Linkovi

Analize i istraživanja

Biden obećava brzi pad upotrebe fosilnih goriva u SAD

Svjetski lideri učestvuju u Klimatskom samitu Bijele kuće preko video linka, 22. aprila 2021.

Uz poruku da svijet "mora da se izbori sa egzistencijalnom krizom našeg doba", američki predsjednik Joe Biden objavio je novi cilj SAD smanjenje otpuštanja štetnih gasova za 50 do 52% do 2030. godine.

Biden je to obećanje iznio na početku virtuelnog globalnog samita o klimatskim promjenama u kome učestvuje nekoliko desetina svjetskih lidera.

"Ovo je decenija u kojoj moramo da donesemo odluke koje će izbjeći najgore posljedice klimatske krize", izjavio je Biden u četvrtak, pozivajući druge zemlje, posebno najveće svjetske ekonomije, da "pojačaju svoje napore."

Britanski premijer Boris Johnson pohvalio je Bidenovo saopštenje i nazvao ga "potpunom prekretnicom", navodeći da će proglašeni cilj "preobraziti globalnu borbu protiv klimatskih promjena".

Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.
Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.

Američki cilj je sličan nivoima iz 2005. godine, i Bijela kuća kaže će Amerika pokušati da dođe do tog nivoa tako što će ići u smjeru čistijih izvora energije, raditi na proizvodnji ekonomičnijih automobila i kamiona, podržavati metodu "hvatanja ugljenika" u fabrikama i smanjiti upotrebu metana.

Međutim, na razočarenje organizatora samita i ekologa, dvije najnaseljenije zemlje svijeta, Kina i Indija, u četvrtak nisu iznijele nikakva nova obećanja.

Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je da će njegova zemlja strogo kontrolisati potrošnju uglja u narednih nekoliko godina, i postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva u periodu između 2026. i 2030. On je takođe ponovio da Kina planira da vrhunac u emisiji ugljenika u atmosferu dostigne prije 2030.

Premijer Indije Narendra Modi objavio je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama na ostvarenju ciljeva čiste energije do 2030, kako bi se pomoglo u "mobilisanju investicija, predstavljanju nove tehnologije i omogućavanju projekata saradnje u sferi ekologije".

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na samitu: "Treba nam zelena planeta - ali u svijetu se upalila crvena lampica. Na ivici smo provalije, moramo da budemo sigurni da ćemo sljedeći korak načiniti u pravom smjeru. Lideri u svim dijelovima svijeta moraju da preduzmu akciju."

Dvodnevni samit je dio Bidenovih napora da obnovi status Amerike kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena, nakon što je njegov prethodnik Donald Trump povukao SAD iz pravno obavezujućeg Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama 2017. Biden je Trumpovu odluku poništio ubrzo po dolasku na položaj.

Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je objavio cilj o smanjenju emisije štetnih gasova za 40-45% do 2030 - ispod nivoa iz 2005.

Evropa će primijeniti ograničenja za emisiju štetnih gasova u zgradama i saobraćaju, izjavla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​, navodeći: "Ugljenik mora da ima svoju cijenu, jer priroda više ne može da plaća cijenu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što Sjedinjene Države ponovo sarađuju na politici borbe protiv klimatskih promjena.

"Hvala na ovome i hvala što organizujete samit", rekla je Merkel Bidenu. "To je ogroman posao jer u suštini znači kompletnu transformaciju, kompletnu promjenu načina na koji radimo."

Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.
Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.

Online skup, u kome je učestvovalo više od 40 lidera, nije prošao bez tehničkih problema. Učesnicima je smetao eho koji se čuo za vrijeme uvodnog izlaganja potpredsjednice Kamale Harris kao i na početku Bidenovog govora.

Unaprijed snimljeni govor francuskog predshednika Emmanuela Macrona je zaustavljen usred rečenice a državni sekretar Antony Blinken je ponovo predstavio vidljivo nestrpljivog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je sjedio u tišini skoro dvije minute.

Ruski predsjednik je izjavio da bi njegova zemlja mogla da uvede preferencijalne uslove za strane investicije u projekte čiste energije.

Poslije Putinovog govora, emitovan je ostatak Macronovog obraćanja, u kome je francuski predsjednik pozvao na uvođenje međunarodne regulative, navodeći: "Ako ne postavimo cijenu ugljenika, neće biti vremena za tranziciju.".

See all News Updates of the Day

Vijesti iz Svemira

Vijesti iz Svemira
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Blinken: Ističe vrijeme da se Iran vrati pregovorima

Blinken: Ističe vrijeme da se Iran vrati pregovorima
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

SAD uz evropske vojne saveznike

SAD uz evropske vojne saveznike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Analitičari o krizi na Kosovu: Opasna populistička predizborna igra

Pripadnici kosovske policije u akciji na ulicama sjevernog dijela Kosovske Mitrovici (AP Photo/Bojan Slavkovic)

Jedna za drugom krizne situacije su već postale svakodnevica na Kosovu - posle nemilih scena u drugoj polovini septembra zbog automobilskih tablica, u sredu su se dogodili novi sukobi na severu Kosova i kako ocenjuju sagovornici Glasa Amerike stvari pre svega treba posmatrati u svetlu predstojećih lokalnih izbora na Kosovu.

Po mišljenju Dragiše Mijačića, direktora Instituta za teritorijalni i ekonomski razvoj, vlada Kosova ponovo primenjuje jednostrane akte bez konsultacija sa međunarodnim faktorima, bez konsulacije sa Briselom i Beogradom:

"Na neki način zaista je neprimereno da vlada Kosova i pre svega Aljbin Kurti koristi specijalne snage na severu Kosova da bi povećao sebi rejting. I na taj način pokušao da konsoliduje svoju vlast u većim gradovima i opštinama na Kosovu i to je zaista neprihvatljivo."

Populisti su uvek skloni tome da budu maršali.


"To je jedna populistička politika, kao što je i Vučićeva. A populisti su uvek skloni tome da budu maršali. I on igra tu vrlo opasnu igru i mi vidimo da se situacija stalno pomera nagore", kaže analitičar Dušan Janjić i dodaje:

"Ako vi pogledate celu iduću godinu - ona je sva u izborima. Ceo Zapadni Balkan. I Aleksandru Vučiću sigurno trebaju šokovi, svakih nedelju dana. I on to radi. On to priređuje, kao što je Slobodan Milošević radio. Ja samo postavljam jedno pitanje - da li cele iduće godine ceo Zapadni Balkan treba da se trese zato što već diskreditovani političari ne mogu baš tako lako da pređu preko svojih zamišljenih cenzusa".

Mijačić veruje da bi nakon kosovskih izbora situacija mogla donekle da se smiri, ali po njegovim rečima na pomolu je nova kriza vezana za energetiku, jer, kako kaže, 1. novembra ističe rok koji je vlada Kosova dala Kosovskoj energetskoj kompaniji da pola godine besplatno isporučuje struju severu Kosova. Mijačić pita šta će se dogoditi nakon tog roka, to jest već za petnaestak dana:

"Da li će se obustaviti isporuka električne energije severu Kosova u zimskim danima, što bi bilo ravno humanitarnoj katastrofi, da li će Kurti tražiti od Skupštine Kosova produžetak za još šest meseci, što je političko samoubistvo - svakako neće moći tako lako da mu prođe ta odluka. Ili će se ići na primenu Briselskog sporazuma o energetici i licenciranju kompanije koja izdavala račune građanima na severu Kosova. Ali i sam taj proces ne može da zaživi od 1. novembra", kaže Dragiša Mijačić i ističe:

"Tako da smo došli u situaciju da ni jedno rešenje ne može biti implementirano u tako kratkom roku, a sat otkucava i niko se time ne bavi. Ja se iskreno nadam da i u tom slučaju nećemo opet gledati specijalne policijske snage i ovakve nemile događaje kao što se to desilo juče".

Na kraju, u kontekstu najnovjih događaja, pitanje je koliko su ozbiljne poruke koje u poslednje vreme šalje predsednik Srbije Aleksandar Vučić da će Srbija zaštiti Srbe na Kosovu ako međunarodne snage nisu spremne ili sposobne da to urade. Dušan Janjić ocenjuje da na Balkanu imamo političare koji sve više igraju na te bezbednosne provokacije:

"Mislim da je ovo jedna vrlo delikatna situacija u kojoj Vučić verbalno ohrabruje nešto, ali sigurno mu ne pada na pamet da eskalira na samom Kosovu. To bi bio za njega kao za Hitlera Staljingrad. Ali preneti krizu je lako. Na Bosnu, prenesti krizu na Crnu Goru je vrlo lako, čak i da Srbija ne bude umešana. O tome je reč ovde i mislim da je NATO to konačno shvatio."

S obzirom da su Kurti i Vučić pokazali da sve teže kontrolišu situaciju, kao jedina nada svim građanima Kosova ostaju međunarodne snage i međunarodne institucije. Nažalost, čini se da i oni imaju sve manje želje i moći da nešto ozbiljno učine.

Sadržaj preuzet sa web site-a Glasa Amerike na srpskom jeziku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG