spriječi iseljavanje.

"Pet dana smo bili ovde i zahtijevali od naše vlade da spasi živote. Naš pokret je pomjerio planinu", rekla je Buš.

CDC je u utorak izdao novi moratorijum od 60 dana koji se odnosi na područja sa povećanim brojem novozaraženih.

Biden je rekao da ima novca iz federalnog budžeta, oko 47 milijardi dolara, koji treba da bude dat stanodavcima i onima koji iznajmljuju stanove i kritikovao vlasti saveznih država da sporo raspoređuju novac.

SAD: Hiljade Afganistanaca podobno za izbjeglički status

SAD: Hiljade Afganistanaca podobno za izbjeglički status
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00

Ghani: Pogoršanje situacije rezultat naglog američkog povlačenja iz Afganistana

Ghani: Pogoršanje situacije rezultat naglog američkog povlačenja iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:34 0:00

Biden zahtijeva novu pauzu u iseljenjima dok se delta soj koronavirusa širi

Ljudi drže transparente tokom okupljanja u znak protesta zbog iseljavanja iz kuća, u Bostonu, 9. juna 2021.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u ponedjeljak na novu zabranu iseljenja kako bi se spriječio novi talas beskućnika, dok zemljom vlada zarazni delta soj koronavirusa.

Dan nakon što je istekao moratorijum na iseljenje širom zemlje, Biden je priznao da administracija nema zakonska ovlašctenja da pomogne zakupcima da ostanu u iznajmljenim domovima.

To Bijeloj kući ostavlja nekoliko alata za rješavanje pitanja koje bi moglo da utiče na milione porodica nakon što je rano u nedjelju istekao jedanaestomjesečni moratorijum koji su odredili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

"S obzirom na sve veću hitnost suzbijanja širenja delta varijante", Biden je zatražio od CDC-a da razmotri "novi, 30-dnevni moratorijum na iseljenje-usredsređen na okruge sa velikom ili značajnom stopom slučajeva, radi zaštite zakupaca", saopštila je Bela kuća.

Međutim, direktorka CDC -a Rošel Valenski "nije mogla da pronađe zakonska ovlaštenja za novi, ciljani moratorij na iseljenje", navodi se u saopćenju.

Predsjednik je takođe pozvao državne i lokalne vlasti "da produže ili uvedu moratorijume na iseljenja najmanje u naredna dva mjeseca", pridružujući se nekolicini koje su postavile takvu zaštitu.

Namjera je bila da se zabrana u cijeloj zemlji produži do septembra, ali je nedavna presuda Vrhovnog suda propisala da mora prestati da važi ranije ako je Kongres ne obnovi.

Međutim, posljednji napor demokratskih poslanika nije uspeo.

Bijela kuća je uputila vladine agencije da učine sve što mogu kako bi spriječile iseljavanje imovine u federalnim programima ili uz federalne garancije zajma.

Biden je takođe pozvao državne i lokalne vlade da brzo pošalju hitnu pomoć u milijardama dolara kako bi zakupci ostali u svojim domovima.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je od juna samo tri milijarde dolara pomoći stiglo domaćinstvima od 25 milijardi dolara poslatih državama i lokalnim zajednicama početkom februara.

Oko 21,5 milijardi dolara je dostupno u drugom krugu finansiranja, ali neće se koristiti sve dok se ne potroši prvih 25 milijardi dolara.

Za razliku od druge pomoći povezane s pandemijom koja je distribuirana iz Washingtona, poput provjera stimulansa, države, okruzi i gradovi bili su odgovorni za izgradnju programa za dodjelu pomoći namijenjene zakupcima.

BiH: Smanjeno negiranje genocida u medijima i na Twitteru nakon Inzkove odluke

An aerial view of the Memorial Center in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 6, 2020.

Negiranje genocida u Srebrenici malobrojnije je nakon što je Valentin Inzko naložio dopune zakona kojima se kriminalizira osporavanje ili glorificiranje genocida i ratnih zločina, pokazuje analiza objava koje je na Twitteru i u medijima pratila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na dan kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko objavio dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, BIRN BiH je zabilježio više od 70 objava u kojima se negira genocid na društvenoj mreži Twitter. Ove dopune tada još uvijek nisu bile stupile na snagu, ali se broj objava korisnika za koje BIRN BiH pretpostavlja da dolaze iz BiH u narednim danima znatno smanjivao.

Do sličnog su zaključka došli i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje već treću godinu zaredom bilježe sva negiranja genocida koja se prenesu u medijima.

“Drastična je razlika kada je u pitanju negiranje. Vidimo da je zadržana negacija većim dijelom iz Srbije”, kaže Edin Ikanović iz Memorijalnog centra.

BIRN BiH je, od trenutka kada je Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona, pratio objave na društvenoj mreži Twitter koje u sebi sadržavaju riječi “genocid” ili “Srebrenica” odnosno u kojima se negira genocid, bilježeći samo objave koje dolaze iz BiH, koliko je to bilo moguće putem ove platforme.

Novinari BIRN-a BiH su također od 23. jula do 1. augusta pratili sadržaje večernjih dnevnika tri javna emitera te izjave zvaničnika prenesene na internet portalima u BiH sa velikom čitanošću, kako bi pratili trend broja izjava u kojima se genocid negira ili umanjuje.

Broj objava na Twitteru se sa 70, koliko je zabilježeno prvog analiziranog dana, smanjio na četiri takve objave u nedjelju, 1. augusta. Broj izjava zvaničnika u kojima se negira ili umanjuje genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine također je smanjen.

Prema analizi Memorijalnog centra, nakon nametanja dopuna Krivičnog zakona došlo je do velikog broja slučajeva negiranja genocida, ali se broj takvih izjava u medijima značajno smanjio nakon što su dopune stupile na snagu. Ikanović kaže kako su prošle godine zabilježili 236 negacija ili relativizacija genocida, ali da ove godine očekuju znatno manji broj. Zbog toga on smatra da je zabrana negiranja genocida donijela rezultate.

“Ono zašto govorim da je urodilo plodom – imamo 20-ak negiranja nakon što je zakon stupio na snagu, a u periodu kada je zakon nametnut pa do stupanja na snagu imali smo 100-tinjak slučajeva”, kaže Ikanović.

Opreznije izjave u medijima

U danu objave dopuna Krivičnog zakona, u četiri navrata je u emisijama večernjeg dnevnika sva tri javna TV emitera – BHT-a, RTRS-a i Federalne televizije – preneseno negiranje genocida. Tri puta je to uradio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, dok je jednom prenesena izjava Božice Railić, predsjednice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.

Na portalima drugih medija također je evidentirano više izjava u kojima se negira genocid u Srebrenici. Portal Slobodne Evrope zabilježio je negiranje načelnika Općine Srebrenica Mladena Grujičića, RTVBN prenio je negatorski stav zastupnice u Skupštini Republike Srpske Jelene Trivić, a Al Jazeera Balkans prenijela je Dodikovo negiranje genocida u Srebrenici.

Javne ličnosti koje su također javno izrekle protivljenje presudama Haškog tribunala jesu gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković te Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, koji je novinarima BIRN-a BiH kazao kako je “spreman dvije godine u zatvor otići, ali da će reći svugdje da nije bilo genocida u Srebrenici”.

Također, genocid je u razgovoru s novinarima BIRN-a BiH negirao i Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja građana “Istočna alternativa”.

Pavlović svake godine u Srebrenici lijepi plakate s likovima bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića i bivšeg predsjednika ovog entiteta Radovana Karadžića. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Udruženje “Istočna alternativa” dio je organizacija koje, prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, u Srebrenici promoviraju etnonacionalističke narative i negiraju genocid.

Prema dopunama zakona koje je nametnuo Inzko, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Korisnici Twittera suzdržaniji u negiranju genocida

Dan nakon što je Inzko objavio dopune zakona, u subotu, 24. jula, novinari BIRN-a BiH zabilježili su upola manji broj tweetova u kojima je negiran genocid u odnosu na prvi dan praćenja – njih 36. U velikom broju objava radilo se o istim korisnicima ove društvene mreže koji su negirali genocid i dan ranije. U nedjelju, 25. jula, broj tweetova je nastavio padati pa je njihov broj bio 29.

“Sigurno je izmjena zakona urodila plodom i u velikoj mjeri je smanjila negiranje”, smatra Ikanović.

Broj izjava u medijima i objava na Twitteru nastavio se smanjivati kako se bližio datum stupanja na snagu dopuna zakona.

Na portalu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) 24. jula objavljen je stav Prve srpske demokratske stranke u kojem se tvrdi kako u Srebrenici nije bilo genocida. U dnevnicima javnih emitera novinari BIRN-a BiH nisu zabilježili prenošenje izjava u kojima se negira genocid u periodu od 24. do 28. jula.

U ponedjeljak, 26. jula, i utorak, 27. jula, zabilježeno je 19 odnosno 23 tweeta gdje se negira genocid.

U srijedu, 28. jula, kada su izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca stupile na snagu, BIRN BiH je zabilježio 19 tweetova koji su sadržavali negiranje genocida u Srebrenici, jedno prenošenje stava na dnevniku Federalne televizije po kojem ispitanik “neće poštovati zakon”, te objavu bloga Rajka Vasića, bivšeg generalnog sekretara Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u kojem tvrdi kako “svi Srbi znaju da nije bilo genocida”.

Istoga dana Milorad Dodik je na banjalučkoj Alternativnoj televiziji izjavio da je “kvalifikacija genocida za njega neprihvatljiva”.

U danima koji su uslijedili, zabilježen je primjetan pad broja tweetova u kojima se negira genocid – 29. jula je zabilježeno 11 slučajeva, 30. jula pet, 31. jula dva, a nedjelju, 1. augusta, četiri slučaja negiranja genocida putem Twitter naloga korisnika za koje se pretpostavlja da pišu iz BiH.

Ranija analiza BIRN-a BiH otkrila je više stotina objava sa specifičnim hashtagovima koji su korišteni za negiranje genocida u Srebrenici na 25. godišnjicu stradanja više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Ova analiza pokazala je da uprkos međunarodnim i domaćim presudama u kojima su događaji u Srebrenici u julu 1995. godine nazvani genocidom, Twitter i dalje dopušta relativizaciju i osporavanje ovog sudskog zaključka.

Prema presudama sudova u regionu i Haagu, za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, pri čemu je dokazano da su visokorangirani srpski dužnosnici počinili genocid nad srebreničkim civilima bošnjačke nacionalnosti.

Sunita Bošnjaković iz organizacije forumZFD za BIRN BiH kaže kako je prostor u medijima i na društvenim mrežama zatrovan i “prostor gdje se vrlo lako može negirati i poricati ono što je sudska činjenica”.

“Porazno je što mi kao društvo to moramo zabranjivati. Trebala bi biti moralna odgovornost svakoga od nas da ne negira, ali s obzirom da smo društvo kakvo jesmo, onda su zakonske regulative važne kako bi pravile korekciju u društvu”, kaže Bošnjaković.

Dopune zakona su predvidjele da će kaznom od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.

Ali Ikanović iz Memorijalnog centra smatra kako je iluzorno bilo očekivati da će negiranje automatski prestati.

“Negiranja će biti, ali u kojoj mjeri – to ćemo vidjeti. Vidimo da oni koji su negirali sada to umotaju u drugačiju izjavu iz koje se ne može reći da direktno negiraju genocid. Ipak, imali smo slučaj Dodika, njegov savjetnik Kovačević, pa predsjednik skupštine u Bijeljini… a ostali su i stari negatori iz Srbije”, kaže Ikanović.

Tokom konferencije za medije 30. jula u zgradi Narodne skupštine RS-a Dodik je ponovio stav po kojem “genocida nije bilo”, što su prenijele televizije Al Jazeera i FTV. Radio-televizija Republike Srpske nije prikazala dio konferencije sa ovom izjavom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG