Linkovi

Pad vrijednosti akcija na svjetskim berzama, problemi na Wall Streetu


Zgrada njujorške berze (Foto: AP/John Minchillo)

Vrijednost dionica na njujorškoj berzi dodatno je pala u ponedjeljak. Indeks S&P 500 je pao za više od 20 odsto u odnosu na svoj rekord, usred strahova da je recesija sve izvjesnija imajući u vidu nepokoljebljivu inflaciju.

S&P 500 bio je niži za 2,7 odsto na početku rada berze, nakon što su investitori tokom vikenda analizirali zapanjujući izvještaj koji je pokazao da se inflacija pogoršava, umjesto poboljšava kako su se neki nadali. Industrijski prosjek Down Jones je opao za 625 poena, odnosno 2 procenta, a Nasdaq za tri.

Pažnja Wall Streeta je ponovo usmjerena na američku Centralnu banku, koja pokušava da obuzda inflaciju. Njen glavni način za to je da podigne kamatne stope kako bi usporilo ukupni ekonomski rast, što sa sobom nosi rizik da se izazove recesija, ako se stope podižu suviše agresivno.

Rastu spekulacije da će Federalne rezerve kasnije ove nedjelje podići ključnu osnovnu kamatnu stopu za tri četvrtine procenta. To je trostruko veće povećanje od uobičajenog i nešto što Centralna banka nije radila od 1994.

Trgovci na berzi sada misle da je mogućnost takvog "mega-podizanja" kamatne stope 42 odsto, dok je samo prije nedjelju dana takva prognoza iznosila 3 procenta, prema podacima CME grupe - američke kompanije za globalna tržišta.

Niko ne misli da će se Federalne rezerve zaustaviti na tome, dok se tržišta spremaju za seriju podizanja kamatnih stopa većih od uobičajeno. To bi uslijedilo povrh već obeshrabrujućih signala o stanju ekonomije i korporativnih profita, uključujući i rekordno nisku preliminarnu analizu raspoloženja potrošača, na koje su veoma negativno uticale visoke cijene benzina.

Za inflaciju u Americi, najvišu za 40 godina, navodi se više uzroka – od problema na tržištu rada, do Covida, ruskog rata u Ukrajini i javne potrošnje. Prehrambeni proizvodi su za gotovo 12 odsto skuplji u odnosu na prošlu godinu. Cijene jaja, mesa i hljeba su zabilježile najveći rast od 1979. godine. Prosječna cijena benzina širom zemlje prvi put je premašila 5 dolara po galonu, što je oko 3,8 litara.

Osim Wall Streeta, pate i berze širom svijeta dok se investitori spremaju za agresivne poteze brojnih centralnih banaka.

U Aziji, berzanski indeksi su pali najmanje 3 procenta u Seulu, Tokiju i Hong Kongu. Na vrijednost akcija utiče i zabrinutost zbog novih infekcija Covidom u Kini, zbog čega bi vlasti mogle da nastave sa sprovođenjem strogih restrikcija koje usporavaju poslovanje.

U Evropi, njemački DAX je izgubio 2,2 odsto svoje vrijednosti, a francuski CAC 40 - 2,3%. The FTSE 100 u Londonu opao je za 1,3 procenata.

Među najteže pogođenima su kriptovalute, čija je vrijednost skočila u ranim danima pandemije, kada su rekordno niske kamatne stope podstakle investitore na rizičnija ulaganja.

Bitcoin je pao za više od 14 porcenata, na vrijednost nižu od 23.400 dolara. Sada se vratio na stanje s kraja 2020, znatno niže u odnosu na vrhunac od 68.990 dolara koliko je iznosio krajem prošle godine.

Komentari

XS
SM
MD
LG