"U izbornoj godini vlasti uprkos obećanjima nisu uspjele odgovoriti na dodatna pitanja Evropske komisije na Upitnik. Domaći političari proteklih mjeseci više su se bavili formiranjem vlasti nego zadaćama koje je zadala EU. No, evropski put i drugih zemalja u regionu je usporen u posljednjoj godini, a prisutna je i neodlučnost evropskih zvaničnika u rješavanju blokada i zastoja", ističe.
RSE: Evropski put BiH zasjenjen je političkim trvenjima oko formiranja vlasti. Da li je i kada realno da ova država dobije kandidatski status u ovakvim okolnostima?
Ramić Mesihović: Kandidatski status za članstvo u Evropsku uniju (EU) zapravo je nemoguće dobiti ukoliko nismo odgovorili na sva pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Kad dostavimo odgovore na sva pitanja, uprkos činjenici da se implementiraju izbori, jer još imamo vladu u tehničkom mandatu, onda dobijamo AVI. AVI će se vjerovatno razlikovati od prethodnih mišljenja.
Postoji ideja da se podijeli na nekoliko prioritetnih oblasti i prilično sam sigurna da će se logika koncipiranja tih oblasti voditi onim što smo imali priliku da vidimo u reformskoj agendi. Kad dobijemo taj AVI to će nam biti najbolja dijagnoza stanja i za politički i za ekonomski kriterij i za usaglašenost naše legislative sa pravnom stečevinom EU.
Treba napomenuti da se na proljeće održavaju izbori za Evropski parlament i ma koliko mi bili opsjednuti formiranjem koalicija na različitima nivoima sve ukazuje na to da se zanemaruje širi kontekst, ja ne znam da li je to prosto zbog neznanja ili nesposobnosti da se sagleda šira slika, ali mi gubimo jedan saziv Evropske komisije koji je bio voljan da nam riješi neka pitanja u regionu i u BiH, a ne znamo kako će izgledati naredni. Vrijeme, kada su evropske integracije u pitanju ne ide nama u korist, a mi se s tim vremenom jako puno poigravamo.
RSE: Zašto nema odlučnijeg nastupa zvaničnika EU?
Ramić Mesihović: Vidimo tu zapravo, a vjerovatno iz toga proizilazi neodlučnost zvaničnika EU, da se kada je BiH u pitanju sve vrijeme suočavaju dva koncepta; koncept nacionalnog koga protežira i do detalja razrađuje kontekst koji je uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom i proces evropskih integracija koji vodi nečemu sasvim drugom, koji vodi uređenju jednakih ljudskih prava za sve, te konceptu vladavine prava koji je ovdje još uvijek vrlo sporadično primijenjen.
Ono što ja mislim da doprinosi neodlučnosti zvaničnika EU je da je došlo vrijeme odluke između kriznog menadžmenta (Vijeće za implementaciju mira, PIC) i evropskih integracija (Misija Evropske komisije u BiH i Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH).
RSE: Iako čelnici EU sazivaju sastanke i ohrabruju balkanske političare da nastave sa reformama, čini se da nema adekvatne podrške da se riješe pitanja koja su balkanske zemlje dovela pred zid poput kosovskih carina BiH i Srbiji, prekida dijaloga Srbije i Kosova, ofanzive zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Evropskom parlamentu zbog ugroženosti Hrvata itd.
Ramić Mesihović: Ako je status quo, ja sam prilično sigurna da će se na ovim prostorima sve češće prepoznavati stanje zamrznutog konflikta, jer ako imamo otvorene procese (mirovne procese) koji nemaju ishodište, ako ne znamo šta je krajnji cilj implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, ako ne znamo šta je krajnje ishodište implementacije Ohridskog sporazuma, ako ne znamo šta je krajnje ishodište pregovora između Beograda i Prištine tu počinju da se stvaraju optimalni uslovi zamrznutih konflikata.
- Može vas interesovati - Hasić: Diplomatske 'Igre prijestolja'
S druge strane, kada su u pitanju odnosi na Balkanu, Grčke prema Makedoniji, Hrvatske prema BiH i Srbiji, mi smo dobili jasne preporuke u evropskoj strategiji da moramo pozatvarati sva bilateralna pitanja između sebe da bismo bili kredibilni kandidati za ulazak u EU. To je jedna strana priče, a druga strana je da EU nema mehanizam kojim bi spriječila da bilateralni sporovi prerastu u multilateralne sporove i konflikte. Takvo što bi spriječilo Grčku da radi stvari Makedoniji koje radi, ili probleme koje je Hrvatska imala prilikom pristupanja od Slovenije, Srbija u otvaranju poglavlja 23 i 24 od strane Hrvatske itd.
U svakom slučaju 2019. godina je izborna godina u EU i od rezultata zavisi kakav će odnos evropskih zvaničnika u buduće biti prema regionu.
