Linkovi

Vakcinacija i mutacije virusa: Čekati najefikasniju vakcinu ili primiti prvu dostupnu?


ilustracija

Virus SARS-CoV-2 mutira, kao, uostalom, i drugi virusi. Međutim, već se pokazuje kako su neke od vakcina koje su trenutno dostupne slabije efikasne protiv novih sojeva virusa. Zbog toga neki ljudi misle da je imunizacija protiv COVID-19 uzaludna i da se ne treba vakcinisati. To nije tačno – vakcinacija velikog procenta ljudi, čak i nešto manje efikasnim vakcinama, i pored mutacija, iznimno je važna jer smanjuje mogućnost dalje cirkulacije virusa i razvoj još virulentnijih sojeva.

Postoji velik broj varijanti i mutacija virusa SARS-CoV-2, ali tri varijate posebno zabrinjavaju naučnike. To su B.1.1.7 (prvi put detektovan u Velikoj Britaniji), B1.351 (detektovan u Južnoafričkoj Republici) i P.1. (detektovan u Brazilu). Sve tri varijante su od novembra do januara detektovane i u Evropskoj Uniji i naivno je govoriti kako je BiH daleko od zemalja gdje su se ove varijante pojavile, pa da neće doći do nas. Britanski soj je već detektovan u BiH, a pitanje vremena je kada će skrininzi pokazati prisutnost i drugih varijati. Također, mutacije virusa se neće zaustaviti na ovome i dobijaćemo nove varijacije.

Najznačajnije mutacije s aspekta vakcinologije su one na Spike proteinu virusa. Sve ove tri varijacije imaju mutacije koje virus čine prijemčljivijim za naše ćelije, a to znači da se virus brže širi u organizmu inficirane osobe, ali i da može lakše zaraziti druge ljude. To sve ujedino znači i da se oštećuje više tkiva, jer je više ćelija zaraženo te da, kako virus inficira više ljudi, veća je i vjerovatnoća više komplikacija i smrtnih ishoda.

Vakcina - kandidat kompanije Johnson & Johnson je u Fazi 3 ispitivanja pokazala najmanju efikasnost upravo u Južnoj Africi, zbog prisustva nove varijante virusa efikasnost je iznosila svega oko 57%, dok je na drugim populacijama iznosila 72%. Isto tako, vakcina AstraZeneca je pokazala mnogo manju djelotvornost na Južnoafričkoj Republici, pa je ova država obustavila vakcinaciju stanovništva Astrazeneca vakcinom. Kineska vakcina Sinovac je pokazala najmanju efikasnost na brazilskoj populaciji, vjerovatno upravo zbog mutacija.

Vakcine bazirane na tehnologiji mRNA (iRNK) vakcina poput Moderna i Pfizer pokazale su se dosta dobrim i za ove varijante virusa, a radovi o tome publicirani su na pre-print serverima, što znači da još nisu prošli naučne recenzije, no obećavaju. Pri tome treba znati da je tehnološki mnogo lakše „prekrojiti“ ove vakcine nego druge, poput adenovirusnih te da bi ove vakcine mogle biti veliki iskorak u borbi protiv virusa.

A woman receives a dose of the Oxford-AstraZeneca COVID-19 vaccine inside a mobile vaccination center for the COVID-19, in Thamesmead, London, Feb. 14, 2021.
A woman receives a dose of the Oxford-AstraZeneca COVID-19 vaccine inside a mobile vaccination center for the COVID-19, in Thamesmead, London, Feb. 14, 2021.

Još nije poznato da li ruska adenovirusna vakcina Sputnjik V te kineska Sinopharm štite i od novih sojeva virusa. Međutim, ono što jeste činjenica je to da sve vakcine protiv COVID-19 koje se trenutno koriste štite od komplikacija izazvanih ovom bolešću te da štite od umiranja. Pfizerova vakcina tako štiti od simptomatskih slučajeva – u Izraelu je zabiježeno smanjenje od 94% simptomatskih slučajeva kod 600 000 osoba koje su primile obje doze vakcine.

Za neke, poput AstraZeneca, pokazano je i da štite od transmisije virusa, odnosno, presijecaju osipanje virusa s vakcinisanih osoba na nevakcinisane. Na primjeru Izraela, vidimo da i Pfizerova vakcina presijeca transmisiju.

Dakle, u situaciji kada je opskrba vakcinama otežana, bilo koja vakcina je dobra. Bolje je primiti vakcinu za koju je objavljena manja efikasnost, nego nijednu. Naime, sada je bitnije da što više ljudi širom svijeta primi vakcine protiv cOVID-19 i da vakcine budu dostupne širom svijeta, nego da mali broj ljudi primi visokoefikasne vakcine. Ukoliko samo mali procenat ljudi na planeti primi vakcine, makar one bile efikasne više od 90%, to neće puno pomoći u borbi protiv pandemije i vraćanju u normalan život.

Imunizacijom velikog procenta ljudi presjećiće se lanac transmisije i smanjiti širenje. Time se ujedino i smanjuje prostor za mutaciju virusa i sporije će se javljati nove varijante. Što to prije uradimo – imaćemo i manje problema s novim varijantama, koje bi mogle učiniti vakcine nedjelotvorinim.

Mutacije virusa su neminovnost, to vidimo svake godine s virusom gripe, ali ovo je trka s mutacijama i naša djelovanja imaju odraz na brzinu mutacija. Bržom vakcinacijom dostupnim vakcinama usporavamo proces mutiranja i dobijamo na vremenu. Jer, bez obzira na to što je moguće prilagoditi vakcine novim varijantama, to nije brz proces.

U budućnosti ćemo možda imati i polivalentne vakcine protiv COVID-19, kao što danas imamo protiv gripe, koje će sadržati aktivne tvari (genetičku poruku, protein ili adenovirus) protiv različitih sojeva virusa. Do stvaranja još boljih vakcina, najvažnija stvar koju možemo uraditi jest da primimo prvu vakcinu koja nam se ponudi, jednom kada dođemo na red i kada se imunizacija bude raširenija u cijeloj našoj zemlji.​

Komentari

XS
SM
MD
LG