Najvažnije
SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime
Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.
Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".
Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.
Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".
Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".
Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.
SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.
Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.
"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.
Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.
Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.
Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.
Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".
No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.
"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.
"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."
Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".
Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.
U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".
Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.
I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.
Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.
Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.
See all News Updates of the Day
Trumpovi advokati u slučaju dokumenata dali ostavke; Trumpov pomoćnik optužen
Dvojica advokata koji brane Donalda Trumpa napustili su slučaj u petak, dan nakon što je bivši američki predsjednik optužen za savezne optužbe za nezakonito držanje povjerljivih dokumenata, opstrukciju i druge zločine.
Wall Street Journal je u isto vrijeme objavio da je Trumpova bivši lični sobar Walt Nauta optužen uz Trumpa. Nauta je otišao da radi u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago nakon što je radio u Trumpovoj Bijeloj kući.
Nautin advokat, Stanley Woodward, odbio je da komentariše kada ga je kontaktirao Reuters.
Iznenadna najava Trumpovih advokata Johna Rowleya i Jima Trustyja mogla bi izazvati daljnje pravne komplikacije uoči Trumpovog zakazanog pojavljivanja pred saveznim sudom u Majamiju u utorak u slučaju dokumenata.
"Jutros smo podnijeli ostavke kao savjetnici predsjednika Trumpa", navela su dvojica advokata u saopćenju. "Bila je čast što sam proveo prošlu godinu braneći ga i znamo da će biti oslobođen."
Trump je na društvenim mrežama rekao da ga zastupa advokat Todd Blanche.
Optužnica protiv bivšeg predsjednika SAD-a na federalnom nivou je bez presedana u američkoj historiji i pojavljuje se u vrijeme kada je Trump glavni kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju sljedeće godine.
Trump se suočava sa sedam tačaka optužnice u vezi s njegovim postupanjem s osjetljivim vladinim materijalima koje je ponio sa sobom kada je napustio Bijelu kuću u januaru 2021., prema izvoru upoznatim s tim.
On bi se trebao pojaviti pred sudom u Floridi u utorak, dan prije svog 77. rođendana.
Slučajevi ne sprječavaju Trumpa da vodi kampanju ili preuzme dužnost ako pobijedi na predsjedničkim izborima u novembru 2024. Pravni stručnjaci kažu da ne bi bilo osnova da se blokira njegovo polaganje zakletve čak i da je osuđen i poslan u zatvor.
Istražitelji su prije skoro godinu dana zaplijenili otprilike 13.000 dokumenata sa Trumpovog imanja Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi. Stotinu je označeno kao povjerljivo, iako je jedan od Trumpovih advokata ranije rekao da su svi zapisi s povjerljivim oznakama vraćeni vladi.
"JA SAM NEVIN ČOVJEK!" Trump je napisao na svojoj platformi Truth Social u četvrtak nakon što je objavio da je optužen.
Trump je ranije rekao da je deklasificirao te dokumente dok je bio predsjednik, ali su njegovi advokati odbili da iznesu taj argument u sudskim podnescima.
CNN je u petak izvijestio da je Trump nakon odlaska s funkcije rekao da je zadržao vojne informacije s kojih nije skinuo tajnost. Ti komentari, snimljeni audio zapisom, mogli bi biti ključni dokaz u ovom slučaju.
Američka okružna sutkinja Aileen Cannon prvobitno je bila zadužena da nadgleda slučaj, prema drugom izvoru koji je upoznat s tim pitanjem. Ona bi mogla da predsjedava i suđenjem, rekao je izvor, koji je želio da ostane anoniman.
Cannon, koju je Trump imenovao 2019. godine, donijela je odluke koje su mu išle u prilog u pravnim prepucavanjima tokom istrage dokumenata prošle godine. Njene presude su poništene u žalbenom postupku.
Cannon bi, između ostalog, odredila kada će se održati suđenje i kakva bi bila kazna Trumpu ako bude proglašen krivim.
Trumpov advokat Jim Trusty rekao je za CNN da optužbe uključuju zavjeru, lažne izjave, ometanje pravde i nezakonito držanje povjerljivih dokumenata prema Zakonu o špijunaži.
To je drugi krivični slučaj za Trumpa, kojem bi se u martu sljedeće godine trebalo suditi u New Yorku u državnom slučaju koji proizlazi iz tajne isplate porno zvijezdi.
Ako ponovo osvoji predsjedništvo, Trump bi, kao šef savezne vlade, bio u poziciji da izbaci iz kolosijeka savezni slučaj, ali ne i državni u New Yorku.
Optužnica protiv Trumpa zbog povjerljivih dokumenata: Šta se desilo i zašto je važno
Bivši američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u četvrtak da je optužen u vezi sa rukovanjem povjerljivim dokumentima nakon što je napustio Bijelu kuću 2021.
Optužnica nije javno objavljena, ali Trumpov advokat James Trusty, koji se pojavio na kabelskom kanalu CNN, rekao je da optužbe uključuju namjerno zadržavanje "informacija o nacionalnoj odbrani", opstrukciju, lažne izjave i zavjeru.
Optužnica čini Trumpa prvim bivšim predsjednikom SAD-a koji je optužen na saveznom sudu.
On je već optužen u New Yorku da je isplatio filmsku zvijezdu za odrasle tokom svojih predsjedničkih izbora 2016. godine. On je također pod nadzorom saveznih i državnih tužilaca u Džordžiji zbog pokušaja poništavanja predsjedničkih izbora 2020. godine.
Donosimo odgovore na 7 pitanja o slučaju:
Zašto je Tramp bio pod istragom?
Ministarstvo pravde pokrenulo je istragu o Trumpovom rukovanju vladinim dokumentima početkom 2022. godine nakon što je Nacionalni arhiv izvijestio da je Trump sakrio stotine osjetljivih vladinih dokumenata u svom odmaralištu na Floridi i ometao njihovo preuzimanje.
Prema američkom zakonu, predsjednička evidencija pripada vladi i mora se predati Nacionalnom arhivu kada predsjednik napusti funkciju.
Trump je navodno uzeo stotine zapisa iz Bijele kuće i dao ih poslati u Mar-a-Lago, njegovo ljetovalište i rezidenciju na Floridi.
Nacionalni arhiv je tražio dokumente od Trumpovih predstavnika 2021. godine, ali je u januaru 2022. dobio samo 14 kutija. U njima je bilo više od 100 povjerljivih dokumenata.
Uznemireni zbog otkrivanja vladinih tajni, Nacionalni arhiv je naknadno prijavio otkriće Ministarstvu pravde, što je pokrenulo istragu FBI-a.
Iako je Trump kasnije vratio još nekoliko desetina dokumenata, istražitelji su sumnjali da je držao još više. To je navelo FBI da izvrši pretres Mar-a-Laga u augustu 2022. godine. Pretres koji je bio popularan doveo je do otkrića više od 100 povjerljivih dokumenata.
Šta je u dokumentima?
Sveukupno, tužioci su preuzeli više od 300 povjerljivih vladinih dokumenata od Trumpa. Dokumenti nose različite klasifikacijske oznake, od povjerljivih i tajnih do strogo povjerljivih/osjetljivih informacija razdijeljenih na odjeljak, najviši nivo tajnosti.
Vlada je tajno držala sadržaj povjerljivih zapisa, ali u sudskim dokumentima tužioci navode da bi njihovo pogrešno rukovanje moglo ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a.
Dokumenti potiču iz različitih agencija, uključujući CIA-u, FBI i Agenciju za nacionalnu sigurnost, i pokrivaju širok spektar tema nacionalne sigurnosti, poput Kine i iranskog raketnog programa.
Zašto je specijalni tužilac istraživao slučaj?
Istragu je veći dio prošle godine vodilo Ministarstvo pravde. Ali Trumpova najava u novembru da se ponovo kandiduje za predsjednika navela je državnog tužioca Merika Garlanda da imenuje Džeka Smita, bivšeg tužioca Ministarstva pravde u karijeri, za specijalnog tužioca.
Smith je koristio dvije velike porote posljednjih mjeseci — jednu u Washingtonu i drugu u Miamiju — da pozove svjedoke i dokumente u vezi sa slučajem. Pred dva vijeća pojavilo se nekoliko desetina svjedoka.
Smith također istražuje Trumpa u vezi s događajima koji su doveli do napada na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.
Šta je Tramp javno rekao o ovom slučaju?
Trump je negirao bilo kakvu zloupotrebu u vezi s dokumentima, nazivajući istragu "lovom na vještice" koji je osmišljen da sabotira njegovu kandidaturu za reizbor.
Tvrdio je i da je imao "trajni nalog" da skine tajnost sa svih dokumenata koji su iz Ovalnog kabineta odnijeti u rezidenciju Bijele kuće.
Međutim, tužioci su navodno dobili audio snimak iz 2021. u kojem je Trump priznao da je zadržao povjerljivi dokument Pentagona, što je u suprotnosti s njegovom tvrdnjom da je skinuo tajnost svih dokumenata.
Šta bi optužnica značila za Trampovu predsedničku kandidaturu?
Pravno, savezna optužnica ga ne može spriječiti da nastavi svoju predsjedničku kampanju.
Zapravo, John Malcolm, bivši federalni tužilac koji je potpredsjednik u Heritage Foundation, rekao je da ne postoje zakoni koji bi spriječili Trumpa da se kandiduje, čak i ako bude osuđen.
"Bilo je ljudi koji su se kandidovali za funkcije iz zatvorskih ćelija", rekao je Malcolm.
Godine 2002. bivši zastupnik Jim Traficant kandidirao se za svoje staro mjesto u Kongresu dok je služio zatvorsku kaznu zbog korupcije.
Kako se porede slučajevi o dokumentima Trumpa i Bidena?
Trumpova optužnica dolazi dok još jedan specijalni savjetnik, Robert Hur, istražuje kako je predsjednik Joe Biden postupao s povjerljivim dokumentima koji datiraju iz vremena njegovog mandata potpredsjednika.
Dokumenti su pronađeni prošle godine u Bidenovoj bivšoj kancelariji u Washingtonu i njegovoj kući u Delawareu.
Bidenovi advokati rekli su da su dokumenti, malog broja, predati vladinim zvaničnicima čim su pronađeni.
Čak i ako bi se utvrdilo da je Biden pogrešno rukovao poverljivim dokumentima, malo je verovatno da će se suočiti sa optužnicom.
To je zbog dugogodišnje politike Ministarstva pravosuđa da aktuelni predsjednik ne može biti optužen, rekao je Jordan Strauss, bivši zvaničnik Ministarstva pravde koji je sada generalni direktor Kroll-a, konsultantske kuće za rizik.
“Mislim da je najvjerovatniji ishod istrage specijalnog tužioca o predsjedniku Bajdenu izvještaj koji kaže nešto poput 'mi bismo ili ne bismo preporučili podizanje optužnice da ovo nije predsjednik'”, rekao je Strauss.
Bivši potpredsjednik Mike Pence također je privukao pažnju na svoje zadržavanje povjerljivih dokumenata. Ali Ministarstvo pravde ga je prošle sedmice obavijestilo da je zatvorilo istragu i da ga neće optužiti.
Optužnica protiv Trumpa: Zbog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima
U potezu bez presedana, federalna velika porota u Floridi optužila je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za loše rukovanje osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio Bijelu kuću, čime je postao prvi bivši američki predsjednik u istoriji koji se suočio s federalnim optužnicama.
Optužnica od sedam tačaka, koja nije objavljena, optužuje Trumpa, između ostalih optužbi, za kršenje saveznih zakona koji zabranjuju neovlašteno zadržavanje "informacija o nacionalnoj odbrani", zločin za koji se kažnjava do 10 godina zatvora.
Trump je potvrdio svoju optužnicu na svojoj platformi za društvene mreže, Truth Social, rekavši da je pozvan da se pojavi pred sudom u Miamiju u utorak.
“Korumpirana Bidenova administracija obavijestila je moje advokate da sam optužen, naizgled zbog obmana o kutijama”, napisao je Trump, očigledno aludirajući na kutije povjerljivih vladinih dokumenata koje je FBI zaplijenio sa njegovog imanja na Floridi prošlog augusta.
U video izjavi, Trump je prkosno ustvrdio da je administracija predsjednika Joea Bidena "naoružala" Ministarstvo pravde i FBI da ga napadnu.
“Ja sam nevin čovjek, ja sam nevina osoba”, rekao je Trump. “Ne možemo dozvoliti da se ovo nastavi jer to raskida našu zemlju u komadiće.”
Trumpove uporne pristalice okupile su se iza bivšeg predsjednika.
U kratkoj izjavi, predstavnik Jim Jordan, republikanac iz Ohaja i predsjedavajući Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, napisao je: "Ovo je tužan dan za Ameriku. Bog blagoslovio predsjednika Trumpa."
Optužnica je posljednja pravna nevolja za Trumpa jer se nada da će se vratiti na funkciju nakon što je izgubio od Bidena 2020. godine.
U aprilu je velika porota na Menhetnu optužila Trampa po državnim optužbama za falsifikovanje poslovnih zapisa kako bi prikrio tajnu isplatu novca filmskoj porno zvijezdi tokom njegove kandidature za predsjednika 2016. On se u tom slučaju izjasnio da nije kriv.
Optužnica, iako predstavlja veliki udarac Trampovim političkim ambicijama, ne brani mu da se kandiduje za drugi mandat u Bijeloj kući.
U stvari, primijetio je bivši federalni tužilac John Malcolm, ne postoje zakoni koji bi ga spriječili da se kandiduje, čak i ako bude osuđen.
"Bilo je ljudi koji su se kandidovali za funkcije iz zatvorskih ćelija", rekao je Malcolm.
Godine 2002. bivši zastupnik Jim Traficant kandidirao se za svoje staro mjesto u Kongresu dok je služio zatvorsku kaznu zbog korupcije.
Trumpov advokat James Trusty rekao je kablovskom kanalu CNN da optužbe uključuju namjerno zadržavanje informacija o nacionalnoj odbrani, ometanje pravde, lažne izjave i zavjeru.
Optužba za prikupljanje, prenošenje ili gubitak informacija o nacionalnoj odbrani bez odobrenja nosi maksimalnu potencijalnu kaznu od 10 godina zatvora.
Godine 2019. Harold Martin III, bivši saradnik Agencije za nacionalnu sigurnost, osuđen je na devet godina zatvora nakon što je priznao krivicu po jednoj tački optužnice za namjerno zadržavanje informacija o nacionalnoj odbrani.
Ometanje savezne istrage uništavanjem, izmjenom ili falsifikovanjem evidencije kažnjivo je do 20 godina.
Evan Corcoran, Trampov advokat, nije odmah odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
Ministarstvo pravde istražuje Trumpa od početka prošle godine nakon što je Nacionalni arhiv obavijestio agenciju za provođenje zakona da je bivši predsjednik sakrio stotine osjetljivih vladinih dokumenata u svom odmaralištu na Floridi i osujetio napore vlade da ih povrati.
Tramp je kasnije predao nekoliko desetina dokumenata, ali se sumnjalo da ih drži u rukama.
Zatim je FBI izvršio pretres Mar-a-Laga u avgustu 2022. godine, pronašavši više od 100 povjerljivih dokumenata. Visoko publicirana pretraga pokrenula je republikanske optužbe Ministarstva pravde.
Sveukupno, tužioci su od Trumpa preuzeli više od 300 povjerljivih vladinih dokumenata, uključujući dokumente označene kao “strogo povjerljive/osetljive informacije u pregradama”, najviši nivo tajnosti.
Vlada je držala sadržaj dokumenata u tajnosti, ali u sudskim dokumentima tužioci su napisali da bi njihovo pogrešno rukovanje moglo ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a.
Dokumenti su potjecali iz različitih agencija, uključujući CIA-u, FBI i Agenciju za nacionalnu sigurnost, a pokrivaju širok spektar tema nacionalne sigurnosti, poput Kine i iranskog raketnog programa.
Jordan Strauss, bivši službenik Ministarstva pravde koji je generalni direktor u Kroll, konsultantskoj firmi za rizik, nazvao je Trumpovu optužnicu "izvanrednim trenutkom u istoriji i najznačajnijim slučajem koji je DOJ ikada iznio".
Trumpova optužnica dolazi dok drugi specijalni advokat, Robert Hur, istražuje Bidenovo rukovanje povjerljivim dokumentima koji datiraju iz vremena njegovog potpredsjedničkog mandata.
Dokumenti su pronađeni prošle godine u Bidenovoj bivšoj kancelariji u Washingtonu i njegovoj kući u Delawareu.
Bidenovi advokati rekli su da su dokumenti predati vladinim zvaničnicima čim su pronađeni.
Čak i ako bi se utvrdilo da je Biden pogrešno postupao s osjetljivim zapisima, malo je vjerovatno da će se suočiti s krivičnim prijavama zbog dugogodišnje politike Ministarstva pravde da se aktuelni predsjednik ne može optužiti, rekao je Strauss.
“Mislim da je najvjerovatniji ishod istrage specijalnog tužioca o predsjedniku Bidenu izvještaj koji kaže nešto poput 'mi bismo ili ne bismo preporučili podizanje optužnice da ovo nije predsjednik'”, rekao je Strauss.
Bivši potpredsjednik Mike Pence također je privukao pažnju na njegovo zadržavanje povjerljivih dokumenata, ali ga je Ministarstvo pravde prošle sedmice obavijestilo da je zatvorilo istragu i da ga neće optužiti.
Nacionalni dopisnik Glasa Amerike Steve Herman, dopisnik za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin i kongresna dopisnica Katherine Gypson dali su svoj doprinos ovom članku.
Uspon antivladinih grupa u SAD
Broj antivladinih ekstremističkih organizacija u Sjedinjenim Državama naglo je porastao prošle godine, iako su neke paravojne snage raspuštene, a broj grupa koje izazivaju mržnju smanjen, pokazao je novi izvještaj Pravnog centra za južnjačko siromaštvo (SPLC).
Prema podacima te nevladine organizacije, 2022. godine su bile aktivne 702 antivladine grupe, što je rast od 44 odsto u odnosu na 488 godinu ranije. Riječ je o najvećem broju od 2015. godine.
Rastu je doprinijela odluka pravnog centra da konzervativnu grupu za prava roditelja "Mame za slobodu" i još 11 drugih "anti-sudentskih organizacija" označi kao antivladine, saopštio je Trevis Mekadams, viši analitičar u SPLC-u. Pravni centar navodi da te grupe koriste ekstremističke taktike da bi se suprostavile raznolikosti i inkluzivnosti u školama.
"Broj njihovih ogranaka brzo je rastao kako su lokalne škole targetirali kampanjama širenja mržnje i dezinformacija kojima se ponižava LGBTQ+ zajednica i pokušava izbrisati učenje istorijskih činjenica", naveo je Mekadams u imejl odgovoru na pitanja Glasa Amerike.
Takođe je dodao da su u spisak antivladinih ekstremističkih organizacija uvrštene i brojne nove grupe "suverenih građana", koje smatraju da se na njih ne odnose američki zakoni.
“Rast u ta dva sektora antivladinog pokreta nadoknađuje smanjenje broja paravojnih grupa", upozorio je Mekadams.
"Edukovanje roditelja"
Grupa "Mame za slobodu" na svom vebsajtu navodi da je "posvećena borbi za opstanak Amerike ujedinjavanjem, edukovanjem i omogućavanjem roditeljima da brane svoja prava na svim nivoima vlade".
Na pitanje da prokomentarišu odluku SPLC-a da njihovu grupu označi antivladinom i ekstremističkom, osnivačice Tifani Džastis i Tina Deskovič su u pisanom komentaru za Glas Amerike navele da se "označavanjem roditelja koji žele da budu dio obrazovanja svoje djece kao grupama za širenje mržnje ili rasistima i šovinistima samo dodatno ukazuje na suštinu aktuelne borbe: Ko u suštini odlučuje šta naša djeca uče u školama - roditelji ili vladini službenici"?
"Vjerujemo da roditeljska prava ne prestaju u učionici, i mržnja grupa kao što je ova to ne mogu da zaustave", navele su u reagovanju.
Dok naglo raste broj antivladinih grupa, od nemira na Kapitolu 6. januara 2021. godine je manje paravojnih organizacija, odnosno "paravojnih ogranaka antivladinog pokreta", kako ga naziva Pravni centar za južnjačko siromaštvo. Prema podacima centra, prošle godine je bila aktivna 61 paravojna grupa, što je pad u odnosu na 92. 2021. godine.
Jedna od najistaknutijih paravnojnih grupa, Čuvari zakletve, izgubila je veliki broj lokalnih ogranaka nakon što su njeni lideri uhapšeni zbog napada na Kongres.
Osnivač grupe, Stjuart Rouds, i jedan od njenih najviše rangiranih pripadnika su osuđeni na 18 odnosno 12 godina zatvora zbog uloge u napadu. Duge zatvorske kazne izrečene su i drugim pripadnicima Čuvara zakletve.
SPLC navodi da se broj ogranaka Čuvara zakletve smanjio na 5 prošle godine, sa 70 2020.
Rejčel Kerol Rivas, zamjenica direktora za istraživanje i analizu u pravnom centru, primjećuje da broj antivladinih grupa, koje vladu smatraju ugnjetavačkom i nelegitimnom, obično raste kada su na vlasti demokratske administracije, čijoj politici se protive.
"To je trend koji smo vidjeli za vrijeme Obaminog mandata", kaže Rivas. Predsjednik Barak Obama u Bijeloj kući je bio od 2009. do 2017. godine.
Broj ekstremno desničarskih antivladinih grupa dostigao je rekord od 1.360 za vrijeme Obame, a smanjio se tokom mandata Donalda Trampa.
Sada, kada je povjerenje Amerikanaca u javne institucije blizu istorijski niskog nivoa, eksperti kažu da antivladine grupe koriste pitanja kao što su "indoktrinacija" na radnim mjestima i u školama da promovišu svoju agendu.
Brajan Levin, izvršni direktor Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma na Državnom univerzitetu Kalifornije u San Bernandinu, kaže da je "najproblematičniji zaključak" izvještajaSPLC-a to što su antivladine grupe i dalje veoma energične.
"U veoma napetoj i politički podijeljenoj atmosferi, antivladinu mržnju i teorije zavjere je lakše u početku prodati neko neku otvoreniju ksenofobičnu i rasističku propagandu povezanih ekstremista", kaže Levin.
Broj grupa koje šire mržnju, koje napadaju imigrante ili pripadnike LGBTQ zajednice, pao je na 523 prošle godine sa 733 2021. Njihov broj je značajno pao u odnosu na vrhunac od više od 1.000 2018. godine.
Međutim, zvaničnici SPLC-a upozoravaju da to ne znači da je manje mržnje i ekstremizma.
Linija između desničarskog ekstremizma i takozvane mejnstrim poilitike je sve više zamagljena, navode u pravnom centru, s obzirom na to da su grupe koje šire mržnju sve prisutnije u javnosti posle 6. januara.
"Organizuju se lokalno da javno promovišu agendu mržnje, uključujući i targetiranjem škola i bogomolja", kazala je novinarima predsjednica i izvršna direktorka pravnog centra Margaret Huang.
Pravni centar izdaje godišnji izvještaj od 1990. godine. Neke konzervativne grupe su proteklih godina kritikovale centar, navodeći da ih pogrešno označava grupama koje šire mržnju.
Huang je međutim istakla da centar koristi veoma strogu metodologiju, zasnovanu na specifičnim kriterijumima i jasnim dokazima.
Istočna obala SAD prekrivena dimom od kanadskih požara
Škole širom istočne obale SAD otkazale su aktivnosti na otvorenom, avio-saobraćaj je usporen, a milioni Amerikanaca pozvani su da ostanu u zatvorenom prostoru u srijedu dok se dim od kanadskih šumskih požara širio na jug, prekrivajući gradove gustom, žutom izmaglicom.
Nacionalna meteorološka služba SAD-a izdala je upozorenja o kvaliteti zraka za gotovo cijelu obalu Atlantika. Zdravstveni službenici od Vermonta do Južne Karoline i sve do Ohaja i Kanzasa upozorili su stanovnike da bi boravak na otvorenom mogao uzrokovati respiratorne probleme zbog visokog nivoa finih čestica u atmosferi.
"Ključno je da Amerikanci koji doživljavaju opasno zagađenje zraka, posebno oni sa zdravstvenim problemima, slušaju lokalne vlasti da zaštite sebe i svoje porodice", rekao je predsjednik Joe Biden na Twitteru.
Američka privatna prognostička služba AccuWeather saopštila je da su gusta izmaglica i čađ koja se proteže od visokih nadmorskih visina do nivoa tla označili najgore izbijanje dima od šumskog požara koji je prekrio sjeveroistok SAD-a u više od 20 godina.
Čuveni njujorški horizont, obično vidljiv kilometrima, izgledao je kao da je nestao u vanzemaljskom velu dima. Neki stanovnici rekli su da im je loše.
"To otežava disanje", rekao je Mohammed Abass dok je hodao Broadwayem na Menhetnu. "Zakazan mi je vozački ispit za danas, i otkazan je."
Zadimljeni vazduh je bio posebno težak za ljude koji su radili na otvorenom, kao što je Chris Ricciardi, vlasnik Neighbor's Envy Landscaping u Roxburyju, New Jersey. Rekao je da su on i njegova ekipa skratili radno vrijeme i nosili maske koje su koristili za težak polen.
„Nemamo luksuz da prestanemo da radimo“, rekao je. "Želimo svesti našu izloženost dimu na minimum, ali šta zaista možete učiniti po tom pitanju?"
Angel Emmanuel Ramirez, 29, modni stilista u Givenchy outletu na Menhetnu, rekao je da su se on i kolege počeli osjećati loše i rano zatvorili radnju kada su shvatili da miris dima prožima radnju.
"Toliko je intenzivan da biste pomislili da se požar dešava preko rijeke, a ne gore u Kanadi", rekao je Ramirez.
Guvernerka New Yorka Kathy Hochul nazvala je situaciju "hitnom krizom", rekavši da je indeks zagađenja zraka za dijelove njene države osam puta veći od normalnog.
Smanjena vidljivost zbog izmaglice primorala je Federalnu upravu za avijaciju da uspori zračni saobraćaj prema području New Yorka i Filadelfije sa drugih mjesta na istočnoj obali i gornjem srednjem zapadu, sa kašnjenjima letova u prosjeku oko pola sata.
Škole na istočnoj obali ukinule su aktivnosti na otvorenom, uključujući sport, izlete i odmore.
Brodvejska matineja "Prima Facie" prekinuta je nakon 10 minuta kada je glumica Jodie Comer imala poteškoća s disanjem zbog lošeg kvaliteta zraka. Serija je ponovo pokrenuta tako što je u ulozi Tesse nastupila zamjenica Dani Arlington za Comer, rekao je glasnogovornik produkcije u izjavi.
Čak je pogođena i Major League Baseball, jer su New York Yankees i Philadelphia Phillies odložili domaće utakmice zakazane za srijedu. Utakmica Nacionalne ženske fudbalske lige u Harisonu, New Jersey, također je pomjerena, kao i košarkaška WNBA utakmica u Bruklinu.
U nekim područjima, indeks kvaliteta zraka (AQI), koji mjeri glavne zagađivače, uključujući i čestice proizvedene u požarima, bio je znatno iznad 400, prema Airnowu, koji postavlja 100 kao "nezdravo", a 300 kao "opasno".
U podne, Betlehem, Pensilvanija, bilježio je najgori indeks kvaliteta zraka u zemlji, sa AQI očitavanjem od 410. Među većim gradovima, New York je u srijedu popodne imao najviši AQI na svijetu na 342, što je otprilike dvostruko više od indeksa za hronično zagađene gradove kao što su Dubai (168) i Delhi (164), navodi IQAir.
DIM PRELAZI IZ KANADE
Dim se nadvio iznad američke granice iz Kanade, gdje su stotine šumskih požara spalile 9,4 miliona hektara i natjerale 120.000 ljudi da napuste svoje domove u neobično rano i intenzivnom početku sezone požara.
Nebo iznad New Yorka i mnogih drugih sjevernoameričkih gradova postajalo je sve zamućenije do srijede, sa jezivom žućkastom nijansom. Vazduh je mirisao na zapaljeno drvo.
Dim od šumskog požara povezan je s većom stopom srčanih i moždanih udara, povećanjem broja posjeta hitnoj pomoći zbog astme i drugih respiratornih stanja, iritacije očiju, svraba kože i osipa, između ostalih problema.
Home Depot prodavnica na Menhetnu rasprodala je prečistače vazduha i maske. New York Road Runners otkazali su događaje namijenjene obilježavanju Globalnog dana trčanja.
"Ovo nije dan za treniranje za maraton ili održavanje događaja na otvorenom sa svojom djecom", savjetovao je gradonačelnik New Yorka Eric Adams. "Ako ste stariji ili imate problema sa srcem ili disanjem ili starija odrasla osoba, trebali biste ostati unutra."
Pješaci su nosili maske za lice u velikom broju koji je podsjetio na najgore dane pandemije korona virusa.
Tyrone Sylvester, 66, igra šah na Union Squareu na Menhetnu, kao i većinu dana već 30 godina, ali nosi masku, rekao je da nikada nije video tako loš kvalitet vazduha u gradu.
"Kada sunce izgleda tako", rekao je, ukazujući na kuglu nalik bronzanoj vidljivu kroz zadimljeno nebo, "znamo da nešto nije u redu. Ovako izgleda globalno zagrijavanje."
Loš kvalitet vazduha će se vjerovatno zadržati i tokom vikenda, a očekuje se da će olujni sistem u razvoju pomeriti dim na zapad preko Velikih jezera i dublje na jug kroz dolinu Ohajo i u region srednjeg Atlantika, saopštio je AccuWeather.
