Linkovi

Analize i istraživanja

Biden obećava brzi pad upotrebe fosilnih goriva u SAD

Svjetski lideri učestvuju u Klimatskom samitu Bijele kuće preko video linka, 22. aprila 2021.

Uz poruku da svijet "mora da se izbori sa egzistencijalnom krizom našeg doba", američki predsjednik Joe Biden objavio je novi cilj SAD smanjenje otpuštanja štetnih gasova za 50 do 52% do 2030. godine.

Biden je to obećanje iznio na početku virtuelnog globalnog samita o klimatskim promjenama u kome učestvuje nekoliko desetina svjetskih lidera.

"Ovo je decenija u kojoj moramo da donesemo odluke koje će izbjeći najgore posljedice klimatske krize", izjavio je Biden u četvrtak, pozivajući druge zemlje, posebno najveće svjetske ekonomije, da "pojačaju svoje napore."

Britanski premijer Boris Johnson pohvalio je Bidenovo saopštenje i nazvao ga "potpunom prekretnicom", navodeći da će proglašeni cilj "preobraziti globalnu borbu protiv klimatskih promjena".

Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.
Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.

Američki cilj je sličan nivoima iz 2005. godine, i Bijela kuća kaže će Amerika pokušati da dođe do tog nivoa tako što će ići u smjeru čistijih izvora energije, raditi na proizvodnji ekonomičnijih automobila i kamiona, podržavati metodu "hvatanja ugljenika" u fabrikama i smanjiti upotrebu metana.

Međutim, na razočarenje organizatora samita i ekologa, dvije najnaseljenije zemlje svijeta, Kina i Indija, u četvrtak nisu iznijele nikakva nova obećanja.

Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je da će njegova zemlja strogo kontrolisati potrošnju uglja u narednih nekoliko godina, i postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva u periodu između 2026. i 2030. On je takođe ponovio da Kina planira da vrhunac u emisiji ugljenika u atmosferu dostigne prije 2030.

Premijer Indije Narendra Modi objavio je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama na ostvarenju ciljeva čiste energije do 2030, kako bi se pomoglo u "mobilisanju investicija, predstavljanju nove tehnologije i omogućavanju projekata saradnje u sferi ekologije".

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na samitu: "Treba nam zelena planeta - ali u svijetu se upalila crvena lampica. Na ivici smo provalije, moramo da budemo sigurni da ćemo sljedeći korak načiniti u pravom smjeru. Lideri u svim dijelovima svijeta moraju da preduzmu akciju."

Dvodnevni samit je dio Bidenovih napora da obnovi status Amerike kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena, nakon što je njegov prethodnik Donald Trump povukao SAD iz pravno obavezujućeg Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama 2017. Biden je Trumpovu odluku poništio ubrzo po dolasku na položaj.

Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je objavio cilj o smanjenju emisije štetnih gasova za 40-45% do 2030 - ispod nivoa iz 2005.

Evropa će primijeniti ograničenja za emisiju štetnih gasova u zgradama i saobraćaju, izjavla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​, navodeći: "Ugljenik mora da ima svoju cijenu, jer priroda više ne može da plaća cijenu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što Sjedinjene Države ponovo sarađuju na politici borbe protiv klimatskih promjena.

"Hvala na ovome i hvala što organizujete samit", rekla je Merkel Bidenu. "To je ogroman posao jer u suštini znači kompletnu transformaciju, kompletnu promjenu načina na koji radimo."

Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.
Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.

Online skup, u kome je učestvovalo više od 40 lidera, nije prošao bez tehničkih problema. Učesnicima je smetao eho koji se čuo za vrijeme uvodnog izlaganja potpredsjednice Kamale Harris kao i na početku Bidenovog govora.

Unaprijed snimljeni govor francuskog predshednika Emmanuela Macrona je zaustavljen usred rečenice a državni sekretar Antony Blinken je ponovo predstavio vidljivo nestrpljivog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je sjedio u tišini skoro dvije minute.

Ruski predsjednik je izjavio da bi njegova zemlja mogla da uvede preferencijalne uslove za strane investicije u projekte čiste energije.

Poslije Putinovog govora, emitovan je ostatak Macronovog obraćanja, u kome je francuski predsjednik pozvao na uvođenje međunarodne regulative, navodeći: "Ako ne postavimo cijenu ugljenika, neće biti vremena za tranziciju.".

See all News Updates of the Day

Stručnjaci UN-a: Talibani brišu afganistanske žene iz javnog života

FILE - Afghan burqa-clad women sit in front of a bakery as they seek alms in Kabul, Jan. 6, 2022.

Grupa stručnjaka Ujedinjenih naroda za ljudska prava u ponedjeljak je navela da afganistanska islamistička talibanska vlada pokušava postojano izbrisati žene i djevojke iz javnog života.

Talibanski čelnici "institucionaliziraju široku i sustavnu diskriminaciju i nasilje na temelju spola" nad ženama, rekli su stručnjaci u priopćenju Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava.

Stručnjaci su ponovili svoju zabrinutost zbog niza restriktivnih mjera, posebno onih koje se tiču žena i djevojčica, koje su talibani uveli nakon preuzimanja vlasti prošlog avgusta. "Zajedno, ove politike predstavljaju kolektivno kažnjavanje žena i djevojaka, utemeljeno na rodno utemeljenoj pristranosti i štetnim praksama", rekli su stručnjaci.

FILE - An Afghan woman protester (3L) speaks with a member (R) of the Taliban during a protest in Herat on Sept. 2, 2021.
FILE - An Afghan woman protester (3L) speaks with a member (R) of the Taliban during a protest in Herat on Sept. 2, 2021.

Talibani su većini afganistanskih žena zabranili povratak na radna mjesta, naredili taksistima da ponude vožnju samo onim putnicama koje nose hidžabe, zahtijevaju od muškog rođaka da prati žene koje putuju dalje od 72 kilometra i nametnuli su strogi kodeks odijevanja za žene i djevojke .

“Osim što su ozbiljno ograničile njihovu slobodu kretanja, izražavanja i udruživanja te njihovo sudjelovanje u javnim i političkim poslovima, ove politike su također utjecale na sposobnost žena da rade i zarađuju za život, gurajući ih dalje u siromaštvo”, stručnjaci rekao je.

Većina srednjih škola za djevojčice i dalje je zatvorena diljem Afganistana.

Čelnici talibana rekli su da se nadaju da će moći dopustiti svim djevojčicama da se vrate u školu nakon afganistanske nove godine, koja počinje početkom marta. Kažu da izazovi poput isplate plaća nastavnicima i osiguravanja sigurnog okruženja za učenice u skladu s islamskim učenjima uzrokuju kašnjenje.

"Poštujemo prava žena, ali zahtijevamo od njih da drže hidžab", rekao je za VOA Suhail Shaheen, stalni predstavnik talibana u UN-u.

Kritičari i dalje dovode u pitanje integritet talibanskih obećanja u vezi s djevojčicama i školama.

FILE - Afghan women march as they chant slogans and hold banners during a women's rights protest in Kabul, Jan. 16, 2022.
FILE - Afghan women march as they chant slogans and hold banners during a women's rights protest in Kabul, Jan. 16, 2022.

“Također smo duboko zabrinuti zbog grubog načina na koji su de facto vlasti odgovorile afganistanskim ženama i djevojkama koje traže svoja temeljna prava, s izvještajima da su mirni prosvjednici često bili premlaćivani, maltretirani, i u potvrđenim slučajevima samovoljno pritvarani “, rekli su stručnjaci.

Žene su rutinski izašle na ulice u Kabulu i drugim gradovima protestirajući protiv talibanskog ukidanja njihovih prava. Talibanske snage s vremena na vrijeme koristile su nasilje kako bi rastjerale te prosvjede i zabranile nedozvoljene demonstracije.

U nedjelju je talibanska policija ispalila biber sprej na skupinu od oko 20 žena koje su prosvjedovale u glavnom gradu Afganistana, osuđujući ograničenja njihovih prava, uključujući obvezni hidžab, tvrde sudionici. Tijekom skupa prosvjednici su zapalili burku ili veo koje je talibansko ministarstvo za islamsko vođenje odredilo za žene.

Ministarstvo za promicanje vrlina i prevenciju poroka odgovorilo je upozorenjem da je islamska sveta knjiga, Kuran, naložila muslimankama da nose hidžab.

“Protivljenje hidžabu je zapravo suprotstavljanje kur'anskoj zapovijedi i Poslanikovim učenjima. Tražimo od naših muslimanskih sestara da ne budu pod utjecajem stranaca i da ne potiču protivljenje hidžabu”, navodi ministarstvo u priopćenju objavljenom na Twitteru, pozivajući se na proroka Muhameda.

Kritičari poput Heather Barr iz Human Rights Watcha doveli su u pitanje tvrdnje Talibana.

"Opsjednutost kako se žene odijevaju često im je bila najmanja briga, ali ukazuje na želju talibana da diktiraju i ograniče svaki aspekt života žena", rekao je Barr za VOA.

FILE - An Afghan man along with Buqra clad Afghan women ride on a vehicle along a road in Mazar-i-Sharif on Dec. 21, 2021.
FILE - An Afghan man along with Buqra clad Afghan women ride on a vehicle along a road in Mazar-i-Sharif on Dec. 21, 2021.

"Čini se da talibani vjeruju da su jedini ljudi na planeti koji u potpunosti razumiju i poštuju islam", rekla je.

Ugnjetavanje žena od strane fundamentalističke skupine tijekom njihovog prethodnog držanja na vlasti u Afganistanu 1990-ih jedan je od glavnih razloga zašto je globalna zajednica odbila priznati novu vladu u Kabulu i blokirala joj pristup afganistanskim deviznim rezervama, uglavnom u Sjedinjenim Državama. Države.

Financijska ograničenja i nastavak sankcija talibanskim čelnicima doveli su do kolapsa afganistanskog gospodarstva i pogoršali humanitarne potrese u toj zemlji razorenoj sukobima.

Stručnjaci UN-a pozvali su svjetsku zajednicu da pojača hitno potrebnu humanitarnu pomoć za Afganistance. Naglasili su potrebu pritiska na talibanske vlasti da osiguraju da se ograničenja temeljnih prava žena i djevojaka odmah uklone.

Zbog neuspjeha reforme glasačkih prava u Senatu, tmuran Dan Sjećanja na Martina Luthera Kinga

President Joe Biden walks away after a wreath laying at the tomb of the Rev. Martin Luther King Jr., and his wife, Coretta Scott King, Jan. 11, 2022, in Atlanta.

Na savezni praznik u čast velečasnog Martina Luthera Kinga, suvremeni zagovornici građanskih prava suočavaju se sa stvarnošću da unatoč godinama sve većeg fokusa javnosti na rasnu nepravdu, izgleda da neće ispuniti svoj cilj poboljšanja pristupa glasanju manjina.

Prošlog tjedna Kingova obitelj zatražila je da se ove godine obustave proslave ostavštine vođe građanskih prava, osim ako Kongres ne usvoji zakon za proširenje prava glasa u Americi.

Demokrati su se zalagali za zakonodavstvo koje bi Washingtonu dalo jaču riječ o tome kako se provode savezni izbori u svakoj od 50 američkih država. Iako savezna vlada ne kontrolira izbore na državnoj razini, novi savezni zahtjevi mogli bi utjecati na njih, jer se često provode u tandemu. Između ostalih odredbi, dva prijedloga zakona koje sponzorira Demokratska stranka, Zakon o slobodi glasanja i Zakon o unapređenju glasačkih prava Johna Lewisa, imaju za cilj poništiti zakone koje su donijele republikanske države koje ograničavaju metode i mogućnosti glasanja.

Demokrati i mnogi aktivisti za građanska prava kažu da će državni zakoni staviti u nepovoljniji položaj manjinske birače, a republikance optužuju za slabo prikriveno potiskivanje birača. Republikanci odbacuju optužbe, insistirajući da je njihov cilj zaštititi integritet izbora i spriječiti prevaru birača.

Zastoj je u američkom Senatu mjesecima, a čini se da su prošlog tjedna ugašene nade u donošenje Zakona o slobodi glasanja. Senator iz Arizone Kyrsten Sinema i senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin, obojica demokrati, rekli su da, iako podržavaju reformu izbornih zakona, neće glasati za promjenu pravila Senata jer bi se te reforme donijele uz podršku samo demokrata.

Promjena pravila Senata bila bi neophodna jer nijedan republikanac ne podržava zakon o glasanju. Prema pravilima Doma, republikanci mogu blokirati većinu zakona čak i ako ih podržava demokratska većina.

U petak, tokom livestreaming intervjua za The Washington Post, Martin Luther King III ogorčeno je kritizirao Sinemin i Manchinov stav.

“Povijest ih neće suditi... na način na koji bi možda željeli da ih se pamti. Povijest ih gleda mrtvo u lice kako bi rekla: 'Kad je bilo vrijeme da se osigura očuvanje demokracije, što ste učinili?'”, rekao je.

Kako smo dospjeli ovdje?

Biračko pravo nije se preko noći vratilo na vrh liste prioriteta demokrata. Putovanje pitanja građanskih prava u prvi plan javnog diskursa u SAD-u trajalo je godinama.

Uspon pokreta Black Lives Matter nakon višestrukih visoko publiciranih policijskih ubojstava nenaoružanih crnaca između 2014. i 2019. potaknuo je mnoge Amerikance koji stoje iza ideje da je SAD-u još dug put do rasne jednakosti.

U isto vrijeme, objavljivanje The New York Timesovog Projekta 1619, nastojanja da se prepriča povijest SAD-a s većim fokusom na ulogu ropstva, istaknulo je stoljetne rasne nejednakosti u SAD-u. Takav je i pokret za rušenje mnogih spomenika Konfederaciji, koja se borila za očuvanje ropstva tijekom američkog građanskog rata 1861-65.

Odbijanje, ponekad nasilno

Sve veći fokus na rasnoj pravdi u SAD-u nije došao bez žestoke reakcije. Bijele suprematističke skupine postale su aktivnije i glasnije diljem zemlje. Godine 2017. skupina bijelaca promarširala je kroz Charlottesville u Virginiji. Tijekom povezanih prosvjeda, jedan aktivist bijelih suprematista dovezao se automobilom u grupu protuprosvjednika, ubivši mladu ženu.

Mnogima je također bilo teško odvojiti predsjedništvo Donalda Trumpa iz bitke oko rasne nejednakosti. Trump je došao na političku vlast gurajući neistinu da predsjednik Barack Obama, prvi crni predsjednik, nije bio Amerikanac po rođenju, te da je stoga njegovo predsjedništvo bilo nelegitimno. (Po zakonu, predsjednik mora biti rođeni američki državljanin.)

Pogledajte video by Laurel Bowman:

US Marks Birthday of Civil Rights Icon as Voting Rights, Racial Justice Remain Central to Country’s Politics
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:52 0:00

Trump je također pozvao na nasilno suzbijanje pokreta Black Lives Matter, u jednom trenutku poslavši federalne agente da razbiju miran, ali buran prosvjed u blizini Bijele kuće. Također je navodno ponizio afričke zemlje i zemlje koje predvode crnci, tvrdeći da SAD ne bi smjeli prihvatiti imigrante iz njih.

Istodobno se pojavio pokret za političko pravo da se ograniči poučavanje rasno osjetljivih tema u državnim školama. Teme na koje prosvjednici prigovaraju bile su skraćene kao "kritička teorija rase", iako je taj predmet relativno opskurno područje pravne znanosti koje se nikada ne predaje u osnovnim ili srednjim školama.

Izbori 2020

Fokus na biračkim pravima oduvijek je bio glavni element pokreta za građanska prava u Sjedinjenim Državama, ali je postao posebno akutan 2021., nakon što su manjinski birači odigrali glavnu ulogu u izboru Joea Bidena za predsjednika na izborima 2020. i pomogli demokratima kontrolu Doma i Senata.

Diljem zemlje manjinski birači izašli su u rekordnom broju. To je osobito vrijedilo u državama poput Georgije, republikanskog uporišta, gdje je kampanja za registraciju novih manjinskih birača i njihovo dovođenje na birališta dovela do toga da je država prvi put nakon 1992. glasala za demokrata za predsjednika i poslala dva demokrata u Senat po prvi put u generaciji, dajući stranci kontrolu nad tim domom.

Nakon izbora, poraženi predsjednik Trump insistirao je da su izbori "namješteni", što je laž koju je nastavio ponavljati, a koju su mnogi njegovi pristaše, uključujući mnoge državne zakonodavce, ponovili.

U mjesecima koji su uslijedili, mnoge su države pod kontrolom republikanaca donijele restriktivne nove zakone o glasanju koje će manjinskim skupinama, uključujući one koji ne govore engleski i pojedince s invaliditetom, otežati glasanje na budućim izborima više nego što je to bilo 2020., kada su mjere olakšavanje glasovanja tijekom pandemije koronavirusa pomogle u rekordnom odazivu.

U nekim slučajevima, države su učinile više od ukidanja prilagodbe za glasanje povezane s pandemijom. Neki su stvorili nove odredbe koje dopuštaju državnim zakonodavnim tijelima da interveniraju u potvrđivanju brojanja glasova, uspostavile su nova pravila koja dopuštaju promatračima glasanja da osporavaju pojedinačne glasače i doveli su volontere na birališta u opasnost od kaznenog progona zbog pružanja onoga što je u prošlim godinama bio rutinska pomoć glasačima.

Uobičajena reakcija

Prema Carol Anderson, povjesničarki i profesorici afroameričkih studija na Sveučilištu Emory, u Sjedinjenim Državama postoji duga povijest promjena zakona nakon što su crnci iskoristili svoju slobodu na način koji izaziva strukture moći.

"Ono što se događa je ono što se uvijek događa u Americi", rekao je Anderson, autor bestselera New York Timesa White Rage: The Unspoken Truth of Our Racial Divide, za VOA. “Kada pogledamo izbore 2020., na kojima su crnci izašli i glasali, voljni stajati u redu 11 sati kako bi glasali za borbu za ovu demokraciju, rezultat toga je bio da je Trump smijenjen iz Bijele kuće i Senat se preokrenuo. Odgovor na to bila je politika bijelog bijesa niza zakona o suzbijanju birača i niza zakona o tome kako se nositi s potvrđivanjem izbora.”

Nije tako, prema republikancima, koji kažu da se bore protiv federalnog prekoračenja i optužuju demokrate da pokušavaju preokrenuti izbornu vagu u svoju korist.

“Ovaj napor liberalnih demokrata da oduzme vlast državama kako bi vodili izbore ne radi se o davanju prava glasača – radi se o prebacivanju vlasti u korist liberalno-demokratske agende”, nedavno je tvitala republikanska senatorica Lindsey Graham iz Južne Karoline.

Usred ogorčenosti i uoči onoga što čini tmurnijim praznik Dana Martina Luthera Kinga Jr., Anderson je rekla kako je sigurna da će se borba za biračka prava - i građanska prava šire - nastaviti.

“Imamo nevjerojatno angažirano civilno društvo koje se bori za ovu demokraciju”, rekla je. “Imamo ljude koji vode parnicu protiv ovih zakona o suzbijanju birača. Imamo ljude koji registriraju ljude za glasanje skačući kroz sve prepreke. Imamo ljude koji pružaju edukaciju za državljanstvo. … To je civilno društvo koje je bilo apsolutno instrumentalno u borbi za američku demokraciju.”

10 najbogatijih ljudi svijeta za vrijeme pandemije udvostručili bogatstvo

FILE - SpaceX and Tesla chief Elon Musk attends a news conference at the Kennedy Space Center in Cape Canaveral, Florida, Jan. 19, 2020. Musk and nine other billionaires are said to have immensely grown their wealth during the COVID-19 pandemic.

10 najbogatijih ljudi svijeta udvostručilo je svoje bogatstvo tokom prve dvije godine pandemije koronavirusa dok su siromaštvo i nejednakost porasli, navodi se u izvještaju.

Oxfam je rekao da je bogatstvo muškaraca skočilo sa 700 milijardi dolara na 1,5 biliona dolara, uz prosječnu stopu od 1,3 milijarde dolara dnevno, u brifingu objavljenom prije virtualnog mini summita svjetskih čelnika koji se održava pod pokroviteljstvom Svjetskog ekonomskog foruma.

Konfederacija dobrotvornih organizacija koje se usredotočuju na ublažavanje globalnog siromaštva, Oxfam je rekao da je bogatstvo milijardera poraslo više tijekom pandemije nego u prethodnih 14 godina, kada je svjetsko gospodarstvo trpilo najgoru recesiju od sloma Wall Streeta 1929. godine.

Ovu nejednakost nazvao je "ekonomskim nasiljem" i rekao da nejednakost doprinosi smrti 21.000 ljudi svaki dan zbog nedostatka pristupa zdravstvenoj skrbi, rodno uvjetovanog nasilja, gladi i klimatskih promjena.

Pandemija je gurnula 160 miliona ljudi u siromaštvo, dodala je dobrotvorna organizacija, a ne-bijele etničke manjine i žene snose najveći teret kako se nejednakost povećava.

Izvještaj slijedi studiju grupe iz decembra 2021. koja je otkrila da je udio u globalnom bogatstvu najbogatijih ljudi na svijetu rastao rekordnom brzinom tokom pandemije.

Oxfam je pozvao na porezne reforme kako bi se finansirala svjetska proizvodnja vakcina, kao i zdravstvena zaštita, prilagodba klimi i smanjenje rodno uvjetovanog nasilja kako bi se spasili životi.

Grupa je rekla da je svoje izračune bogatstva temeljila na najnovijim i najsveobuhvatnijim dostupnim izvorima podataka i koristila popis milijardera za 2021. koji je sastavio američki poslovni časopis Forbes.

Forbes je naveo 10 najbogatijih ljudi na svijetu kao što su: šef Tesle i SpaceXa Elon Musk, Amazonov Jeff Bezos, osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, Facebook Mark Zuckerberg, bivši izvršni direktori Microsofta Bill Gates i Steve Ballmer, bivši izvršni direktor Oraclea Larry Ellison, američki investitor Warren Buffet i šef francuske luksuzne grupe LVMH Bernard Arnault.

Cyber napad u Ukrajini poslije neuspješnih pregovora Zapada i Rusije

cyber attack Ukraine

Poslije neuspjeha pregovora SAD i zapadnih saveznika s Rusijom prošle nedelje u cilju smirivanja tenzija oko Ukrajine, vlada te zemlje je pretrpjela veliki cyber napad, dok stižu upozorenja da bi mogao da uslijedi još destruktivniji napad, pišu svjetski mediji.

'Strahujte i očekujte gore'

Ukrajina je u petak, 14. januara pogođena "masovnim" cyber napadom, pošto su bezbjednosni razgovori između Moskve i Vašingtona i njenih saveznika završili u pat poziciji, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Sajtovi više odjeljenja ukrajinske vlade bili su oboreni, uz poruku hakera: "Ukrajinci! … Sve informacije o vama su postale javne. Strahujte i očekujte gore. To su vaša prošlost, sadašnjost i budućnost."

U poruci su precrtana ukrajinska zastava i mapa, a pominju se Ukrajinska ustanička armija koja se borila protiv Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata, kao i "istorijska teritorija".

Ukrajina je više puta bila na udaru cyber napada od 2014. kada je Moskva anektirala Krim i pokrenula rat u regionu Donbas na istoku Ukrajine, ukazuje Gardijan.

Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, u prvih 10 mjeseci 2021. bilo je oko 288.000 cyber napada, a 397.000 u 2020. godini

Napadi su takođe bili usmjereni na kritičnu infrastrukturu u Ukrajini, dodaje list, navodeći da su u zimu 2015. hakeri, za koje se sumnja da su iz Rusije, uništili dijelove električne mreže u zemlji, što je dovelo do toga da je skoro četvrt miliona Ukrajinaca izgubilo struju i grijanje. Napad je ponovljen 2016.

Hakeri, za koje se takođe sumnja da su iz Rusije, 2017. su pustili virus NotPetja, koji je izazvao haos u ukrajinskim bankama, medijima i vodećim kompanijama.

Upozorenje Washingtona

Nakon što su prošlonedeljni diplomatski napori između SAD i Rusije posrnuli, Washington je optužio Moskvu da planira tajne operacije, uključujući sabotažu, na istoku Ukrajine kako bi napravila "izgovor za invaziju", ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Poslije napetih pregovora između SAD, NATO-a i saveznika s jedne strane i Rusije s druge, s nadom Zapada da će, kako piše britanski list, pregovori odvratiti ruskog predsjednika Vladimira Putina od invazije na Ukrajinu, visoki ruski zvaničnici su poručili da su pregovori u "ćorsokaku".

Upozorenje iz Washingtona o "aktivnostima sabotaže" i "informacionim operacijama" s ciljem da se optuži "Ukrajina da priprema skorašnji napad na ruske snage", uslijedilo je dok se vlada Ukrajine borila s "masovnim cyber napadom" koji je oborio oko 70 vladinih internet stranica.

Ukrajinski zvaničnici su, kako navodi Fajnenšl tajms, nedavno upozorili da će cyber napadi i drugi napori da se destabilizuje zemlja biti uvod u dalju agresiju.

Američka ambasadorka u NATO-u Džulijen Smit (Julianne Smith) rekla je da bi dokazi o ruskom cyber napadu "sigurno" biti klasifikovani kao primjer nove agresije na Ukrajinu, koja bi mogla da pokrene sankcije Zapada Moskvi.

Visoki ukrajinski bezbjednosni zvaničnik rekao je za Rojters (Reuters) da Kijev vjeruje da je hakerska grupa povezana s bjeloruskim obavještajnim službama izvela cyber napad u kojem je korišten malver sličan onom koji koristi grupa povezana s ruskim obaveštajnim službama.

Zamjenik sekretara ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Serhij Demedjuk rekao je da Ukrajina za napad u petak krivi grupu poznatu kao UNC1151, ali i da smatra da je to bila maska za još destruktivnije akcije iza kulisa.

On je rekao da je UNC1151 grupa za cyber špijunažu koja je povezana s bjeloruskim specijalnim službama, dodajući da ima istoriju napada na Litvaniju, Letoniju, Poljsku i Ukrajinu i da je širila narative u kojima se osuđuje prisustvo NATO u Evropi.

Upozorenje Microsofta

Američka tehnološka kompanija Majkrosoft (Microsoft) upozorila je u subotu, 15. januara, da je otkrila veoma destruktivan oblik malvera u desetinama vladinih i privatnih računarskih mreža u Ukrajini koji izgleda spreman da ga pokrene zasad nepoznati akter, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).

Kompanija je navela da su otprilike u isto vrijeme kada su vladine službe u Ukrajini otkrile da su oštećene njihove internet stranice, istražitelji koji nadgledaju Majkrosoftove globalne mreže otkrili kod malvera koji je, kako navodi list, izgleda postavljen u vrijeme kada su ruske diplomate proglasile da su razgovori sa SAD i NATO zapali u ćorsokak.

Ukrajinski zvaničnici za napad na internet stranice optužili su grupu iz Bjelorusije, ali kažu i da sumnjaju na umiješanost Rusije, ističe Njujork tajms, dodajući da nije jasno da li je hakerski napad na sajtove ukrajinske vlade povezan s daleko destruktivnijim kodom za koji je Majkrosoft kaže da ga je otkrio. Kompanija navodi da još ne može da identifikuje grupu koja stoji iza upada, ali da se ne čini da je to napadač kojeg su njegovi istražitelji ranije primijetili.

Kod malvera, kako su opisali istražitelji kompanije, izgleda kao ransomver (ucjenjivački softver), ali nema infrastrukture za prihvatanje novca, što navodi istražitelje na zaključak da je cilj nanošenje maksimalne štete, a ne prikupljanje para.

Moguće je, ukazuje američki list, da se destruktivni softver nije previše proširio i da će Majkrosoftovo otkriće otežati metastaziranje napada, ali je takođe moguće da će napadači pokrenuti malver i pokušati da unište što više računara i mreža.

Tenzije na najvišem nivou u posljednjih nekoliko godina

Cyber napad na sajtove ukrajinske vlade je incident niskog nivoa, ali i simboličan pošto dolazi na kraju nedelje mahnite diplomatije u koju je pored SAD, NATO i Rusije bila uključena i Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) – sve u cilju pokušaja deeskalacije tenzija na ukrajinskoj granici, ističe CNN.

Predstavnici SAD i Rusije su počeli razgovore s visokim ulozima koji imaju za cilj da spriječe rat, dok Rusija nastavila da gomila trupe blizu ukrajinske granice usljed spora oko aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i mogućnosti da se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom savezu.

Tenzije između Ukrajine i Rusije su na najvišem nivou u poslednjih nekoliko godina, ocjenjuje američka televizija i ukazuje da jačanje ruske vojske blizu granice podstiče strahove da bi Moskva mogla da pokrene invaziju u narednim nedeljama ili mjesecima.

Kremlj negira da planira napad i tvrdi da podrška NATO-a Ukrajini – uključujući povećane isporuke oružja i vojnu obuku – predstavlja sve veću prijetnju zapadu Rusije.

Ruski zvaničnici su nagovijestili da su spremni da napuste razgovore zbog odbijanja SAD i NATO-a da odgovore na ključne zahtjeve Moskve – da daju garancije da Ukrajini nikada neće biti dozvoljeno da uđe u NATO-u i da alijansa odustane od širenja u istočnoj Evropi.

Escobar: Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji Balkana, biće ih još

Eskobar: Sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana
please wait

No media source currently available

0:00 0:09:33 0:00

Sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali imaju efekta i biće ih još, kaže u intervjuu za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za region Gabrijel Eskobar, uz ocjenu da je korupcija glavni problem na Balkanu.

Američki diplomata najavio je i intenzivniji američki angažman u regionu u narednom periodu.

Glas Amerike: U četvrtak se obilježava godišnjica inauguracije predsjednika Joe Bidena. Koje je promjene donijela protekla godina u kontekstu američke politike i angažmana u regionu Zapadnog Balkana?

Escobar: Nije donijela značajnu promjenu politike, jer se naša politika i naš angažman na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u Evropsku uniju. Dakle, u tom pogledu politika je bila veoma konzistentna poslednje četiri administracije. Ono što mogu da kažem da se malo promijenilo jeste obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u ovoj administraciji. Dakle, postoji obnovljeni napor da se ponovo angažujemo na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog između Srbije i Kosova, i da blisko sarađujemo sa našim partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze. I rekao bih da smo u većini toga bili veoma uspješni.

Glas Amerike: U jednom od vaših ranijih komentara rekli ste da se sadašnja administracija razlikuje od prethodnih, jer želi da se promjene u regionu dešavaju brže. Da li ste nezadovoljni nedostatkom vidljivijeg napretka u zemljama Zapadnog Balkana protekle godine?

Escobar: Moram da kažem da nije da druge administracije nisu htjele promjene i da nisu željele brzu reformu. Jesmo. Ono što je ova administracija uspjela jeste da traži nova sredstva i nove partnere. Dakle, da, malo je frustrirajuće što s jedne strane nije bilo daljeg napretka u evropskim integracijama, što mnoge zemlje nisu dalje odmakle u sprovođenju reformi, posebno u suzbijanju korupcije, za koju bih rekao da je najveći izazov na Zapadnom Balkanu. Međutim, moram da kažem da imamo veoma dobre partnere u regionu i vlade koje su posvećene ovom programu evropskih integracija, borbi protiv korupcije i produbljivanju veza sa susjedima.

Sjedinjene Države će intenzivirati angažman na Zapadnom Balkanu u narednom periodu

Glas Amerike: Ali imajući u vidu to nezadovoljstvo koje ste pomenuli zbog nedostatka napretka, da li planirate da prilagodite svoj pristup rešavanju tih izazova, kako bi ste osigurali da postoji brži napredak?

Escobar: Odgovor na to je - da. Želeli bismo da u to uložimo malo više političke energije. I ne samo mi, zato što ono što radimo, radimo u dogovoru sa našim evropskim saveznicima. Mislim da su i oni pomalo frustrirani. Međutim, ovo je zajednički proces. Proces saradnje. I kao što sam ranije rekao, postoje lideri i vlade u regionu koji su veoma zainteresovani i da se približe Evropi i Sjedinenim Državama.

Glas Amerike: Kada kažete da to zahtijeva više političke energije, da li to znači da će Sjedinjene Države da intenziviraju svoj angažman u narednom periodu i na koji način?

Escobar: Definitivno. Jedna od stvari koje bih želio da vidim, bilateralno sa mnogim zemljama, jeste dublji strateški dijalog i diskusiju ne samo o političkim i bezbjednosnim pitanjima već i o ekonomskim, kulturnim i obrazovnim. Međutim, ono što bih želio da vidim svugdje, a što već vidimo, jeste da se svi elementi američke vlade angažuju na Zapadnom Balkanu, da bi utvrdili gdje možemo da napredujemo.

Glas Amerika: Koja su to pitanja koja vas danas najviše zabrinjavaju na Balkanu? Koje vas to zemlje najviše brinu?

Escobar: Rekao bih da postoje neke velike uspješne priče. Priča o bivšoj Jugoslaviji je uspješna. Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dvije su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-a. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju. Međutim, postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov - to je korupcija. Korupcija je zaista razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak. To je takođe razlog što djelovi regiona imaju demografske probleme. Tako da moram da budem iskren, kad god sretnem ljude u dijaspori, veliki broj ljudi koji napuštaju region ne odlaze zbog etničkih problema. Ne odlaze jer ne žele da žive u multietničkim državama. Odlaze jer nemaju priliku za adekvatnu ekonomsku budućnost bez koruptivnih veza. Dakle, to je problem broj jedan sa kojim se Balkan suočava i takođe najveći izazov za dovođenje stranih direktnih investicija u region.

"Sankcije imaju efekta"

Glas Amerike: Jedno od sredstava koje je američka administracija koristila tokom protekle godine u borbi protiv korupcije su sankcije – protiv Milorada Dodika, člana predsjedništva BIH i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na Kosovu. Da li će se na spisku sankcionisanih naći još zvaničnika, političara i njihovih saradnika iz regiona?

Escobar: Kao što sam ranije rekao, ne želim da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije. Imamo mnogo mogućnosti da unaprijedimo agendu naših partnera, da unaprijedimo agendu ljudi koji zaista zastupaju težnje svojih naroda. Rekao bih da je u velikoj meri težnja tih ljudi da žive u zemljama koje su oslobođene korupcije i približavaju se Evropi. To je ono što ljudi u regionu u velikoj mjeri žele.

Sankcije nisu primarno sredstvo angažmana SAD u regionu

Međutim, ova administracija je veoma posvećena borbi protiv korupcije i jedno od sredstava u toj borbi su ove sankcije. I mogu reći DA, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana. Uz to, takođe moram da pojasnim da ove sankcije nisu usmjerene na zemlje. Nisu usmjerene na određene narode. Usmjerene su na pojedince koji su duboko umiješani u korupciju.

Glas Amerike: A kada kažete da će ih biti još, da li se to odnosi na Srbiju, Crnu Goru, sve zemlje Zapadnog Balkana?

Escobar: Da, riječ je o svim zemljama Zapadnog Balkana. Ali rekao bih i da je ova administracija posvećena korištenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.

Glas Amerike: Koliko politika sankcija može biti efikasna? Dodik im i dalje prkosi, dok njegov saveznik u regionu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da ih Srbija neće bi sprovoditi. Koliko onda one mogu biti efikasne u postizanju onoga što SAD žele?

Eskobar: Rekao bih da su one bile važno sredstvo u stabilizaciji regiona i mogu vam reći da imaju efekta.

Glas Amerike: A kakvu vrstu efekta, recimo u Dodikovom slučaju?

Eskobar: Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprječavaju ljude da prebacuju novac. Sprječavaju i dovode do zatvaranja offshore kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi. Dakle, ove sankcije se zaista odnose na korupciju i to je način na koji ih treba posmatrati. Cilj nam je da zaustavimo finansiranje korumpiranih pojedinaca i entiteta.

Glas Amerike: Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, neki članovi Evropskog parlamenta čak žele da kazne evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija zbog navodne podrške Dodiku. Da li taj izostanak jednstvenog stava u Evropskoj uniji, ne samo u pogledu sankcija, već i same politike proširenje, utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, s obzirom na to da Vašington insistira na koordinaciji sa Briselom u tom pogledu?

Escobar: Prije svega moram da kažem da u najvažnijem dijelu imamo zajednički stav sa našim evropskim partnerima. Identično vidimo probleme, izazove i put naprijed. Dakle, sve što smo uradili na Balkanu, sve što je bilo uspješno, urađeno je u saradnji sa našim evropskim partnerima. Pored toga, veoma je teško razdvojiti novac evropskih i američkih banaka. Sve su to multinacionalne banke, sve zapadne banke su multinacionalne, tako da i naše sankcije imaju efekta u tom pravcu. Međutim, takođe mogu da kažem da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da takođe upotpune naše mjere. Tako da se radujem tome. Veoma blisko sarađujemo. Svakodnevno se konsultujemo i uveren sam da ćemo biti snaga stabilnosti u regionu.

Glas Amerike: Još jedno važno pitanje u vezi sa Srbijom je dijalog sa Kosovom koji je u zastoju. Da li ćete biti više uključeni u taj proces u budućnosti i kada se može očekivati ponovni susret dvije strane?

Eskobar: Kao što znate Evropska unija je posrednik u dijalogu, i to mora tako ostati, a mi ga u potpunosti podržavamo. Što se tiče toga kako će se formirati dnevni red, kada će biti zakazani naredni sastanci, to pitanje bih prepustio svojim kolegama u Evropskoj uniji koji se time bave. Ipak, smatramo da bi strane trebalo da se dogovore u okviru strukture dijaloga koji vodi EU. I u tom pogledu sve na šta oni pristanu, mi ćemo podržati implementaciju.

Glas Amerike: A da li će Sjedinjene Države ipak biti više angažovane s obzirom na to da je, kako sam već kazala, dijalog u zastoju?

Eskobar: Bićemo mnogo aktivniji dok podstičemo dvije strane da pristanu na sastanke, da se saglase da primijene sporazume koji su već postignuti, i da aktivno napreduju u rješavanju nekih od otvorenih pitanja, uključujući nestale osobe, energiju i druge ključne teme.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG