To je najveće povećanje kamata za američku Centralnu banku od 1994. godine, a odluka je donijeta nakon što su nedavni podaci pokazali da nije ostvaren veći napredak u borbi protiv uporne inflacije.
Zvaničnici Centralne banke su također nagovijestili da će još brže podizati kamatne stope, i tako su monetarnu politiku uskladili sa brzom promjenom u procjeni finansijskih tržišta o tome šta će biti potrebno da bi se cijene dovele pod kontrolu.
"Inflacija je i dalje povišena, što odražava disbalans u ponudi i potražnji povezan sa pandemijom, veće cijene energenata i opšti pritisak cijena", saopštila je Federalna komisija za otvoreno tržište, tijelo Centralne banke koje određuje njenu politiku, na kraju dvodnevnog sastanka u Washington. "Komisija je čvrsto riješena da inflaciju vrati na željeni nivo od 2 posto."
U saopštenju se rat u Ukrajini i kineska politika uvođenja karantina navode kao izvori dodatnog pritiska inflacije. Ovim potezom su federalne kratkoročne kamatne stope podignute na nivo od 1,50% do 1,75%.
Zvaničnici projektuju da će se kamata do kraja godine povećati na 3,4%, i 3,8% 2023. godine - što je značajna promjena u odnosu na projekcije iz marta da će stopa ove godine porasti na 1,9%.
Federalne rezerve predviđaju da će se ekonomski rast ove godine usporiti na 1,7%, dok će nezaposlenost do kraja godine porasti na 3,7% i nastaviti da raste tokom 2024. do stope od 4,1%.
Vrijednost akcija na berzi odmah je pala poslije objavljivanja odluke Centralne banke, dok je vrijednost američkog dolara porasla u odnosu na više valuta.