Linkovi

Trudnoća, dojenje i vakcinacija protiv COVID-19


(Foto: Reuters)

Jedno od krucijalnih pitanja vezano za COVID-19 imunizaciju jeste to da li se trudnice i dojilje smiju vakcinisati. U posljednje vrrijeme je bilo neprovjerenih (dez)informacija da vakcine protiv COVID-19 mogu djelovati genotoksično, štetno na plod te da trudnice i dojilje nikako ne bi smjele da se vakcinišu. Na komentarima ispod priloga o COVID-19 vakcinama, pitanja o ovome zauzimanju vidno mjesto i brojna su.

Uobičajene vakcine– vakcine koje štite od morbila, rubeole, zaušnjaka, difterije, tetanusa i drugih bolesti – ne posjeduju mehanizam koji bi mogao djelovati na plodnost. Neke od njih, poput vakcina protiv tetanusa i velikog kašlja se u dosta zemalja zapravo preporučuju trudnicama ​u zadnjem trimestru trudnoće jer na taj način trudnica putem placente prenese antitijela i nerođenom djetetu te je tako beba zaštićena tih bolesti u prvim mjesecima života.

Neke vakcine se trudnicama ne preporučuju – recimo žive vakcine, poput MMR (protiv morbila, rubeole i zaušnjaka) jer ova konkretna vakcina sadrži oslabljenog uzročnika rubeole, koji u divljem obliku zaista može izazvati promjene na nerođenoj bebi i čak dovesti do mentalne retardacije. Znamo još neke viruse koji imaju ovako štetan učinak na plod, a jedan takav je i Zika virus, koji prenose komarci u tropskim područjima, a ako se njime zarazi trudnica, velika je vjerovatnoća da će dijete razviti mikrocefaliju. Radi se o po život opasnom stanju u kojem dijete ima manji mozak, mentalnu retardaciju i takva djeca ne žive dugo.

Vakcine protiv COVID-19 su nam još uvijek nove i mnogo ljudi je potrebno razuvjeriti da ove vakcine neće prouzročiti probleme.

Da li su virus SARS-CoV-2 i njegove komponente opasni po plod?

Prvo, trebamo razumjeti da infekcije virusom SARS-CoV-2 ne uzrokuje promjene na plodu, kao što to čine infekcije virusom rubeole i zika virusom. To smo, u toku godinu dana pandemije, vidjeli i uvjerili se. Postoji mogućnost prenosa virusa putem posteljice, ali se nisu rađala djeca s malformacijama.

Prema tome, ni prisustvo mrtvog uzročnika bolesti COVID-19 ili prisustvo nego manjeg dijela virusa SARS-CoV-2 poput nekog njegovog gena ili proteina neće izazvati promjene na fetusu.

Niti jedna vakcina koja trenutno u svijetu postoji protiv COVID-19, uključujući i ruske i kineske vakcine, ne sadrži živi virus SARS-CoV-2. Čak adenovirusne vakcine ne sadrže virusne čestice ovog virusa, a adenovirusi koji se tu koriste također nisu opasni po plod.

Sama RNK molekula koja je aktivni sastojak Pfizer i Moderna vakcine nema sposobnost da djeluje štetno po plod – to je molekula koja u različitim drugim kombinacijama u svakom trenutku postoji u nama, nema nikakvu genotksičnost – jer je ona zapravo prepis gena. Ova molekula se ne može „upisati“ u naš genom, jer se brzo raspada i u našem organizmu te samoj vakcini ne postoje enzimi koji bi mogli dovesti do toga. Isto tako ova molekula je ono što dostavljaju i adenovirusne vakcine poput ruske Sputnjik V ili AstraZeneca u naš organizma i zapravo po načinu na koji rade, nema velike razlike između RNK i adenovirusnih vakcina. Razlika je jedino u načinu dostavljanja genetičke poruke za stvaranje antigena koji pokreće imunološki sistem. Dakle – ako bi RNK vakcine bile štetne u ovom smislu, bile bi i adenovirusne, odnosno ruska. Ali nije tako.

Vakcine protiv COVID-19 ne sadrže toksične supstance opasne po plod

Pošto nema mogućnosti da aktivni sastojak vakcine (gen od interesa) djeluje štetno na plod, treba razmotriti da li u ovim vakcinama ima išta što bi bilo toksično. Doze vakcina protiv COVID-19 variraju između 0.3 ml (Pfizer) i 0.5ml (Moderna, ostale vakcine).

Dakle, u toj dozi bi moralo postojati neko jako potentno sredstvo da izazove neželjene reakcije i ima štetno dejstvo na plod. Međutim, „naopasnije“ tvari u ovim vakcinama su polietilen glikol (PEG), koji kod veoma malog broja ljudi može uzrokovati anafilaktičku reakciju, koja bi mogla biti opasna i po trudnicu, ako se ne reaguje na vrijeme, što obično nije slučaj, te polisorbat 80, koji je takođe potencijalni alergen, ali ga ima i u hrani, primjerice sladoledima. Ostali sastojci vakcina su mala količina mineralnih soli, šećer saharoza, holesterol, lecitin koji se prirodno nalaze u našem organizmu, kationski lipidi te sredstva za regulaciju pH vrijednosti, koja imaju decenijumsku primjenu i vrlo su dobro ispitana.

Ove nove vakcine su specifične i po tome što ne sadrže aluminijumske adjuvante čija je funkcija inače u vakcinama s mrtvim virusom da „nadraže“ organizam i vještački pokrenu imunološki odgovor, privuku stanice imunološkog sistema. Nadalje, ove vakcine ne sadrže ni spojeve žive, kakav je tiomerzal, koji su odavno izbačeni iz velike većine vakcina.

A frontline worker reacrs as she receives a shot of AstraZeneca COVID-19 vaccine, manufactured by the Serum Institute of India and provided through the global COVAX initiative, in Machakos, Kenya, Wednesday, March 24, 2021. (AP Photo/Brian Inganga)
A frontline worker reacrs as she receives a shot of AstraZeneca COVID-19 vaccine, manufactured by the Serum Institute of India and provided through the global COVAX initiative, in Machakos, Kenya, Wednesday, March 24, 2021. (AP Photo/Brian Inganga)

Zašto se u početku vakcinacije savjetovalo da trudnice i dojilje ipak ne prime COVID-19 vakcine?

Ispočetka, postojao je savjet da trudnice i dojilje ne bi trebale primiti ove vakcine, a to se prvenstveno odnosilo na Pfizer i Moderna vakcine, ali ne zbog toga što su bazirane na novoj tehnologiji RNK, nego prosto zato što su ovo bile prve vakcine koje su se pojavile, pa se svemu pristupalo s oprezom. Niti jedna od vakcina protiv COVID-19 nije u prvim klinički studijama testirana na ovim grupama, tako da su podaci o utjecaju ovih vakcina na ove kategorije bili ograničeni.

Kada naučnici nemaju egzaktnih podataka o tačnom djelovanju nečega na neku grupu, onda savjetuju oprez do rezultata studija koje će potvrditi ili opovrgnuti neku pretpostavku. Studije na životinjama su pokazale da nema utjecaja Pfizer vakcine na trudnoću te da se antitijela prenose putem posteljice na potomstvo. Također, nekoliko žena koje su kliničkim studijama primile ovu vakcinu su zatrudnile u međuvremenu ili su čak bile trudne, a da to nisu znale kada su učestvale u studiji. Ni ova ni druge vakcine zapravo nisu doprinijele povećanom broju spontanih pobačaja. To je naučnike navelo da pretpostave kako nema neželjenih učinaka po trudnice i plod nakon ovih vakcina te da krenu u šire studije ispitavanja vakcina na trudnicama.

Ovakve studije su pokazale kako vakcine Pfizer/BioNTech i Moderna protiv COVID-19 jesu sigurne i vrlo efikasne u stvaranju antitijela protiv virusa SARS-CoV-2 tokom trudnoće. Također se pokazalo kako se zaštitna antitijela mogu prenijeti na fetus kroz placentu i na novorođenčad majčinim mlijekom.

Podaci o COVID-19 vakcinama Pfizer i Moderna iz naučne studije: ove vakcine su sigurne za trudnice i dojilje

U dosad najvećoj studiji o COVID-19 vakcinama i trudnoći, naučnici s Harvarda, Massachusetts Institute of technology (MIT), Opšte bolnice Massachusetts (MGH), te još nekoliko institucija izvještavaju o svojim nalazima u American Journal of Obstetrics and Gynecology.

U studiju je bilo uključeno 131 žena u SAD koje je su primile vakcine Pfizer/ BioNTech ili Moderna protiv COVID-19, od kojih je 84 bilo trudno, 31 je dojila i 16 nije bilo trudno.

Ovo nije velika grupa ispitanica, ali rezultati su obećavajući i nude dokaze da RNK vakcine nisu rizične u trudnoći u toku dojenja. Kod trudnica i dojilja pronađene su jednaki nivoi antitijela nastalih usljed vakcine kao kod žena koje nisu trudne. Antitijela generirana ovim vakcinama bila su prisutna i u krvi iz pupkovine, što ukazuje na to da se prenose na fetus. Antitijela su pronađena i u uzorcima majčinog mlijeka, što ukazuje da se prenose i u toku dojenja, te pružaju pasivni imunitet bebama.

Nije pronađena RNK iz vakcina u izdojenom mlijeku, što ukazuje na to da se aktivna tvar vakcine ne izlučuje u mlijeku, ali se izlučuju zaštitna antitijela, što ukazuje na to da vakcinacija u trudnoći ima i bonus efekat zaštite bebe.

Podaci također nisu pokazali značajne razlike u nuspojavama nakon vakcinacije kod trudnica u odnosu na žene koje nisu trudne, što znači da su ove vakcine sigurne za primanje tokom trudnoće.

Utjecaj Pfizer vakcine u trudnoći će biti posmatran u još nekoliko studija, koje su počele u februaru, a neke od studija će uključiti i AstraZeneca (koja se sada zove Vaxzevria) te Johnson&Johnson vakcinu. Nakon podataka iz ovih studija, biće jasno da li trudnice i dojilje mogu da se vakcinišu i drugim vakcinama protiv COVID-19. Američki CDC​ je stava da vakcine do sada odobrene u SAD (Pfizer, Moderna, Johnson&Johnson) ne predstavalju rizik u trudnoći. Ne bi trebalo ni dfa andenovirusne vakcine imaju neželjene efekte po trudnoću i dojenje, ali čekamo rezultate studija ovih vakcina za ovo.

Za sada, stav struke je da ako neko planira trudnoću, može primiti bilo koju od dostupnih vakcina protiv COVID-19. Prema izjavi Kraljevskog australskog i novozelandskog koledža za opstetričare i ginekologe, „Nema dokaza da su žene koje zatrudne nakon primanja vakcine u povećanom riziku od teratogenosti, pobačaja ili bolesti majke. Trudnoću ne treba odgađati nakon primanja vakcine“. To je zvanični stav i britanske MHRA te Evropske agencije za lijekove/EMA.​

Preporuke SAGE Svjetske zdravstvene organizacije ​jesu da vakcinisane majke nastave s dojenjem i da se dojilje mogu vakcinisati.

Komentari

XS
SM
MD
LG