Linkovi

Teme

Biden obećava brzi pad upotrebe fosilnih goriva u SAD

Svjetski lideri učestvuju u Klimatskom samitu Bijele kuće preko video linka, 22. aprila 2021.

Uz poruku da svijet "mora da se izbori sa egzistencijalnom krizom našeg doba", američki predsjednik Joe Biden objavio je novi cilj SAD smanjenje otpuštanja štetnih gasova za 50 do 52% do 2030. godine.

Biden je to obećanje iznio na početku virtuelnog globalnog samita o klimatskim promjenama u kome učestvuje nekoliko desetina svjetskih lidera.

"Ovo je decenija u kojoj moramo da donesemo odluke koje će izbjeći najgore posljedice klimatske krize", izjavio je Biden u četvrtak, pozivajući druge zemlje, posebno najveće svjetske ekonomije, da "pojačaju svoje napore."

Britanski premijer Boris Johnson pohvalio je Bidenovo saopštenje i nazvao ga "potpunom prekretnicom", navodeći da će proglašeni cilj "preobraziti globalnu borbu protiv klimatskih promjena".

Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.
Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.

Američki cilj je sličan nivoima iz 2005. godine, i Bijela kuća kaže će Amerika pokušati da dođe do tog nivoa tako što će ići u smjeru čistijih izvora energije, raditi na proizvodnji ekonomičnijih automobila i kamiona, podržavati metodu "hvatanja ugljenika" u fabrikama i smanjiti upotrebu metana.

Međutim, na razočarenje organizatora samita i ekologa, dvije najnaseljenije zemlje svijeta, Kina i Indija, u četvrtak nisu iznijele nikakva nova obećanja.

Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je da će njegova zemlja strogo kontrolisati potrošnju uglja u narednih nekoliko godina, i postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva u periodu između 2026. i 2030. On je takođe ponovio da Kina planira da vrhunac u emisiji ugljenika u atmosferu dostigne prije 2030.

Premijer Indije Narendra Modi objavio je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama na ostvarenju ciljeva čiste energije do 2030, kako bi se pomoglo u "mobilisanju investicija, predstavljanju nove tehnologije i omogućavanju projekata saradnje u sferi ekologije".

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na samitu: "Treba nam zelena planeta - ali u svijetu se upalila crvena lampica. Na ivici smo provalije, moramo da budemo sigurni da ćemo sljedeći korak načiniti u pravom smjeru. Lideri u svim dijelovima svijeta moraju da preduzmu akciju."

Dvodnevni samit je dio Bidenovih napora da obnovi status Amerike kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena, nakon što je njegov prethodnik Donald Trump povukao SAD iz pravno obavezujućeg Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama 2017. Biden je Trumpovu odluku poništio ubrzo po dolasku na položaj.

Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je objavio cilj o smanjenju emisije štetnih gasova za 40-45% do 2030 - ispod nivoa iz 2005.

Evropa će primijeniti ograničenja za emisiju štetnih gasova u zgradama i saobraćaju, izjavla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​, navodeći: "Ugljenik mora da ima svoju cijenu, jer priroda više ne može da plaća cijenu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što Sjedinjene Države ponovo sarađuju na politici borbe protiv klimatskih promjena.

"Hvala na ovome i hvala što organizujete samit", rekla je Merkel Bidenu. "To je ogroman posao jer u suštini znači kompletnu transformaciju, kompletnu promjenu načina na koji radimo."

Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.
Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.

Online skup, u kome je učestvovalo više od 40 lidera, nije prošao bez tehničkih problema. Učesnicima je smetao eho koji se čuo za vrijeme uvodnog izlaganja potpredsjednice Kamale Harris kao i na početku Bidenovog govora.

Unaprijed snimljeni govor francuskog predshednika Emmanuela Macrona je zaustavljen usred rečenice a državni sekretar Antony Blinken je ponovo predstavio vidljivo nestrpljivog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je sjedio u tišini skoro dvije minute.

Ruski predsjednik je izjavio da bi njegova zemlja mogla da uvede preferencijalne uslove za strane investicije u projekte čiste energije.

Poslije Putinovog govora, emitovan je ostatak Macronovog obraćanja, u kome je francuski predsjednik pozvao na uvođenje međunarodne regulative, navodeći: "Ako ne postavimo cijenu ugljenika, neće biti vremena za tranziciju.".

See all News Updates of the Day

U Americi pokrenuta inicijativa da se pokret čiji se osnivač krio u BiH stavi na listu terorističkih organizacija

Robert Rundo u istočnoj Evropi. (Foto: Screenshot videa koji je naknadno uklonjen sa stranice YouTube.)

Dok policijske agencije u Bosni i Hercegovini tragaju za jednim od osnivača američke ultradesničarske organizacije a on na svojim kanalima na društvenim mrežama govori o izbjegavanju tog traganja, u SAD-u je pokrenuta inicijativa da se organizacija Rise Above Movement (RAM) stavi na listu stranih terorističkih organizacija.

Zastupnica u američkom Kongresu Elissa Slotkin nedavno je zatražila da se pojedine desničarske organizacije pred vlastima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) proglase terorističkim.

Na predloženoj listi, na kojoj je zamišljeno da se nalaze strane organizacije bijelih supremacista, nalazi se i američka organizacija Rise Above Movement, čiji je jedan od osnivača Robert Rundo. U dodatnom objašnjenju zašto se pokret osnovan u SAD-u nalazi na listi stranih organizacija, ured zastupnice Slotkin je za BuzzFeed News objasnio kako je RAM uveden kako bi se identificirali saradnici organizacije koji djeluju u inostranstvu. Njihov vođa Rundo je, prema pisanju Radio Slobodne Evrope, gradio veze s desničarima u Ukrajini.

Kako navodi LA Times pozivajući se na FBI, Rundo se 2019. godine suočio s optužbama da je fizički nasrnuo na policajca i grupu demonstranata u Berkeleyju. Nakon dvogodišnje sudske procedure Rundo se ponovo suočava sa ovim optužbama.

Prema pisanju Bellingcata, on se 2020. godine našao u Srbiji, gdje je nastavio graditi veze, da bi potom u februaru 2021. bio protjeran, nakon čega je završio u Bosni i Hercegovini, o čemu je pisao i BIRN BiH.

Početkom maja 2021. godine Rundo je na svom podcastu, koji se emitira na društvenoj mreži Telegram, kazao kako je nakon Srbije bio u jednoj državi iz koje je pobjegao i u kojoj je njegovo prisustvo bilo proglašeno “prijetnjom za nacionalnu sigurnost”.

Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram
Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram

“Bio sam u jednoj zemlji kratko vrijeme. Moje prisustvo bilo je od značaja za njihovu nacionalnu sigurnost iako nije bilo kršenja zakona. Morao sam (…) na sreću sam uspješno pobjegao, a o tome ću jednog dana pričati”, rekao je Rundo.

Iz Granične policije BiH nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH da li su evidentirali Rundoov izlazak iz zemlje.

Na kanalima na Telegramu posvećenim Rundou danas se promoviraju aktivnosti virtuelne mreže organizacija Active Club. Tu se objavljuju i fotografije podrške zatvorenim bivšim članovima RAM-a, samoj organizaciji RAM te reklame za prodaju odjeće.

Prema saopćenju Državnog tužilaštva SAD-a, tri člana RAM-a se nalaze u zatvorima u SAD-u nakon incidenta u Charlottesvilleu 2017. godine.
Stavljanje neke organizaciju na listu terorističkih bilo bi bitno za vlasti u BiH i na osnovu njih bi morali djelovati brzo, objašnjava generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Benjamin Plevljak.

“Činjenica jeste da je on problematična ličnost i da je pokušavao uspostaviti kontakte s desničarima u Evropi, ali ako on nije zvanično na radaru, onda su stvari malo osjetljive”, kaže on.

BiH trenutno nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma, a u staroj desničari nisu bili posebno označeni. Plevljak objašnjava da je strategija ipak omogućavala rad na suzbijanju krajnje desničarskih organizacija.

“Potvrda toga je kontekstualni sadržaj osnovnog cilja strategije, koji ukazuje da je potrebno ‘suzbijati sve oblike ekstremističkog i terorističkog djelovanja…’. Ipak, ono mnogo važnije jeste u kojoj mjeri se strateški dokumenti realiziraju u praksi, jer šta znači slovo na papiru ako će implementacija strategije biti neodgovarajuća?”, navodi Plevljak i dodaje kako je primjetan veći porast desničarskog ekstremizma u Evropi.

On kaže kako je broj desničarskih terorističkih napada u konstantnom porastu, pozivajući se na Global Terrorism Index (GTI) iz 2020. godine, gdje je broj smrtnih slučajeva od terorizma širom svijeta bio u padu petu godinu zaredom, ali se broj desničarskih terorističkih napada povećao za 250 posto u istom periodu.

Kako za BIRN BiH kaže Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, na Zapadnom Balkanu postoji tendencija da se ultradesničarska prijetnja ne shvata dovoljno ozbiljno.

On za Rundoa podsjeća da se RAM predstavljao kao organizacija ljubitelja borilačkih sportova, dok je američko tužilaštvo RAM ocijenilo kao militantnu supremacističku grupu koja izražava antisemitske i rasističke stavove.

“On je dobar dio 2020. godine proveo u Istočnoj Evropi i na Balkanu, posjećujući neonacističke događaje i promovišući supremacističke poruke na društvenim mrežama. To sugeriše da je imao bazu podrške u državama u kojima je boravio”, kaže Shtuni.

Također treba imati u vidu, smatra Shtuni, da ratna prošlost Zapadnog Balkana igra značajnu ulogu u privlačenju ekstremista.

“Manifest Andersa Breivika gotovo 1.000 puta spominje ratove u Jugoslaviji, a Karadžića smatra evropskim herojem. Na sličan način Brenton Tarrant bio je inspirisan Breivikom i Karadžićem. Dakle, region privlači desničarske ekstremiste zato što rat u Bosni vide kao izvor inspiracije za svoje ‘svete ratove’”, kaže Shtuni.

Breivik je osuđen na 21 godinu zatvora s mogućnošću produženja za teroristički napad u Norveškoj izveden 2011. godine, kada je usmrtio 77 osoba, a Tarrant je 2019. ubio 51 osobu prilikom terorističkog napada u novozelandskom Christchurchu, za što je osuđen na doživotni zatvor.

Članica Pussy Riot uhapšena u Moskvi

Arhiv - Veronika Nikulshina, članica benda Pussy Riot

Policija u Moskvi privela je Veroniku Nikulshinu, članicu grupe Pussy Riot, bez objašnjenja.

Nikulshina je 7. maja na Instagramu napisala da su je četvorica policajaca uhvatili u blizini njenog stambenog bloka, ne rekavši zašto je privode.

Nikulshinin advokat Mansur Gilmanov rekao je za Open Media da je njegova klijentica zadržana pod sumnjom da je bila neposlušna prema policiji.

Novinska agencija Interfax navela je kako je izvor u policiji rekao da je Nikulshina privedena "kako bi spriječila moguće provokacije tokom proba za vojnu paradu" prije Dana pobjede, koji će biti obilježen 9. maja.

Članice Pussy Riota poznati su po različitim performansima koje izvode širom Rusije u znak protesta zbog politike vlasti i u borbi za ljudska prava u Rusiji.

Članice te grupe Nadezhda Tolokonnikova i Maria Alyokhina osuđene su 2012. godine zbog "huliganizma motivisanog vjerskom mržnjom" zbog performasna u kojem su upali u moskovsku katedralu Hrista Spasitelja i otpjevali "pank molitvu" protiv Vladimira Putina , koji je u to vrijeme bio premijer i vodio kampanju za povratak na predsjedničko mjesto.

Tolokonnikova i Alyokhina bile su pri kraju da odsluže dvogodišnju zatvorsku kaznu kada su puštene na slobodu u decembru 2013. godine u okviru amnestije. One su je odbacile kao propagandni trik za poboljšanje imidža Putina uoči Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

Kina suspendovala ekonomski dijalog s Australijom

Zastave Australije i Kine.

Kina kaže da obustavlja daljnji ekonomski dijalog s Australijom što je najnoviji znak pogoršanja odnosa.

Stručnjaci su taj potez uglavnom nazvali simboličnim jer se posljednji sastanak okvira Kinesko-australijskog strateškog ekonomskog dijaloga dogodio prije četiri godine.

Australijski poslovni čelnici, međutim, kažu kako vjeruju da je suspenzija u četvrtak nova najniža razina bilateralnih odnosa.

Kineski državni mediji rekli su da je Australija poremetila ekonomsku saradnju akcijama poput zabrane da kineski tehnološki gigant Huawei gradi 5G mrežu. Kina je takođe optužila Canberru "za hladnoratovski način razmišljanja i ideološku diskriminaciju".

Odlukom Pekinga formalno će se zaustaviti kontakt između ključnih trgovinskih zvaničnika. Ministarska suradnja dviju vlada već je bila obustavljena više od godinu dana.

U Canberri, ministar trgovine Dan Tehan rekao je da je razočaran i da je otvoren za dijalog i "angažman na ministarskom nivou".

Opozicioni lider Anthony Albanese također je pozvao obje strane da riješe svoje razlike.

"Ovo je žalosno", rekao je Albanese. "Nama je potreban dijalog s Kinom. Ipak, to ne može biti samo po njihovim uslovima. To mora biti pod uvjetima obje države, pa je ovo za žaljenje."

Kina je daleko najveći australijski trgovinski partner, ali posljednjih godina tenzije su se pojačale. Odluka iz 2018. Da Huawei gradi 5G mrežu razbjesnila je Peking. To neprijateljstvo eskaliralo je prošle godine nakon sporova oko porijekla pandemije koronavirusa, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

Kina je kasnije uvela trgovinske sankcije protiv vrijednog australijskog izvoza, iako australijski izvoz rude željeza - ključnog sastojka u proizvodnji čelika - nije pogođen.

Do napetosti između Australije i Kine došlo je kada je grupa država G-7 pozvala Peking da poštuje osnovna prava i slobode.

Sjedinjene Države i neke evropske države optužile su Kinu za kršenje ljudskih prava manjinskog muslimanskog stanovništva u provinciji Xinjiang, oružane prijetnje Tajvanu i ekonomsku prisilu.

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG