Linkovi

Top priča

SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime

Zagađenje zraka u Pekingu, 11. mart 2021.

Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.

Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".

Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.

Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".

Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".

Arhiv - John Kerry
Arhiv - John Kerry

Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.

SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.

Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.

"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.

Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.

Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.

Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.

Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".

Arhiv - Le Yucheng
Arhiv - Le Yucheng

No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.

"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.

"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."

Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".

Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.

U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".

Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.

I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.

Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.

Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.

See all News Updates of the Day

Florida zabilježila dnevni rekord sa više od 21.000 novih slučajeva Covida-19

Automobili stoje u koloni u Miami Dade North kampusu, pred punktom za testiranje na Covid-19, 29. juli 2021.

Florida je u subotu prijavila rekordna 21.683 slučaja Covida-19, čime je ta država na jugoistoku SAD postala nacionalni epicentar pandemije koronavirusa, saopštili su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Prethodni rekord države bio je 19.334 slučaja prijavljena 7. januara, prije nego što su vakcine postale široko dostupne, prema federalnim zdravstvenim podacima, prenio je Associated Press (AP).

Slučajevi na Floridi, koja ima populaciju od skoro 21,5 miliona ljudi, sada čine jednu petinu svih novih slučajeva Covida-19 u SAD-u, saopštio je CDC. Država je u petak prijavila oko 17.000 novih slučajeva, istog dana kada je guverner države Ron DeSantis zabranio školama da zahtijevaju od učenika da nose maske kada se vrate u klupe u augustu.

AdventHealt, jedan od najvećih državnih zdravstvenih sistema, saopštio je u petak da njihovo odjeljenje na Centralnoj Floridi neće izvoditi hitne operacije u nastojanju da očuva resurse zbog povećanja broja pacijenata sa Covida-19 u tom regionu.

Od početka pandemije, Florida je zabilježila 2,6 miliona potvrđenih slučajeva Covida-19 i više od 39.000 smrtnih slučajeva, prema Centru za resurse za koronavirus Univerziteta Johns Hopkins.

Slučajevi na kruzeru

Industrija brodskih krstarenja, koja čini veliki dio turističke industrije Floride, teško je pogođena početkom pandemije početkom 2020. U subotu je brod Mardi Gras Carnival Cruise Line trebalo da isplovi iz Port Canaverala na Floridi, što bi bilo prvo takvo isplovljavanje od marta 2020.

Brod koji je planirao sedmodnevno putovanje do Kariba, popunio je samo 70 posto normalnog kapaciteta od 5.282 putnika.

Pandemija je prisilila kompanije da obustave putovanja kruzerima iz američkih luka. Carnival Cruise Line zahtijeva - bar za svoja julska i augustovska putovanja - da se 95 posto putnika i posade vakciniše, navodi AP.

Dan ranije, Royal Caribbean je objavio da je šest putnika - četiri potpuno vakcinisane odrasle osobe i dvoje nevakcinisanih maloljetnika - pozitivno testirano na Covid.19. Svih šest su bili Amerikanci, rekla je za AP portparol Royal Caribbeana Lyan Sierra-Caro. Rekla je da se šestorica, koja nisu putovala zajedno, iskrcala u Nassau, na Bahamima, nakon sedmodnevnog krstarenja. Royal Caribbean je planirao da šest preveze nazad u SAD privatnim avio-prevozom, rekla je Sierra-Caro, prenosi AP.

Florida je također dom za nekoliko velikih tematskih parkova, uključujući Walt Disney World, Universal Orlando Resort i SeaWorld. U subotu su Universal i SeaWorld počeli da traže od gostiju da nose maske u zatvorenom prostoru. Universal takođe zahtijeva od zaposlenih da nose maske dok su u zatvorenom prostoru i da se pridržavaju protokola o društvenom distanciranju.

"Zdravlje i bezbjednost naših gostiju i članova tima uvijek su nam najveći prioritet", navodi Universal u saopćenju.

U petak je kompanija Walt Disney počela da zahtijeva od zaposlenih i gostiju starijih od dvije godine da nose maske u zatvorenom prostoru i u Disneyevom prevozu i saopštio da će zahtijevati i da svi zaposleni koji nisu u sindikatima rade na njihovim imanjima u SAD -u budu potpuno vakcinisani. Za sada, zaštitne maske nisu potrebne na otvorenom u parkovima.

Oni zaposleni u kompaniji Disney koji nisu vakcinisani imaće rok od 60 dana da prime vakcine.

A u država Arizona, na jugozapadu SAD -a, za razliku od prošle godine kada je polazak u školu obilježio pad stopa zaraze, sada se suočava sa pogoršanjem epidemije uzrokovane delta varijantom koronavirusa, kao i niskim stopama vakcinacije u državi, rekli su zdravstveni zvaničnici.

Prema izvještaju AP, država je prvi put u skoro pet mjeseci prijavila više od 2.000 novih dnevnih slučajeva Covida-19. Prema riječima zvaničnika, broj hospitalizovanih pacijenata sa Covidom-19 premašio je 1.000 treći dan zaredom.

Arizona, sa 7,2 miliona stanovnika, prijavila je 925.169 potvrđenih slučajeva Covida-19 i 18.224 smrti od početka pandemije, podaci su Johns Hopkinsa.

Distribucija vakcine

CDC je takođe izvijestio da je od subote u SAD podijeljeno 400,6 miliona doza vakcina i da su građani primili 345,6 miliona doza vakcina protiv Covid-19, koje uključuju dvije doze Pfizerove i Modernine vakcine i jedno-dozne Johnson & Johnson.

Više od 190,8 miliona ljudi primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 164,4 miliona potpuno vakcinisano do subote.

Prema podacima Johns Hopkins, u subotu je na svjetskom nivou broj registrovanih slučajeva Covida-19, bolesti uzrokovane koronavirusom, porastao na 197,7 miliona, uz 4,2 miliona smrtnih slučajeva. Prema podacima univerziteta, Sjedinjene Američke Države prednjačile su u svijetu po broju slučajeva Covida-19, sa skoro 35 miliona slučajeva zaraze i 613.113 smrtnih slučajeva povezanih sa zarazom.

U izvještaju su korištene infomacije AP-a i Reutersa.

Američki nadzornik o angažmanu SAD u Afganistanu: "Oholost" i "lažljivost"

Arhiv - Snage SAD mimoilaze se sa patrolom afganistanskih komandosa u okolini Džalabada, istočno od Kabula, Afganistan, aprila 2014.

Sadašnji i budući pokušaji Sjedinjenih Država da iskoriste svoju vojnu moć u inostranstvu mogli bi da imaju istu sudbinu kao skoro dvije decenije dug rat u Afganistanu, upozorio je nadzorni organ američke vlade, navodeći kao razlog ponavljanje neuspjeha najviših zvaničnika da uče iz svojih grešaka.

Specijalni generalni inspektor SAD za obnovu Afganistana John Sopko iznio je u četvrtak tu ocjenu tokom razgovora sa novinarima, optužujući redom najviše zvaničnike odbrane i diplomate da obmanjuju sami sebe, ali i američku javnost.

"Preuveličali smo, pretjerivali", rekao je Sopko u odgovoru na pitanje Glasa Amerike. "Naši generali jesu. Naši ambasadori jesu. Svi naši zvaničnici jesu, otišli bi u Kongres i pred američki narod sa 'Upravo smo zaokrenuli iza ćoška'."

"Toliko smo zaokrenuli iza ugla, da smo napravili okret od 360 stepeni (pun krug)", rekao je on. "Mi smo kao vrh."

Sopko je u obraćanju grupi novinara koji pišu o pitanjima odbrane rekao da, iako postoji "više razloga", SAD nisu uspjele da stvore efikasniju i kohezivnu afganistansku vojsku, te da je jedan od razloga "ta oholost da možemo nekako uzeti zemlju koja je bila pusta 2001. i pretvorimo je u malu Norvešku".

Ali drugi ključni faktor, rekao je, bila je "laž".

Najviši američki vojni lideri "znali su koliko je loša afganistanska vojska", rekao je Sopko, dodajući da su pokušavali da takve probleme skrivaju.

"Promijenili bismo stative"

"Svaki put kada smo imali problem sa afganistanskom vojskom, mijenjali smo stative", rekao je on. "Američka vojska je promijenila stative na golovima i olakšala prikazivanje uspjeha. I onda su, konačno, kada čak ni to nisu mogli više da čine, proglasili su tajnim alat za procjenjivanje".

Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko
Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko

Sopko je upozorio da je dio problema sa pripremanjem Afganistana za uspjeh takođe zavisio od odbijanja Washingtona tokom skoro 20 godina da planira dugoročni uspjeh.

"Uvijek smo isticali da smo imali nerealne rokove za sav naš rad", rekao je on, ukazujući na niz izvještaja njegove kancelarije u proteklih 12 godina.

"Generali sa četiri zvjezdice, vojni ambasadori sa četiri zvjezdice, ambasadori sa četiri zvjezdice natjerali su USAID (Američku agenciju za međunarodni razvoj) da pokuša da prikaže uspjeh u kratkim rokovima, za koje su i sami znali da nikada neće uspjeti", rekao je Sopko. "Ovi kratki rokovi, koji nemaju nikakvu osnovu u stvarnosti osim političke realnosti ciklusa izdvajanja ili čega već drugog, šta god da je trenutno popularno, osuđuju nas na propast."

"I to nažalost nije problem samo u Afganistanu", dodao je on. "Mislim da ćete ga pronaći u drugim zemljama u koje smo ušli."

Sopkova kritika u četvrtak uslijedila je neposredno nakon objavljivanja posljednjeg izvještaja njegove kancelarije, koji opisuje situaciju na terenu u Afganistanu kao "mračnu" i upozorava da bi se afganistanska vlada mogla suočiti sa "egzistencijalnom krizom".

Zvaničnici Pentagona i State Departmenta nisu odmah odgovorili na Sopkovu kritiku, ali su više puta branili napore SAD u Afganistanu i drugdje.

Prošle nedjelje najviši američki vojni oficir, predsjedavajući Združenim generalštabom general Mark Milley​, rekao je da su afganistanske snage dobro obučene i dobro opremljene, iako su talibani imali "strateški zamah".

On je također branio američki model poznat kao "obučavanje, savjetovanje i pomoć", nazivajući ga "najboljim pristupom" u borbi protiv terorizma.

Biden traži od zaposlenih u federalnim agencijama da se vakcinišu ili redovno testiraju

Predsjednik Biden govori o koronavirusu u Bijeloj kući, 29. juli 2021.

Milioni zaposlenih u američkim federalnim agencijama moraće da potvrde da su vakcinisani protiv Covida-19 ili da u suprotnom nose maske, drže fizičku distancu i redovno se testiraju, navodi se u novim smjernicama koje je administracija predsjednika Joea Bidena objavila u četvrtak.

Zaposleni koji ne potvrde da su vakcinisani moraće da se testiraju jednom ili dva puta nedjeljeno, a biće im ograničeni i poslovni putevi.

Riječ je o najnovijem pokušaju predsjednika Bidena da podstakne veći broj Amerikanaca da se vakcinišu dok se delta soj brzo širi i naročito teško pogađa one koji nisu primili vakcinu.

"Ovo je pandemija nevakcinisanih. Ovo je američka tragedija. Ljudi umiru - i umiraće - koji ne moraju da umru. Ako ste nevakcinisani, ne morate da umrete", rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

Prema izjavama zvaničnika, nove smjernice ne predstavljaju obaveznu vakcinaciju i oni koji odluče da se ne vakcinišu neće biti u opasnosti da dobiju otkaz, prenosi agencija Reuters.

Biden je poručio da su vakcine veoma efikasne i "da ih ima dovoljno za sve da se vakcinišu".

"Proteklih šest mjeseci smo dali više od 325 miliona doza. Imamo sredstva da spriječimo da novi talas Covida zatvori naše biznise, škole, društva kao što je to bio slučaj prošle godine. Od početka sam govorio da ćemo biti vođeni naukom", rekao je Biden.

Dodao je da su mu eksperti prenijeli da će broj slučajeva nastaviti da raste, "prije nego što počne da pada".

"Prema ekspertima, dok broj slučajeva raste vjerovatno nećemo vidjeti uporedni porast hospitalizacija ili smrtnih slučajeva u većini područja. Morate se zapitati zašto. Zato šte je 164 miliona Amerikanaca u potpunosti imunizovano, među kojima je 80 posto najranjivijih, starijih građana", naglasio je američki predsjednik.

Predsjednik je također naložio Sekretarijatu za odbranu da razmotri kako i kada će početi da zahtijeva od pripadnika vojske da se vakcinišu protiv Covida, uz ostale obavezne vakcine.

"Naši muškarci i žene u uniformi štite zemlju od ozbiljnih prijetnji i trebalo bi što je više moguće da budu zaštićeni od zaraze Covidom-19. Mislim da je to naročito važno zato što služe u mjestima širom svijeta, a u mnogima je broj vakcinisanih nizak, a bolest prevladava", rekao je Biden.

Predsjednik je na konferenciji za novinare rekao i da je moguće da će dodatna doza vakcine biti potrebna kasnije, ali da to nije slučaj sada.

Biden se založio i za povratak đaka u učionice na jesen, a Amerikance je pozvao da poštuju nove smjernice o maskama - da ih nose u zatvorenom prostoru u područjima u kojima raste broj zaraženih.

Iz Bijele kuće je takođe saopšteno da će prema novim mjerama, mnogi posjetioci u federalnim agencijama morati da se vakcinišu ili pokažu negativan test na koronavirus.

Federalna vlada je najveći poslodavac u SAD i Bidenov potez bi mogao da poslužio kao primjer kompanijama i drugim institucijama koje razmatraju povratak zaposlenih na radna mjesta.

Prema podacima iz 2020 godine, američka federalna vlada zapošljava oko 2,2 miliona civilnih radnika i još 570.000 koji rade za Poštu (USPS). Prema istraživanju univerziteta u New Yorku, za vladu pod ugovorom radi 3,7 miliona ljudi.

Pojedine savezne države i grad New York već su najavili slične mjere.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo u srijedu je rekao da će se od zaposlenih u državnim službama tražiti da se vakcinišu ili da se nedjeljno testiraju na koronavirus.

Sekretarijat za pitanja veterana u ponedjeljak je uveo obaveznu vakcinaciju svojih ljekara i medicinskog osoblja. To je prva federalna agenija koja je uvela takvu obavezu.

Sekretarijat je zadužen za najveći američki zdravstveni sistem, koji zapošljava više od 360.000 zdravstvenih radnika i pomoćnog osoblja u 1,293 objekata.

Brojne federalne agencije u sredu su ponovo uvele obavezno nošenje maski u federalnim zgradama u područjima u kojima naglo raste broj zaraženih, u skladu sa nalogom kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet.

Sekretarijat za odbranu u srijedu je objavio da će i zaposleni u Pentagonu morati da nose maske.

Bijela kuća je saopštila da su maske obavezne u zatvorenom prostoru u federalnim zgradama za sve zaposlene i posjetioce, bez obzira na to da li su vakcinisani, u područjima u kojima raste broj novozaraženih.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u sredu su saopštili da je stopa prenošenja zaraze značajna ili visoka u gotovo 67 posto okruga u Americi, među kojima je prijestolnica Washington pa se maske ponovo nose i u Bijeloj kući.

Federalna vlada pokušava da suzbije širenje pandemije da bi izbjegla uvođenje restrikcija na nacionalnom nivou, dok se delta soj neumoljivo širi u dijelovima SAD, a kampanja imunizacije posustaje. U potpunosti je imunizovano oko 60 posto punoljetnih građana.

Nuklearni razgovori SAD i Rusije u Ženevi

Ilustracija - Zastave SAD i Rusije (Foto: AP)

Visoki američki i ruski zvaničnici u srijedu su započeli razgovore o ublažavanju napetosti između najvećih svjetskih nuklearnih sila i saglasili se da se ponovo sastanu u septembru poslije neformalnih konsultacija, saopšteno je iz američkog State Departmenta, a prenosi agencija Reuters.

Zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman​ i zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov predvodili su delegacije na sastanku u američkoj diplomatskoj misiji u Ženevi.

Novinska agencija TASS prenijela je da je Rjabkov naveo da je zadovoljan konsultacijama i da su Sjedinjene Države tokom razgovora iskazale spremnost na konstruktivan dijalog.

To je bio prvi put za gotovo godinu dana da su dvije strane održale takozvane razgovore o strateškoj stabilnosti u svjetlu sporenja u pogledu niza pitanja, među kojima je i kontrola naoružana.

Predsjednik SAD Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin, u čijim zemljama se nalazi 90 odsto svjetskog nuklearnog naoružanja, saglasili su se u junu da pokrenu bilaternalni dijalog o strateškoj stabilnosti da bi se "postavile osnove za buduće mjere za kontrolu naoružanja i smanjivanje rizika".

Poslije neformalnih konsultacija, čiji cilj je bio "da se utvrde teme za ekspertske radne grupe" u narednoj rundi razgovora, dvije strane su se saglasile da se ponovo sastanu krajem septembra, naveo je u saopštenju portparol State Departmenta Ned Price.

Price je ocijenio da su razgovori bili "profesionalni i sadržajni", da je američka strana govorila o svojim prioritetima, aktuelnoj međunarodnoj bezbjednosnoj situaciji, "izgledima za novu kontrolnu nuklearnog naoružanja" i formatu budućih razgovora.

Odluka o ponovnom sastanku pokazuje da dvije strane razumiju potrebu da se riješe sporovi u pogledu kontrole naoružanja, rekao je neimenovani zvaničnik State Departmenta, zbog kojih je okončano nekoliko sporazuma iz doba Hladnog rata.

"Znamo da kao države sa najvećim nuklearnim naoružanjem imamo odgovornost da pronađemo način da poboljšamo stratešku stabilnosti i riješimo problem urušavanja sistema za kontrolu naoružanja", rekao je američki zvaničnik novinarima.

Dodao je da to obuhvata i pretnje od "novih tehnologija koje mogu da poremete stratešku stabilnost", među kojima su mogući cyber napadi na postojeće sisteme za nuklearno naoružanje, te supersonično oružje koje može da zaobiđe odbrambene sisteme.

SAD i Rusija su u februaru na pet godina produžile bilateralni sporazum o kontroli naoružanja - novi START - kojim se ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava, raketa i borbenih aviona.

Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.

Predsjednik Joe Biden govori predstavnicima obavještajne zajednice tokom posjete Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe u McLeanu, Washington, 27. jula 2021.

Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).

Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."

Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.

Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.

"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding​, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.

"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.

Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.

Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.

Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.

Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".

Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.

Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.

"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.

Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".

U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.

Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.

Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".

Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".

Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.

Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".

Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".

Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.

"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG