Neposredno prije početka najdužeg zatvaranja vlade u američkoj istoriji, samo 18 posto Amerikanaca izjavilo je da vjeruje zakonodavcima iz Washingtona da rade ono što je ispravno "uvijek" ili "većinu vremena", navodi se u anketi Pew Research Centra. Od tada, javni cinizam se, tvrde stručnjaci, produbio.
Nova demokratska većina u Zastupničkom domu SAD-a pokušava da se pozabavi tim zabrinutostima, s H.R. 1 “Narodnim zakonom”, kojim se rješava ono što mnogi vide kao dugotrajne i nagrizajuće probleme u američkoj demokratiji.
Od promjene načina na koji kandidati finansiraju svoje kampanje i rješavanja stranog izbornog miješanja u automatsko registrovanje birača i ovaj ambiciozni zakon bi značajno izmijeno mnoge oblasti demokratskog procesa.
"Opći pravac naše nacije u odnosu na posljednju generaciju učinio je da je lako biti ciničan", izjavio je u utorak predsjedavajući Doma Pravosuđa Jerrold Nadler. "Lako je reći da je Amerika u to vrijeme bila sklonija oligarhiji, u kojoj se sve više i više političke moći koncentriše na sve manje i manje bogatih i moćnih ruku."
Izborna kampanja 2018. potakla je nepovjerenje u izborni proces zbog izvještaja o suzbijanju birača u georhiji,, Floridi i drugdje te nepravilnostima u glasanju u odsutnosti u Sjevernoj Karolini.
McConnell vidi ‘grabljenje moći’
Međutim, republikanci u Kongresu kažu da su ove reforme pokušaj demokrata da centralizuju izbore pod federalnim nadzorom te da je bolje da glasanje prepuste državnim i lokalnim zvaničnicima.
„Pokušavaju da ovo hvatanje moćii opreme klišejima o„ obnovi demokratije “i da to rade„ za ljude “, ali njihov prijedlog je jednostavno goli pokušaj da se promijene pravila američke politike u korist jedne partije,” napisao je lider većine u Senatu Mitch McConnell u komentaru Washington Posta objavljenom prošle sedmice. "To bi trebalo nazvati Zakonom o zaštiti demokratskih političara."
McConnellova osuda znači da zakon gotovo da nema šanse da se pojavi na glasanju u američkom Senatu, koji je čvrsto pod kontrolom republikanaca. Zatvaranje vlade dugo mjesec dana odgodilo je probacivanje zakona kroz Predstavnički Dom.
Odbor za pravosuđe je ove sedmice održao svoje prvo saslušanje o nekim ključnim pitanjima u zakonu.
Registracija birača
Ako bi novi zakon bio donesen birači bi bili registrovani automatski. Trenutno, registracija birača u Sjedinjenim Državama je dobrovoljna. Nacrt bi takođe učinio izborni dan saveznim praznikom, pomažući nekim biračima da oslobode radnih obaveza kako bi mogli da izađu na birališta. Kritičari ove odredbe kažu da bi to bilo rasipanje novca poreskih obveznika.
Glasačka prava
Zakonom bi se uspostavila nacionalna obnova glasačkih prava za procijenjenih 6,1 milijun osoba osuđenih za krivična djela. Država Florida je nedavno obnovila ta prava za 1,4 miliona njenih stanovnika. Ovaj zakon bi okončao praksu donošenja takve odluke prema različitim kriterijumima na državnom nivou. Ove prakse uvedene poslije građanskog rata “imaju značajan rasni uticaj”, svjedočila je Vanita Gupta, predsjednica i izvršna direktorica Konferencije lidera o građanskim i ljudskim pravima.
"Jednom od 13 Amerikanaca u ovoj zemlji je uskraćeno pravo glasa ovim zakonima", rekla je ona.
Potiskivanje birača
Zakon bi ojačao nadzor Kongresa u vezi sa značajnim Zakonom o glasačkim pravima iz 1965. godine. Ključne odredbe ovog akta bile su poništene u odluci Vrhovnog suda protiv Shelby County. Ta presuda je okončala federalni nadzor nad glasačkim praksama u državama i lokalnim okruzima sa istorijom rasno motivisane diskriminacije birača. Zagovornici građanskih prava kažu da tvrdnje o glasačkoj prevari često lažno tvrde da latino i crni birači glasaju ilegalno te korištenje identifikacijskih zahtjeva kako bi ih spriječili da glasaju.
Povećanje transparentnosti
Od predsjednika, potpredsjednika i kandidata za te pozicije bi se također zakonski zahtijevalo objavljivanje poreznih prijava za period od 10 godina. Ova debata je dobila obnovljenu pažnju nakon odbijanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da objavii svoje poreske prijave, što je u suprotnosti s običajima političara koji se kandidiraju za višu funkciju.
Zakon također uključuje obnovljeni poticaj za Zakon o oglasima, zakon koji je izrađen prošle godine nakon što su čelnici društvenih medija svjedočili na Capitol Hillu o ruskom uplitanju na Facebooku i Twitteru tokom izbora 2016. godine. Zakon će zahtijevati od kompanija da otkriju izvore finansiranja političkih oglasa na svojim platformama.
WATCH: Facebook, Twitter, Step Up Defenses Ahead of Midterm Election
Zakonom bi se stvorila nova kancelarija Ministarstva pravde i uvele nove civilne kazne, kako bi se sproveo Zakon o registraciji stranih agenata (FARA), postojeći zakon koji zahtijeva da ljudi koji rade u političkoj sposobnosti da otkriju finansijske veze sa stranim vladama. Ovaj zakon je nedavno došao u fokus kada je ustanovljeno da ga je bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost general Michael Flynn prekršio.
Finansiranje kampanje
Imajući u vidu zabrinutost zbog uloge velikih donatora, odredba o ljudskim resursima uspostavila bi javno finansiranje kampanja, dok bi se pojedinačni doprinos ograničio na 200 dolara po osobi. Doprinos pojedinca bi tada bio usklađen sa sredstvima savezne vlade po proporciji od 6 : 1. Pristalice kažu da ovaj tip sistema povećava uticaj pojedinačnih birača, dok kritičari kažu da ograničava prava na slobodu govora da podrži političke stavove.
Šanse za prolaz
Iako su nade za usvajanje zakona u oba doma Kongresa i dalje slabe, predsjednica Predstavničkog Doma Nancy Pelosi rekla je da je "ovo opcija koju je Dom dao Senatu Sjedinjenih Država i predsjedniku Sjedinjenih Država da poduzmu mjere za podršku američkom narodu. "
Verovatniji ishod je da će zakon biti podijeljen na odvojene dijelove, što će omogućiti republikanskim zakonodavcima da izaberu područja kompromisa s demokratima.
"Ovo je za njih pitanje na kojem gube", izjavila je kongresmenka Pramila Jayapal, kopredsjednica Doma progresivnog kluba, o republikanskom protivljenju tom zakonu. "Ljudi žele obnovu svoje vjere u američku politiku."
