Zurabišvili je bila peta predsjednica zemlje. Opozicione stranke i Zurabišvili tvrde da su parlamentarni izbori u Gruziji u oktobru 2024, na kojima je Gruzijski san zvanično pobijedio sa 54,09 odsto glasova, bili namješteni, te da stoga ni pobjeda Gruzijskog sna ni Kavelašvilijeva odluka da je zamijeni na mjestu predsjednika nisu bili legitimni.

Opozicione stranke su odbile da uđu u parlament i rade sa članovima Gruzijskog sna i zahtijevaju nove izbore. Zurabišvili je bila u Washingtonu kako bi prisustvovala inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa na poziv poslanika Joea Wilsona, republikanca iz Južne Karoline. Dok je bila u glavnom gradu SAD, dala je intervju Gruzijskom servisu Glasa Amerike, koji prenosimo u skraćenoj verziji.

Glas Amerike: Često kažete da su Gruziji potrebne SAD, ali je i Americi potrebna Gruzija. Zašto je Gruzija važna za Sjedinjene Države i kakvu bi ulogu mogla da ima Gruzija na Kavkazu?

Zurabišvili: Prije svega, zato što Rusi to znaju više od bilo koga drugog: oni su uvijek govorili da onaj ko kontroliše Tbilisi, kontroliše Kavkaz. Danas je to još važnije, u vrijeme kada ovaj region postaje veoma važan za kontrolu Crnog mora. Luke na Crnom moru su veoma važne, i nije slučajno što je Rusija počela rat protiv Ukrajine i za kontrolu tog dijela crnomorske obale, počevši od Krima 2014. I nije slučajno da je hibridni rat Rusija započela izborima u Gruziji, također za izbore u Rumuniji, i namještanje izbora, na sasvim drugačiji način, u Moldaviji – dakle te tri zemlje, ako pogledate mapu, su zemlje Crnog mora. Dakle, strategija Rusije je vrlo jasna.

Upravo zato bi strategija Sjedinjenih Država trebalo da bude nastavak onoga što je bila godinama, a to je bila konsolidacija Gruzije kao uporišta demokratije. Gruzijska vojska ne bi postojala da nije američke podrške. Mislim da to pokazuje da ovo nije bilo samo zbog simpatija, već zato što je postojao ozbiljan, pravi američki interes da podrži Gruziju. I uvjerena sam da su ovi interesi i dalje prisutni, čak i više danas nego možda u prošlosti.

Glas Amerike: Vas je na inauguraciju pozvao kongresmen Joe Wilson, jedan od autora Zakona MEGOBARI (koji ima za cilj jačanje demokratije i suprotstavljanje ruskom uticaju u Gruziji) i Zakona o gruzijskom "košmaru" u Predstavničkom domu SAD (kojim bi bilo spriječeno da SAD da priznaju režim Ivanišvilija, a da se prizna Zurabišvili kao legitimna predsjednica Gruzije). Možete li da objasnite zašto mislite da je toliko važno da američka vlada ne prizna sadašnju gruzijsku vladu?

Zurabišvili: Mislim da nije moguće da zemlja poput Sjedinjenih Država prizna vladu koja je rezultat namještenih izbora i protivustavnih akata, režim u kojem nije preostala nijedna nezavisna institucija, sve institucije su po mjeri jedne partije i jednog čovjeka. To zaista uništava sve što su Sjedinjene Države radile u ovoj zemlji. Izgradnja institucija, ne samo vojske, sve institucije: podrška reformi pravosudnog sistema, stvaranje antikorupcijskog sistema i sve to, što je zaista djelo više od 30 godina od nezavisnosti Gruzije. Ovo što se danas dešava zaista sve to uništava.

Glas Amerike: Vi, opozicija i dio gruzijskog naroda tražite nove izbore. Da li je to glavni zahtjev u ovom trenutku?

Zurabišvili: I dalje se nadam da će de facto lideri Gruzije prepoznati da je stabilnost zemlje najvažnija stvar i da će shvatiti da će pomoći zemlji održavanjem novih izbora, kroz neki kompromis sa opozicijom. Kako vrijeme odmiče, vjerovatno je sve manje nade da će doći do tako razumnog rješenja. A ono što će se tada desiti najvjerovatnije je da će se režim raspasti, jer ne može da se odupre ni sankcijama, ni ekonomskoj i finansijskoj situaciji u koju ulazimo, ni činjenici da je odbijen od velike većine zemlje i da je izolovan od svih partnera, Amerikanaca, Evropljana koji su zaista podržavali Gruziju.

Glas Amerike: Različiti stručnjaci sa kojima razgovaramo kažu da Gruzija neće biti glavni prioritet Trampove administracije. Kako planirate da skrenete pažnju na Gruziju?

Zurabišvili: Pa, mi vjerovatno nikada nećemo biti prioritet, a nadam se da ni nećemo biti, jer to znači krizu na drugom nivou, koju ne želimo. Opet, ne želimo nestabilnost. Ali mislim da je ono što se dešava u Gruziji prilično važno kao primjer. Ne mislim da Amerika može da prihvati zemlju koju je podržavala i zaista, stvorila kao državu, koja sada stvara savezništva sa terorističkim pokretima, sa Iranom, sa Kinom i daje strateške tačke na Crnom moru, luku Anaklija, ili nove komunikacione linije Kini, što se i dešava.

Na konferenciji za medije, Dodik je kazao da ovaj zakon predviđa obavezu da svi oni koji primaju novac iz inostranstva i finansiraju svoje aktivnosti to prijave Ministarstvu pravde i finansija.

„To je na fonu onoga što Trump radi. On je zabranio taj novac i mi želimo da vidimo da li možda, ne daj Bože, dobijaju od nekih fašista”, rekao je Dodik, te najavio da će, osim ovog, biti usvojeni još neki zakoni.

Medijima je rekao da je ovo povratak priči koju je ranije predlagao, te najavio i da će Republika Srpska, rukovođena praksom velikih razvijenih zemalja, sačiniti svoj pregled neprijatelja i javno to objavljivati.

Vlada Republike Srpske je 23. marta 2023. godine utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Zakon je, uprkos protestima predstavnika nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, u formi nacrta usvojen 28. septembra 2023. godine u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), te je ostavljen rok Vladi Republike Srpske da u roku od šest mjeseci dostavi konačnu verziju u formi prijedloga zakona.

Vlada je u tajnoj proceduri poslala u NSRS krajem marta 2024. prijedlog zakona, samo nekoliko dana prije isticanja zakonskog roka, ali je kasnije odustala od njega.

Detektor je ranije pisao o usvajanju sličnog zakona u Gruziji, kao i da se ovakvim zakonom u Rusiji kažnjavaju i zatvaraju mediji, aktivisti, ali i građani koji se usude suprotstaviti vlastima.

Dodik, koji se danas prvi put pojavio u javnosti nakon operativnog zahvata, zbog čega je odgođeno i suđenje pred Sudom BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, kratko je rekao i da su sankcije koje su uvedene prema licima i preduzećima iz Republike Srpske bile besmislene i bezuspješne, te da nisu bile smetnja za iskazane ekonomske uspjehe u 2024. godini.

Kako je naveo, bile su neprincipijelne vanekonomske barijere i pritisci na bankarski sektor.

Najavio je i da će se posebno baviti politikama koje su u vezi sa bankarskim sektorom i činjenicom da su ostvarile profit koji je veći od 25 posto u odnosu na raniji period i pored restrikcija koje čine.

„Banke raspolažu depozitima ove Republike i depozitima ovih građana. Moram da kažem da ti depoziti pripadaju ovoj Republici i građanima, a ne da se ti depoziti iznose u inostranstvo. Primijetili smo da su banke iznijele preko milijardu maraka naših depozita u inostranstvo”, kazao je Dodik, kao i da su vlasti imale razumijevanje za bankarski sektor zbog uvođenja sankcija.

Kako je rekao, došlo je drugo vrijeme i banke će morati da pokažu ne samo privrženost profitu nego i društvenoj odgovornosti, te da su vlasti Republike Srpske, u okolnostima u kojima su živjeli, bile veoma stisnute intervencijom bivše američke administracije, koja je pritiskala poslovne banke i spriječila da sarađuju sa entitetskim institucijama, prvenstveno budžetom i Vladom RS-a.

„To je vrijeme prošlo. Nećemo nijednu banku razumjeti ako ne budu htjeli sarađivati. Na kraju, veoma ozbiljno im poručujem, 750 miliona ste iznijeli depozita u inostranstvo da bi tamo krpili ekonomije koje su neuspješne. Kupili ste našim depozitima 150 miliona obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u Republiku Srpsku jer su to naše pare. Ne budete li to radili, zatvorićemo vas”, kaže Dodik.

Dodik je prije nekoliko dana, nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele nove sankcije za još 13 osoba iz RS-a, naveo da će poslovne banke koje rade u ovom entitetu već od ponedjeljka morati da otvore račune svima koji se nalaze na američkoj crnoj listi.

Američke vlasti uvele su 17. januara sankcije za pet osoba i jednu organizaciju jer pomažu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Sankcionisano je i osam pojedinaca da su po Dodikovoj direktivi organizovali i sproveli obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske u januaru 2024. godine.

Dodik je godinama pod sankcijama, a Detektor je ranije pisao o njegovim nadama da će mu one biti ukinute dolaskom Donalda Trumpa na vlast.

Riječ je od nekoliko spornih stranica udžbenika "Istorija za 9. razred osnovne škole" koji se odnose na temu "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat".

Ustavni sud je zaključio da pojedini dijelovi udžbenika "nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine i da su suprotni standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i Zajedničke jezgre kao odluka institucija Bosne i Hercegovine".

Ustavni sud je ponovio stav da Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju služi kao osnovni normativni instrument kojim država reguliše oblast obrazovanja na općenit i principijelan način, dok se federalnim jedinicama prepušta da tu istu oblast regulišu preciznije, ali obavezno u skladu s državnim zakonom.

"Na osnovu Okvirnog zakona uspostavljen je jasan pravni okvir koji je obavezivao i Ministarstvo obrazovanja i kulture RS da obrazovanje organizuje tako da se, između ostalog, zasniva na vladavini zakona i na poštovanju ljudskih prava, da se informacije ili znanje koji su uključeni u nastavni plan i program predstavljaju tako da podržavaju i njeguju različite kulture, jezike i vjeroispovijesti učenika i da razvijaju toleranciju na različitost, multiperspektivnost, otvorenost, kritičko mišljenje i razumijevanje konteksta", navodi se u saopštenju.

U tom smislu, Ustavni sud "zapaža da iz spornog priloga – sadržaja programa koji se odnosi na temu "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" proizilazi da je nastavnim programom predviđeno da svi učenici treba da obrađuju sljedeće teme: "Nastanak Republike Srpske, Vojska Republike Srpske i Odbrambeno-otadžbinski rat (1992–1995), Stradanje i zločini nad srpskim narodom i Republika Srpska poslije Dejtonskog sporazuma – Kultura pamćenja u lokalnoj zajednici.".

Ustavni sud smatra da se takav pristup, kojim se nastavnim planom isključuju perspektive pripadnika drugih etničkih grupa, "ne može smatrati usklađenim s obavezom Ministarstva da podržava i njeguje različite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih učenika, te da podržava i njeguje različite kulture i toleranciju na različitost".

Ustavni sud, dodaje se, smatra da je, primjenjujući standarde iz Okvirnog zakona i Zajedničke jezgre, nastavni program za historiju za period od 1992. do 1995. godine bilo nužno koncipirati tako da pokriva više različitih perspektiva kako bi se dobila što objektivnija i cjelovitija slika prošlih događaja, te uvažavale različite perspektive i iskustva različitih etničkih, vjerskih i kulturnih grupa u Bosni i Hercegovini.

"Također, nakon uvida u sadržaj udžbenika, Ustavni sud zapaža da je '9. januar' označen kao Dan Republike Srpske, rat u Bosni i Hercegovini je predstavljen kao građanski rat, prezentirana je 'Deklaracija Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini', navedeno je da su institucije Bosne i Hercegovine zajedničke institucije", ističe se u saopštenju.

Dodaje se da Ustavni sud smatra da se dozvoljavanje ovakvog prikaza u udžbeniku "ne može smatrati komplementarnim s obavezom koja proizlazi iz Okvirnog zakona, prema kojoj su opšti ciljevi obrazovanja, koji proistječu iz opšteprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti, promovisanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i priprema svake osobe za život u društvu koje poštuje načela demokratije i vladavine zakona".

Ustavni sud naglašava da obrazovni sadržaji, posebno oni koji se odnose na historiju i društvo, moraju biti usklađeni s pravnim normama i demokratskim vrijednostima kako bi se spriječili diskriminacija, revizionizam, ideološka manipulacija ili indoktrinacija djece.

Za provođenje ove odluke Ustavni sud je zadužio ministra obrazovanja i kulture Republike Srpske i direktora Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

Inače, zahtjev za ocjenu ustavnosti je podnijelo 13 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Na globalnom nivou, do 1. decembra prošle godine je zbog svog rada pritvoren 361 novinar. Međutim, u komitetu kažu da su podaci samo mali prikaz broja uhapšenih proteklih 12 mjeseci.

„Veći broj novinara se, na ovaj ili onaj način procesuira u pravosudnim sistemima tokom godine, I to se namjerno radi. Sve veća kriminalizacija novinara je namjerna taktika vlada da ih ućutkaju”, kaže za Glas Amerike Jodie Ginsberg, izvršna direktorica CPJ-a.

Veliki broj novinara pritvoren je i u Bjelorusiji, Rusiji, Vijetnamu i Eritreji. U Izraelu se ta cifra više nego udvostručila, zbog čega u komitetu kažu da je riječ o cenzuri.

„To obuhvata ubijanje i pritvaranje novinara, prekide komunikacije, napade na medijske objekte, povlačenje državnih sredstava iz izraelskih novina kao što je Haretz”, kaže Ginsberg.

Izrael nije odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar, ali je prethodno odbacivao optužbe da targetira novinare.

U Kini je i dalje najviše uhapšenih novinara – više od 50. Među njima je prodemokratski izdavač Jimmy Lai, kome se sudi u Hong Kongu. Protiv njega su podignute optužbe vezane za nacionalnu bezbjednost za koje se smatra da su politički motivisane. Laijev međunarodni pravni tim kaže da slučaj protiv njihovog klijenta pokazuje kako se zakoni koriste protiv novinara.

„Zato što sada često vidimo kako vlasti, umjesto tradicionalnog pravnog oružja kao što je kleveta ili anti-teroristički zakoni, takođe pokušavaju da koriste druge zakone kojima se diskredituju novinari”, ističe Caoilfhionn Gallagher, advokatica za ljudska prava.

U mailu Glasu Amerike, Kina je pravdala svoj učinak u domenu zaštite slobode medija, dok je Hong Kong više puta odbacivao optužbe da je slučaj protiv Laija politički motivisan.

U Rusiji, američki novinari Alsu Kurmasheva i Evan Gershkovich oslobođeni su iz zatvora. Ta zemlja je peta u svijetu po broju zatvorenih novinara – 30.

Među pritvorenim novinarima širom svijeta su i novinari i dopisnici Glasa Amerike i njenih sestrinskih mreži. U zatvorima su u Mjanmaru, Bjelorusiji, Rusiji, Vijetnamu i Azerbejdžanu.

"Kao osnivač i predsjednik Centra za istraživanje medija već 38 godina, malo ko razumije globalni medijski pejzaž u štampi, televiziji i online prostoru bolje od Brenta", objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social Media u srijedu uveče.

Pored Glasa Amerike, USAGM nadgleda Bliskoistočne radiodifuzne mreže, Radio Slobodnu Evropu/Radio Slobodu, Radio Slobodnu Aziju i Kancelariju za radiodifuziju na Kubi.