Izdvojeno
Banja Luka: Počela masovna vakcinacija starijih od 65 godina
U Banjaluci je u ponedjeljak, 29. marta, počela masovna vakcinacija lica starijih od 65 godina. Vakcinacija se obavlja u hali Banjalučkog velesajma.
Radi se o imunizaciji prioritetne grupe građana iz Banjaluke.
U Banjaluci je 20. marta počela vakcinacija protiv korona virusa za stanovništvo starije od 65 godina. Prijavilo se 9.000 građana.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske pozvali su 11. marta osobe starije od 65 godina sa mjestom prebivališta u ovom bosanskohercegovačkom entitetu da iskoriste pravo na besplatnu i dobrovoljnu vakcinaciju protiv COVID-19.
Proces imunizacije u Republici Srpskoj je počeo 12. februara. Prvo su vakcinisani zdravstveni radnici.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen obavijestila je 27. marta predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Zorana Tegeltiju da će u drugoj polovini aprila 2021. godine zemljama Zapadnog Balkana početi isporuka 650.000 vakcina Pfizer, donacije Evropske unije, te da će te vakcine biti potpuno besplatne.
Ona je 27. marta telefonski razgovarala sa Tegeltijom o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji izazvanoj pandemijom COVID-19, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.
„Raspodjela kontingenta od 650.000 vakcina biće dogovorena sa svakom od zemalja Zapadnog Balkana posebno“, navodi se u saopštenju Vijeća ministara BiH.
Prvi kontingent vakcina protiv korona virusa, koje je Bosna i Hercegovina (BiH) naručila kroz COVAX mehanizam, stigle su na Međunarodni aerodrom Sarajevo u četvrtak, 25. marta.
Radi se o 23.400 doza Pfizer/BioNtech vakcina, a istog dana je stiglo i 26.400 doza vakcina AstraZeneca, koje su avionom iz Istanbula.
Proces nabavke vakcina putem COVAX mehanizma u BiH pokrenut je u julu, a ugovor je potpisan 18. septembra 2020. godine.
To je razlog zbog kojeg su dva bosanskohercegovačka entiteta - Republika Srpska i Federacija BiH, samostalno krenula u nabavku vakcina.
Republika Srpska je izdvojila je 7,5 miliona eura za nabavku 200.000 ruskih vakcina Sputnik V putem interventnog uvoza. Nabavka je povjerena banjalučkoj firmi Krajinagroup, kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja.
Od tada je u Republiku Srpsku stiglo 42.000 vakcina Sputnik V. Drugom entitetu, Federaciji BiH, Srbija je donirala 10.000 AstraZeneca vakcina.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je 27. marta da je primilo prijavu koju je, u ime više lica, uputio doktor Bakir Nakaš zbog, kako je navedeno, nepostupanja odgovornih lica i teških posljedica pandemije virusa korona po živote i zdravlje građana BiH.
"U okviru predmeta pratiće se aktivnosti zvaničnika institucija, te pravnih i fizičkih lica u postupku potrebne nabavke vakcina, imunizacije i zdravstvene zaštite stanovništva, a radi utvrđivanja eventualnog postojanja krivične odgovornosti zbog teških posljedica koje je na živote i zdravlje građana BiH prouzrokovala i još uvijek uzrokuje eskalacija pandemije virusa korona", saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
Grupa građana predala je 22. marta Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (BiH) krivičnu prijavu protiv četvoro bosanskohercegovačkih zvaničnika, zbog izostanka nabavke vakcina protiv korona virusa.
Kao razlog je navedeno da u periodu od polovine septembra 2020. godine do polovine marta 2021. godine "nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva od virusa COVID-19, čime su povrijedili i ugrozili pravo na život i zdravlje građana Bosne i Hercegovine".
See all News Updates of the Day
Tajvan se sprema za neizvjesnost nakon Trumpove pobjede
Lideri Kine i Tajvana čestitali su pobjedu Donaldu Trumpu na nacionalnim izborima, uprkos rastućoj neizvjesnosti o tome kako bi njegov drugi predsjednički mandat mogao utjecati na dinamiku širom Tajvanskog moreuza.
Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je Kinu i Sjedinjene Države da pronađu pravi način da se snađu u novoj eri, i budu od koristi "i njima i širem svijetu."
On se nada da će dvije strane "podržati principe međusobnog poštovanja, miroljubive koegzistencije i saradnje u kojoj svi dobijaju, ojačati dijalog i komunikaciju, pravilno upravljati razlikama i proširiti uzajamno korisnu saradnju", navodi se u saopštenju koje je u četvrtak objavila kineska zvanična novinska agencija Xinhua.
U međuvremenu, tajvanski predsjednik Lai Ching-te, koji je došao na vlast u maju, rekao je u objavi na platformi društvenih medija X da je uvjeren da će „dugogodišnje Tajvan-SAD partnerstvo, izgrađeno na zajedničkim vrijednostima i interesima, nastavit će služiti kao kamen temeljac za regionalnu stabilnost i voditi ka većem prosperitetu.”
Na kineskom internetu, neki korisnici društvenih mreža kažu da očekuju da će Trump uvesti visoke carine na kineske proizvode, ali su izrazili pomiješane stavove o tome kako bi trgovinski rat koji se prijeti mogao utjecati na kinesku ekonomiju.
Na Tajvanu, neki Tajvanci izražavaju zabrinutost zbog toga što su SAD smanjile svoju podršku Tajvanu za vrijeme Trumpovog drugog mandata zbog njegovih komentara o Tajvanu tokom kampanje i njegovog izolacionističkog pristupa međunarodnim poslovima.
“Sudeći po njegovim komentarima o Tajvanu u posljednjih nekoliko mjeseci, brinem se da SAD neće biti toliko podrška Tajvanu ako žele stabilizirati odnose s Kinom,” rekla je Lydia Yang, 35-godišnja marketinška profesionalka iz Tajpeja za VOA telefonom.
Tokom intervjua za Bloomberg Businessweek u julu, Trump je rekao da Tajvan treba da plati SAD za odbranu i uporedio američku vojnu potrošnju na Tajvanu sa polisom osiguranja.
„Poznajem ljude veoma dobro. Poštujte ih veoma. Oni su preuzeli 100% našeg poslovanja sa čipovima. Mislim da bi Tajvan trebao da nam plati odbranu”, rekao je tokom intervjua.
Osim što je od Tajvana tražio da plati američku zaštitu, Trump je također optužio Tajvan za krađu poluvodičkih tehnologija iz Sjedinjenih Država i zaprijetio da će uvesti carine tajvanskim poluvodičkim kompanijama.
“Uložili smo milijarde dolara da bogate kompanije dođu i pozajme novac i grade kompanije sa čipovima ovdje. Ionako nam neće dati dobre kompanije”, rekao je tokom intervjua sa Joeom Roganom 25. oktobra.
Neki Tajvanci rekli su da ovi komentari odražavaju Trumpov transakcijski pristup vanjskoj politici i ističu da će on dati prioritet američkim interesima kada se vrati u Bijelu kuću sljedećeg januara.
"Kada su u pitanju stvari koje nemaju direktnu korist za SAD, bio bih zabrinut zbog njegovog pristupa", rekao je Lai Ming-Wei, 44-godišnji inženjer, za VOA u snimljenom intervjuu.
Trumpova kampanja još nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar u vezi s politikom novoizabranog predsjednika prema Tajvanu.
Unatoč ovoj zabrinutosti, neki tajvanski zvaničnici pokušali su uvjeriti javnost da se bilateralni odnosi između Tajvana i Sjedinjenih Država neće značajno promijeniti pod drugom Trumpovom administracijom.
"Što se tiče odnosa preko Tajvanskog moreuza, vjerujemo da će Sjedinjene Države nastaviti sa svojim trenutnim pristupom ograničavanja Kine i prijateljskih odnosa prema Tajvanu," rekao je Tsai Ming-yen, generalni direktor Tajvanskog biroa za nacionalnu sigurnost, novinarima na margini tajvanskog parlamenta u srijedu.
Analitičari kažu da će, iako će osnovni elementi američko-tajvanskih odnosa ostati isti, Trumpovi komentari u kampanji i više izolacionistički pristup vanjskoj politici mogli bi povećati neizvjesnost za bilateralne odnose između Tajpeja i Washingtona.
"Ne znamo koju ćemo verziju Donalda Trumpa vidjeti i ova vrsta neizvjesnosti ne donosi stabilnost i predvidljivost Tajvanskom moreuzu", rekao je za Glas Amerike Lev Nachman, politikolog sa Nacionalnog tajvanskog univerziteta.
Drugi stručnjaci kažu da će Tajvan morati poduzeti konkretne akcije kako bi uvjerio Trumpa da je ostrvo ozbiljno u pogledu jačanja svojih odbrambenih sposobnosti usred sve većeg vojnog pritiska Kine.
“Tajvan mora ponuditi nešto konkretno, kao što je povećanje budžeta za odbranu, jer ako Tajvan to ne učini, Trump bi mogao misliti da Tajvan ništa ne radi, pa ne mora biti previše fin prema Tajvanu”, rekao je Chen Fang -yu, politikolog sa Univerziteta Soochow na Tajvanu, razgovara telefonom za Glas Amerike.
Tajvanski ministar odbrane Wellington Koo rekao je u utorak da Tajpej mora pokazati svoju odlučnost da se brani bez obzira na to ko je pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u.
"Moramo im dati da shvate da Tajvan ima odlučnost da se brani, te važnost ekonomske sigurnosti Tajvana i strateškog geopolitičkog položaja", rekao je novinarima na marginama parlamenta.
Međutim, neki kineski analitičari kažu da pokušaj Tajvana da produbi vojnu saradnju sa Sjedinjenim Državama, uključujući kupovinu oružja iz Washingtona, bilo bi kontraproduktivno za stabilnost preko Tajvanskog moreuza.
Trumpovi komentari o tome da Tajvan plaća američku zaštitu znače da “on traži od Tajvana da poveća svoju potrošnju na odbranu kako bi mogli kupiti više američkog oružja, ali slanje više oružja Tajvanu ne bi pomoglo da se Kina uvjeri da je mirno ujedinjenje još uvijek moguće”, Zhou Bo, Viši saradnik Centra za međunarodnu sigurnost i strategiju na Univerzitetu Tsinghua u Kini, rekao je za Glas Amerike telefonom.
Unatoč zabrinutosti oko Trumpove potencijalne politike prema Tajvanu, na osnovu komentara njegove kampanje, neki analitičari kažu da ostaje da se vidi kako će njegova administracija formulirati politiku Tajvana.
“U njegovom kampu postoje različiti glasovi. Postoje glasovi koji se fokusiraju na stranu ekonomske konkurencije, koju predstavlja sam Trump, i postoje glasovi koji govore o povlačenju iz Evrope i fokusiranju više resursa u Aziju kako bi se takmičili s Kinom, a postoje i glasovi koji gledaju na spajanje američke imovine, uključujući saveznike, da se takmiče sa Kinom”, rekao je za Glas Amerike Ja Ian Chong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
Međutim, rekao je da Tajvan treba biti spreman na potencijalnu nedosljednost u Trumpovom pristupu jer je on imao tendenciju da "vrlo brzo mijenja zvaničnike" tokom svog prvog mandata. "Ta nedosljednost može stvoriti utisak da postoji otvaranje za Peking", rekao je Chong.
Republikanci preuzimaju kontrolu nad američkim Senatom
Mitch McConnell, najviši republikanac u američkom Senatu, rekao je da će nova republikanska većina u Senatu biti važna zaštitna ograda za zemlju.
"Ovo je dobar dan za GOP (Republikansku stranku)", rekao je McConnell novinarima u srijedu.
Republikanska stranka je na izborima u utorak osvojila većinu u Senatu sa najmanje 51 od 100 mjesta. Kontrola Predstavničkog doma, koji trenutno drže republikanci, nije odlučena u srijedu rano ujutro.
Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu bilo je u igri na izborima širom Sjedinjenih Država za nove dvogodišnje mandate, dok su 34 od 100 mjesta u Senatu konkurisana za nove šestogodišnje mandate.
Prije dana izbora, demokrate su imale usku kontrolu nad Senatom, a republikanci u Domu. Ključne pobjede republikanaca za mjesta u Senatu u Zapadnoj Virdžiniji i Ohaju dovele su ih u poziciju da se vrate u većinu.
U Predstavničkom domu, republikanci su imali prednost od 220 prema 212, sa tri upražnjena mjesta koja idu na izbore. Kontrola nad tom komorom još nije potvrđena. Kontrola Predstavničkog doma možda neće biti poznata nekoliko dana, jer Kaliforniji često trebaju dani da prebroje glasačke listiće, a ponovno brojanje i drugi krugovi bliskih utrka mogu potrajati sedmicama da se riješe.
Politička istraživanja tokom izborne kampanje pokazala su da su birači - slično kao u utrci Kamala Harris-Donald Trump za Bijelu kuću - ravnomjerno podijeljeni u svojim političkim preferencijama za kontrolu Kongresa.
Oktobarska anketa Reuters/Ipsos pokazala je da bi 43% registrovanih birača podržalo kandidata Republikanskog doma u svom okrugu, dok bi 43% podržalo kandidata demokrata.
Republikanska većina u američkom Senatu mogla bi ugroziti sve buduće pakete pomoći Ukrajini za pomoć u borbi protiv Rusije.
McConnell, koji je često bio u sukobu sa svojom strankom u podršci toj pomoći, ponovio je njen značaj u srijedu.
„Nekome to može izgledati staromodno, ali ja sam još uvijek Reganov republikanac koji smatra da je uloga Amerike u svijetu apsolutno neophodna, čak i ako ste zabrinuti zbog troškova.”
Grb i himna Srbije u zvaničnoj upotrebi u Republici Srpskoj, odlučila Narodna skupština
Narodna skupština RS usvojila je 5. novembra zakonske izmjene koje omogućavaju da se zvanični simboli Srbije, grb Nemanjića (dvoglavi orao sa krunom) i himna "Bože pravde" mogu koristiti kao zvanična obilježja tog bh. entiteta.
Radi se o simbolima koje je Ustavni sud BiH poništio 2006. godine sa zvaničnih obilježja u Republici Srpskoj, ocijenivši da diskriminišu Bošnjake i Hrvate u tom bh. entitetu.
Prijedlog izmjena Zakona o upotrebi himne, grba i zastave RS usvojen je sa 61 glasom za i četiri protiv.
Prema usvojenim izmjenama, u institucijama tog bh.entiteta mogu se isticati zastave i grbovi, te izvoditi himne stranih država sa kojima RS ima sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa.
S obzirom na to da RS ima takav sporazum sa Srbijom, to praktično znači da se na sjednicama entitetskog parlamenta može emitovati himna Srbije "Bože pravde". Ispred i unutar zgrade Skupštine RS moći će se vijoriti zastava Srbije s grbom Nemanjića.
„To znači da kada budemo otvarali bolnicu Trebinje, recimo da je investitor Azerbejdžan, biće himna Azerbejdžana i grb Azerbejdžana, ali sa ove strane će biti na zastavi i amblem RS i ovaj grb Nemanjića kao zvaničan, a ne kao nešto što se koristi protokolarno. I 'Bože pravde' će biti zvanična himna koja se izvodi po zakonu, a ne zato što to u protokolu neko hoće, a neko neće da stavi”, pojasnio je predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić, tokom rasprave o izmjenama 30. oktobra.
Predstavnici probosanskih stranaka ranije su najavili apelacije zbog predloženih izmjena ukoliko budu usvojene.
U usvojenom prijedlogu se navodi da će se moći koristiti himne i grb država sa kojima „pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u RS imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe”.
U predloženom tekstu, ali ni u obrazloženju nije navedeno o kojim se državama radi.
Na zastavi RS, nakon presude Ustavnog suda BiH iz 2006. godine nema nikakvog grba, a entitetska himna „Moja Republika”, ozakonjena je 2008. godine.
Zvanična državna zastava BiH ne može se naći na ili u zgradama institucija u RS, a državna himna emitira se samo na početku sjednice državnog parlamenta.
Pentagon ne može potvrditi izvještaje da sjeverokorejske trupe učestvuju u borbama u Kurskoj oblasti
Pentagon je u ponedjeljak saopštio da se u ruskom Kursku nalazi najmanje 10.000 sjeverokorejskih vojnika, ali ne može potvrditi izvještaje da su oni uključeni u borbe.
Portparol Pentagona general-major Patrick Ryder rekao je da postoje naznake da će se sjeverokorejske trupe uključiti u borbe ili pružiti podršku u borbama.
Dodao je da se ukupno u Rusiji nalazi između 11.000 i 12.000 sjevernokorejskih vojnika.
Sjeverokorejske trupe ušle su u Rusiju prošlog mjeseca, a ruske trupe obučavaju te snage u pješadijskoj taktici, dejstvu bespilotnih letjelica, artiljerijskoj taktici, čišćenju rovova i slično, rekli su zvaničnici.
Rusi su sjeverokorejskim trupama obezbijedili ruske uniforme i opremu.
„Vidjećemo kako su tačno ove snage integrisane u ruske operacije i kako su posvećene bojnom polju”, rekao je on.