Linkovi

Neka česta pitanja o COVID-19 imunizaciji i odgovori epidemiologa na njih


Dr. Jela Aćimović
Dr. Jela Aćimović

Vakcine namijenjene za Republiku Srpsku iz Rusije su stigle, ali čekaju odobrenje Agencije za lijekove BiH. Uskoro trebaju doći i doze vakcina proizvođača Pfizer i AstraZeneca preko COVAX, namijenjene za cijelu BiH. Nije poznato kada će se moći vakcinisati oni građani koji ne spadaju u prioritetne grupe, jer to zavisi i od priliva vakcina. Postoji mogućnost da ruska vakcina bude komercijalno dostupna, ali još uvijek nema konkretnijih informacija o ovome, nego samo obećanja pojedinih kantona.

U iščekivanju početka imunizacije protiv COVID-19 u BiH, građani postavljaju niz pitanja o različitim vrstama ovih vakcina te tome da li osobe s nekim specifičnim oboljenjima smiju da ih prime. Treba imati na umu da se vakcine protiv COVID-19 baziraju na različitim tehnologijama te da svaka od vakcina koje će se koristiti u BiH ima i neke svoje specifičnosti. Pitali smo epidemiologinju dr. Jelu Aćimović iz Instituta za javno zdravstvo RS da odgovori na neka česta pitanja. Ipak, svi oni koji se žele vakcinisati, a imaju neke nedoumice ili pitanja, ta pitanja trebaju adresirati i svom porodičnom ljekaru.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

GLAS AMERIKE: Da li osobe koje su trudne ili planiraju trudnoću ili osobe koje doje mogu primiti vakcinu?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Za trenutno dostupne vakcine nisu obavljena testiranja na trudnicama i dojiljama, tako da u ovom trenutku dostupni podaci o primjeni vakcina protiv COVID-19 kod trudnica i dojilja nisu dovoljni da bi se na osnovu njih donijela jasna preporuka o rizicima povezanim sa vakcinacijom u trudnoći. Trenutno se ne preporučuje vakcinacija tokom trudnoće, osim ako korist od vakcinacije (npr. zdravstveni radnici s visokim rizikom od izloženosti i trudnice sa hroničnim bolestima) ne premašuje potencijalni rizik od vakcinacije. Neke zemlje su ipak, na osnovu podataka iz studija tokom kojih ispitanice koje su ostale trudne nisu imale posljedica po trudnoću niti plod, a na osnovu procijenjenog visokog rizika od COVID-19 kod trudnica, preporučile njihovu vakcinaciju.

Kada su u pitanju dojilje, za mRNA vakcine, s obzirom da mRNA ne ulazi u jedro ćelije i brzo se razgrađuje, biološki i klinički nije vjerovatno da će predstavljati rizik za dojeno dijete. Ženi koja doji i koja je dio grupe koja se preporučuje za vakcinaciju treba ponuditi vakcinaciju. SZO ne preporučuje prekid dojenja nakon vakcinacije.

People queue to receive a vaccine against COVID-19 at a makeshift vaccination site in Petah Tikva, Israel, Jan. 28, 2021.
People queue to receive a vaccine against COVID-19 at a makeshift vaccination site in Petah Tikva, Israel, Jan. 28, 2021.

GLAS AMERIKE: Da li osobe koje su preboljele COVID-19 mogu i trebaju da se vakcinišu?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Vakcinacija se preporučuje i onima koji su preležali COVID-19, jer ne znamo koliko traje imunitet nakon obolijevanja. Dosadašnji rezultati pokazuju da je imuni odgovor nakon vakcinacije višestruko snažniji nego nakon prebolijevanja COVID-19. Ove osobe se mogu vakcinisati čim prođe akutna faza bolesti. Međutim, s obzirom da vakcine neće biti dostupne za kompletno stanovništvo odjednom, osobe koje su prebolile COVID-19 mogu sačekati sa vakcinacijom dva do tri mjeseca, jer se smatra da su taj period zaštićene imunim odgovorom koji su stekle nakon bolesti, a nakon tog perioda bi se trebale vakcinisati. Osobe koje su primile monoklonalna antitijela ili konvalescentnu plazmu tokom liječenja COVID-19, moraju odložiti vakcinaciju 90 dana.

GLAS AMERIKE: Da li se mogu vakcinisati imunokompromitovane osobe i osobe koje su na imunosupresivnim terapijama i kemoterapijama, poput osoba koje su imale transplantaciju ili rak?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Osobe koje su imunokompromitovane zbog oosnovnog oboljenja ili terapije koju primaju, mogu da prime vakcinu protiv COVID-19, uz prethodnu konsultaciju sa nadležnim specijalistom, s obzirom da sama terapija koju osoba primjenjuje može da utiče na efekat vakcinacije, te je stoga potrebno da ordinirajući doktor medicine procijeni da li je potrebno odložiti imunizaciju.

GLAS AMERIKE: Osobe koje su imale rak i pobijedile ga, i više nisu na kemoterapiji - da li mogu primiti COVID-19 vakcinu?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Mogu da se vakcinišu protiv COVID-19.

GLAS AMERIKE: Da li su doze zamjenjive tj. mogu li se miješati i kombinovati različite vakcine?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Za sada nema rezultatata istraživanja o efikasnosti i sigurnosti vakcina protiv COVID-19 kada daju različite vakcine. Osobe koje su primile prvu doza treba da prime drugu dozu iste vakcine. Trenutno se testira efikasnost kombinacija nekih vakcina, poput AstraZeneca i Pfizer i AstraZeneca i Sputnjik V, ali još uvijek nemamo rezultate tih istraživanja.

A woman wearing a face mask walks in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 06 November 2020, in the midst of the COVID-19 coronavirus pandemic. EPA-EFE/FEHIM DEMIR
A woman wearing a face mask walks in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 06 November 2020, in the midst of the COVID-19 coronavirus pandemic. EPA-EFE/FEHIM DEMIR

GLAS AMERIKE: Da li ćemo moć prestati nositi masku nakon vakcinacije?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Ne, vakcinacija ne pruža imunitet odmah, već je za razvoj imuniteta potrebno da prođe barem dvije sedmice od kompletiranja vakcinacije. Takođe, još ne znamo da li vakcine sprečavaju transmisiju virusa. Pokazalo se da AstraZneca vakcina prepolovljuje transmisiju, ali još nemamo te podatke za druge vakcine. Zbog toga i osobe koje se vakcinišu treba i dalje da poštuju sve mjere za sprečavanje i kontrolu infekcije, uključujući nošenje maski, kako zbog sebe, tako i zbog drugih. Kada dovoljan procenat ljudi bude zaštićen od COVID-19 vakcinacijom ili prebolijevanjem, barem 70% stanovništva, možemo očekivati smanjenje transmisije virusa u populaciji, kada ćemo moći da prestanemo poštovati mjere, koje su do sada bile jedini način borbe protiv širenja COVID-19.

GLAS AMERIKE: Šta znači "odobrenje za hitnu upotrebu vakcina"?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Odobrenje za hitnu upotrebu predstavlja posebno odobrenje za upotrebu određenog medicinskog proizvoda, koje se izdaje u vanrednim situacijama, tokom hitnih slučajeva u javnom zdravstvu, kako bi se taj medicinski proizvod učinio dostupnim što je brže moguće.

GLAS AMERIKE: Kako objašnjavate smrtne slučajeve nakon vakcinacije u norveškim domovima za stara lica?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Starije osobe u staračkim domovima i domovima za njegu u Norveškoj imaju prioritet za vakcinaciju protiv COVID-19, kao i u većini drugih zemalja. Većina vakcinisanih su starije osobe, često sa teškim osnovnim bolestima ili u poslednjim fazama života. U prosjeku više od 300 starijih osoba umire u norveškim staračkim domovima svake sedmice. Norveška Agencija za lijekove je izvijestila da je zabilježeno 23 smrtna slučaja među vakcinisanim starijim osobama u staračkim domovima. Prijavljene smrti su među starijim, vrlo slabim pacijentima i štićenicima staračkih domova, koji su bili u terminalnoj fazi bolesti. Norveški institut za javno zdravlje (NIPH) navodi da fatalni incidenti među ovim teško fragilnim pacijentima nakon vakcinacije ne podrazumijevaju uzročno-posljedičnu vezu između vakcinacije protiv COVID-19 i smrti. Za sada ne postoje statističke analize koje ukazuju da je vakcinacija protiv koronavirusa imala uticaj na povećan rizik od smrti kod vakcinisanih.

Ne može se isključiti da su uobičajeni neželjeni efekti nakon vakcinacije, kao što je povišena temperatura, a koje zdrave i snažne osobe dobro podnose i lako kroz njih prođu, mogla otežati stanje kod već jako bolesnih i slabih starijih osoba. Norveška je zato promijenila uputstvo za vakcinaciju, da ljekari koji vode stare slabe osobe trebaju individualno procijeniti da li osoba može primiti ovu vakcinu i dobro podnijeti uobičajene reakcije, ukoliko se pojave.

GLAS AMERIKE: Šta znači "efikasnost COVID-19 vakcina"?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Efikasnost vakcine predstavlja procenat smanjenja incidencije (učestalosti) bolesti u vakcinisanoj populaciji u odnosu na nevakcinisanu grupu, u optimalnim uslovima, odnosno pokazana na osnovu studije koja mora biti dizajnirana na adekvatan način. Efektivnost, sa druge strane, predstavlja sposobnost vakcine da prevenira obolijevanje u stvarnim uslovima.

GLAS AMERIKE: Koliko možemo očekivati da traje imunitet na COVID-19 nastao vakcinacijom?

Dr. JELA AĆIMOVIĆ: Od početka primjene vakcina protiv COVID-19 se prate rezultati u vakcinisanoj populaciji, ali je potrebno dugotrajnije praćenje da bismo znali koliko tačno traje zaštita nakon vakcinacije. Istraživanja za sada pokazuju zadovoljavajući efekat vakcinacije, čak višestruko snažniji imuni odgovor nego nakon prirodnog prebolijevanja COVID-19.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG