Linkovi

BiH

BIRN BIH: Prevencija ostaje najveći izazov prije nove strategije za terorizam


Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Bosanskohercegovačke vlasti još uvijek nisu izdvojile posebna sredstva za provedbu Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja ističe u ovoj godini, niti su u njenu provedbu uključene sve institucije koje su planirane, a nije uspostavljen ni jasan sistem prevencije terorizma u svim lokalnim zajednicama, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Autorice: and

Šaćir Gostevčić je prije šest godina posljednji put ispratio sina Asmira, koji je sa suprugom i troje djece otišao u Siriju, na teritoriju terorističke organizacije, takozvane Islamske države.

Dvije godine poslije sin Asmir je poginuo i Šaćir danas očekuje povratak njegove supruge s djecom, koji se već duže od godinu dana nalaze u kampu “Al-Hol” u Siriji koji kontrolišu kurdske snage. Nije siguran da bi Livno bilo najbolja sredina u koju se trebaju vratiti.

“Ova sredina nije vezana za institucije koje bi joj mogle pomoći u budućem periodu u preodgoju djece. A ovdje da to rade zbog jedne familije, ne znam, to je vrlo teško”, kaže on.

Šaćir Gostevčić pored slike sina. Izvor: BIRN BiH
Šaćir Gostevčić pored slike sina. Izvor: BIRN BiH

Rad s desetinama povratnika iz Sirije novo je iskustvo za Bosnu i Hercegovinu. Domaće institucije se posljednje dvije godine pripremaju za rad sa ženama i djecom i deradikalizaciju zatvorenih muškaraca, bivših boraca takozvane Islamske države.

Četiri i po godine nakon usvajanja Strategije, kojom je zaustavljen odlazak građana BiH u Siriju, povratak desetina porodica bit će stvarni test koliko su domaće institucije radile na preventivnom dijelu Strategije, koji ujedno čini i njen najveći dio.

U dvije institucije u Zenici, gradu gdje je Šaćirov sin živio prije nego što je otišao u Siriju i gdje živi porodica njegove supruge, kažu da nisu aktivno učestvovali u provedbi aktivnosti iz Akcionog plana za provedbu Strategije.

Iz Centra za socijalni rad u Zenici su za BIRN BiH kazali da su njihovi uposlenici prolazili obuke u kojima su se upoznali s temama terorizma i radikalizacije, ali da nisu dobili finansijska sredstva za provedbe aktivnosti iz Strategije.

U Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) su BIRN-u BiH rekli da su se njihove aktivnosti odnosile na učešće na konferencijama o uključivanju migranata u obrazovni sistem kao vid “prevencije i borbe protiv terorizma”, ali da te aktivnosti nisu nastavljene iz nekoliko razloga, među kojima su nedostatak novca i “neophodne koordinacije s nivoa institucija BiH, prema institucijama isključivo nadležnim za obrazovanje na svom području”.

Kroz više od 40 ponavljanih zahtjeva institucijama tokom posljednje dvije godine BIRN BiH je dobijao slične odgovore – da Strategija teško dolazi do lokalnih nivoa vlasti i da za njeno provođenje nisu predviđena posebna novčana sredstva, osim kroz donacije stranih donatora.

Odgovori iz prošle i ove godine pokazuju da je u proteklih 12 mjeseci napravljen ograničen napredak u uspostavljanju sistema prevencije terorizma u lokalnim zajednicama i da još uvijek nije napravljen niti jedan kompletan izvještaj o provedbi Strategije.
Sagovornici BIRN-a BiH slažu se da je u najvećem dijelu implementiran sigurnosni dio Strategije, da je zaustavljen odlazak na strana ratišta i da nije bilo terorističkih napada u BiH u posljednjih nekoliko godina, ali da preventivni dio i dalje predstavlja izazov.

Premalo fokusa na prevenciji

Mirsada Poturković. Izvor: BIRN BiH
Mirsada Poturković. Izvor: BIRN BiH

Mirsada Poturković, stručna saradnica Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo, kaže kako je ovaj centar u provođenje Strategije uključen u maju prošle godine i to u aktivnosti za povratak osoba sa stranih ratišta. Ona vidi problem u tome što se dokumenti na državnom nivou usvajaju bez učešća centara za socijalni rad koji kasnije moraju da provode aktivnosti.

“Zaposlenici u centru za socijalni rad nisu u redovnom procesu obrazovanja ili kroz neke edukacije pripremljeni za nošenje s problemima koje nosi radikalizacija”, kaže Poturković.

Joeri Maas, šef za planiranje i politiku iz Misije OSCE-a u BiH, organizacije koja je sve vrijeme pratila provedbu Strategije, kaže kako “ono što je jedinstveno za ovu strategiju jeste dodavanje stupa prevencije, koji je ranije nedostajao”.

“Ono što se zahtijeva u stupu prevencije jeste pristup koji obuhvaća cijelo društvo, pristup koji obuhvaća cijelu vladu, a to se ne oslanja samo na, da tako kažemo, tradicionalne sigurnosne aktere, poput policije, obavještajnih službi, tužilaštava”, kaže Maas i objašnjava da je u tom dijelu BiH imala problem već kod pripremanja teksta Strategije jer “nisu sva ministarstva i relevantne organizacije u okviru stupa prevencije sudjelovale u radu radne grupe”.

“Ako Nadzorno tijelo za provedbu Strategije odražava samo tradicionalne sigurnosne aktere, onda postoji vrlo malo instrumenata da se to nadzorno tijelo aktivno uključi u stup prevencije u Strategiji. Jer nemaju nadležnost, nemaju nikakve instrumente da se uključe u aktivnosti organa za socijalnu zaštitu u nekom od kantona, naprimjer”, kaže Maas.

Nadzorno tijelo, koje je počelo s radom 2017. godine, uključivalo je 14 predstavnika sigurnosnih agencija. Predstavnici tih agencija su učestvovali i u samom pisanju Strategije, zbog čega je ona prilično okrenuta sigurnosnim pitanjima, smatraju stručnjaci.

Vlado Azinović, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, objašnjava da su Strategiju “prije svega pisali ljudi iz sigurnosnog sektora”, ali da su u njenu izradu bili uključeni i drugi ljudi iz nevladinog sektora, vjerskih i akademskih zajednica.

“Strategija je pisana brzo i možda je bila sekuritizirana, previše ostavljena u domenu sigurnosti, ali su okolnosti bile takve da je sigurnosni aspekt i prije svega sigurnost građana BiH bila naš primarni interes”, kaže Azinović i dodaje da je Strategija pisana u vrijeme velikog broja odlazaka stanovnika BiH na strana ratišta u Siriju i Ukrajinu.

Mario Janeček. Izvor: BIRN BiH
Mario Janeček. Izvor: BIRN BiH

Mario Janeček, šef Odjela za borbu protiv terorizma u Ministarstvu sigurnosti, objašnjava da je Strategija sastavljena od četiri dijela – preventivni, dio o istragama i krivičnom gonjenju, zaštita kritične infrastrukture i odgovor na terorističke napade.

On smatra kako BiH nije zaostala u provođenju mjera prevencije.

“Na kraju je naš cilj ono što je zacrtano po Strategiji – da budemo prisutni u svim lokalnim zajednicama u BiH. Naravno, ta finansijska ograničenja i ograničenje kapacitiranosti ćemo teško moći samostalno prebroditi u narednoj godini. Mislim da će to dugoročno ostati jedan veliki izazov”, kaže Janeček.

On izdvaja proces preuzimanja prve grupe povratnika iz Sirije, koja je uključivala borce takozvane Islamske države i žene i djecu, kao uspješan primjer zrelosti domaćih institucija da se suoči sa ovim problemom, ali priznaje da taj odnos još uvijek nije sveprisutan i sistemski. Važeća Strategija ne navodi izričito kako raditi s povratnicima, osim procese rada sa osuđenim borcima u zatvorima.

U Akcionom planu se navodi da će u preventivni dio Strategije biti uključene socijalne i obrazovne službe na svim nivoima i u svim lokalnim zajednicama.

Primjeri rada u lokalnim zajednicama, poput pilot projekata u Brčkom i Zvorniku, koji uključuju veliki broj institucija i preventivni rad, trebali bi se provoditi u mnogo više zajednica, smatraju stručnjaci. To bi trebala omogućiti nova Strategija koja će biti pripremana u toku 2020. i koja treba da počne da se primjenjuje od naredne godine.

Filip de Ceuninck. Izvor: BIRN BiH
Filip de Ceuninck. Izvor: BIRN BiH

Filip de Ceuninck, regionalni koordinator i savjetnik za borbu protiv terorizma iz Delegacije Evropske unije u BiH, kaže kako je potrebno odmah početi raditi na izvještaju o provedbi Strategije.

“Mislim da je ljeto ove godine idealno vrijeme da se naprave procjene i izvještaj o radu, da se vidi šta su nadolazeći izazovi, šta je uspjelo, a šta su bile prepreke”, kaže on.

Maas smatra da je novom Strategijom potrebno riješiti pitanje sastava Nadzornog tijela.

“To se može uraditi na više načina, ali mislim da ono što smo predložili i što smo ranije rekli, to je da mislimo da se razdvoji stup prevencije od ostatka Strategije. Mislimo da to oslobađa prostor za tradicionalna sigurnosna tijela da se fokusiraju na svoje aspekte i za širu grupu netradicionalnih sigurnosnih aktera da se fokusiraju na aspekte prevencije u Strategiji”, kaže Maas i dodaje da se tome može pristupiti i na drugi način.

Joeri Maas. Izvor: BIRN BiH
Joeri Maas. Izvor: BIRN BiH

“Možete imati podgrupe Nadzornog tijela koje skupa čine stranu prevencije i stranu sigurnosnog sektora. Imamo jasnu preporuku, a to je – osigurajte da su u Nadzornom tijelu zastupljeni svi akteri uključeni u implementaciju aktivnosti iz Strategije”, kaže Maas.

Vršiteljica dužnosti direktora Centra za socijalni rad Zenica Meliha Popović ima sličan stav.

“Naš je stav da bi svakako trebalo razdvojiti Strategiju na dvije, jer rad na pojavi terorizma i rad na prevenciji nasilnog ekstremizma podrazumijeva potpuno različite oblike djelovanja, kao i različite subjekte koji se bave njima”, kaže Popović.

“Drugi način razmišljanja je da možda ne budemo toliko ambiciozni u smislu velikog broja aktivnosti, nego da se više fokusiramo na prioritetne aktivnosti, odnosno manji broj aktivnosti uz veću fokusiranost na stvarne probleme”, kaže De Ceuninck, koji također smatra da je Strategiju potrebno razdvojiti na dva dijela.

Azinović smatra da će nova Strategija morati biti bazirana na temeljitoj analizi postojeće – “šta je urađeno, šta nije, šta se moglo bolje, šta je urađeno dobro”.

“Osim toga, Strategija će morati reflektirati aktualno stanje na terenu, na koje mi dijelom možemo uticati – neke stvari prepoznajemo, neke stvari naslućujemo, neke stvari možemo anticipirati”, smatra Azinović.

Sagovornici BIRN-a BiH kažu da će izvještaj, a potom i tekst nove Strategije, morati da odgovori kako prevazići nekoliko važnih izazova koji su postojali tokom važeće Strategije, poput problema sa izvještavanjem i nedostatkom sredstava za njenu provedbu, kašnjenja sa usvajanjem akcionih planova na svim nivoima i nesprovođenja pojedinih dijelova dokumenta, te suočavanja s problemom radikalizacije na internetu.

Bez godišnjih izvještaja teško je pratiti provedbu Strategije
Nadzorno tijelo za provedbu Strategije bilo je, prema usvojenim dokumentima, dužno sastavljati godišnje izvještaje o provedbi Strategije i upućivati ih Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, ali to do sada nije uradilo nijednom.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH su BIRN-u BiH kazali kako će konačni izvještaj o provedbi Strategije biti napravljen tokom 2020. godine.

Saša Magazinović. Izvor: BIRN BiH
Saša Magazinović. Izvor: BIRN BiH

U Republici Srpskoj i Brčko distriktu su pravili godišnje izvještaje. Izvještaji koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) dostavilo BIRN-u BiH u posljednje dvije godine detaljno navode provedene aktivnosti.

Državni poslanik Saša Magazinović kaže kako, kao član Parlamenta BiH, nije dobijao izvještaje o provedbi Strategije.

“Jedan od problema i nešto što mora biti promijenjeno u narednom periodu, i što će, ja se nadam, biti promijenjeno, jeste da se i zakonodavna vlast na odgovarajući način uključi u praćenje provedbe strategija, akcionih planova, da se redovno izvještava i, zašto da ne, da se organizuju tematske sjednice”, kaže Magazinović.

Akcioni planovi nisu usvojeni u Federaciji
Za rad na prevenciji terorizma i sigurnosnim mjerama, bilo je potrebno usvojiti akcione planove kojima bi se utvrdile dužnosti svake institucije pojedinačno. Državni akcioni plan usvojen je godinu dana nakon usvajanja Strategije, a usvojili su ih i Vlada Brčko distrikta i Vlada Republike Srpske.

U Federaciji BiH još uvijek nije usvojen akcioni plan, osim onoga koji je usvojila Federalna uprava policije (FUP).

“Dobili smo garancije iz Ureda premijera Vlade Federacije da će oni vrlo brzo kreirati određeni plan akcije koji se treba implementirati u ovoj godini, koja je završna godina implementacije i Strategije”, kaže Janeček.

Državna strategija bez državnog novca
Prema podacima BIRN-a BiH, iz državnog budžeta tokom četiri i po godine nije izdvojen novac za bilo koju aktivnost obuhvaćenu Strategijom, već su se one finansirale donatorskim sredstvima.

Janeček je za BIRN BiH kazao kako “nije dodijeljena niti ijedna konvertibilna marka (KM) od Vijeća ministara i nadležnih entitetskih vlada za provedbu Strategije”.

“Nama bi pomak bio i kada bismo dobili minimalan iznos sredstava koji bi bio namijenjen za implementaciju nove Strategije, pa da makar imamo nešto da možemo pokrenuti. Da možemo pokriti određene minimalne operativne troškove ljudi, ali bojim se da ćemo i do toga teško doći”, kaže Janeček.

Vlado Azinović. Izvor: BIRN BiH
Vlado Azinović. Izvor: BIRN BiH

Azinović smatra da je problem to što novac za aktivnosti predviđene Strategijom nije obuhvaćen budžetima na bilo kojem nivou, te što se to riješilo na način da međunarodne organizacije finansiraju provođenje ovih aktivnosti, smatrajući kako se situacija sada promijenila.

“Mi sada znamo ili vjerujemo da znamo šta nam nedostaje, gdje su praznine koje treba popuniti, gdje smo potkapacitirani, gdje nam treba finansijska, a gdje neka druga pomoć, i mi smo sada u stanju izaći pred međunarodnog donatora i reći ‘treba nam samo to i to’, a ne prihvatati sve što nam se baci pod noge”, kaže Azinović.

Joeri Maas iz OSCE-a objašnjava da bi institucije trebale osigurati novac za njeno finansiranje onda kada usvajaju strategiju.

“Pitanje da li su finansijska sredstva obezbijeđena treba riješiti pri usvajanju strategije, jer možete usvojiti koliko hoćete strategija, ali bez sredstava za implementaciju to je besmisleno”, kaže Maas.

Prevencija radikalizacije u online prostoru bez nadležne institucije
Premda je monitoring mržnje na internetu i pozivanja na nasilje bio fokus Akcionog plana, ove mjere u najvećem dijelu su ostale zanemarene, pokazuje analiza BIRN-a BiH.

“Ostale su mjere koje se tiču suzbijanja radikalizma i ekstremizma u cyber prostoru, koje trebamo raditi i s privatnim sektorom, i tu će biti zanimljivo vidjeti za koji ćemo se pristup odlučiti s obzirom da moramo imati u vidu i Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a s druge strane ne možemo dopustiti da se te platforme i ta međunarodna rješenja i osnovna ljudska prava zloupotrebljavaju u svrhe ekstremizma i terorizma”, kaže Janeček navodeći primjer predavanja Bilala Bosnića, koja je i dalje moguće pronaći na internetu iako je on u junu 2016. pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja na terorističke aktivnosti te vrbovanja i organizovanja terorističkih grupa.

BiH za sada nema zvanični način da ukloni ovaj i slične sadržaje iz online prostora. U Akcionom planu je predviđeno da taj posao radi Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), ali su iz ove institucije ranije objasnili za BIRN BiH kako nisu nadležni za provedbu Strategije, niti mogu uklanjati sadržaj s interneta.

Strategija (ilustracija BIRN)
Strategija (ilustracija BIRN)

Prema analizi BIRN-a BiH, druge institucije također su imale ograničene aktivnosti na provedbi Strategije ili nisu ispunile aktivnosti za koje su bile zadužene.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) je trebala uspostaviti videonadzor na svim graničnim prelazima. Tokom 2019. godine potpisan je ugovor, definisane su pozicije kamera i postavljeni su kablovski vodovi, navodi se u odgovoru ove institucije BIRN-u BiH, ali radovi još uvijek nisu završeni i očekuje se da će to biti urađeno tokom 2020. iako se, prema Strategiji, očekivalo da će potpuni videonadzor biti završen do kraja 2018. godine.

Izmjene Krivičnog zakona BiH za koje je OSCE prošle godine rekao da predstavljaju jedan od ključnih prioriteta jednog od stubova Strategije, i dalje nisu usvojene i time nije dopunjen “nizom krivičnih djela navedenih u Dodatnom protokolu Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju terorizma, koju je ratificirala BiH”.

Mario Janeček kaže kako se Strategija sigurno neće implementirati u stoprocentnom učinku i obimu.

“Ostat će sigurno ove mjere koje se tiču regulacije cyber prostora koji je izuzetno, izuzetno zahtjevan. Prilično sam siguran da će ostati pitanje zaštite kritične infrastrukture, gdje se traže značajna finansijska ulaganja u jednu takvu zaštitu, ali u biti to nije ni bio cilj Strategije – da ona riješi sve probleme”, kaže Janeček.

Analizi je doprinijela Azra Husarić.

Komentari

XS
SM
MD
LG