Linkovi

Top priča BiH

Banja Luka: Počela masovna vakcinacija starijih od 65 godina

Vaccination in Banja Luka, Republika Srpska, Bosnia and Herzegovina

U Banjaluci je u ponedjeljak, 29. marta, počela masovna vakcinacija lica starijih od 65 godina. Vakcinacija se obavlja u hali Banjalučkog velesajma.

Radi se o imunizaciji prioritetne grupe građana iz Banjaluke.

U Banjaluci je 20. marta počela vakcinacija protiv korona virusa za stanovništvo starije od 65 godina. Prijavilo se 9.000 građana.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske pozvali su 11. marta osobe starije od 65 godina sa mjestom prebivališta u ovom bosanskohercegovačkom entitetu da iskoriste pravo na besplatnu i dobrovoljnu vakcinaciju protiv COVID-19.

Proces imunizacije u Republici Srpskoj je počeo 12. februara. Prvo su vakcinisani zdravstveni radnici.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen obavijestila je 27. marta predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Zorana Tegeltiju da će u drugoj polovini aprila 2021. godine zemljama Zapadnog Balkana početi isporuka 650.000 vakcina Pfizer, donacije Evropske unije, te da će te vakcine biti potpuno besplatne.

Ona je 27. marta telefonski razgovarala sa Tegeltijom o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji izazvanoj pandemijom COVID-19, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

Raspodjela kontingenta od 650.000 vakcina biće dogovorena sa svakom od zemalja Zapadnog Balkana posebno“, navodi se u saopštenju Vijeća ministara BiH.

Prvi kontingent vakcina protiv korona virusa, koje je Bosna i Hercegovina (BiH) naručila kroz COVAX mehanizam, stigle su na Međunarodni aerodrom Sarajevo u četvrtak, 25. marta.

Radi se o 23.400 doza Pfizer/BioNtech vakcina, a istog dana je stiglo i 26.400 doza vakcina AstraZeneca, koje su avionom iz Istanbula.

Proces nabavke vakcina putem COVAX mehanizma u BiH pokrenut je u julu, a ugovor je potpisan 18. septembra 2020. godine.

To je razlog zbog kojeg su dva bosanskohercegovačka entiteta - Republika Srpska i Federacija BiH, samostalno krenula u nabavku vakcina.

Republika Srpska je izdvojila je 7,5 miliona eura za nabavku 200.000 ruskih vakcina Sputnik V putem interventnog uvoza. Nabavka je povjerena banjalučkoj firmi Krajinagroup, kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja.

Od tada je u Republiku Srpsku stiglo 42.000 vakcina Sputnik V. Drugom entitetu, Federaciji BiH, Srbija je donirala 10.000 AstraZeneca vakcina.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je 27. marta da je primilo prijavu koju je, u ime više lica, uputio doktor Bakir Nakaš zbog, kako je navedeno, nepostupanja odgovornih lica i teških posljedica pandemije virusa korona po živote i zdravlje građana BiH.

"U okviru predmeta pratiće se aktivnosti zvaničnika institucija, te pravnih i fizičkih lica u postupku potrebne nabavke vakcina, imunizacije i zdravstvene zaštite stanovništva, a radi utvrđivanja eventualnog postojanja krivične odgovornosti zbog teških posljedica koje je na živote i zdravlje građana BiH prouzrokovala i još uvijek uzrokuje eskalacija pandemije virusa korona", saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Grupa građana predala je 22. marta Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (BiH) krivičnu prijavu protiv četvoro bosanskohercegovačkih zvaničnika, zbog izostanka nabavke vakcina protiv korona virusa.

Kao razlog je navedeno da u periodu od polovine septembra 2020. godine do polovine marta 2021. godine "nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva od virusa COVID-19, čime su povrijedili i ugrozili pravo na život i zdravlje građana Bosne i Hercegovine".

See all News Updates of the Day

Palmer: Ne zastupamo nikakav plan

Angelina Eichhorst i Matthew Palmer

Američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst u posjeti su BiH radi razgovora o Izbornom zakonu BiH.

"Predstavljam Sjedinjene Američke Države (SAD). Kad govorim 'ja' govorim u ime politike SAD-a. Ja i Angelina (Eichhorst) nismo ovdje da bismo zastupali bilo kakav plan. Mi posredujemo u tome da političke stranke same postignu dogovor", naglasio je 29. novembra u Sarajevu specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, odgovarajući na pitanja novinara i napise u njemačkim medijima da li on i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove zastupaju interese Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te da se prijeti sankcijama Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije, ako ne pristane na uvjete HDZ-a BiH.

"Mi posredujemo, posebno kod razgovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i izmjena Ustava BiH koje bi ih pratile i koje su važne za ovu zemlju kako bi se ojačale institucije BiH i provele presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga te kako bi se BiH pokrenula prema naprijed na putu prema Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO)", dodao je Palmer.

Palmer je pojasnio da se radi na paketu koji će omogućiti bolji integritet izbornog procesa u BiH, ispunjavanjem preporuka koje je dala Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) i GRECO, tijelo Vijeća Evrope koje se bavi borbom protiv korupcije.

"Veoma je važno da se izbori u BiH odviju u transparentnom, odgovornom okruženju, da ljudi, građani BiH budu uvjereni da će se njihovi glasovi pošteno prebrojati i da će rezultati izbora reflektirati njihovu volju. Posvećeni smo tome da podržimo ovaj proces kao i da podržimo put BiH prema EU i NATO integracijama", kazao je Palmer.

Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst je kazala da ih očekuju dva-tri dana intenzivnih razgovora sa svim donositeljima odluka u BiH, kao i predstavnicima civilnih organizacija.

"Radimo na tome da BiH dostigne najviše evropske standarde, bez diskriminacije, da ima funkcionalne institucije. Potpuno smo svjesni da je ovo također trenutak kad politička kriza duboko koči zemlju", kazala je Eichhorst.

Ona je dodala da žele osigurati i da se izbori održe u oktobru 2022. godine i da budu pošteni, transparentni i bez diskriminacije.

"Ideje o paketu integriteta izbornog procesa su na stolu i ništa još uvijek nije dogovoreno. Čak se nije razgovaralo ni o detaljima jer želimo biti sigurni da je ovo najtransparentniji i najinkluzivniji mogući proces. Ono što želim naglasiti je da vrijeme istječe da bismo imali kredibilnu raspravu i glasanje u Parlamentu BiH", kazala je Eichhorst.

Specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst sastali su se danas, 29. novembra, s Ivanom Korajlić, direktoricom Transparency Internationala, Željkom Bakalarom predsjednikom Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine i Vehidom Šehićem, bivšim članom CIK-a BiH i predstavnikom nevladine organizacije "Pod lupom" koja tokom izbora nadgleda odvijanje procesa.

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar izjavio je da "izbora mora biti, ali da je veliko pitanje hoće li on oni biti po novom izbornom zakonu, s obzirom na političku klimu u BiH".

Bakalar je rekao da sve izmjene moraju da uslijede vrlo brzo, s obzirom na to da CIK BiH, kao osnovno tijelo izborne administracije u BiH, mora pripremiti svaki organizacijski aspekt.

"S obzirom na to da imamo i različite softverske module, a moramo donijeti i niz podzakonskih akata kojem bi se prilagodili izborni sistem BiH eventualnim izmjenama Izbornog zakona BiH. Za sve to postoji potreba da se uloži maksimalan napor da se svi ti akti pripreme i naš jedinstveni izborni informacijski sustav za eventualno neke nove modele početkom maja s obzirom na to da moramo raspisati izbore i imati spremno u slučaju izmjene zakona", pojasnio je Bakalar.

Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice traže moduse kako bi našli mogućnost da uvjere političare o neophodnosti izmjena – prvo Ustava, a onda i Izbornog zakona.

"Pretpostavljam da je to razlog zbog čega će na ovim razgovorima učestvovati predstavnici više političkih stranaka, s obzirom na to da je za opšti konsenzus potrebna suglasnost u Parlamentarnoj skupštini BiH", istaknuo je Bakalar.

Predstavnik Koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom" Vehid Šehić rekao je da se s diplomatima razgovaralo o tome da se što prije dođe do ključnih izmjena Izbornog zakona BiH, kao i da se o prihvatljivim modelima još razgovara.

"Oni će nastaviti razgovore sa političkim liderima, međutim proces mora biti apsolutno transparentan. Svjedoci smo da su se do sada uvijek davale različite izjave nakon pregovora, nikad jedinstvene", dodao je Šehić.

Izvršna direktorica Transparency International u Bosni i Hercegovini Ivana Korajlić kazala je da cijeli ovaj proces pregovora oko izborne reforme ne daje razlog za nikakav optimizam.

"Mislim da je vrijeme poprilično isteklo. Pitanje je na koji način i kako će se postići bilo kakav dogovor imajući u vidu da imamo samo nekoliko mjeseci do raspisivanja izbora. Upozoravamo da je sama transparentnost cijelog ovog procesa nedovoljna. Nemamo konkretnih informacija o kakvih se rješenjima trenutno pregovara sa liderima tri ključne političke stranke u BiH. To otvara prostor za različite manipulacije", rekla je Korajlić.

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić optužen u predmetu visoke korupcije

Bosnia and Herzegovina -- Selmo Cikotic, Bosnian security minister, Sarajevo, December 29, 2020.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je u petak, 26. novembra detalje optužnice protiv Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH, protiv kojeg je 25.novembra podignuta optužnica.

On se tereti, kako se navodi u saopštenju za javnost, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj državnog ministra tako što je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.

“U optužnici se navodi da je optuženi potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH, vršio izmjene ugovora, nakon čega je preduzeću"Scout" d.o.o. Zagreb, umjesto zastarjelog naouružanja i municije, koje je bilo predviđeno za otpis i prodaju kako bi se smanjili troškovi čuvanja i održavanja, izmjenama ugovora izvozio oružje i municiju većeg kvaliteta i potražnje na tržištu, pa je na taj način oštetio budžet od oko 9,7 miliona maraka, kao i drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu”, ističe se u saopštenju za javnost iz Tužilaštva BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.

Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.

Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.

Američke čestitke za Dan državnosti BiH

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH

Dan državnosti građanima Bosne i Hercegovine čestitali su američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken.

"Sretan Dan državnosti! Kao što je Predsjednik SAD naveo u svojoj poruci upućenoj Predsjedništvu, "Na ovaj svečani dan, znajte da SAD stoje uz vas u podršci demokratskim reformama, posvećenosti vladavini prava i suverenitetu i terirorijalnom integritetu. ", navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

Na web stranici State Departmenta objavljena je i čestitka američkog državnog sekretara.

"U ime Sjedinjenih Američkih Država čestitam narodu Bosne i Hercegovine na proslavi Dana državnosti.

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala. Vaša povijest uključuje duga razdoblja sklada i mira, ali i vremena velikih tragedija. Vaš Dan državnosti trenutak je za sve čelnike i građane da ostave po strani politički rub i potaknu povjerenje, kompromis i pomirenje. Sjedinjene Američke Države ostaju nepokolebljiv partner i prijatelj u pomaganju da se unaprijedi svjetlija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.

Na ovaj poseban dan svim građanima Bosne i Hercegovine želim sigurnu, sigurnu i prosperitetnu budućnost." navedeno je u objavi koju potpisuje Antony Blinken.

Historijsko i pravno uporište Dana državnosti

25. novembar je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, praznik koji svoje historijsko uporište ima u partizanskom zasijedanju ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.

Odlukom na ovom zasijedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva zajednica u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Pravno uporište Dan državnosti ima u činjenici da Parlament BiH nije donio zakon o državnim praznicima, pa tako ovaj praznik ima pravni kontinuitet iz vremena Republike Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome vlasti entiteta Republika Srpska ne slave ovaj dan.

Schmidt u Washingtonu: Konsultacije sa SAD pred zajedničke odluke

Schmidt u SAD: U mojoj ladici su instrumenti i znam kako da je otvorim
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a - Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Donfried, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi - ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari - imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Schmidt: Instrumenti su u mojim rukama

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu 'nepopravljivu štetu' ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."
Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću 'štapa i mrkve'. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da je otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Schmidt: Vojska RS neće biti formirana

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH
Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Schmidt: Ovi nije više "samo balkanska retorika"

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on "gazi" preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: 'OK, ovo je samo balkanska retorika'. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, 'Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.'

Učitajte još

XS
SM
MD
LG