Linkovi

Kako je BiH odustala od evropske nabavke lijekova za COVID-19


Eva Pharma u Egiptu proizvodi dva lijeka koja se koriste u liječenju bolesnika s COVID-19 - remdesivir i avipiravir.

Bosna i Hercegovina lijekove koji se koriste za liječenje oboljelih od koronavirusa u odjelima intenzivne njege neće nabavljati putem evropskog poziva. Od nabavke se odustalo jer entitetska ministarstva za ovu nabavku, u konačnici, nisu iskazala interes, potvrđeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Evropski poziv za nabavku lijekova koji se koriste za liječenje oboljelih od koronavirusa u odjelima intenzivne njege raspisan je prije devet mjeseci, ali Evropska unija do danas nije zaprimila bh. listu usaglašenih potreba za nabavku lijekova.

“BiH nije dio ove nabavke, ali bi se mogla dodati na zahtjev i u skladu sa Sporazumom država učesnica i kompanija ukoliko to i zatraži”, saopšteno je iz Evropske unije.

BiH je ranije zakasnila na ovaj poziv, ali je naknadno uvrštena u rezervnu listu za nabavku lijekova koji su u julu 2020. godine smatrani efikasnim u liječenju koronavirusa.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH danas kažu da se lijekovi neće nabavljati na ovaj način jer “entitetska ministarstva nisu iskazala interes, odnosno nisu dostavila konačnu saglasnost”.

Zdravstvene ustanove tako su prinuđene da lijekove koji se koriste za liječenje oboljelih od koronavirusa u odjelima intenzivne njege nabavljaju samostalno, baš kao i građani.

Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać, smatra da bi nadležna entitetska ministarstva trebala pomoći zdravstvenim ustanovama i nabaviti lijekove.

“Većina zdravstvenih ustanova u oba entiteta opterećena je dugovima. Zdravstvo jako loše stoji finansijski. Struka se mora konsultovati. Ona se zaobilazi u širokom luku, a posljedice trpimo svi”, ogorčen je Midžić.

S njim se slaže i Ednan Drljević, šef Infektivnog odjeljenja Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo.

“Sramotno je da Ministarstvo civilnih poslova BiH nije nabavilo potrebne lijekove. Na jednoj od prošlogodišnjih sjednica Vlade Federacije BiH, ova tema stavljena je na dnevni red, ali je iz nerazumljivih razloga s njega i skinuta. Zaista nastojimo da svi pacijenti koji imaju indikaciju za primjenu jednog od lijekova koji se koriste u borbi protiv koronavirusa isti i dobiju”, naglašava Drljević.

I Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar samostalno nabavlja lijekove: remdesivir, hidroksiklorokin, interferon beta-1a, interferon beta-1b, lopinovir i ritonavir, a za potrebe liječenja pacijenata zaraženih COVID-19 virusom. Lijek tocilizumab kažu da do sada nisu koristili jer je riječ o eksperimentalnom lijeku, za koji objašnjavaju da još nije dokazana opravdanost primjene u liječenju koronavirusa.

Kutija lijeka Ivermectine, proizvođača Biogaran u Parizu, Francuska, 28. travnja 2020. REUTERS / Benoit Tessier
Kutija lijeka Ivermectine, proizvođača Biogaran u Parizu, Francuska, 28. travnja 2020. REUTERS / Benoit Tessier

(Ne)opravdanost odustajanja od nabavke

U Federalnom ministarstvu zdravstva kao opravdanje za nenabavljanje lijekova namijenjenih za tretman oboljelih od COVID-19 infekcije putem Zajedničkog sporazuma Evropske unije o javnim nabavkama medicinskih protumjera (JPA) navode nedostatak finansijskih sredstava.

“S obzirom na to da Federalno ministarstvo zdravstva nije imalo osigurana finansijska sredstva za nabavku lijekova, a imajući u vidu činjenicu da su tražena sredstva uveliko prevazilazila iznos raspoloživih sredstava iz tekuće rezerve budžeta Federacije BiH, tada nismo dobili saglasnost Vlade Federacije BiH za nabavku remdesivira”, obrazlažu iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Istovremeno preciziraju da svaka federalna zdravstvena ustanova može vršiti nabavku potrebnih lijekova, ističući da “interferon beta-1a i tocilizumab imaju dozvolu za stavljanje u promet u Bosni i Hercegovini koju je izdala Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, te je njihov uvoz i promet slobodan”.

“Za sve ostale potrebne lijekove postoji zakonska mogućnost za uvoz putem interventnog uvoza, a na zahtjev zdravstvene ustanove. U 2020. godini, iz budžeta Federacije BiH izdvojena su sredstva za kantone i općine za podršku aktivnostima u svim oblastima koje je ugrozila pandemija, što je svakako podrazumijevalo i pomoć zdravstvenim ustanovama, a o čemu su odlučivali kantoni”, zaključuju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Sead Šadić, šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge u Vladi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, uz napomenu da je odnedavno na ovoj funkciji, nije siguran da li je Ministarstvo civilnih poslova BiH tražilo od Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge da se izjasni o evropskoj nabavaci lijekova za liječenje pacijenata zaraženih koronavirusom, ali da se Odjeljenje dva puta izjašnjavalo prema upitima Ministarstva civilnih poslova BiH.

“Imamo dva izjašnjenja prema Ministarstvu civilnih poslova BiH a nakon kosultacija sa našim zdravstvenim ustanovama. Nismo zainteresirani za nabavku lijekova RoActemra i interferon beta-1a jer na prostoru Brčko distrikta Bosne i Hercegovine nema ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Drugi nam lijekovi, koliko je meni poznato, nisu nuđeni, odnosno Odjeljenje se nije izjašnjavalo”, govori Šadić.

Prema njegovim riječima, vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Republike Srpske potpisale su ugovor sa Ministarstvom civilnih poslova BiH za nabavku remdisivira, ali se od realizacije nabavke odustalo jer Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje njegovu upotrebu.

“Pare smo bili osigurali u sredstvima rezerve prošle godine, ali ih sada više nemamo”, izjavljuje Šadić.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH tvrde da su u stalnoj komunikaciji sa nadležnim entitetskim ministarstvima i Odjeljenjom za zdravstvo i ostale usluge u Vladi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

“Sve potrebe koje budu iskazane, biće realizirane. Naš prioritet nikada nisu bile donacije. Naprotiv, uz duboku zahvalnost svima koji su Bosni i Hercegovini pomogli tokom pandemije, smatramo da svaka od institucija, na svim nivoima vlasti, treba da radi svoj posao u interesu građana”, poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske kratko su rekli da ovo ministarstvo “ne vrši nabavku lijekova za potrebe zdravstvenih ustanova”.

Evropskoj nabavci prethodila je najava Ministarstva civilnih poslova BiH da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”, a na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA).

BIRN BiH je u vrijeme objavljivanja poziva saznao je da je BiH na njega zakasnila zbog tromosti administracije. Ministarstvo civilnih poslova BiH tada je otkrilo kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu usaglašene liste lijekova pa “nadležne zdravstvene institucije entiteta i Brčko distrikta BiH nisu mogle blagovremeno odgovoriti na dostavljeni zahtjev Evropske komisije”. U isto vrijeme, Ministarstvo vanjskih poslova BiH navelo je da se BiH, kao i sve druge države, može uključiti u nabavku iz rezerve navedenog evropskog poziva.

U vrijeme raspisivanja evropske nabavke lijekova koji se koriste za liječenje koronavirusa u odjelima intenzivne njege, BiH je iskazala potrebe za remdesivirom, hidroksiklorokinom, kaletrom, interferonom beta-1a, interferonom beta-1b, actemrom (tocilizumab).

BIRN BiH je ranije pisao kako su građani BiH bili primorani sami kupovati lijek tocilizumab prilikom bolničkog liječenja. Neki od kantona su u posljednjih nekoliko sedmica odobrili refundiranje ovih troškova, ali se bolnice i dalje suočavaju sa manjkom nabavki ovih lijekova za svoje pacijente.

Komentari

XS
SM
MD
LG