Linkovi

Najnovije

SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime

Zagađenje zraka u Pekingu, 11. mart 2021.
Zagađenje zraka u Pekingu, 11. mart 2021.

Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.

Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".

Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.

Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".

Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".

Arhiv - John Kerry
Arhiv - John Kerry

Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.

SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.

Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.

"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.

Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.

Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.

Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.

Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".

Arhiv - Le Yucheng
Arhiv - Le Yucheng

No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.

"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.

"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."

Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".

Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.

U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".

Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.

I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.

Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.

Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.

See all News Updates of the Day

Pola miliona imigranata moglo bi dobiti američko državljanstvo prema novom Bidenovom planu

Ceremonija naturalizacije, 15. februara 2023. u San Diegu, Kalifornija.
Ceremonija naturalizacije, 15. februara 2023. u San Diegu, Kalifornija.

Predsjednik Joe Biden poduzima opsežan korak u izbornoj godini kako bi ponudio olakšanje potencijalno stotinama hiljada imigranata bez legalnog statusa u SAD-u - s ciljem da uravnoteži vlastito agresivno gušenje granice ranije ovog mjeseca, koje je razbjesnilo mnoge demokratske zakonodavce.

Bijela kuća je u utorak objavila da će Bidenova administracija u narednim mjesecima dozvoliti određenim supružnicima američkih državljana bez pravnog statusa da podnose zahtjev za stalni boravak i na kraju državljanstvo. Taj bi potez mogao utjecati na više od pola miliona imigranata, tvrde visoki zvaničnici administracije.

Da bi se kvalificirao, imigrant mora živjeti u Sjedinjenim Državama 10 godina i biti oženjen državljaninom SAD. Ako zahtjev kvalifikovanog imigranta bude odobren, on ili ona će imati tri godine da podnese zahtjev za zelenu kartu i dobije privremenu radnu dozvolu i u međuvremenu će biti zaštićen od deportacije.

Oko 50.000 djece nedržavljana s roditeljem koji je u braku s američkim državljaninom također bi se potencijalno moglo kvalificirati za isti proces, tvrde visoki zvaničnici administracije koji su izvjestili novinare o prijedlogu pod uvjetom da ostanu anonimni.

Visoki zvaničnici administracije rekli su da očekuju da će proces biti otvoren za prijave do kraja ljeta, a naknade za prijavu tek treba da budu određene.

Zvaničnici Bijele kuće privatno su ohrabrili demokrate u Domu, koji je ove sedmice na pauzi, da se vrate u Washington kako bi prisustvovali objavi.

Predsjednik će također objaviti nove propise koji će omogućiti određenim korisnicima DACA-e i drugim mladim imigrantima da se lakše kvalificiraju za davno uspostavljene radne vize. To bi omogućilo kvalificiranim imigrantima da imaju zaštitu koja je čvršća od radnih dozvola koje nudi DACA, koja se trenutno suočava sa pravnim izazovima i više ne prima nove zahtjeve.

Moć na koju se Biden poziva svojom objavom u utorak za supružnike nije nova. Politika bi se proširila na ovlasti koje koriste predsjednici George W. Bush i Barack Obama kako bi omogućili "uslovni otpust" za članove porodica pripadnika vojske, rekla je Andrea Flores, bivša savjetnica za politiku u administraciji Obame i Bidena koja je sada potpredsjednica na FWD.us, organizaciji za zastupanje imigracije.

Proces uslovnog otpusta na mjestu omogućava kvalifikovanim imigrantima da stanu na put do stalnog boravka u SAD-u bez napuštanja zemlje, uklanjajući uobičajenu barijeru za one koji nemaju pravni status, ali su u braku s Amerikancima. Flores je rekao da to "ispunjava obećanje predsjednika Bidena od prvog dana da će zaštititi imigrante bez dokumenata i njihove američke porodice".

Saopštenje od utorka dolazi dvije sedmice nakon što je Biden otkrio sveobuhvatnu akciju na američko-meksičkoj granici koja je efektivno zaustavila zahtjeve za azil za one koji pristižu između službeno određenih ulaznih luka. Grupe za prava imigranata tužile su Bidenovu administraciju zbog te direktive, za koju je visoki zvaničnik administracije u ponedjeljak rekao da je dovela do manjeg broja graničnih susreta između luka.

State Department: Milorad Dodik pokušava da ošteti mirovni okvir regiona

State DEpartment
State DEpartment

Sjedinjene Države osuđuju uporna nastojanja predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da što više ošteti mirovni okvir za cijeli region, koji je donio stabilnost i bezbjednost Bosni i Hrecegovini, stoji izmedju ostaloga u saopćenju glasnogovornika State Departmenta, Matthew Millera.

Stoga, nastavlja se u saopćenju State Departmenta, na listu sankcioniranih se dodaju dvije osobe, i sedam entiteta, tj. kompanija, koji predstavljaju jedan od glavnih izvora zarade za Dodikov protekcionizam njegovih političkih pristalica, i ujedno omogućuju nastavak korupcije Predsjednika RS-a.

Milorad Dodik, već sankcioniran od strane Washingtona, koristi svoj službeni položaj da nagomilava osobno bogatstvo, putem kompanija koje su povezane ili osobno s njim, ili s njegovim sinom Igorom.

Tako, na primjer, kaže nadalje glasnogovornik State Departmenta, su Milorad Dodik i Igor Dodik u 2024. godini održavali kontrolu na visokim BH zvaničnicima , u svrhu manipulisanja nacrtom dokumenta za budžet Bosne i Hercegovine, na način koji omogućava velike državne poslovne ugovore dodijeljivati kompanijama i licima unutar mreže onih koji su odani Dodiku, a bez ikakvog natjecateljskog procesa ili konkursa.

Dodik nastavlja biti destabilizirajući faktor u cijelom region. Njegov nedavni prijedlog o “razdruživanju ” od Bosne i Hercegovine, jasno i otvoreno potvrdjuje njegove anti’dejtonske akcije i poteze, te prijeti i miru i stabilnosti regiona.

Napadima na Ustavni okvir BiH, Milorad Dodik prijeti budućnosti te zemlje u evro-atlantskim institucijama, kaže se u poruci State Departmenta, i zaključuje : Sjedinjene Države će koristiti sva orudja i načina koje imaju na raspolaganju protiv onih koji pomažu Dodikovoj korupciji i omogućavaju mu da eksploatira narod republike Srpske za svoju vlastitu korist.

Nove američke sankcije za kompanije povezane sa sinom Milorada Dodika

Milorad i Igor Dodik
Milorad i Igor Dodik

Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) sankcionisao je nekoliko pojedinaca i kompanija iz Bosne i Hercegovine, koje se povezuju sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, koji je već godinama pod sankcijama.

Među 7 sankcionisanih je i softverska kompanija "Prointer ITSS", te kompanija "Una World Network", u čijem je vlasništvu medijska kuća "Una TV".

Kako se navodi u saopštenju OFAC od 18. juna, oni su dio mreže koja obezbjeđuje "značajne izvore prihoda" za Milorada Dodika, i njegovu porodicu.

Milorad Dodik je iskoristio svoj službeni položaj kako bi ugovore Vlade RS usmjerio na mrežu privatnih kompanija koje on i sin Igor nadziru, navodi OFAC.

"Dok Igor kontroliše mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu povezanost s njima oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore", stoji u saopštenju.

Sjedinjene Države osuđuju Dodikove kontinuirane napore da naruši institucije koje su osigurale mir i stabilnost za Bosnu i Hercegovinu i region“, rekao je podsekretar trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson. „Nastavićemo da razotkrivamo lažne šeme koje Dodiku i njegovoj porodici omogućavaju da eksploatišu sopstveni narod za ličnu korist".

Milorad Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, kao i njegov sin Igor i kćerka Gorica.

Iz OFAC-a je saopšteno da je na listi sankcija stavljena "mreža od dvije osobe i sedam entiteta koji osiguravaju glavne izvore prihoda za predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i njegovu porodicu, koja je od ranije na listi sankcionisanih".

Na listi sankcionisanih pojedinaca su se zbog veze sa Igorom Dodikom našli Milenko Čićić, 30 i Đorđe Đurić, 25.

"Dodik je svoj službeni položaj koristio za gomilanje osobnog bogaćenja kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom", saopšteno je iz Ministarstva finansija SAD-a.

7 firmi koje su od danas na udaru američkih sankcija su Infinity Media, K2 audio services, Kaldera Company El Pgp, Prointer ITSS, Sirius 210 i Una World Network.

6 je registrovano u Banja Luci, a jedna u Laktašima.

OFSC navodi kako je Prointer 2021. preuzeo Alternativnu televiziju (ATV), ali je vlasništvo ubrzo prebacio na Infinity Media i K-2, nakon što je ATV u januaru 2022. završio na američkoj "crnoj listi".

"Početkom 2024, trajao je proces spajanja K-2 i ATV, te bi K-2 trebalo da apsorbuje i zadrži svu imovinu ATV-a, dok bi ATV prestao da postoji", pojašnjavaju iz OFAC-a.

Za Čičića i Đurića, pojedince koji su novi na listi sankcija, Ured navodi da zauzimaju vlasničke i direktorske pozicije unutar mreže, ali da Igor u konačnici "upravlja finansijskim odlukama", te da je njegovo odobrenje potrebno za poslovne odluke.

"Đurić i Igor [Dodik] su namjerno preduzeli korake da prikriju da su uključeni u offshore bankovni račun, i entitet nad kojim dijele kontrolu, čime je vjerovatno omogućeno Igoru [Dodiku] da premjesti milione eura van zemlje", navodi OFAC.

"Dodik ne samo da pljačka narod BiH svojim koruptivnim ponašanjem, već i ugrožava njihovu sigurnost kroz svoje ponovljene prijetnje da će nastaviti sa otcjepljenjem RS od BiH", kaže se u saopštenju Ureda.

Izrael: Masovne demonstracije protiv premijera Netanyahua

Izraelska policija koristi vodene topove da rastera demonstrante u blizini rezidencije izraelskog premijera tokom antivladinog skupa koji je pozvao na prijevremene izbore, u Jerusalimu 17. juna 2024. godine.
Izraelska policija koristi vodene topove da rastera demonstrante u blizini rezidencije izraelskog premijera tokom antivladinog skupa koji je pozvao na prijevremene izbore, u Jerusalimu 17. juna 2024. godine.

Hiljade Izraelaca organiziralo je u ponedjeljak masovne demonstracije u Jerusalemu u znak protesta zbog načina vođenja rata u Gazi, premijera Benjamina Netanyahua.

Demonstracije su počele ispred Kneseta, izraelskog parlamenta, prije nego što su krenule do lične rezidencije premijera Netanyahua. Demonstranti su zahtijevali od vlade da pregovara s Hamasom o povratku preostalih talaca koje palestinska militantna grupa drži od njenog smrtonosnog napada na jug Izraela prošlog 7. oktobra, kao i prijevremenih parlamentarnih izbora.

Reuters navodi da su se neki od demonstranata odvojili od veće gomile i pokušali probiti policijske barikade. Sigurnosne snage su uspjele da potisnu demonstrante, na kraju koristeći vodene topove da rastjeraju masu.

Protesti su uslijedili nekoliko sati nakon što je Netanyahu raspustio svoj ratni kabinet, a odluka se očekivala nakon što su Benny Gantz i Gadi Eisenkot, dva bivša generala centra, odstupili prošle sedmice zbog neslaganja s premijerom oko smjera rata.

Gantz se pridružio Netanyahuovoj vladi jedinstva u oktobru na početku rata i zatražio formiranje ratnog kabineta.

Bijela kuća je u ponedjeljak saopćila da je raspuštanje "unutrašnja" i "domaća" mjera izraelske vlade, te da će Sjedinjene Države nastaviti da komuniciraju s Netanyahuom.

U State Departmentu, glasnogovornik Matthew Miller rekao je novinarima tokom brifinga da nije na SAD da odlučuje ko bi trebao biti u vladi Izraela.

Međutim, Miller je dodao da će Washington javno izraziti neslaganje o politikama "za koje mislimo da su neproduktivne, ne samo za nevolje palestinskog naroda već i za sigurnost Izraela", na pitanje da li su SAD zabrinute zbog glasova krajnje desnice u odluci Izraela izradu.

SAD su rekle da se isplati uspostaviti ratni kabinet.

Palestinci spašavaju predmete iz ruševina porodične kuće al-Madhoun nakon noćnih izraelskih udara u izbjegličkom kampu Nuseirat u centralnom pojasu Gaze, 18. juna 2024. godine.
Palestinci spašavaju predmete iz ruševina porodične kuće al-Madhoun nakon noćnih izraelskih udara u izbjegličkom kampu Nuseirat u centralnom pojasu Gaze, 18. juna 2024. godine.

U međuvremenu, u ponedjeljak je stupila na snagu dnevna, 11-satna "taktička pauza" u izraelskim vojnim operacijama u dijelovima južnog pojasa Gaze.

Izrael je rekao da će se pauza u njegovoj ofanzivi u južnoj Gazi nastaviti u bliskoj budućnosti i omogućiti kamionima humanitarne pomoći da stignu do prijelaza Kerem Shalom koji kontroliše Izrael, glavne ulazne tačke za dolaznu pomoć. Kamioni bi tada mogli bezbedno da putuju do obližnjeg autoputa kako bi isporučili očajnički potrebnu hranu i medicinske potrepštine u druge delove Gaze.

"Taktička pauza" koju je najavila vojska odnosi se na oko 12 kilometara ceste u oblasti Rafah, ali je daleko od potpunog prekida vatre u Gazi koji međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, zagovara da Izrael i Hamas usvoje . Predloženi širi prekid vatre zaustavio bi borbe širom Gaze na šest sedmica i pozivao se na oslobađanje još talaca koje drži Hamas u zamjenu za Palestince koje je Izrael zatvorio.

Ali nije bilo znakova pomaka u zaustavljenim pregovorima o prekidu vatre.

Ograničeni zastoj u borbi, ako se održi, mogao bi pomoći u rješavanju nekih ogromnih potreba Palestinaca koje su se još više povećale posljednjih sedmica s izraelskim upadom u Rafah.

Izrael je rekao da će ruta iz južne Gaze povećati protok pomoći u druge dijelove Gaze, uključujući Khan Younis, improvizirani šatorski kamp Muwasi i središnju Gazu. Teško pogođena sjeverna Gaza, koja je bila rana meta u ratu, sada u svom devetom mjesecu, opslužuje se robom koja ulazi sa prijelaza na sjeveru.

Vojska je saopštila da je pauza u nedjelju, koja je počela kada su muslimani u Gazi i drugdje slavili praznik Kurban-bajram, nastala nakon razgovora s Ujedinjenim nacijama i međunarodnim agencijama za pomoć.

Priliv pomoći u južnoj Gazi je opao baš kada su rasle humanitarne potrebe. Više od milion Palestinaca, od kojih su mnogi već bili raseljeni, pobjeglo je iz Rafe nakon invazije, naguravši se u druge dijelove južne i centralne Gaze. Većina sada čami u oronulim šatorskim kampovima, koristeći rovove kao zahode, sa otvorenom kanalizacijom na ulicama.

Ujedinjene nacije kažu da je potreba za većom pomoći u Gazi kritična. Od 6. maja do 6. juna, Ujedinjene nacije su primale u prosjeku 68 kamiona pomoći dnevno, prema podacima iz humanitarnog ureda UN-a. To je manje sa 168 dnevno u aprilu i daleko ispod 500 kamiona dnevno za koje grupe za pomoć kažu da je potrebno.

Novi aranžman ima za cilj da smanji potrebu za koordinacijom isporuka obezbeđivanjem neprekidnog 11-satnog prozora svakog dana za kamione da ulaze i izlaze iz prelaza.

Ali nije odmah bilo jasno da li će vojska obezbijediti ozaštitu kamiona pomoći dok se kreću autoputem.

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, rekao je da pozdravlja najavu Izraela i da se nada da će taktička pauza dovesti do "daljih konkretnih mjera Izraela za rješavanje dugotrajnih pitanja koja sprječavaju smislen humanitarni odgovor u Gazi".

Ali ograničeni prekid borbi napali su ultranacionalisti u Netanyahuovoj vladi koji se protive zaustavljanju rata. Vojska je saopštila da se borbe ne zaustavljaju u ostatku južne Gaze.

Hamas je ubio 1.200 ljudi tokom terorističkog napada na Izrael 7. oktobra i uzeo 250 talaca, kažu izraelske vlasti. Zdravstveni zvaničnici u Ministarstvu zdravlja Gaze koje vodi Hamas kažu da je više od 37.000 Palestinaca ubijeno u ratu, što je broj žrtava koji uključuje i civile i borce.

Šef biroa State Departmenta Nike Ching i dopisnica UN-a Margaret Besheer dali su svoj doprinos ovom izvještaju. Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Reutersa i agencije France-Presse.

Ruski rezervoari nafte u plamenu nakon napada dronom

Pripadnici ruskog ministarstva za vanredne situacije rade na gašenju požara u rezervoaru za skladištenje nafte nakon navodnog napada dronom u gradu Azov u Rostovu, Rusija, 18. juna 2024.,
Pripadnici ruskog ministarstva za vanredne situacije rade na gašenju požara u rezervoaru za skladištenje nafte nakon navodnog napada dronom u gradu Azov u Rostovu, Rusija, 18. juna 2024.,

Ruski rezervoari za naftu gorjeli su preko noći nakon što su pogođeni u napadu dronom, prema ruskim zvaničnicima, a ukrajinske snage su navodno oborile 10 dronova koje je Rusija lansirala preko noći.

Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad na rezervoar za naftu u gradu Azov, koji se nalazi u južnoj ruskoj oblasti Rostov. Međutim, Kijev je ranije izvodio slične napade, a u prošlosti je rekao da ciljanje na rusku energetsku infrastrukturu šteti ratnim naporima Moskve.

"Prema preliminarnim podacima, nema žrtava", napisao je guverner Rostova Vasilij Golubev u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Ministarstvo za hitne slučajeve Rusije saopštilo je da je 200 vatrogasaca poslato da se bore sa požarom, koji se proširio na više od 3.200 kvadratnih metara.

Rostovska oblast je direktno preko granice Ukrajine. Azov se nalazi na rijeci Don oko 16 kilometara od Azovskog mora.

Ruski napad dronovima

Zračne snage Ukrajine saopštile su da su uništile 10 dronova koje je Rusija lansirala preko noći. Dronovi su gađani iznad Zaporožja i Dnjepropetrovska u Ukrajini.

Ukrajinska vojska je također saopćila da se trupe bore protiv ruskih snaga na periferiji Časiv Jara, u istočnoj regiji Donjecka.

"Neprijatelj nastavlja da pokušava da napreduje do mikro-okruga Novi, u gradu Časiv Jar", saopštila je ukrajinska vojska na brifingu, dodajući da se borbe "trenutno vode".

Artiljerci Nacionalne garde Ukrajine čekaju da pucaju na ruske trupe, u blizini sela Lyptsi u oblasti Harkov, Ukrajina, 17. juna 2024.
Artiljerci Nacionalne garde Ukrajine čekaju da pucaju na ruske trupe, u blizini sela Lyptsi u oblasti Harkov, Ukrajina, 17. juna 2024.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom svakodnevnom obraćanju da trupe na linijama fronta napreduju protiv ruskih snaga. Rekao je da je dobio izvještaje iz „Pokrovska i drugih pravaca u Donjeckoj oblasti, kao i oblasti Harkov. Naše snage postepeno potiskuju okupatora iz oblasti Harkova.”

Takođe je ukazao na značaj dronova u sukobu.

Dronovi su tehnološka komponenta u kojoj bismo trebali imati prednost. I hoćemo. U nekim vrstama bespilotnih sistema Ukrajinci su već globalni lider”, rekao je. “To je vidljivo i u našim pregovorima s našim partnerima – mnoge zanima iskustvo koje naši ratnici već imaju i oprema koju proizvodimo u Ukrajini.”

U ovom izvještaju korišten je materijal Reutersa i agencije France-Presse.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG