Linkovi

Danska nakon Švedske i Norveške proširuje obavezu služenja vojske i na žene, produžava vojni rok


Premijerka Danske Mete Frederiksen razgovara sa pripadnicima i pripadnicama danske vojske, tokom posjete najvećoj vojnoj bazi u Danskoj, Flivestation Karupu (vazdušna baza Karup) u Jutlandu, 7. mart 2024.
Premijerka Danske Mete Frederiksen razgovara sa pripadnicima i pripadnicama danske vojske, tokom posjete najvećoj vojnoj bazi u Danskoj, Flivestation Karupu (vazdušna baza Karup) u Jutlandu, 7. mart 2024.

Danska želi da poveća broj mladih koji služe vojni rok tako što će proširiti regrutaciju na žene i produžiti vrijeme služenja vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci za oba pola, izjavila je u srijedu danska premijerka Mete Frederiksen.

"Ne naoružavamo se zato što želimo rat. Mi se ponovo naoružavamo jer želimo da to izbegnemo", rekla je Frederiksen na konferenciji za novinare. Ona je rekla da vlada želi „punu ravnopravnost polova“.

Danska trenutno ima do 9.000 profesionalnih vojnika pored 4.700 regruta koji prolaze osnovnu obuku, prema zvaničnim podacima. Vlada želi da poveća broj vojnih obveznika za 300 kako bi ukupno dostigao 5.000.

Zemlja je članica NATO i nepokolebljivo podržava Ukrajinu u njenom ratu protiv ruske invazije.

Premijerka Danske Mete Frederiksen razgovara sa pripadnicima i pripadnicama danske vojske, tokom posjete najvećoj vojnoj bazi u Danskoj, Flivestation Karupu (vazdušna baza Karup) u Jutlandu, 7. mart 2024.
Premijerka Danske Mete Frederiksen razgovara sa pripadnicima i pripadnicama danske vojske, tokom posjete najvećoj vojnoj bazi u Danskoj, Flivestation Karupu (vazdušna baza Karup) u Jutlandu, 7. mart 2024.

Ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen naglasio je da "Rusija ne predstavlja prijetnju za Dansku".

"Ali nećemo se dovesti na mjesto gde bi oni mogli da dođu da to urade", rekao je Loke Rasmusen.

Svi fizički sposobni muškarci stariji od 18 godina pozivaju se na vojnu službu, koja traje otprilike četiri mjeseca. Međutim, pošto ima dovoljno volontera, postoji sistem lutrije, što znači da vojsku ne služe svi mladići.

U Danskoj je 2023. godine bilo 4.717 vojnih obveznika. Žene koje su se dobrovoljno prijavile za vojnu službu činile su 25,1 osto tog broja, prema zvaničnim podacima.

Ministar odbrane Troels Lund Poulsen rekao je da će novi sistem zahtijevati izmenu zakona, za koju je rekao da će se dogoditi 2025. i stupiti na snagu 2026. godine.

Situacija bezbjednosne politike u Evropi "postaje sve ozbiljnija i to moramo da uzmemo u obzir kada gledamo budućnost odbrane", rekao je Lund Poulsen. "Potrebna je šira osnova za regrutovanje koja uključuje sve polove", rekao je on, dodajući da će to stvoriti "svestraniju i potpuniju odbranu".

Prema planu za koji vjerovatno postoji većina u danskom parlamentu, regruti će prvo provesti pet mjeseci na osnovnoj obuci, a zatim šest mjeseci u operativnoj službi zajedno sa dopunskom obukom.

Susjedna Švedska je 2017. godine pokrenula regrutovanje u vojsku i za muškarce i za žene, jer je švedska vlada govorila o pogoršanju bezbjednosnog okruženja u Evropi i širom Švedske.

Ova skandinavska zemlja je prethodno ukinula obaveznu vojnu službu za muškarce 2010. godine jer je bilo dovoljno dobrovoljaca da podmiri njene vojne potrebe i nikada ranije nije imala vojni rok za žene.

Norveška je 2013. godine uvela zakon kojim se vojna obaveza primjenjuje na oba pola.

XS
SM
MD
LG