Upozorenje dolazi skoro mjesec dana nakon što je američki Senat izglasao samostalni zakon o stranoj pomoći kojim bi se Ukrajini poslala pomoć od 60 milijardi dolara dok pokušava zadržati teritorijalne dobitke više od dvije godine nakon invazije ruskih snaga.
Međutim, zastupnici u Predstavničkom domu odbili su da iznesu nacrt zakona na glasanje, ostavljajući druge zapadne nacije da se bore da obezbijede Ukrajini dovoljno oružja i municije da rusi odustanu od obnovljene ofanzive.
60 milijardi dolara "trenutno je apsolutno kritično za odbranu Ukrajine", rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines članovima Odbora za obavještajne poslove Senata.
„Povlačenje Ukrajine iz Avdiivka i njihova borba da spreče daljnje teritorijalne gubitke u proteklih nekoliko sedmica razotkrili su eroziju ukrajinskih vojnih sposobnosti sa sve manjom dostupnošću vanjske vojne pomoći," rekla je ona. „Bez te pomoći, teško je zamisliti kako će Ukrajina biti u stanju da održi izuzetno teško napretke koje je napravila protiv Rusa."
Direktor Centralne obavještajne agencije rekao je poslanicima da je rat na raskrsnici i da ono što će se dalje dogoditi vjerovatno zavisi od pružanja pomoći SAD-a.
"Ukrajincima ne ponestaje hrabrosti i upornosti. Ponestaje im municije", rekao je William Burns iz CIA-e. "A nama ponestaje vremena da im pomognemo."
I Haines i Burns ponovili su prethodne procjene: da je do sada ukrajinska vojska nanijela ozbiljnu štetu ruskim snagama.
Američki zvaničnici vjeruju da je najmanje 315.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno, te da je dvije trećine ruskih predratnih tenkova uništeno. Ruska vojska, koja je prolazila kroz program modernizacije, vratila se godinama unazad.
Ruska invazija je takođe poslužila da podstakne Zapad, pri čemu su se Švedska i Finska pridružile vojnom savezu NATO-a.
Ali Haines i Burns rekli su poslanicima da nijedan od tih strateških poraza nije uspio promijeniti računicu ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Putin i dalje smatra da je vrijeme na njegovoj strani", rekao je Haines, upozoravajući da je ruski lider ukorijenjen kao i uvijek.
"On nastavlja da vidi proširenje NATO-a i zapadnu podršku Ukrajini kao jačanje njegovog dugogodišnjeg uvjerenja da Sjedinjene Države i Evropa nastoje ograničiti rusku moć i potkopati ga", rekao je, objasnivši zakonodavcima da je Putinov odgovor bio da nastavi s naporima da povećaju rusku vojsku, ulažući više novca u proizvodnju municije i u kupovinu vojnih zaliha iz Irana i Sjeverne Koreje.
Zvaničnici američke obavještajne službe također vide znakove da Putin nastavlja napredovati s planovima za modernizaciju i jačanje ruskog arsenala nuklearnog oružja, za koji se već smatra da je najveći i najraznovrsniji na svijetu.
I postoje znaci da je Rusija spremna da rizikuje da bi stekla prednost.
"I dalje smo zabrinuti da će Moskva ugroziti dugogodišnje globalne norme protiv upotrebe asimetričnog ili strateški destabilizirajućeg oružja, uključujući svemir i cyber domen", rekao je Haines.
Neki poslanici su ponovili zabrinutost, pozivajući kolege da usvoje zakon kako bi Ukrajina dobila vojne zalihe koje su joj potrebne.
„Bojim se da je dosadašnja odluka Predstavničkog doma da čak i ne donese zakone koji bi podržali Ukrajinu u borbi protiv Putinove agresije bila jedna od najkratkovidnijih odluka o pitanju nacionalne sigurnosti koju mogu zamisliti, ” rekao je predsjednik obavještajnog odbora Senata Mark Warner, demokrata.
„Uticaj i dugoročne posljedice našeg napuštanja Ukrajine... to je 50-godišnja greška koja bi proganjala ovu zemlju“, dodao je nezavisni senator Angus King.
A američki obavještajni zvaničnici upozorili su na kaskadni globalni uticaj ako se dodatna pomoć Ukrajini ne ostvari.
"Posljedica toga neće biti samo za Ukrajinu ili evropsku sigurnost, već i širom Indo-Pacifika", rekao je Burns iz CIA-e. "Ako budemo vidjeli da odlazimo iz Ukrajine, ne samo da će to podstaći sumnje među našim saveznicima i partnerima u Indo-Pacifiku, to će podstaći ambicije kineskog vodstva u nepredviđenim situacijama u rasponu od Tajvana do Južnog kineskog mora."
Obavještajni zvaničnici rekli su da je Kina, iako je i dalje oprezna, za sada ohrabrila Rusiju.
Konkretno, obavještajni zvaničnici su rekli da je Rusija bila prisiljena dati Kini neke dugo tražene ustupke u zamjenu za podršku ratu Moskve protiv Ukrajine.
Iran i Sjeverna Koreja su također imali koristi, rekli su, upozoravajući da se utjecaj tek treba vidjeti.
Dinamika koja se mijenja ima "potencijal da potkopa, između ostalog, dugotrajne norme neširenja", rekao je Haines.
Ali, dodala je da, iako su Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja sve bliže, izgledi za pravi savez za sada su mali.
"Interesi, želja da se izbjegnu zaplitanja, umor od štete i nestabilnosti od međusobnih postupaka vjerovatno će ograničiti njihovu saradnju... bez direktnog sukoba između jedne od ovih zemalja i Sjedinjenih Država", rekao je Haines.
Izrael – Gaza
Zvaničnici američke obavještajne službe također su se pozabavili zabrinutošću u vezi s tekućim sukobom u Gazi, gdje izraelske snage nastavljaju progon boraca terorističke grupe Hamas uprkos upozorenjima Ujedinjenih naroda i grupa za pomoć o razornom utjecaju na civile.
"Nastavit ćemo naporno raditi na ovome - mislim da niko ne može garantirati uspjeh", rekao je Burns iz CIA-e zakonodavcima na pitanje o tekućim naporima da se postigne privremeni prekid vatre.
Burn je nedavno otputovao na Bliski istok kako bi se sastao sa zvaničnicima Izraela, Egipta i Katara.
Rekao je da bi sporazum koji se trenutno razmatra omogućio povratak oko 40 izraelskih talaca koje još uvijek drži Hamas, od kojih su većina ranjene ili bolesne žene ili stariji muškarci, u zamjenu za šestosedmični prekid vatre koji bi omogućio SAD. i njenih saveznika da priteknu u očajnički potrebnu pomoć.
„Razumijem potrebu Izraela, a predsjednik [Joe Biden] je to naglasio, da odgovori na brutalni napad koji su Izraelci pretrpjeli 7. oktobra [od strane Hamasa]“, rekao je Burns republikanskom senatoru Tomu Cottonu.
"Ali mislim da svi također moramo imati na umu, znate, ogroman danak koji je ovo uzelo nedužnim civilima u Gazi", dodao je on.
Haines je dalje upozorio zakonodavce da je kriza u Gazi "potaknula nasilje niza aktera" i da je "vjerovatno da će sukob u Gazi imati generacijski utjecaj na terorizam".
Ali Haines je za sada rekao da Iran i njegov libanonski zastupnik Hezbolah izgleda nerado pokušavaju previše snažno da manipulišu borbom u svoju korist.
"Nastavljamo s procjenom da Hezbolah i Iran ne žele izazvati eskalaciju sukoba koja nas ili njih uvlači u potpuni rat", rekla je ona.
Ipak, Haines je priznao da su druge grupe povezane s Iranom, poput Hutija u Jemenu, postale "agresivni akteri", pokrenuvši desetke napada na međunarodne brodove.
Katherine Gypson doprinijela je ovom izvještaju.
