Linkovi

BIRN BiH: Senzacionalističko izvještavanje o terorizmu širi strah i dezinformacije


Ilustracija, Izvor: BIRN BiH

Senzacionalističko izvještavanje medija o terorizmu preuveličava ovaj fenomen u Bosni i Hercegovini dok istovremeno širi strah i tako postiže samu svrhu terorizma, ali također dovodi i do slabije informisanosti građana o ovom kompleksnom problemu, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kada je u ljeto prošle godine u selu Matuzići (općina Doboj Jug) u napuštenoj i ruševnoj kući pronađeno staro naoružanje, Radio televizija Republike Srpske (RTRS) i neki drugi mediji, dok je policijska istraga još uvijek trajala, ovaj slučaj su povezali s navodnim skladištem naoružanja u blizini džamije, paradžematima, i vijesti dali kontekst religijski motivisanog ekstremizma.

Dok je zvanična policijska istraga potvrdila da je naoružanje zaostalo iz rata i da nema povezanosti s terorizmom, vjerski motivisanim ekstremizmom ili paradžematima, grupa medija je uz pomoć “uobičajenih stručnjaka za sigurnost” već iskonstruisala vijest do nivoa navodnog pripremanja oružanog napada na Republiku Srpsku. Lokalni novinari koji su prvi objavili servisnu vijest o pronalasku oružja, lokalni imam i policija u Matuzićima kazali su za BIRN BiH da su bili iznenađeni kada su vidjeli na koji način se izvještava o pronalasku oružja.

Najčešći sagovornik za ovu i niz drugih sličnih priča bio je Dževad Galijašević. Njega kao “stručnjaka za sigurnost” potpisuje grupa medija koji su, prema stranici za provjeru činjenica “Raskrinkavanje”, najskloniji senzacionalističkom izvještavanju o terorizmu.

Tijana Cvjetićanin iz “Raskrinkavanja” kaže da je Galijašević jedan od ljudi koje naziva “predefinisanim stručnjacima za terorizam” određenog broja medija.

“Ta institucija stručnjaka za terorizam ili bezbjednosnih stručnjaka na način na koji se tretira u medijima jeste totalno obesmišljena za početak jer postoje ljudi koji se stvarno time bave, kojima je to struka i profesija, a onda imate ljude koji su poput Dževada Galijaševića, nekog ko se naprosto pojavio i počeo da priča o tome”, kaže Cvjetićanin.

Galijašević za BIRN BiH kaže kako sebe smatra alternativnim izvorom informacija o terorizmu i kako nije tražio od medija da ga potpisuju kao stručnjaka.

“Mene pitaju za neku stvar, ad hoc analiza. Obično me zateknu u autu ili na času ili negdje. Zateknu me, dam izjavu, dam mišljenje. Šta će oni napraviti od toga, ja imam pametnija posla nego da provjeravam da li je nešto korišteno senzacionalistički ili nije”, kaže Galijašević.

Strah se prodaje
Za većinu sagovornika BIRN-a BiH priča iz Matuzića samo je jedna u nizu onih koje su, stavljanjem stvari van njihovog konteksta i preuveličavanjem, postale primjer kako se od izvještavanja o navodnom terorizmu pravi senzacija. Stručnjaci s kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH smatraju da senzacionalističko izvještavanje o terorizmu širi strah, manipulira i politizira fenomen nasilnog ekstremizma i terorizma.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže kako je odgovornost novinara i njihovih sagovornika obostrana, ali da je odgovornost onih koji odgovaraju veća jer su svjesni da “vrlo često ne znaju apsolutno ništa o temi”.

“Tu nedostaje neka vrsta odgovornosti, jer i kada izvještavate, vi morate da imate kontekst unutar kojeg izvještavate. Da li će vaše izvještavanje prouzročiti gore posljedice po društvo i dovesti do neke politizacije cijelog slučaja ili eventualno, kada govorimo o nekim manjim zajednicama, neke polarizacije koja može biti jako negativna”, kaže Turčalo.

Muhamed Jusić. Izvor: BIRN BiH
Muhamed Jusić. Izvor: BIRN BiH

Muhamed Jusić, glasnogovornik Islamske zajednice, za BIRN BiH kaže da se “strah jednostavno prodaje”.

“Postoje mediji koje jednostavno ne zanimaju činjenice, ne zanima ih ono što bismo u novinarskoj profesiji nazvali drugom stranom. Oni imaju agendu. Vi možete do sutra ponavljati koliki je tačan broj ljudi otišao iz BiH da ratuje u Siriji, koliko je tu žena, koliko djece. Ljudi koji vjeruju da su tisuće, vjerovat će da su tisuće”, kaže Jusić.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović kaže da su senzacionalizam i politizacija “zajednička karakteristika medija globalno”.

“Naprosto, naslov tipa ‘500 državljana BiH je u zarobljeništvu u Siriji’ tjera vas da kliknete na link na tu priču, tjera vas da odete da kupite novine ukoliko priča nije objavljena, bombastični naslovi iza kojih najčešće stoje neprofesionalni tekstovi, sad ne govorim o sadržaju, govorim o elementarnim pravilima struke, da konsultirate najmanje dva izvora”, kaže Azinović.

Ratni zločin kao terorizam
Grupa medija koja je objavila senzacionalističke tekstove o pronalasku oružja u Matuzićima također je objavila druge tekstove u kojima se negiraju zvanične informacije institucija. Jedan od posljednjih primjera jesu serijali priča koje negiraju sudski utvrđene činjenice o granatiranju tuzlanske Kapije, na kojoj su poginule desetine mladih. Iako je Sud BiH pravosnažno osudio Novaka Đukića za ovaj zločin, dio medija u Srbiji i Republici Srpskoj je objavio priče o navodnom terorističkom napadu.

Nedavno je u Beogradu promovisana knjiga “Tuzlanska kapija – režirana tragedija”, čiji je izdavač Medija centar Ministarstva odbrane Republike Srbije. Jedan od recenzenata i promotora ove knjige bio je i Galijašević. On je ranije u medijima izjavljivao da je zločin na tuzlanskoj Kapiji bio teroristički čin.

“Izjave poput: ‘Tuzlanska Kapija je bila prikriveni teroristički napad’ – one dolaze na vrlo plodno tlo koje je već dobro utemeljeno i u kome to ljudima koji već godinama, decenijama sad već, slušaju tu priču iznova i iznova, ne zvuči upitno ni na koji način. Zvuči vrlo logično zato što je iz tog mjehura dezinformacijskog ona smislena i logična, i to je nešto što je jako teško”, pojašnjava Cvjetićanin.

Iz RTRS-a nisu odgovorili na molbu BIRN-a BiH za razgovor.

Tijana Cvjetićanin. Izvor: BIRN BiH
Tijana Cvjetićanin. Izvor: BIRN BiH

Sagovornici BIRN-a BiH objašnjavaju da senzacionalističko izvještavanje o terorizmu najprije služi glavnom cilju terorizma – zastrašivanju ljudi.

“Mediji su, generalno gledano, ne samo u BiH nego i šire, najbolji saveznik tim ljudima, jer zapravo uspiju ispuniti onu funkciju terorizma ili nasilnog ekstremizma koji ti ljudi samostalno, bez medijskog izvještavanja, koje je usmjereno u pravcu ne da saopći vijest, nego da interpretira, da svoj vrijednosni stav o toj vijesti prenosi i na taj način, kroz to izvještavanje, doprinosi da se taj strah koji je već stvoren multiplicira”, pojašnjava Turčalo.

Muhamed Jusić kaže kako se društvo ne može iznijeti s nasilnim ekstremizmom tako što će se problem preuveličavati. Zato je, prema njegovim riječima, od presudnog značaja da novinari shvate kako se radi o vrlo kompleksnom problemu i da mu se tako i pristupa.

Smjernice za novinare
Misija OSCE-a u BiH i Vijeće za štampu BiH uskoro će objaviti smjernice za novinare o izvještavanju o terorizmu.

Zlatan Musić, službenik za slobodu medija Misije OSCE-a, kaže da pristup medija u izvještavanju o nasilnom ekstremizmu i terorizmu nije dovoljno izbalansiran.

“Tu zapravo vidimo da je mnogo fokusa na religijskom ekstremizmu, a mnogo manje fokusa na nekim drugim ekstremističkim grupama i potencijalno rizičnim aktivnostima koje se dešavaju, koje predstavljaju sigurnosni rizik”, kaže Musić.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije BiH Ljiljana Zurovac objašnjava da se novinari, kada se dogodi teroristički akt i nasilje, najbolje mogu zaštititi od greške tako što će koristiti zvanične izvore, bez vlastitog interpretiranja i komentarisanja događaja.

“Svaki naš izvještaj koji radimo, ako nije pravilno koncipiran i ako se ne drži činjenica, može stvoriti dodatnu paniku, dodatno uznemirenje i lančano može dovesti do nekog novog nasilja kao protureakcija na ono što se dogodilo”, kaže Zurovac.

Nakon što je riječ “terorizam” korištena u medijskim izvještajima o oružju iz Matuzića i granatiranju tuzlanske Kapije, Tijana Cvjetićanin kaže kako ona i kolege koje provjeravaju činjenice primjećuju nove medijske izvještaje koji govore o terorizmu tamo gdje njega nema, posebno ne u onoj mjeri kako to predstavljaju pojedini mediji.

“Novi trend koji je zanimljiv i koji je sve intenzivniji jeste da se migranti, izbjeglice, proglašavaju teroristima, ponovo bez ikakvih činjenica. Svaki put kada bismo kontaktirali stvarne sigurnosne agencije i policijska tijela, dobijali smo isti odgovor, a to je: ‘Mi nemamo takvih saznanja’”, kaže Cvjetićanin i postavlja pitanje na osnovu čega mediji onda to tvrde osim “na osnovu činjenice da su to ljudi druge boje kože i da su ti ljudi muslimani”.

“Prosto, to je jedan rasistički i islamofobni narativ”, kaže Cvjetićanin.

XS
SM
MD
LG