Slike bijelog policajca iz Minneapolisa Dereka Chauvina koji je više od 9 minuta kobno prikovao Floyda s lisicama na ulici ostaju urezane u psihi milijuna ljudi, posebno onih u crnim zajednicama.

"Za mene je to bilo bolno i traumatično", rekla je Shelia Holden iz Marylanda za VOA. Prisjetila se svoje nevjerice dok je gledala Floydove posljednje trenutke na društvenim mrežama u svibnju 2020. i slušala ga kako je nekoliko puta rekao Chauvinu: "Ne mogu disati."

"Vidjeti jednu osobu kako oduzima život drugoj nešto je što nikada nisam vidjela", rekla je afroamerička majka dvoje djece.

Tijekom trotjednog nacionalnog televizijskog suđenja video je postao ključni dokaz u kaznenom progonu bivšeg policajca, koji je prošlog mjeseca proglašen krivim za drugostupanjsko ubojstvo i ubojstvo. Slike je snimila 17-godišnja Darnella Frazier, koja je snimila susret kamerom mobitela, preokrenuvši naciju koja se već pokolebala tijekom pandemije.

Tijekom suđenja Frazier je posvjedočila kako je i dalje progoni ono što se dogodilo. "Kad gledam Georgea Floyda, gledam oca, gledam braću jer su svi crni", ispričala je Frazier. "Gledam kako je to mogao biti jedan od njih."

"Potresno je vidjeti video zapis toliko puta tijekom prošle godine", rekao je Bruce Brandon, umirovljeni vozač autobusa iz glavnog grada države. Brandon je rekao da njegova obitelj nije mogla ostati kod kuće nakon što je pogledala video s Floyda i pridružio se prosvjedima Black Lives Matter prošle godine. "Naša je obitelj pretrpjela veliku tjeskobu, ali sudjelovanje u demonstracijama rasne pravde dalo nam je priliku da izrazimo bijes zbog količine policijske brutalnosti prema Afroamerikancima."

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je presudu "korakom naprijed", prepoznajući nepravdu koju je pretrpjela zajednica crnaca.

"Bilo je to ubojstvo u punom svjetlu dana i strgnulo je roletne cijelom svijetu da vidi sistemski rasizam koji je mrlja na duši naše nacije", rekao je Biden. “To je bilo koljeno na vratu pravde za crne Amerikance. Bol, iscrpljenost koju crno-smeđi Amerikanci doživljavaju svaki dan."​

Traženje odgovora

Video Georgea Floyda otvorio je mučne rane obiteljima crnaca koje su također izgubile voljene nakon smrtonosnih susreta s policijom.

"Svaki put kad se dogodi još jedno ubojstvo, to je trauma", rekla je Allissa Findley, čiji je 26-godišnji brat Botham Jean smrtno ustrijeljen u svom stanu 2018. godine nakon što je bijela policajka iz Dallasa koja nije bila na dužnosti rekla da je zabunom ušla u njegov stan, misleći da je njen, i vjerovala da je Jean provalnik. Porota je Amber Guyger osudila za ubojstvo, a sudac je osudio na 10 godina zatvora. Smtonosni susret snimila je i policijska kamera na mjestu događaja.

"Nakon što se vidjelo što se dogodilo s Bothamom i Georgeom Floydom, to samo iznova traumatizira", rekla je Findley za Reuters.

Neki vjeruju da se tjeskoba koju su nanijeli videozapisi policijske brutalnosti zakomplicirala kad su Crnci u više navrata zamoljeni da podijele svoja osjećanja o incidentima - uključujući novinske medije.

"To može dodati traumu jer ponovno proživljavate kad vidite te slike", rekla je Mary Frances Winters, predsjednica tvrtke Winters Group, tvrtke za savjetovanje o raznolikosti i uključivanju. "Preporučujemo obojenim osobama pogođenim ovim strože postavljanje granica."

U knjizi pod naslovom "Crni umor: Kako rasizam nagriza um, tijelo i duh", Winters rasizam vidi kao pokretač krize javnog zdravstva.

„Crnci doživljavaju mikroagresiju i bivaju tokenizirani, a onda to kombinirate sa svim stvarima koje se događaju izvana. To dovodi do psiholoških i fizioloških bolesti ”, rekla je za VOA.

Trauma i generacijski utjecaj

Istraživači američke Nacionalne akademije znanosti otkrili su da nasilna djela koja se široko oglašavaju i koja se smatraju anti-crnima mogu naštetiti mentalnom zdravlju promatrača, posebno Amerikanaca crnaca. Studija je otkrila da su Crnci izvijestili o lošijim uvjetima mentalnog zdravlja od bijelaca u tjednima kada su se dogodila dva slučaja nasilja protiv crnaca ili kada je nacionalni interes za te događaje bio veći.

Čelnici afroameričke zajednice priznaju da duboka ljutnja traje i godinu dana nakon ubojstva Georgea Floyda.

"Mislim da cijela Crna Amerika pati od posttraumatskog stresnog poremećaja", rekao je pastor Jamal Bryant iz misionarske baptističke crkve New Birth izvan Atlante u nedavnom intervjuu za CNN. "Morati proživjeti ono što se dogodilo u tom videu bilo je poput visokotehnološkog linča."

Prema kliničkoj psihologinji Joy DeGruy, utjecaj stoljeća neadresirane traume sastavljen je od današnjih socijalnih nepravdi. Kaže da "trauma toksičnog stresa" koju roditelji doživljavaju može utjecati na psihu, ponašanje, a možda čak i na DNK njihovog potomstva za generacije koje dolaze.

"Strah mutira sve vrste stvari", rekla je DeGruy na nedavnom forumu o svom istraživanju.

Neki stručnjaci potiču da se usredotoče na poboljšanje mentalnog zdravlja crnih amerikanaca na nacionalnoj razini, rekavši da bi napor trebao započeti prepoznavanjem da se ljudi jednostavno ne odbijaju od duboko ukorijenjene kolektivne traume.

"Moramo osporiti tu ideju da jednostavno moramo biti izdržljivi", rekao je Winters. "Moramo početi mijenjati sustav, ali također moramo dati prioritet dobrobiti usred svega ovoga."

"Moramo biti spremni kada se dogodi katastrofa", rekao je predsjednik Biden prilikom posjete sjedištu Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) u ponedjeljak popodne.

"Današnji brifing je kritičan podsjetnik da nemamo ni trenutak za gubljenje u pripremama za 2021. godinu", rekao je predsednik u FEMA-i, neposredno prije nego što je upoznat sa prognozama za ovogodišnju sezonu uragana.

Biden se takođe osvrnuo na rizike od požara u Kaliforniji i drugim zapadnim državama.

"Ovdje sam danas da bih jasno stavio do znanja da ne želim ništa manje od spremnosti za sve ove izazove", rekao je predsjednik.

Nacionalna uprava za okeane i atmosferu predviđa 60 odsto šanse za natprosječnu sezonu atlantskih oluja sa šest do 10 vjerovatnih uragana.

Prošla godina bila je rekordna sezona uragana u Sjedinjenim Državama sa 30 oluja koje su dobile imena, od kojih je pet stiglo do američkog kopna u državi Luizijana.

Obale Luizijane i Floride posebno su osjetljive na porast nivoa mora, čak i bez jakih oluja.

"Svakako, veći dio Južne Floride bez daljih akcija - i veći dio Luizijane oko područja Nju Orleansa - mogao bi biti pod vodom i još češće regularno potapan. To će dovesti u opasnost mnogo života i infrastrukture", rekla je Šeri Gudman, viša saradnica u Polarnom institutu Vilson Centra i Programu za zaštitu životne sredine i bezbjednost.

Sve u svemu, prema vladinim zvaničnicima, 22 odvojene vremenske i klimatske katastrofe prouzrokovale su štetu od skoro 100 milijardi dolara.

"FEMA će 2021. godine obezbijediti milijardu dolara za program izgradnje otporne infrastrukture i zajednica (BRIC), čiji će dio biti usmjeren na ugrožene zajednice", navodi se u saopštenju Bijele kuće kojim se najavljuje finansiranje.

Ranije tokom dana, Bijela kuća je takođe najavila da će američka svemirska agencija NASA prikupiti sofisticiranije klimatske podatke kao dio novog koncepta misije za opservatoriju Zemlje.

"NASA-in sistem opservacije Zemlje biće nova konstrukcija naprednih svemirskih sistema za posmatranje Zemlje, pružajući svetu do sada neviđeno razumijevanje kritičnih interakcija između Zemljine atmosfere, kopna, okeana i ledenih procesa. Ovi procesi određuju kako će se promjenljiva klima odvijati na regionalnom i lokalnom nivou, na kratkoj i dugoročnoj vremenskoj skali", navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Biden je prošle nedjelje naložio saveznim agencijama da identifikuju i objelodane opasnosti od klimatskih promjena. Uredbom se takođe zahtijeva od onih koji imaju ugovore sa federalnom vladom da identifikuju sopstvene rizike koji su u vezi sa klimatskim promjenama.

"Zaista moramo biti sposobniji da upravljamo klimom kao multiplikatornom prijetnjom", dodala je Gudman, koja je takođe viša strateškinja Centra za klimu i bezbjednost. Dosadašnje akcije Bidenove administracije nazvala je "vrlo sveobuhvatnim i naprednim nizom napora".

Sedam godina kasnije, mnogi strahuju da upravo kredit za taj najveći infrastrukturni projekat u istoriji zemlje postaje kamen o vratu crnogorske ekonomije oslonjene na turizam, posebno nakon kraha prošlogodišnje turističke sezone zbog pandemije COVID19, koja je zemlju gurnula u recesiju. Uoči dospijeća prve rate od oko 55 miliona eura, nova crnogorska Vlada je nedavno u Briselu zatražila pomoć u refinansiranju duga prema kineskim povjeriocima.

„Molimo vas da nam pomognete da vratimo taj novac, da taj zajam zamijenimo za zajam kod neke evropske banke, da sklopimo saradnju sa nekom evropskom finansijskom institucijom i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je Abazović.

Polovinom aprila iz Evropske unije (EU) je potvrđeno da je Podgorica uputila i zvaničan zahtjev Evropskoj komisiji kojim je zatražena pomoć evropskih institucija da se kineski dug diversifikuje i obezbijede sredstva da se završi preostali dio puta.

EU nema mehanizam koji bi joj omogućio da direktno pokrije ili refinansira dugovanja Crne Gore prema drugima, ali su u Briselu zabrinuti zbog socijalnih, ekonomskih i finansijskih efekata kineskih poslovnih aranžmana u regionu. U EU strahuju da bi Crna Gora mogla da bude još jedna žrtva kineske “dužničke diplomatije” i da će Peking nastojati da kredit pretvori u politički kapital ako Crna Gora ne bude mogla da vrati zajam.

Visoki komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelji rekao je početkom maja da EU razmatra mogućnosti da pomogne Crnoj Gori.

Istraživanje javnog mnjenja u Crnoj Gori, navedeno u izvještaju Evropskog parlamenta usvojenom 19.maja 2021, pokazuje da više od tri četvrtine stanovništva (76.6%) podržava članstvo u EU. U regionu Zapadnog Balkana to je jedna od najviših stopa javne podrške EU, pa u Briselu vode računa i o tome da nastojanja za pomoć Crnoj Gori u rješavanju dugovanja prema Kini ne okrnje vidljiv evropski uticaj.

Vašington takođe prati situaciju i čeka ishod razgovora na relaciji Podgorica - Brisel.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, Metju Palmer za Glas Amerike kaže su Sjedinjene Države, kao saveznik i partner Crne Gore “uvijek otvorene za razgovor o specifičnim izazovima sa kojima se (Crna Gora) suočava”, ali naglašava kako je bitno, ne samo za Crnu Goru, već i za ostale države u regionu, da ozbiljno razmotre sve obaveze koje proističu iz ugovora sa drugim vladama i državama.

“Kina je poznata po predatorskim zajmovima, pri čemu je zaista iskorišćavala drugu stranu u ugovorima koje su sklopile kineske kompanije. Stoga je obaveza država na Zapadnom Balkanu da budu vrlo oprezne kada su u pitanju ugovori sa zemljama koje su poznate po toj negativnoj praksi, ukljućujući ne samo Kinu, već i Rusiju”, kaže Palmer.

U saopštenju od 13. aprila, nakon što je Crna Gora zatražila pomoć EU, Kina je preko svoje ambasade u Podgorici objavila da njene “investicije nemaju bilo kakve geopolitičke motive”, naglašavajući kako je nepravedno kineske investicije smatrati negativnim.

Kolateral i druge odredbe kontroverznog ugovora

Kao mala članica NATO-a, sa relativno slabim institucionalnim kapacitetom, Crna Gora je, strateški, idealna meta za širenje kineskoj uticaja u Evropi. Zapadni saveznici sa pažnjom gledaju na kineske geopolitičke investicije u značajne infrastrukturne objekte u Evropi, poput puteva, pruga i luka. Stoga, nije čudo što se u pozadini diskusije o pomoći Crnoj Gori da se izbori sa dugovanjima prema Kini u prvom planu našao argument da je važno spriječiti Peking da preuzme još jednu luku u državi članici NATO.

Kineska državna kompanija (COSCO Shipping Lines) je većinski vlasnik luke u Pireju (Grčka), kontoliše 47 odsto vlasništva luke u Đenovi (Italija) i 35 odsto luke u Roterdamu (Holandija).

Kina je povjerilac oko petine ukupnog javnog duga Crne Gore, koji je dostigao 4.4 milijarde eura, odnosno više od 105 odsto bruto društvenog proizvoda.

Kineski zajam za prvu dionicu autoputa podigla je 2014. godine prethodna crnogorska vlast, pod vođstvom sadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića. Vlada premijera Zdravka Krivokapića, koja je uz podršku minimalne parlamentarne većine stupila na dužnost u decembru 2020. godine, pokušala je da se distancira od projekta autoputa, koji je – svojevremeno, iz opozicionih klupa - kritikovala kako zbog visokog zaduženja, tako i zbog netransparentnosti tenderskog procesa, moguće korupcije i rizika da bi državnu imovinu Kinezi mogli da prisvoje kao kolateral.

“Zajmoprimac se neopozivo odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa članom 8.5 ovog ugovora ili izvršenja bilo koje arbitražne odluke”, navedeno je, između ostalog u ugovoru sa kineskim povjeriocima o preferencijalnom zajmu, koji je objavljen u decembru 2014.

Lider Pokreta za promjene iz vladajućeg Demokratskog fronta, Nebojša Medojević bio je jedan od najglasnijih protivnika “kineskog posla” izgradnje autoputa kroz Crnu Goru. Za Glas Amerike, Medojević podsjeća da su dvije međunarodne studije, sprovedene 2006. i 2012. godine, utvrdile kako autoput nema ekonomsku opravdanost i ističe kako vlada koja je sklopila aranžman sa Kinezima “nije na uobičajeno profesionalan način zaštitila interese države Crne Gore u ovako velikim projektima, praveći nekoliko ozbiljnih propusta koji su doveli u pitanje njen suverenitet i teritorijalni Integritet.”

On dodaje da u ugovoru stoji i klauzula prema kojoj bi, ako država, primjera radi, ne plati dvije rate kredita, sve ostale rate došle na naplatu odjednom, te da bi kineska banka u naplati potraživanja prilikom spora imala prednost i prioritet u odnosu na ostale budžetske korisnike. “Još nešto, u slučaju spora jurisdikcija je u kineskim sudovima, koji su sudovi jednopartijske, komunističke države, pa se to u pravu smatra već presuđenom stvari”, tvrdi Medojević.

Ivan Brajović je kao ministar saobraćaja i pomorstva potpisao Ugovor o projektovanju i izgradnji autoputa, koji se odnosi na ugovor o zajmu. On odbacuje, u razgovoru za Glas Amerike, kritike da bi posao koji je tadašnja Vlada zaključila sa kineskim finansijskim i građevinskim firmama mogao da dovede do povećanja kineskog uticaja u Crnoj Gori.

“Sama EU je decembra 2020. godine zaključila Sporazum sa Kinom o investicijama. Kina finansira većim dijelom neke velike projekte, poput Pelješkog mosta u Hrvatskoj, članici EU, koji realizuje ista kompanija koja gradi autoput u Crnoj Gori. Jedan broj država u regionu, poput Srbije, već ima desetak istovjetnih ugovora sa kineskim kompanijama i Exim bankom, vrijednih više milijardi dolara. Ali njima se to pitanje ne postavlja”, kaže Brajović.

Tvrdi da su kineska kompanija CRBC (China Road and Bridge Corporation) i Exim banka izabrani jer su dali najpovoljniju od prispjelih ponuda, te da je za njenu realizaciju poslužio ratifikovani Sporazum između dvije zemlje o saradnji u oblasti infrastrukture.

“Kao što sam tada, i danas bih potpisao onaj i onakav ugovor koji je bio po jasnim kriterijumima najpovoljniji po Crnu Goru. Da je recimo Evropska Investiciona banka koja je poslala ponudu, ili neki drugi ponuđač, dostavio povoljniju, a ne mnogo nepovoljniju ponudu, prvi bih se založio za tu opciju. Ali, pravila su jasna, birala se najpovoljnija ponuda a ne ponuda prema državi iz koje ona dolazi po svaku cijenu”, kaže Brajović.

Odgovarajući na navode kritičara “kineskog” posla o klauzulama koje Kinezima navodno omogućavaju pravo prvenstva naplate iz budžeta, ali i naplaćivanja duga u imovini ili teritoriji države, Brajović navodi da je “pravo prvenstvene naplate gotovo standardna klauzula ugovora o zajmu velike vrijednosti, kod najvećeg broja banaka i međunarodnih finansijskih institucija, posebno kada država za zajam ne izdaje državne garancije”.

“U odnosu na veoma snažno prisutno spinovanje sa raznih adresa oko klauzule o odricanju od imuniteta, samo treba pažljivo čitati te odredbe ugovora (ugovori su javno dostupni) i poznavati međunarodne konvencije koje se odnose i na ovo pitanje”, rekao je Brajović i dodao da se država odriče imuniteta, kao strana u komercijalnom ugovoru, samo za vođenje ugovorene arbitraže, i da će poštovati odluku te arbitraže, ukoliko do nje ikada bude došlo.

“Nikakvo oduzimanje teritorije, privrednih subjekata i ostale zlurade izmišljotine ne mogu doći u obzir. Uostalom, to i Ustav Crne Gore zabranjuje, a pobude za takve spekulacije su političke prirode”, kaže Brajović uz ocjenu da je “Crna Gora sposobna da uredno servisira svoje kreditne obaveze”.

Sličnu konstataciju, da Crna Gora može da finansira svoja dugovanja, saopštio je i crnogorski ministar finansija, Milojko Spajić, u intervjuu za Nova.rs rekavši kako da Crna Gora nije tražila da neko drugi otplati dugovanja države, već da ih potencijalno refinansira sa povoljnijim uslovima.

Javni dug veći problem od kineskog kredita

"U svijetlu te činjenice, za žaljenje je što je verbalni zahtjev potpredsjednika vlade za pomoć EU, iako je proizveo prenaduvanu raspravu, na kraju umanjio povjerenje investitora i doveo do gubitka vrijednosti državnih obveznica”, kaže je Ruž.

Ipak, činjenica da Crna Gora trenutno nije u teškom fiskalnom položaju ne znači da će stvari tako i ostati, i da se, dugoročno gledano, oslanjanje na refinansiranje vladinog starog duga izdavanjem euroobveznica možda neće pokazati održivim.

“Kao što sam napisala u našem izvještaju: Globalni finansijski uslovi trenutno su povoljni - omogućavaju Crnoj Gori međunarodno zaduživanje po relativno niskim kamatama, uprkos lošem kreditnom rejtingu - ali nastavak zaduživanja izdavanjem euroobveznica mogao bi postati teži ako se ti uslovi pooštre”, rekla je Ruž za Glas Amerike.

Ona kaže da problem nije u konkretnom kineskom kreditu, već u dugoročnoj ekonomskoj i fiskalnoj strategiji Crne Gore, podsjećajući da dug Crne Gore prema Kini iznosi 16% ukupnog duga.

“Međutim, 52% spoljnog duga Crne Gore ima euroobveznice, koje vlada odlučuje da izda pod nepovoljnim uslovima otplate kako bi izbjegla MMF-ovu i EU-ovu konfiguraciju u ekonomskim i vladinim reformama”, rekla je i dodala: “Ovo ne može trajati vječno. Srednjoročno i dugoročno, održivost duga može postati veći rizik za zemlju od kineskog oduzimanja teritorije”, navodi Majda Ruž.

U crnogorskoj opoziciji tvrde da se iza politizacije priče o dugu skrivaju pripreme preuzimanja kineskog kredita od drugih zemalja.

“Mislim da je riječ o tome i da se zbog toga napravila tolika dramaturgija u Evropskom Parlamentu računajući na benevolentnost aktuelne evropske politike prema svim kritičarima koji ukazuju na štetnost bilo kakvih aranžmana sa Kinom”, kazao je crnogorski predsjednik i lider opozicione Demokratske Partije Socijalista, Milo Đukanović.

Prva dionica najskupljeg autoputa gotova u novembru

Prema prvobitnom ugovoru Vlade i CRBC-a, prva i najskuplja dionica crnogorskog autoputa koji bi trebao da poveže jadransku luku Bar sa mjestom Boljare na granici sa Srbijom trebala je biti gotova u maju 2019. godine, ali je zbog dva probijena roka i aneksa ugovora, završetak radova pomjeren za novembar 2021.

Ministar finansija Milojko Spajić rekao je za Financial Times kako se radi o „najskupljem auto-putu na svijetu.“

Ugovorena cijena gradnje središnje 41 kilometar duge dionice planiranog autoputa od 167 kilometara, sa 107 mostova i vijadukata, bila je 809 miliona eura, ali je zbog naknadnih troškova za zaobilaznicu, pristupne puteve i drugu infrastrukturu uvećana za oko 90 miliona, ne računajući kamate.

Ivan Keković, građevinski inžinjer iz Podgorice, koji je među prvima u medijima ukazivao na potencijalne štete po državu i druge opasnosti od posla izgradnje autoputa, kaže da se “u projekat autoputa ušlo sa toliko diletantizma, svjesnog ili nesvjesnog - što bi bilo dobro da ispita neko nezavisno tužilaštvo - da nimalo ne čudi što se pojavilo toliko ’nepredviđenih’ radova, što su troškovi značajno uvećani, što se kasni dvije godine... “

“Početna dionica će u cjelokupnom saobraćajnom smislu, izvjesno je, ostati za jedan vremenski period samo ‘ostrvo’, jer je nastavak izgradnje ostalih dionica, zbog mnogo, mnogo parametara, pod velikim znakom pitanja”, kaže Keković.

Kao primjer potencijalnog problema na ostalim dionicama, Keković navodi to što je predviđeno da trasa put prema moru prolazi kroz Nacionalni park Skadarsko Jezero.

Hiljade ljudi pridružilo se skupovima u Parizu i drugim francuskim gradovima u subotu, a demonstracije su organizovane i u drugim evropskim prijestonicama u znak solidarnosti za palestinsku stvar.

Na Trgu republike u francuskoj prijestonici, demonstranti su skandirali "Palestina će osvojiti" i "Izrael, ubica" - izražavajući negodovanje zbog nedavnih sukoba između Izraela i Hamasa, u kojima su većinom ubijani Palestinci.

Učestvujući na skupu u Parizu, Erik Konkurel, poslanik iz krajnje lijeve stranke Frans enbud, rekao je da ga je stid svoje vlade zbog navodne blagosti prema Izraelu. Njegovi stavovi odražavaju širu političku podjelu u toj zemlji, gdje su mnogi na francuskoj ljevici naklonjeni Palestincima, dok desnica podržava Izrael.

Kao jedina od stalnih članica Evropske unije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Francuska je sarađivala prošle nedjelje sa Egiptom i Jordanom kako bi pomogla u prekidu vatre između Izraela i Hamasa, koji je konačno stupio na snagu u petak.

Ali u cjelini, neki analitičari kažu da je EU marginalizovana u ovom najnovijem porastu bliskoistočnog nasilja, dijelom i zbog svog podijeljenog odgovora. Zemlje poput Njemačke, Mađarske i Austrije snažno podržavaju Izrael, dok su drugi poput Belgije, Luksemburga i Švedske kritičniji.

Ipak, neki analitičari primjećuju posljednjih godina proizraelsko naginjanje širom Evrope.

U intervjuu za francuske medije u nedjelju, francuski ministar spoljnih poslova Žan Iv Le Drian negirao je navodni izostanak uticaja EU. Pozvao je na politiku malih koraka kako bi se spriječilo da se obnovi najnoviji rast izraelsko-palestinskog nasilja.

Unutrašnja dinamika takođe oblikuje podijeljeni odgovor Evrope. Zemlje sa velikim brojem muslimanskog i jevrejskog stanovništva plaše se prelivanja bliskoistočnih tenzija kod kuće.

U Njemačkoj se nedavno dogodilo nekoliko napada na sinagoge uz antijevrejske poruke. U Francuskoj, u kojoj žive najveće jevrejske i muslimanske zajednice u Evropi, vlada je ranije ovog mjeseca zabranila propalestinske demonstracije iz straha da bi moglo da dođe do nasilja.

Do sada, kaže Francis Kalifa, koji je na čelu Predstavničkog savjeta jevrejskih institucija u Francuskoj (CRIF), stvari su uglavnom ostale pod kontrolom. Ali Kalifa primjećuje nagli porast antijevrejskih napada posljednjih godina, uključujući nekoliko smrtonosnih. Već smo iskusili ovu situaciju, rekao je, i znamo da se može ponoviti.

U tužbi koja je podnijeta federalnom sudu u Washingtonu, Sondlend navodi da je Pompeo obećao da će nadoknaditi njegove troškove nakon što su ga demokrate u Predstavničkom domu pozvale da svjedoči u procesu opoziva, kada je tadašnji predsjednik Donald Trump osumnjičen da je uskraćivao slanje vojne pomoći Ukrajini tražeći od ukrajinskih vlasti da istraže njegovog političkog rivala Joe Bidena i njegovog sina Huntera.

Umjesto toga, prema Sondlendovim riječima, Pompeo je "pogazio obećanje" nakon što je saznao detalje Sondlendovog svjedočenja.

"Pošto su obaveze koje je Pompeo imao po svemu sudeći napuštene iz političkih razloga, ambasador Sondlend se okreće ovom sudu da mu se nadomjeste troškovi plaćanja advokata", napisao je u tužbi Sondlendov advokat Mark Barondes.

Portparol Pompea nazvao je tužbu "apsurdnom" i izjavio da je Pompeo siguran "da će i sud imati isto gledište."

U svjedočenju koje Sondlendova tužba opisuje kao "izuzetno napeto i rizično, sa ogromnim posljedicama", tadašnji ambasador u EU opisao je tužiocima kako su Trump i njegov advokat Rudi Đulijani eksplicitno tražili "uslugu za uslugu" od Ukajine, i posjetu američkog predsjednika uslovljavali političkim istragama demokrata.

Trumpa je opozvao Predstavnički dom, ali je oslobođen na suđenju u Senatu 2020.

Sondlend je otpušten nekoliko dana nakon što je Trump oslobođen u Senatu, kako se navodi u tužbi - "samo zato što je rekao u istinu". On kaže da je nespremnost da se pokriju njegovi pravni troškovi ne samo odraz kršenja obaveza i "uobičajenog ponašanja" već je "izuzetno problematična u ovom slučaju, budući da je bila potrebna velika priprema da se odgovori na obavezujuće pozive koji su mu upućeni."

"Ambasador Sondlend je angažovao pravnu firmu u Washingtonu koja je imala veliko iskustvo u istragama Kongresa i imala kapacitet da mu pomogne, zajedno sa njegovim dugogodišnjim ličnim savjetnikom, da bi se pripremio za važno svjedočenje", navodi se u tužbi. "Ambasador Sondlend je nastavio da se oslanja na Pompeovo obećanje, koje je državni sekretar dao u lično i u ime vlade, kada je angažovao pravnu pomoć koja ga je, ukupno, koštala 1,8 miliona dolara".

Vijest o Sondlendovoj tužbi prvo je objavio The Washington Post.