Linkovi

Teme

Novi detalji o pregovorima za oživljavanje Iranskog nuklearnog sporazuma

Two unidentified members of an Iranian delegation walk in Vienna on April 5, 2021 as they prepare for talks the next day aimed at reviving the 2015 Iran nuclear deal. (VOA Persian/Guita Aryan)

Pojavili su se novi detalji o planiranim diplomatskim pregovorima u utorak u Beču kako bi se pokušao oživjeti Iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine, uključujući i moguća mjesta održavanja pregovora na kojima će predstavnici svjetskih sila imati odvojene sastanke s američkim i iranskim delegacijama.

U Washingtonu, portparol američkog State Departmenta Ned Price rekao je na brifingu za novinare da će američki specijalni izaslanik za Iran Robert Malley predvoditi američku delegaciju na bečkim pregovorima u kojima Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija nastoje oživjeti Iranski nuklearni sporazum, poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA). Četiri druge svjetske sile nastoje vratiti SAD u sporazum iz 2015. godine i u potpunosti uskladiti Iran s sporazumom.

Najvjerovatnija mjesta održavanja razgovara biće Hotel Imperial i Grand hotel Vienna u austrijskoj prestolnici, navodi persijski servis Glasa Amerike.

Persijski reporter Glasa Amerike u gradu je identifikovao mjesta događaja promatrajući članove iranske delegacije kako se kreću između dva hotela koji se nalaze na nekoliko minuta hoda jedan od drugog, na suprotnim stranama velikog bulevara, i razgovarajući s nekoliko predstavnika hotela.

Članovi iranske delegacije viđeni u video klipovima i na fotografijama koje je ekskluzivno pribavio persijski servis Glasa Amerike nisu odmah mogli biti identifikovani.

Nije bilo jasno koji će od dva bečka hotela biti domaćin sastanka SAD-a i četiri druge svjetske sile u utorak, a koji će biti domaćin iranskog sastanka s iste četiri države.

Price je rekao da će razgovori u utorak biti "strukturirani oko radnih grupa" koje će Europska unija formirati s Iranom i drugim preostalim stranama u JCPOA. Rekao je da će se dnevni red fokusirati na "nuklearne korake" koje će Iran trebati preduzeti da bi obnovio svoju usklađenost sa JCPOA, te "korake za ublažavanje sankcija" koje bi SAD trebale preduzeti kako bi se ponovo pridružile sporazumu.

Price je rekao da će SAD razmotriti ukidanje nuklearnih sankcija koje je bivši predsjednik Donald Trump ponovno uveo Iranu u zamjenu za "trajnija i provjerljivija ograničenja" iranskog nuklearnog programa.

Govoreći u ponedjeljak u Teheranu, portparol iranskog Ministarstva spoljnjih poslova Saeed Khatibzadeh ponovio je kako njegova strana želi da se razgovori fokusiraju na ukidanje američkih, kako ih je nazvao, okrutnih iranskih sankcija. Rekao je da Teheran neće prihvatiti da SAD to čine na način "korak po korak" u tandemu s Iranom koji preduzima korake za nastavak poštivanja JCPOA.

"Mi tražimo samo jedan korak, koji uključuje ukidanje svih američkih sankcija. Zauzvrat, Iran je spreman da obustavi svoje korektivne mjere i obrnute akcije", rekao je Khatibzadehsaid. Iran je svoju ekspanziju obogaćenog urana i druge nuklearne aktivnosti nazvao korektivnim mjerama za koje tvrdi da se mogu poništiti. Ali neki zapadni nuklearni stručnjaci rekli su da se barem neki od nedavnih napredaka Irana u osjetljivim nuklearnim sposobnostima ne mogu lako poništiti.

Price je pokušao umanjiti očekivanja od bečkih pregovora, rekavši da SAD ne očekuju rane i trenutne iskorake.

"U potpunosti očekujemo da će ove diskusije biti teške", rekao je. "Ali vjerujemo da su ove diskusije s našim partnerima i, s druge strane, diskusije naših partnera s Iranom, zdrav korak naprijed", dodao je.

Khatibzadeh je, takođe, ponovio zahtjev Irana da se neće sastati direktno s SAD-om u sklopu razgovora u utorak. Price je rekao da SAD ne očekuju direktne razgovore s Iranom, ali su otvorene za tu opciju

See all News Updates of the Day

Countryman: SAD i Iran moraju do kompromisa bez priznavanja da su ga prihvatili

Thomas Countryman, bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta

Tomas Kantrimen (Thomas Countryman), bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta, govorio je za Glas Amerike o izazovima sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju u vezi sa nuklearnim pregovorima sa Iranom, ali i drugim pitanjima.

Kantrimen, direktor Upravnog odbora nevladinog Udruženja za kontrolu naoružanja, rekao je za Glas Amerike da je za rješavanje jednog od glavnih spoljnopolitičkih izazova sa kojima je suočen predsjednik Joe Biden (ograničavanje iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i destabilizujuće aktivnosti i podršku terorizmu od strane Teherana) potrebno da se Iran i SAD istovremeno vrate punom poštovanju Zajedničkog sveobuhvatnog programa akcije (Iranskog nuklearnog sporazuma).

Najteži dio će biti da dvije strane dođu do kompromisa, bez da ijedna od njih prizna da je prihvatila kompromis. Specifično mora da postoji srednje rješenje između iranskog stava u javnosti da sve sankcije uvedene od 2017. moraju da budu ukinute, i američkog stava da će ne-nuklearne sankcije ostati na snazi”, rekao je Kantrimen – dodavši da će pun povratak Iranskom nuklearnom sporazumu biti osnova za razgovore o balističkim projektilima i regionalnim bezbjednosnim pitanjima.

Glas Amerike: Koje bi bile neposredne opasnosti ukoliko SAD i Iran ne uspiju da postignu sporazum?

Kantrimen: Ako sporazum ne bude postignut do iranskih predsjedničkih izbora u junu, vjerovatno će biti velika pauza prije nego što se pregovori nastave. Iran će nastojati da dalje razvije svoje kapacitete kao adut za nove pregovore, proširenjem programa za obogaćivanje uranijuma. To bi dovelo do većeg rizika od vojnog konflikta između Irana i Izraela, a druge bliskoistočne zemlje i SAD bi mogle da budu uvučene u taj konflikt.

Glas Amerike: Predsjednici Biden i Putin su razgovarali telefonom ove nedjelje, između ostalog o kontroli naoružanja i novim bezbjednosnim problemima. Biden je apelovao na Putina da de-eskalira rastuće tenzije u regionu pošto je Rusija rasporedila dodatne snage na granici sa Ukrajinom. Predsjednik Biden je predložio sastanak sa Putinom da bi se razmotrila rješenja. Da li bi taj samit imao šansu da bude produktivan?

Kantrimen: Samiti, posebno između Washingtona i Moskve su istorijski najproduktivniji kada postoji brižljiva priprema unaprijed na nižim nivoima. Rusko miješanje u Ukrajini je jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova bilo gdje u svijetu i teško mi je da predvidim kako bi sastanak licem u lice dvojice predsjednika doveo bliže rješenju. Pa ipak taj samit bi mogao da bude vrijedan, ako se obje strane snažno obavežu na saradnju po drugim pitanjima, poput klimatskih promjena i pandemije, i pregovaraju o novim sporazumima o kontroli naoružanja.

Glas Amerike: U svim tim pitanima, da li bi trebalo dati diplomatiji primarnu ulogu pošto SAD već imaju adekvatan potencijal za odvraćanje?

Kantrimen: Biden je jasno stavio do znanja da je diplomatija bila potcijenjena i nedovoljno korištena od strane SAD u proteklih nekoliko godina. Njegov prijedlog budžeta usporava rast dijela budžeta za odbranu i vraća resurse koje je izgubio State Department. Ohrabren sam predsjednikovom odlukom da povuče borbene trupe iz Afganistana ove godine. To je ispunjenje njegovog obećanja da će okončati ‘beskrajne ratove’.

Austin: Ukrajina ima podršku SAD

Austin: Ukrajina ima podršku SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

SAD: Obavještajci ocijenili povlačenje iz Afganistana kao "značajan rizik"

Američki vojnici u Afganistanu

Plan za povlačenje američkih vojnika iz Afganistana mogao bi da podstakne terorističke organizacije poput Al Kaide i Islamske države da obnove snage potrebne za napad na SAD, poruka je američkih obavještajaca.

Upozorenje je stiglo pošto je predsjednik Joe Biden formalno najavio povlačenje snaga iz Afganistana i kraj američkog angažmana u najdužem ratu do sada.

Kritičari Bidenovog plana se takođe pribojavaju da bi Afganistan mogao da postane raj za teroriste, uprkos dvije decenije borbe protiv njih.

"Kada se SAD i koalicione snage povuku, pojaviće se značajan rizik", rekao je Bil Berns, novi direktor CIA-e.

"Oslabiće mogućnost američke vlade da reaguje na prijetnje. To je jednostavno činjenica", kazao je Berns uz opasku da će Al Kaida i Islamska država u Afganistanu nastaviti da obnavljavju kapacitete kako bi napali američke mete, bilo u regionu, na Zapadu ili u SAD.

Ipak, Berns je rekao da trenutno nijedna od pomenutih terorističkih organizacija nema kapacitet da napadne SAD.

Drugi čelnici obavještajnih agencija su takođe istakli da teroristička prijetnja nije tolika kao kad je Amerika krenula u rat u Afganistanu.

Direktorka Nacionalnih obavještajnih službi Avril Hejns rekla je u Kongresu da su prijetnju iz Afganistana zasjenile prijetnje iz Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Prijetnja je i domaći ekstremizam, dodala je Hejns.

Republikanski senator Marko Rubio je kazao da je zabrinut i da "postoji realna mogućnost da u bliskoj budućnosti talibani preuzmu kontrolu nad ključnim dijelovima Afganistana".

"Ako se to desi, sasvim je siguran povratak Al Kaide. A niko ne može da porekne da će to imati ozbilje posljedice po našu zemlju u narednim godinama".

Ipak, procjenjuje se da su decenije borbe protiv terorizma doprinijele da oslabi vođstvo Al Kaide kao i njeno prisutstvo u Afganistanu.

Nadležni vjeruju da je lider te organizacije Ajman al Zavahri, koji se skriva, lošeg zdravlja, a da su njegovi zamjenici ubijeni. Američke obavještajne službe su procijenile da Al Kaida ima manje od 200 članova u Afganistnau. Ali, upozorili su i da bi Al Kaida sigurno rado vidjela povlačenje američke vojske i to prepoznala kao šansu za obnovu.

Procjene su da Islamska država u Afganistanu ne drži onoliko teritorije kao ranije, ali da ima 2.500 boraca i da bi joj novi lideri pomogli da se stabilizuje.

"Brine nas to što je grupa zainteresovana da sprovodi akcije spolja", rekao je za Glas Amerike jedan od obavještajaca.

Šef CIA-e je rekao da će se u narednim mjesecima vidjeti koliko su talibani spremni da ispune dogovor sa SAD i olabave veze sa Al Kaidom i spriječe napade terorističkih grupa iz Afganistana na američke mete.

Čak i ako talibani to ne ispune, kaže Berns, obavještajne službe SAD će svakako motriti na Al Kaidu.

Direktor FBI zabrinut zbog potencijala QAnon pokreta za nasilje

Prosvjednici protiv peruanskog predsjednika Martina Vizcarre, koji se suočava s opozivom, nose američku zastavu s slovom Q, pozivajući se na QAnon, u blizini Kongresa u Limi, Peru, 9. novembra 2020.

FBI je i dalje "zabrinut" zbog potencijala ekstremno desničarskog pokreta QAnon za nasilje i uskoro će objaviti neklasificiranu procjenu prijetnje o toj skupini, rekao je u srijedu direktor FBI-a Christopher Wray.

FBI na QAnon gleda kao na "niz složenih teorija zavjere koje se uglavnom promoviraju na društvenim mrežama, a koje su se pretvorile u više pokreta", svjedočio je Wray pred Senatskim obavještajnim odborom.

Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.
Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.

"I zabrinuti smo zbog potencijala koji [ranjivost ljudi na QAnon] može dovesti do nasilja. A tamo gdje je nadahnuće za savezni kriminal, agresivno ćemo ga suzbijati", rekao je Wray.

Wray je to rekao tokom saslušanja o godišnjoj procjeni američke obavještajne zajednice o globalnim prijetnjama, koja je upozorila da će se SAD i njihovi saveznici suočiti s "raznolikim nizom prijetnji" tokom sljedeće godine. U saslušanju u srijedu svjedočili su i direktor CIA-e William Burns i drugi najviši obavještajni dužnosnici.

Pokret QAnon pojavio se 2017. godine kada je anonimni poster na 4chain forumu za poruke počeo pisati o navodnoj tajnoj borbi tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa s kabalom "duboke države" pedofila koji obožavaju sotonu. Otada je prerastao u globalni pokret sa milionima sljedbenika i koji promovira niz teorija zavjere.

Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.
Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.

2019. FBI je prvi put izdvojio rubne teorije zavjere poput QAnona kao potencijalnu domaću terorističku prijetnju, upozoravajući da bi se ekstremistička aktivnost nadahnuta teorijama zavjere mogla pojačati tokom predizborne kampanje 2020. godine.

FBI nije objavio svoju procjenu QAnona, ali Wray je zakonodavcima rekao da će ured "vrlo brzo" poslati Kongresu potpuno neklasificiranu verziju svoje analize.

Teoretičari zavjere QAnon odigrali su vidljivu ulogu tokom napada Trumpovih pristaša na američki Kapitol u kojem je pet osoba umrlo, uključujući policijskog službenika Capitol-a Briana Sicknicka i sljedbenicu QAnona Ashli Babbitt. Izgrednici koji su nosili znakove "Q" i "QAnon" viđeni su izvan i unutar Kapitola.

Koliko je pristaša QAnona sudjelovalo u proboju Kapitola i dalje je neizvjesno. Wray je rekao da je FBI uhitio najmanje pet "samoidentificiranih pripadnika QAnona" u vezi s napadom.

Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.
Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.

No istraživači su identificirali mnogo višu razinu sudjelovanja u QAnonu. Prema Nacionalnom konzorciju za proučavanje terorizma i odgovora na terorizam (START) na Sveučilištu Maryland, 37 pobornika QAnona bilo je među uhićenima iz Kapitola. Uključujući 37 izgrednika, START je identificirao 71 pristašu QAnona koji su počinili ideološki motivirane zločine.

"Svi iz naših podataka dali su javne izjave u znak podrške teoriji zavjere. A ako se to ne računa kao samoidentifikacija kao pristaša, onda ne znam što jest", rekao je Michael Jensen, glavni istražitelj.

Na pitanje kako je Wray došao do brojke, glasnogovornica FBI-a rekla je da biro nije imao što dodati na njegov komentar.

Jensen je rekao da je Wrayova zabrinutost zbog mogućnosti QAnona za nasilje "opravdana".

"Međutim, važno je napomenuti da rizik od nasilja od pristaša QAnona vjerojatno nije toliko velik kao kod drugih vrsta domaćih ekstremista, uključujući bijele nacionaliste, koji su odgovorni za desetke napada i stotine zločina iz mržnje svake godine," stoji u e-mailu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG