Linkovi

Teme

AP izvori: Iranska prijetnja vojnoj bazi u Washingtonu i visokom generalu

Fort McNair, Washington D.C. Photo: Facebook cover

Iran pravi planove mogućeg napada na Fort McNair, američku vojnu bazu u prijestolnici Washingtonu, kao i na zamjenika načelnika generalštaba američke Armije, izjavila su za Associated Press (AP) dvojica visokih obavještajnih zvaničnika. 

Oni navode da je komunikacija koju je Nacionalna obavještajna agencija (NSA) presrela u januaru pokazala da iranska Revolucionarna grada razmatra izvođenje "napada u stilu onog na razarač USS Cole" - samoubilački napad iz oktobra 2000. kada je mali brod pristao uz razarač američke mornarice u luci Aden u Jemenu i eksplodirao, pri čemu je poginulo 17 američkih mornara.

Obavještajni podaci takođe su otkrili planove Irana da ubije generala Josepha M. Martina i da se infiltrira u vojnu bazu u Washingtonu, navode zvaničnici koji su govorili pod uslovom da ostanu anonimni, jer nemaju ovlaštenje da javno govore o pitanjima koja se odnose na nacionalnu bezbjednost. General Martin živi u bazi Fort McNair, jednoj od najstarijih u Americi.

Komunikacije koje su "presreli" američki obavještajci vođene su između pripadnika elitne jedinice Kuds iranske Revolucionarne garde a razmatrale su se moguće vojne opcije iz odmazde za ubistvo bivšeg lidera Kudsa, generala Kasema Sulejmanija u Bagdadu u januaru 2020. godine, navode dvojica zvaničnika.

Oni dodaju da vojni komandanti Teherana nisu zadovoljni dosadašnjim kontranapadima, a posebno rezultatima balističkog napada na vazdušnu bazu Ain al-Asad u Iraku ubrzo poslije ubistva Sulejmanija. Nijedan američki vojnik nije ubijen u tom napadu ali su desetine zadobile potres mozga.

Te prijetnje su jedan od razloga što je američka vojska pojačala mjere bezbjednosti oko Fort McNaira, koji se nalazi u blizini novosagrađene, luksuzne četvrti "Waterfront" - popularnom mjestu za izlaske, koncerte i šetnje uz rijeku.

Gradski lideri su se suprotstavili planu armije da, zbog zaštite baze, uspostavi zonu širine između 75 i 150 metara, koja bi obuhvatala oko trećinu obale kanala i smanjila prostor za korištenje stanovnicima, turistima i posjetiocima "Waterfront".

Dok su se zvaničnici Washingtona borili protiv uvođenja jačih mjera bezbjednosti uz Washingtonski kanal, vojska im je predočila samo neodređene informacije o mogućoj prijetnji bazi.

Na virtuelnom sastanku u januaru na kome je razgovarano o predloženim restrikcijama, generalmajor Omar Jones, komandant Vojnog distrikta Washingtona, pozvao se na "kredibilne i specifične" prijetnje vojnim liderima koji žive u bazi. Jedina konkretna prijetnja koju je pomenuo odnosila se na plivača koji je doplivao do baze i uhapšen je.

Delegat Eleanor Holmes Norton​, jedina prestonica Okruga Columbia, odnosno glavno grada Washingtona u Kongresu, bila je skeptična. "Kada se radi o plivačima, sigurna sam da su takvi slučajevi rijetki. Da li je znao gdje se nalazi? Možda je samo plivao i slučajno se zatekao kod baze?", pitala je.

Jones je priznao da plivač "nije sjajan primjer, ali je najnoviji primjer" situacije kada je narušena bezbjednost. On je rekao da je vojska pojačala patrole uz obalu, postavila više znakova koji ukazuju na zonu bez pristupa, i postavila kamere za nadzor Washingotonskog kanala.

Zbunjeni gradski zvaničnici i frustrirani građani govorili su da zahtjev Armije da se uspostavi zabranjena zona u kanalu predstavlja vladino prekoračenje ovlaštenja kada je riječ o javnim vodama.

Diskusije o prijedlogu za Fort McNair počele su prije dvije godine, ali su nedavni obavještajni podaci koje je sakupio NSA naveli vojne zvaničnike da obnove svoje zahtjeve za restrikcijama pristupa bazi.

Norton je izjavila za AP da joj Pentagon, tokom dva mjeseca poslije sastanka u januaru, nije pružio dodatne informacije koje bi opravdale uvođenje zabranjenog prostora oko Fort McNaira.

"Tražila sam od Sekretarijata za odbranu da povuče pravilo jer nisam vidjela dokaz kredibilne prijetnje", rekla je Norton. "Prijedlog je restriktivniji nego što je neophodno."

Prema predloženim promjenama, ljudima i plovilima bi se zabranilo da plove ili se usidre unutar te zone bez dozvole.

Na južnom kraju Fort McNaira nalazi se Nacionalni ratni koledž gdje viši i zvaničnici srednjeg ranga proučavaju strategiju nacionalne bezbjednosti.

Washingtonski kanal je mjesto u koje je grad uložio velike resurse za renoviranje i urbani razvoj, sa novim restoranima, luksuznim stanovima i prostorima za održavanja koncerata. Kanal prolazi od mjesta gdje se spajaju dvije velike gradske rijeke - Potomac and Anacostia.

Tu se nalaze tri marine i stotine brodova. Oko 300 ljudi živi na svojim brodovima u kanalu, navodi Patrick Rivord, direktor za tehnologiju i marketing iz lokalne Asocijacije zajednice Wharf. Kanalom plove i brojni vodeni taksiji, koji svake godine prevezu oko 300.000 ljudi, brodovi za krstarenja rijekom, koji godišnje imaju 400.000 putnika, a koristi ga i oko 7.000 kajakaša godišnje.

Još se ne zna da li će ovi novi obavještajni podaci promijeniti protivljenje gradskih vlasti vojnom planu povećanja obezbjeđenja baze.

See all News Updates of the Day

Countryman: SAD i Iran moraju do kompromisa bez priznavanja da su ga prihvatili

Thomas Countryman, bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta

Tomas Kantrimen (Thomas Countryman), bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta, govorio je za Glas Amerike o izazovima sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju u vezi sa nuklearnim pregovorima sa Iranom, ali i drugim pitanjima.

Kantrimen, direktor Upravnog odbora nevladinog Udruženja za kontrolu naoružanja, rekao je za Glas Amerike da je za rješavanje jednog od glavnih spoljnopolitičkih izazova sa kojima je suočen predsjednik Joe Biden (ograničavanje iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i destabilizujuće aktivnosti i podršku terorizmu od strane Teherana) potrebno da se Iran i SAD istovremeno vrate punom poštovanju Zajedničkog sveobuhvatnog programa akcije (Iranskog nuklearnog sporazuma).

Najteži dio će biti da dvije strane dođu do kompromisa, bez da ijedna od njih prizna da je prihvatila kompromis. Specifično mora da postoji srednje rješenje između iranskog stava u javnosti da sve sankcije uvedene od 2017. moraju da budu ukinute, i američkog stava da će ne-nuklearne sankcije ostati na snazi”, rekao je Kantrimen – dodavši da će pun povratak Iranskom nuklearnom sporazumu biti osnova za razgovore o balističkim projektilima i regionalnim bezbjednosnim pitanjima.

Glas Amerike: Koje bi bile neposredne opasnosti ukoliko SAD i Iran ne uspiju da postignu sporazum?

Kantrimen: Ako sporazum ne bude postignut do iranskih predsjedničkih izbora u junu, vjerovatno će biti velika pauza prije nego što se pregovori nastave. Iran će nastojati da dalje razvije svoje kapacitete kao adut za nove pregovore, proširenjem programa za obogaćivanje uranijuma. To bi dovelo do većeg rizika od vojnog konflikta između Irana i Izraela, a druge bliskoistočne zemlje i SAD bi mogle da budu uvučene u taj konflikt.

Glas Amerike: Predsjednici Biden i Putin su razgovarali telefonom ove nedjelje, između ostalog o kontroli naoružanja i novim bezbjednosnim problemima. Biden je apelovao na Putina da de-eskalira rastuće tenzije u regionu pošto je Rusija rasporedila dodatne snage na granici sa Ukrajinom. Predsjednik Biden je predložio sastanak sa Putinom da bi se razmotrila rješenja. Da li bi taj samit imao šansu da bude produktivan?

Kantrimen: Samiti, posebno između Washingtona i Moskve su istorijski najproduktivniji kada postoji brižljiva priprema unaprijed na nižim nivoima. Rusko miješanje u Ukrajini je jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova bilo gdje u svijetu i teško mi je da predvidim kako bi sastanak licem u lice dvojice predsjednika doveo bliže rješenju. Pa ipak taj samit bi mogao da bude vrijedan, ako se obje strane snažno obavežu na saradnju po drugim pitanjima, poput klimatskih promjena i pandemije, i pregovaraju o novim sporazumima o kontroli naoružanja.

Glas Amerike: U svim tim pitanima, da li bi trebalo dati diplomatiji primarnu ulogu pošto SAD već imaju adekvatan potencijal za odvraćanje?

Kantrimen: Biden je jasno stavio do znanja da je diplomatija bila potcijenjena i nedovoljno korištena od strane SAD u proteklih nekoliko godina. Njegov prijedlog budžeta usporava rast dijela budžeta za odbranu i vraća resurse koje je izgubio State Department. Ohrabren sam predsjednikovom odlukom da povuče borbene trupe iz Afganistana ove godine. To je ispunjenje njegovog obećanja da će okončati ‘beskrajne ratove’.

Austin: Ukrajina ima podršku SAD

Austin: Ukrajina ima podršku SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

SAD: Obavještajci ocijenili povlačenje iz Afganistana kao "značajan rizik"

Američki vojnici u Afganistanu

Plan za povlačenje američkih vojnika iz Afganistana mogao bi da podstakne terorističke organizacije poput Al Kaide i Islamske države da obnove snage potrebne za napad na SAD, poruka je američkih obavještajaca.

Upozorenje je stiglo pošto je predsjednik Joe Biden formalno najavio povlačenje snaga iz Afganistana i kraj američkog angažmana u najdužem ratu do sada.

Kritičari Bidenovog plana se takođe pribojavaju da bi Afganistan mogao da postane raj za teroriste, uprkos dvije decenije borbe protiv njih.

"Kada se SAD i koalicione snage povuku, pojaviće se značajan rizik", rekao je Bil Berns, novi direktor CIA-e.

"Oslabiće mogućnost američke vlade da reaguje na prijetnje. To je jednostavno činjenica", kazao je Berns uz opasku da će Al Kaida i Islamska država u Afganistanu nastaviti da obnavljavju kapacitete kako bi napali američke mete, bilo u regionu, na Zapadu ili u SAD.

Ipak, Berns je rekao da trenutno nijedna od pomenutih terorističkih organizacija nema kapacitet da napadne SAD.

Drugi čelnici obavještajnih agencija su takođe istakli da teroristička prijetnja nije tolika kao kad je Amerika krenula u rat u Afganistanu.

Direktorka Nacionalnih obavještajnih službi Avril Hejns rekla je u Kongresu da su prijetnju iz Afganistana zasjenile prijetnje iz Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Prijetnja je i domaći ekstremizam, dodala je Hejns.

Republikanski senator Marko Rubio je kazao da je zabrinut i da "postoji realna mogućnost da u bliskoj budućnosti talibani preuzmu kontrolu nad ključnim dijelovima Afganistana".

"Ako se to desi, sasvim je siguran povratak Al Kaide. A niko ne može da porekne da će to imati ozbilje posljedice po našu zemlju u narednim godinama".

Ipak, procjenjuje se da su decenije borbe protiv terorizma doprinijele da oslabi vođstvo Al Kaide kao i njeno prisutstvo u Afganistanu.

Nadležni vjeruju da je lider te organizacije Ajman al Zavahri, koji se skriva, lošeg zdravlja, a da su njegovi zamjenici ubijeni. Američke obavještajne službe su procijenile da Al Kaida ima manje od 200 članova u Afganistnau. Ali, upozorili su i da bi Al Kaida sigurno rado vidjela povlačenje američke vojske i to prepoznala kao šansu za obnovu.

Procjene su da Islamska država u Afganistanu ne drži onoliko teritorije kao ranije, ali da ima 2.500 boraca i da bi joj novi lideri pomogli da se stabilizuje.

"Brine nas to što je grupa zainteresovana da sprovodi akcije spolja", rekao je za Glas Amerike jedan od obavještajaca.

Šef CIA-e je rekao da će se u narednim mjesecima vidjeti koliko su talibani spremni da ispune dogovor sa SAD i olabave veze sa Al Kaidom i spriječe napade terorističkih grupa iz Afganistana na američke mete.

Čak i ako talibani to ne ispune, kaže Berns, obavještajne službe SAD će svakako motriti na Al Kaidu.

Direktor FBI zabrinut zbog potencijala QAnon pokreta za nasilje

Prosvjednici protiv peruanskog predsjednika Martina Vizcarre, koji se suočava s opozivom, nose američku zastavu s slovom Q, pozivajući se na QAnon, u blizini Kongresa u Limi, Peru, 9. novembra 2020.

FBI je i dalje "zabrinut" zbog potencijala ekstremno desničarskog pokreta QAnon za nasilje i uskoro će objaviti neklasificiranu procjenu prijetnje o toj skupini, rekao je u srijedu direktor FBI-a Christopher Wray.

FBI na QAnon gleda kao na "niz složenih teorija zavjere koje se uglavnom promoviraju na društvenim mrežama, a koje su se pretvorile u više pokreta", svjedočio je Wray pred Senatskim obavještajnim odborom.

Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.
Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.

"I zabrinuti smo zbog potencijala koji [ranjivost ljudi na QAnon] može dovesti do nasilja. A tamo gdje je nadahnuće za savezni kriminal, agresivno ćemo ga suzbijati", rekao je Wray.

Wray je to rekao tokom saslušanja o godišnjoj procjeni američke obavještajne zajednice o globalnim prijetnjama, koja je upozorila da će se SAD i njihovi saveznici suočiti s "raznolikim nizom prijetnji" tokom sljedeće godine. U saslušanju u srijedu svjedočili su i direktor CIA-e William Burns i drugi najviši obavještajni dužnosnici.

Pokret QAnon pojavio se 2017. godine kada je anonimni poster na 4chain forumu za poruke počeo pisati o navodnoj tajnoj borbi tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa s kabalom "duboke države" pedofila koji obožavaju sotonu. Otada je prerastao u globalni pokret sa milionima sljedbenika i koji promovira niz teorija zavjere.

Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.
Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.

2019. FBI je prvi put izdvojio rubne teorije zavjere poput QAnona kao potencijalnu domaću terorističku prijetnju, upozoravajući da bi se ekstremistička aktivnost nadahnuta teorijama zavjere mogla pojačati tokom predizborne kampanje 2020. godine.

FBI nije objavio svoju procjenu QAnona, ali Wray je zakonodavcima rekao da će ured "vrlo brzo" poslati Kongresu potpuno neklasificiranu verziju svoje analize.

Teoretičari zavjere QAnon odigrali su vidljivu ulogu tokom napada Trumpovih pristaša na američki Kapitol u kojem je pet osoba umrlo, uključujući policijskog službenika Capitol-a Briana Sicknicka i sljedbenicu QAnona Ashli Babbitt. Izgrednici koji su nosili znakove "Q" i "QAnon" viđeni su izvan i unutar Kapitola.

Koliko je pristaša QAnona sudjelovalo u proboju Kapitola i dalje je neizvjesno. Wray je rekao da je FBI uhitio najmanje pet "samoidentificiranih pripadnika QAnona" u vezi s napadom.

Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.
Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.

No istraživači su identificirali mnogo višu razinu sudjelovanja u QAnonu. Prema Nacionalnom konzorciju za proučavanje terorizma i odgovora na terorizam (START) na Sveučilištu Maryland, 37 pobornika QAnona bilo je među uhićenima iz Kapitola. Uključujući 37 izgrednika, START je identificirao 71 pristašu QAnona koji su počinili ideološki motivirane zločine.

"Svi iz naših podataka dali su javne izjave u znak podrške teoriji zavjere. A ako se to ne računa kao samoidentifikacija kao pristaša, onda ne znam što jest", rekao je Michael Jensen, glavni istražitelj.

Na pitanje kako je Wray došao do brojke, glasnogovornica FBI-a rekla je da biro nije imao što dodati na njegov komentar.

Jensen je rekao da je Wrayova zabrinutost zbog mogućnosti QAnona za nasilje "opravdana".

"Međutim, važno je napomenuti da rizik od nasilja od pristaša QAnona vjerojatno nije toliko velik kao kod drugih vrsta domaćih ekstremista, uključujući bijele nacionaliste, koji su odgovorni za desetke napada i stotine zločina iz mržnje svake godine," stoji u e-mailu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG