Linkovi

Dan planete Zemlje: Biden domaćin samita o klimatskim promjenama


Ljudi prolaze pored skulpture zemaljske kugle u Thea's parku u Tacomi u državi Washington, a u pozadini je tvornica papira WestRock.

Na svjetski Dan planete zemlje američki predsjednik Joe Biden domaćin je virtualnog globalnog samita o klimatskim promjenama od 22. do 23. aprila, koji će okupiti 40 svjetskih lidera, uključujući i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Nakon četiri godine zanemarivanja ovog pitanja pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, samit će biti "prilika da se SAD vrate na scenu i da pokažu da klimatske promjene shvaćaju ozbiljno", rekao je David Waskow, direktor Međunarodne klimatske inicijative pri Svjetskom institutu za resurse, grupaciji za istraživanje i zagovaranje zaštite okoliša sa sjedištem u Washingtonu.

Zagovornici pozivaju na smanjenje emisija za 50% u odnosu na nivo iz 2005. godine, što je "vrlo ambiciozan, ali dostižan cilj", rekao je Nathan Hultman, direktor Centra za globalnu održivost Univerziteta Maryland.

A to bi pokazalo i drugim velikim zagađivačima da je najveći kumulativni doprinosilac globalnom zagrijavanju spreman za akciju.

"Kina svakako želi da vidi što će Sjedinjene Države učiniti", rekao je Waskow. "Znamo da neke od ovih drugih zemalja - Japan, Južna Koreja, Kanada, Indija - posmatraju kako će se kretati Sjedinjene Države."

Širom svijeta, temperature su prosječno porasle za više od 1,1 stepen Celzijusa od 1880. godine. Naučnici povezuju porast s ozbiljnijim talasima vrućine, sušama, požarima, olujama i drugim uticajima. I primjećuju da se brzina porasta temperature ubrzavala od 1980-ih.

Svjetski lideri složili su se da globalno zagrijavanje ograniče na "znatno ispod" 2C u Pariškom klimatskom sporazumu Ujedinjenih nacija iz 2015. godine i da teže 1,5C.

Ali svijet je trenutno na putu za 3C zagrijavanje, za koje stručnjaci kažu da bi bilo katastrofalno.

"Globalna putanja potpuno je skrenula s mjesta gdje treba biti", rekla je Rachel Cleetus, direktorica politike Klimatskog i energetskog programa pri Uniji zabrinutih naučnika.

"Moramo oštro saviti tu krivulju kako bi dosegli 1,5", dodala je. "U ovom trenutku stvarno imamo ozbiljan rizik da izgubimo tu priliku."

Globalne emisije do 2030. moraju se smanjiti za oko 45%, prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija. Do 2050. godine moraju dostići "nulte neto emisije", gdje se emisije poništavaju uklanjanjem ugljičnog dioksida koji zagrijava planetu iz atmosfere.

"Ukoliko sada ne počnete savijati tu krivulju, bilo bi teško postići putanju koju treba doseći nakon 2030. godine", rekao je Waskow.

Bidenova administracija borbu protiv klimatskih promjena vidi i kao priliku za kreiranje radnih mjesta, na primjer, instaliranjem energije vjetra i sunca, izgradnjom infrastrukture za punjenje električnih vozila i povećanjem efikasnosti kuća i zgrada.

To je kamen temeljac Bidenovog infrastrukturnog plana od 2,3 biliona dolara.

"Američki plan za zapošljavanje dovešće do transformacijskog napretka kako bi se borba protiv klimatskih promjena riješila američkim poslovima i američkom domišljatošću", rekao je Biden najavljujući plan prošlog mjeseca u Pittsburghu.

Sjedinjene Države suočavaju se sa skepticizmom u pogledu klime nakon što se Trumpova administracija povukla iz Pariškog sporazuma o klimi i radila mimo propisa o smanjenju emisija.

"Mislim da će obnova povjerenja biti ključni element razgovora", rekao je Joseph Majkut, direktor klimatske politike u Niskanen centru, institutu za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu.

Ali Sjedinjene Države nisu jedina zemlja koja ima problem s kredibilitetom.

Kina, najveći zagađivač na svijetu, dala je "vodeće svjetsko" obećanje da će do 2060. godine doći na nultu neto emisiju, primijetio je Hultman.

Međutim, istovremeno Kina nastavlja graditi i financirati elektrane na ugalj, najveći izvor stakleničkih plinova. Kina je prošle godine dodala dovoljno kapaciteta na ugalj da poništi gotovo rekordnu količinu zatvorenih pogona, prema Global Energy Monitoru.

"Trenutno, oni idu prema naprijed", rekao je Hultman. "Oni se u osnovi moraju povući ... pa čak i malo zaokrenuti kurs u narednih nekoliko godina kako bi povećali kredibilitet svojih dugoročnih klimatskih obećanja."

Takođe, u fokusu je i Indija, kao izvor u porastu, koja će objaviti svoje planove uoči velike klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu u novembru.

Očekuje se da će na globalnom klimatskom samitu SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama.

Komentari

XS
SM
MD
LG